POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

prilog ovog broja

Integrirano suzbijanje korova

C I J E N A 1 2 k n

1 5 . o ž u j k a

2015. 5

godina 174.

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: pretplata@gospodarski-list.hr

Zatražite besplatan primjerak!

AKTUALNE TEME 2 – 5 Brendiranje poljoprivrednih proizvoda (2) 6 Udruživanje – uvjet daljnjeg razvoja hrvatskog

voćarstva 7 Najava raspisivanja natječaja za operaciju unutar

Podmjere 7.1. 9 Okvirni plan objave natječaja za mjere iz

Programa ruralnog razvoja u 2015. godini 10 14. sajam Proizvodi hrvatskog sela 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 14 – 15 Uspješnost proizvodnje luka 16 – 19 Izbor za najbolju poljoljekarnu u 2015. godini 21 – 22 Tijek provedbe izobrazbe i pregleda prskalica i

raspršivača

RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 24 Predsjetvena gnojidba okopavina 27 Koje su preporučene količine za kalcizaciju 28 – 29 DTS – ključ povećanja prinosa i kakvoće krme 31 Vijesti iz poljoprivredne mehanizacije 33 – 35 Gredičari i polagači folije prije proljetne sjetve ili

sadnje

POVRĆARSTVO, VAŠ VRT, NAŠ JADRAN 40 – 41 Bogato tlo za visok urod povrća 42 – 43 Orezujemo ih u proljeće da bi cvali ljeti 45 Ozbiljnije u zaštiti maslina i čuvanju ulja MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 47 – 55 Integrirano suzbijanje korova

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVO 59 – 61 Integrirani pristup suzbijanju kruškine buhe 62 Kineski dud – neobično i ukusno voće 64 – 65 Podizanje novog vinograda 67 O vinu uz vino PČELARSTVO, STOČARSTVO, MLJEKARSTVO 68 – 69 Košnice od stiropora 70 – 71 Posebnosti u hranidbi koza 72 – 73 Otpornost bakterija na antibiotike

u mlijeku zdravih krava

LJEKOVITO BILJE 74 – 75 Ljekovito bilje u njezi kože

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/38 43 222Direktorica

Andreja Vrcan E-mail: andreja@gospodarski-list.hr

UredništvoMajstora Radonje 12

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725

E-mail: redakcija@gospodarski-list.hrwww.gospodarski.hr

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

Ivan Stupnišek (urednik)Ilustracije

Božidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Pretplata i računovodstvotelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

pretplata@gospodarski-list.hrprodaja: hrvoje@gospodarski-list.hr

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

Integrirano suzbijanje korova

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Polovinom prošlog stoljeća, napretkom i većim korištenjem poljoprivredne me-hanizacije, mineralnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja, došlo je do znatnog porasta prinosa po jedinici površine i naglog razvoja poljoprivrede. Nekemijske mjere suzbijanja korova postale su zapostavljene, a u tzv. eri ke-mizacije izučavaju se i razvijaju tehnologije suzbijanja korova i zapostavlja se holistički pristup u kojem je korov više od pukog objekta kojeg je primjenom selektivnog herbicida lako suzbiti. Sedamdesetih godina svijet je uočio da osim pozitivnih, pesticidi imaju i negativne strane. Danas je trend smanjenja potroš-nje pesticida i njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Proučavaju se alternativ-ne mjere i metode borbe protiv korova i sve više se vraćamo starim napuštenim i gotovo zaboravljenim metodama. Kako je to jednom netko zgodno rekao, po-sežemo za „starim trikovima za moderna vremena“.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. ožujka 2015. 15. ožujka 2015.gospodarskilist

48

Drugi svjetski rat je upravo zavr-šavao, a agrokemijska industrija tek je otpočela svoj, ovim riječima svo-jevremeno je francuski akademik Jean Colas htio ukazati na golem napredak agrokemijske industrije u godinama nakon Drugog svjetskog rata. Do tog vremena prirod većine ratarskih kultura, čak i u razvijenim zemljama svijeta, dugo je stagni-rao. Godine 1950. prinos pšenice u Francuskoj iznosio je 1,5 t/ha iako je čitavo stoljeće prije toga iznosio 1,0 t/ha. Godine 1952. na društve-nom sektoru prinos pšenice iznosio je 1,0 t/ha a kukuruza 2,0 t/ha. Če-trdesetih godina prošloga stoljeća pronađeni su sintetički fungicidi, in-sekticidi i herbicidi koji su uz mine-ralna gnojiva, oplemenjivanje bilja i uz moćnu mehanizaciju višestruko uvećali prinos, a smanjili troškove proizvodnje po jedinici površine za deset i više puta. Osobito velik doprinos dali su selektivni herbicidi koji se primjenjuju gotovo u svim kulturama.

Danas smo u eri ekologije i suz-bijanju biljnih štetnih organizama pristupa se cjelovitije (holistički). Razvijaju se nove strategije. Prvo strategija integrirane biljne proi-zvodnje, u kojoj važno mjesto zau-zima integrirana zaštita bilja, a ka-snije i ekološka biljna proizvodnja. Po definiciji u borbi protiv štetočinja obje objedinjuju sve raspoložive mjere borbe, dajući prednost ne-kemijskim, odnosno primjenjuje ih samo u slučaju kad su one nemi-novne. U ekološkoj proizvodnji, čak ni tad.

Mjere suzbijanja korova nužno je razmatrati objedinjeno, odnosno

integrirati u strategiju suzbijanja korova.

Preventivne mjere

Preventivne mjere stoljećima su kamen temeljac u strategiji borbe protiv korova. Ne kažu zalud Engle-zi: „više vrijedi unca od prevencije nego funta od kurative“. I naša narodna „bolje spriječiti nego liječiti“ šalje istu poruku. Stoga bi uvijek prvi ko-rak u suzbijanju korova trebala biti prevencija, odnosno usmjerenost na izvore zakorovljenosti.

Većina ekonomski važnih korova su pridošle (alohtone) vrste. U novo područje uneseni su svjesno (kao potencijalna hrana, krma, ukrasno bilje, grmlje, drveće i sl.) ili nesvje-sno (migracijama stanovništva, ra-tovima, sjemenjem kulturnoga bilja, trgovanjem i transportom različitih roba karavanama, brodovima, avio-nima i drugim prometalima).

U novom podneblju šire se kon-taminiranim sjemenom kulturnoga bilja, slamom, sijenom, stajnjakom, vegetativnim dijelovima, poljopri-vrednim strojevima, vjetrom, vo-dom, tlom, životinjama, različitim prometalima, kotačima automobila i sl. Gotovo uvijek korov je vezan uz čovjekovu djelatnost, odnosno ko-rov je antropofit.

Da bi se spriječio unos, umna-žanje i širenje korova, potrebno je temeljito poznavanje interakcije ko-rov-kultura. Nakon što se taj odnos dobro prouči može se razvijati stra-tegija integrirane prevencije širenja korova. I ovdje vrijedi ono poznato pravilo da treba početi od najma-njeg gospodarstva, odnosno treba raditi lokalno a gledati globalno.

Strategija prevencije obuhvaća:• djelotvorne zakonske propise

koji reguliraju promet bilja i bilj-nog materijala,

• pažljivo nadziranje izvora, vek-tora i unošenja novih korova u

ekosustav i na svako pojedino gospodarstvo,

• preventivnim uklanjanjem re-produktivnih vegetativnih dijelo-va spriječiti razvoj i širenje pri-došlih trajnica,

• crpljenje banke sjemena iz tla gdje god je i kad god je to mo-guće,

• priječenje mogućnosti širenja unijete pridošle vrste zabranom transporta biljnih dijelova ili tla sa zaražene lokacije,

• proizvodnju sjemena, presadni-ca i sadnica organizirati u polju i/ili rasadnicima bez prisutnosti takvih opasnih korova,

• priječenje osjemenjivanja koro-va u polju,

• priječenje širenja korova poljo-privrednim strojevima, transpor-tom i preradom poljoprivrednih proizvoda,

• prakticiranje zahvata koji na mi-nimum svode prisutnost sjeme-na korova u stočnoj krmi i staj-skom gnoju,

• redovito održavanje kanala, međa i putova uz proizvodnu parcelu,

• priječenje dospijeća sjemena korova u kanale, vodotoke, su-stave za navodnjavanje, ceste, željezničke pruge i sl.

Iz prikazanoga je vidljivo da je najvažnije spriječiti unos novog ko-rova u novi ekosustav. Ako je nova vrsta ipak unijeta, treba joj svim raspoloživim sredstvima priječiti ni-canje, umnožavanje, unos sjemena u banku sjemena u tlu i širenje na nove prostore i sl.

Integrirana biljna proizvodnje, u kojoj važno mjesto zauzima integrirana zaštita bilja, i eko-loška biljna proizvodnja dodat-no se novčano potiču. No, često i uz postojeće poticanje nisu konkurentne jednostavnijoj i jeftinijoj konvencionalnoj proi-zvodnji.

Alternativne mjere i metode borbe protiv korova

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4915. ožujka 2015. 15. ožujka 2015.

Kulturalne mjerePlodored

Kao mjera protiv „umora“ tla plodored se koristi odavno te se smatra jednom od najstarijih mjera u povijesti poljoprivredne proizvod-nje.

Zbog višestrukih pozitivnih učinaka, više je i razloga za uvo-đenje plodoreda u sustav biljne proizvodnje. Tako npr. biološki ili agrotehnički razlozi uvođenja leže u činjenici da se poljoprivredne kulture znatno razlikuju po stupnju tolerantnosti na ponovljenu sjetvu/sadnju na istoj površini. Kulture se znatno razlikuju i prema tehno-logiji uzgoja, po zahtjevima pre-ma okolišnim (pedoklimatskim) čimbenicima. Pojednostavljeno rečeno, ponovljeni uzgoj i uzak plodored podrazumijeva jednoo-brazno korištenje prirodnih resur-sa i biogenih elemenata (hraniva) s gledišta vremena potrebe, s gle-dišta vrste i količine hraniva, kao i jednoobraznu primjenu agroteh-ničkih mjera. Sve to dovodi do „umora“ tla i drugih ne-željenih posljedica.

Razvojem poljoprivre-de dobili su na važnosti ekonomski i organizacij-sko-tehnički razlozi uvo-đenja plodoreda. Tako npr. uzgoj više različitih kultura u istoj vegetacij-skoj sezoni, u klimatski nepovoljnim godinama osigurava gospodarstvu ekonomsku sigurnost, odnosno manja je vjero-jatnost da će „podbaciti“ sve kulture. Organizacijsko-tehnički razlozi korištenja plodoreda omo-gućuju vremenski povoljniji raspo-red radova u poljoprivredi i racio-nalnije korištenje strojeva i opreme. S gledišta zaštite usjeva od štetnih organizama plodored ima vrlo važ-nu ulogu. Posebno je koristan u

zaštiti usjeva od bolesti i štetnika. Dugoročno gledano, vrlo je važna neizravna mjera suzbijanja korova.

Više je primjera korištenja plodo-reda u integriranom pristupu suz-bijanja korova. Kulture se znatno razlikuju po kompetitivnim (natje-cateljskim) sposobnostima, stoga

je prije uzgoja slabije kompetitivne kulture korisno uzgajati kulturu s naglašenim kompetitivnim sposob-nostima. Primjer je i uzgoj kulture kratke vegetacije kod koje će zbog ranijeg dospijeća, vegetacija koro-va dulje vegetacije biti prekinuta, zbog čega neće plodonositi.

Povećanje kompetitivne (natjecateljske) sposobnosti

kultivaraPoznavanje kompeticijskih odno-

sa između kulture i korova osnovni je preduvjet za odabir strategije bor-be protiv korova i optimizacije pri-nosa. Kompeticija se javlja kad se dva ili više organizama istovremeno nadmeću za iste ograničene izvo-re (voda, hraniva, svjetlo, prostor). Kompetitivna sposobnost kulture mjerljiva je kroz njezinu sposobnost da potisne korov, da smanji poten-cijal banke sjemena korova ili da održi prinos i u uvjetima relativne zakorovljenosti (tolerantna vrsta). Idealna kompetitivna vrsta bila bi ona koja objedinjuje sve troje. Na žalost, takve jedva da postoje.

Kompetitivna sposobnost kultu-re osobite je u početku vegetacije i etabliranja usjeva. Iz sjemena loše kvalitete i zaraženog bolestima ne-

ćemo dobiti kompetiti-van usjev (korovi će ga lakše nadvladati). Kvali-tetna sjetva i druge agro-tehničke mjere pridonijet će da kompetitivne spo-sobnosti neke vrste (sor-te) dođu do izražaja. Tu ubrajamo brzo nicanje, brz razvoj korijena, bolje busanje, viši rast, veću lisnu površinu, bolju po-krovnost tla lisnom ma-som i sl. Sve navedeno u vezi je s vrstom, sortom,

agrotehnikom, klimom i prije svega s tlom.

Kompetitivnost se uvelike mijenja u odnosu na rok sjetve, godinu i lo-kaciju. Tako su jare žitarice manje kompetitivne od ozimih. Lucerna posijana u proljeće neusporedivo je slabije kompetitivne sposobnosti

Plodored je pravilna vremenska i prostorna izmjena usjeva.

Korovi se u pravilu prilagođa-vaju kulturama sličnih zahtije-va i sličnog životnog ciklusa. Tako se koštan redovito javlja u okopavinama, a nikad u strnim žitaricama. Loboda u šećernoj repi, crna pomoćnica u rajčici i krumpiru, odnosno u kultura-ma iz iste porodice. Maslačak zakorovljuje kulture trajnice kao npr. voćnjake, vinograde, etablirano lucerište, livade i pašnjake. Javlja se tamo gdje je obrada reducirana ili je pot-puno izostavljena. Ozime strne žitarice zakorovljuju bienal-ni korovi, odnosno vrste koje mogu prezimiti, dok okopavine zakorovljuju isključivo termofil-ne vrste.Znači, primjenom plodoreda priječi se dominacija jedne ko-rovne vrste, odnosno ne dola-zi do uzastopnog ponavljanja uvjeta (jednoobrazna agroteh-nika) koji bi favorizirali određe-ne korovne vrste. Treba naglasi-ti da plodored neće eliminirati korov, ali će dugoročno gleda-no smanjiti i ograničiti domi-naciju jedne ili više korovnih vrsta. Utjecat će i na smanjenje (propadanje) banke sjemena korova u tlu.

Prikaz prostorne plodosmjene

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. ožujka 2015. 15. ožujka 2015.gospodarskilist

50

od lucerne posijane u jesen. Lakše se nadmeće s ozimim (mišjakinja, čestoslavica, crvena mrtva kopriva) nego s jarim korovima (šćir, lobo-da, ambrozija, dvornik i dr.).

Odgođena (slijepa) sjetva

Odgođena („slijepa“) sjetva je tehnika suzbijanja korova koja se može primijeniti u kulturama koje imaju relativno dugo razdoblje za sjetvu i dulje razdoblje nicanja. Stručno uporište zasniva se na temeljitom poznavanju dinami-ke nicanja kulture i korova i roka predsjetvene pripreme tla. „Slije-pa“ sjetva provodi se tako da se na prethodno pripremljenu površinu sjetva obavi tek nakon što iznikle klijance korova mehanički uništi-mo. Sjetvu treba obaviti tako da tim zahvatom probudimo što je manje moguće novih (spavajućih) sje-menki korova. Korove je kasnije moguće suzbiti kultivatorom ili kontak-tnim herbicidima (dikvat, glufosinat). U tom sluča-ju bolje je kulturu posijati na već korovnim klijan-cima zakorovljenu povr-šinu. Do nicanja kulture nići će ih još više. Nakon toga kontaktnim herbici-dom suzbijamo ih prije nicanja kulture.

Iz prikazanog očito je da će „slijepa“ sje-tva funkcionirati bolje kod kultura koje se siju kasnije u proljeće i du-

Mjera Učinak* Cijena, £ h-1

Obrada MR 25-29

Odgođena sjetva R 25-29

Povećana količina sjemena R 20-23

Kompetentni kultivar R 0

Proljetna sjetva MS 0

Ugar MS

Herbicidi:

Atlantis S 30-35

Stomp 330 E S 15-17

lje niču. Jednako tako slabije će uspjeti na teškim i vlažnim tlima i u području s više oborina. U takvim uvjetima teško je kvalitetno ratilom zatirati klijance i oborinama nabito tlo dobro pripremiti za sjetvu. Često treba tlo ponovno temeljito pripre-miti za sjetvu pa cijeli zahvat „slije-pe“ sjetve nema smisla.

Odgođena sjetva često se prak-ticira u zapadno europskim zemlja-ma kod suzbijanja korovnih trava (mišjeg repka, divlje zobi) u strnim žitaricama. Tamo je to zbog blage atlantske klime lakše provedivo nego kod nas gdje se rijetko ili nika-ko ne prakticira. Ponegdje se pro-vodi i kod proizvodnje povrća.

Pokrovne kulture i malčiranje

Na žalost u praksi se malo vodi briga o poželjnom korištenju tla tije-kom razdoblja između dviju glavnih kultura. „Tehnološke upute za inte-griranu proizvodnju ratarskih kultu-ra“ zabranjuju držanje golog tla tije-kom tog razdoblja (osobito tijekom jesensko-zimskog razdoblja). Sve navedeno odnosi se na smanjenje ispiranja i spiranja hraniva i/ili pesti-cida, te priječenje erozije tla. U tom smislu korisna je namjenska sjetva ozimih i ljetnih pokrovnih usjeva. U ovom slučaju termin pokrovne bilj-ke zapravo obuhvaćaju veći broj terminološki i funkcionalno različitih namjenskih usjeva. Stoga bi ovu

skupinu usjeva mogli ubrojiti podu-sjeve (biljke u usjevu glavne kultu-re), međuusjeve (na polju je tijekom zime), postrne usjeve (od žetve str-nina do jeseni), zelena gnojidba ili sideracija i dr.

S gledišta suzbijanja korova ovi usjevi imaju za cilj spriječiti nesme-tan rast, razvoj i plodonošenje se-zonskim korovima, što dugoročno gledano dovodi do smanjenja banke sjemena korova u tlu. Treba naglasi-ti da su neki od ovih usjeva (zelena gnojidba, postrni usjev, međuusjev) punopravni članovi plodoreda, što je jedan od preduvjeta za poticaje inte-grirane biljne proizvodnje.

Ako biljni ostaci pokrovne biljke ostaju na površini tla (reducirana ili no-till obrada) tijekom razgradnje mogu producirati prirodne fitotoksi-

ne (alelokemikalije) koje ometaju nica-nje i razvoj korova u neposrednoj blizini. Doduše, alelokemi-kalije mogu na isti način utjecati i na sitnosjemene kultu-re. Zaoravanje biljnih ostataka razrjeđuje alelokemikalije kroz profil tla.

Kod odabira vr-ste pokrovne biljke, prednost treba dati vrstama koje brzo prekriju površinu tla. Osim spomenutog

Pokrovne ili malč biljke podra-zumijevaju sjetvu biljnih vrsta kojima je cilj stalna pokrovnost tla (voćnjaci i vinogradi). Malč biljke u ostalim (jednogodiš-njim) usjevima siju se u jesen, a uništavaju (mehanički ili kemij-ski) u proljeće pred sjetvu kul-ture. Ovisno o tehničkoj opre-mljenosti proizvođača i načinu obrade tla (konvencionalna ili minimalna obrada) pred sjetvu, pokrovne biljke mogu biti živi (u početku vegetacije kulture) ili mrtvi malč za kulturu koja sli-jedi u plodoredu.

Agrotehnički činitelji na koje čovjek može utjecati jesu vrsta, sorta, kvaliteta sjemena, količi-na sjemena po jedinici površi-ne, način sjetve, razmak redova i gnojidba, o čemu u sustavu integrirane biljne proizvodnje, odnosno integrirane zaštite bi-lja, treba voditi računa. Opće-nito gledano, iako među njima postoje razlike, kulture gustoga sklopa lakše se nadmeću s koro-vima od okopavinskih (široko-rednih) kultura.

Usjev rotkvice s raži kao pokrovnom kulturom

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

5115. ožujka 2015. 15. ožujka 2015.

pozitivnog učinka, pokrovne biljke smanjuju kolebanja temperature i vlage tla, ne propuštaju svjetlo i do-bra su zaštita za predatore koji se hrane sjemenom korova.

Zatravljivanja višegodišnjih nasada

Posljednjih godina otkako se ekološkoj i integriranoj zaštiti bilja pridaje veći značaj, zatravljivanje kao način održavanja tla u višego-dišnjim nasadima dobiva sve veću važnost. Čak što više, zatravljivanje trajnih nasada je obuhvaćeno mje-rama ruralnog razvoja koja će se poticati zasebno.

Prema mnogim istraživanjima, mlade nerađajuće nasade nije do-bro zatravniti prije isteka treće od-nosno četvrte godine. Do tog vre-mena korov u mladim nasadima treba suzbijati raspoloživim meha-ničkim i drugim mjerama. Općenito se misli da je dobro zatravniti samo one nasade koji ne oskudijevaju s vodom, zatim na nagnutim, eroziji sklonim terenima i sl. Ponekad se zatravljivanje obavlja spontanom korovnom florom na način da se za-tečenu floru višekratnom košnjom nastoji zamijeniti s manje štetnim biljnim vrstama. Ovim pristupom ri-jetko postižemo željeni učinak.

Čak što više, mogu se postići potpuno suprotni rezultati. Naime, alelopatski odnosi između korova i kulture još uvijek nisu tako dobro

izučeni kao između djetelinsko-travnih smjesa i kultura.

Kad se odlučimo zatravniti na-sad, sjetvu trava ili travno-djetelin-ske smjese obavljamo na dobro pripremljenu i poravnatu površinu. Pomno se odabiru vrste i sorte tra-va koje ne prodiru duboko u tlo. Ovisno o pedoklimatskim uvjetima, nagibu površine i sl. zastupljenost pojedinih vrsta u smjesi varira. Naj-veći udio u smjesi zauzima engleski ljulj, zatim vlasulja crvena, klupča-sta oštrica i vlasnjača livadna.

Prednost treba dati patuljastim ili niskim kultivarima koji korijenom plitko prodiru u tlo i koji dobro bu-saju. Na jako nagnutim terenima smjesi se može dodati određeni postotak zubače (troskota). Iako mnogi autori preporučuju smjesi dodati određene leguminoze (bi-jelu djetelinu, zvjezdan), što sigur-no ima velike prednosti (osobito s gledišta dužine trajanja zelenog pokrova, vezanja dušika iz zraka i sl.), s ekološkog stajališta se opće-nito procjenjuje da ih nije dobro do-davati u smjesu trava. Naime, bez obzira na čestu košnju, pojedine cvjetne glavice djetelina i zvjezdana izmaknu zahvatu noža kose. Već slijedeći dan ponovno se usprave i privlače pčele. Kako je vinograd, a osobito voćnjak potrebno više puta tijekom vegetacije štititi insekticidi-ma od štetnika, to se u takovim na-sadima izlažemo većoj mogućnosti trovanja pčela.

U našem podneblju sjetva trava može se obaviti koncem ljeta ili u proljeće. S gledišta konkurencije korova i trava, bolje je obaviti sjetvu u jesen. Naime, korovi proljetnog i ljetnog aspekta veći su kompetitori od ozimih, pa je lakše nasad zatra-viti u jesen.

Zatravljenu površinu potrebno je tijekom vegetacije višekratno kositi. Malčer, odnosno kosu kojom odr-žavamo zatravljenu površinu treba pravilno podesiti. Nisko postavljeni prsti malčera, odnosno nisko spu-šteni noževi kosilice uzrokuju tzv. „ćelava mjesta“ koje zaposjednu korovi i mahovina. Nasuprot nave-denom, previsoko podignuti prsti i nož, pretpostavljaju češću košnju. Ovisno o količini oborina kositi tre-ba višekratno 8-10 pa i više puta tijekom vegetacije. Kao što smo na-pomenuli prostor u redu obrađuje se okopavanjem ili primjenom se-lektivnih herbicida. Novija tehnološ-ka dostignuća, koja mogu obavljati košnju bez oštećenja trsova, omo-gućuju zatravljivanje i unutar reda trajnog nasada.

Prednosti zatravljivanja višegodišnjih nasada su

višestruke• priječi se erozija tla i spiranje

primijenjenih pesticida,• olakšava prohod strojevima

u nepovoljnim (raskvašenim) uvjetima tla, što omogućuje pravovremenu zaštitu,

• smanjuje se zbijenost tla,• olakšava rad radnicima (rezid-

ba, vezanje, plijevljenje, vršika-nje, berba),

• povećava se sadržaj organske tvari u površinskom sloju tla,

• smanjuje se oštećenja korijenja plugom i drugim ratilima u povr-šinskom sloju,

Međuredni prostor nasada može se zatravniti potpuno ili djelomično. Obično se zatravni samo dio ukupne površine (2/3 prostora) dok se traka unutar redova obrađuje mehanički (okopavanjem) ili primjenom selektivnih herbicida.

Bolje je nasad zatravniti poznatim vrstama trava nego ga prepustiti spon-tanoj flori. Upravo zbog toga a i zbog drugih razloga, prije obrade tla za sadnju ili prije rigolanja, korov treba iskorijeniti višekratnom primjenom nerezidualnim translokacijskim herbicidima (pripravcima na osnovi gli-fosata). Tu mjeru osobito treba provoditi na površinama zakorovljenim višegodišnjim korovima (slak, osjak, ladolež, pirika, sirak, troskot). Opće-nito se ovoj mjeri ne pridaje dovoljan značaj, pa se ubrzo nakon sadnje cijepova ili voćnih sadnica uvidi veličina i značaj propusta.

Sjetva travne smjese u vinogradu

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. ožujka 2015. 15. ožujka 2015.gospodarskilist

52

• priječi naglo otjecanje oborin-skih voda i pospješuje upijanje vode (ljetni pljuskovi),

• priječi kolebanje temperature tla (ljeti zagrijavanje, zimi izmr-zavanje),

• priječi (racionalizira) potrošnju dušika,

• priječi adsorpciju (vezanje na koloide tla) fosfora i kalija iz mi-neralnih gnojiva te tako omogu-ćuje njihovo bolje iskorištava-nje,

• stvaraju se povoljni uvjeti za ra-zvoj korisnih organizama,

• poboljšava se obojenost grož-đa,

• skraćuje duljina vegetacije,• povećava sadržaj sladora,• poboljšava se kakvoća vina i • vizualni ugođaj.

Uz navedene prednosti, zatravlji-vanje trajnih nasada ima i određene nedostatke.

U aridnijim područjima i u sušnim razdobljima zatravljen nasad može trpjeti zbog nedostatka vlage u tlu. Jednako tako u prvim godinama nakon sadnje cjepovi loze mogu se slabije razvijati u zatravljenom nasadu. Zbog toga se ne preporu-čuje sijati travu sve dok se nasad ne etablira. Zatravljen vinograd omo-gućuje bolje uvjete za naseljavanje štetnih glodavaca (miševa i volu-harica). Nedostatak je i spoznaja da zatravljen vinograd treba često kositi.

Malčiranje

Malčiranje kao nekemijski na-čin suzbijanja korova ima važnost samo u proizvodnji na malim po-vršinama (male kulture). Posebnu važnost ima za kulture za koje je iz-bor selektivnih herbicida ograničen ili ih uopće nema (male kulture). Malč može biti prirodni (listinac, sla-ma, biljni i drveni otpadci i sl.) ili sin-tetički. Kod primjene mrtvog organ-skog malča važna je debljina sloja malča koji ne smije „propuštati“ ko-rove. Nedostatak mu je to što su za veće proizvodne površine potreb-ne vrlo velike količine biljne mase. Osim toga mrtvi malč može odnijeti vjetar iz usjeva. Veću važnost, zbog lakše primjene, ima sintetički malč (prozirna i crna polietilenska folija). Uglavnom se postavlja u prostoru sadnog reda, a suzbijanje korova u međurednom prostoru može se obaviti mehanički ili herbicidima (najčešće kontaktnim).

Nedostatak sintetičkog malča ogleda se u poteškoći njegova uklanjanja s proizvodne površine i zbrinjavanja (upitna ekološka pri-hvatljivost).

Malčiranje podrazumijeva i koš-nju i usitnjavanje nadzemne mase korova (malčerima), koja nakon koš-nje također može biti mrtvi organski malč, koji, ovisno o debljini pokoše-noga sloja, priječi rast korova (prak-tično u višegodišnjim nasadima).

Mehaničke mjereObrada tla

Obrada tla pripada u mehanič-ke mjere borbe protiv korova. Tra-dicionalno se dijeli na osnovnu i dopunsku obradu. Zahvaljujući tehnološkim dostignućima, danas je obrada tla, ovisno o opremlje-nosti gospodarstva, vrlo raznolika i sofisticirana. Prema intenzitetu obrade, uz konvencionalnu obradu razlikujemo različite oblike reduci-rane obrade pa sve do uzgoja bi-lja s izostavljanjem obrade (no-till). Ovisno o izvedbi radnih tijela ratila, razlikujemo različite sustave obra-de što rezultira različitim načinom remećenja oraničnog i površinskog sloja tla.

Važno je znati da osim primar-nog cilja, svaka obrada utječe na korove. Direktno utječe na distribu-ciju sjemena korova kroz profil tla, a indirektno na banku sjemena koro-va u tlu, odnosno dinamiku popula-cije korova, biologiju i ekologiju ko-rova. Stoga vrijeme i način obrade tla utječu na broj i vrstu korova i na zakorovljenost općenito.

Što se tiče vremena izvođenja obrade, ovisno o kulturi za koju se obavlja, u jesen se uglavnom obav-lja oranje (osnovna obrada). Ra-zličiti plugovi i načini oranja utječu različito na vertikalnu distribuciju sjemena korova (vidi crtež).

Iz prikazanog je vidljivo da je kod klasičnog oranja vertikalna distribu-cija sjemena korova kroz oranični sloj tla podjednaka. Novo sjeme korova biva unešeno u dublje sloje-ve, a sjeme iz dubljeg sloja tla biva

Košnja u vinogradu

Malčirani nasad krumpira i usjev mrkve

Malč osim priječenja rasta ko-rova ima i druge povoljne pred-nosti u odnosu na usjeve (po-većava temperaturu tla, priječi gubitak vode iz tla i sl.).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

5315. ožujka 2015. 15. ožujka 2015.

izneseno u površinski sloj tla gdje ima bolje uvjete za klijanje i nicanje.

Nasuprot klasičnom načinu ora-nja, kod oranja tzv. čizel plugom (ne premeće oranični sloj tla) i kod izostavljanja obrade (no-till), sjeme korova u najvećem dijelu ostaje na površini tla. Određena količina sje-mena na površini tla propada pod utjecajem klimatskih prilika i dos-tupna je organizmima koji se hrane sjemenom korova. Dugoročno gle-dano ovakav način obrade tla utje-če na postupno smanjenje banke sjemena korova u tlu. Kod oranja na grebenove (ridge plug) najve-ći dio sjemena nalazi se na dubini 5-10 cm (u središtu grebena).

Obrada tla u proljeće uglavnom podrazumijeva predsjetvenu pri-premu plitkog površinskog sloja tla (dopunska obrada). Predsjetvena obrada tla obavlja se i u ranu jesen pred sjetvu ozimih kul-tura. Veliki je broj načina obrade kao i broj oruđa s različitim radnim tijelima, stoga je i različit utjecaj na korove. Općenito, pred-sjetvena obrada tla utječe na horizontalnu distribu-ciju sjemena korova. U

prvom redu utjecaj ovisi o vreme-nu izvođenja, što je u vezi s rokom sjetve kulture. Kod kultura koje se siju ranije u proljeće predsjevenom pripremom uglavnom ne utječemo znatnije na korove. Međutim, kod toploljubivih kultura koje se siju ka-snije (travanj-svibanj), predsjetvena priprema tla može imati važno mje-sto u sustavu zaštite od korova.

Naime, zbog kasnije sjetve pro-izvođač ima dovoljno vremena za njezino korištenje u cilju suzbijanja korova.

Za neke kulture korisna je mo-gućnost kombinacije roka predsje-tvene pripreme tla i obilježja kultu-re. Pripremom tla neposredno pred sjetvu kulture koja brzo niče i ima brz početni razvoj (suncokret npr.), kultura će ponići i razvijati se brže

od korova i zasjenjivanjem ih poti-snuti (dovesti u podređen položaj). Pri tome treba imati na umu da sve druge tehnološke mjere (dubina i razmak sjetve, gnojidba i dr.) treba-ju biti obavljene optimalno.

Osim osnovne i dopunske obra-de tla (neizravna mjera), s gledi-šta vremena izvođenja razlikuje se obrada tla nakon žetve, tzv. praše-nje strništa (izravna mjera). Na ža-lost, u Hrvatskoj se ta obrada na znatnim površinama ne provodi. Prašenje strništa uglavnom je plit-ka obrada tla. Ima višestruku funk-ciju. Prekida kapilarni uspon vode, a time sprečava gubitak vlage iz tla (evaporaciju). Unosi žetvene ostat-ke u tlo čime povoljno utječe na živu (bio) fazu tla. S gledišta suzbijanja korova prašenjem strništa potiče se buđenje sjemena korova na nicanje nakon čega ih se, ovisno o vrsti ko-rova, može uništiti mehanički ili ke-mijski, ali svakako prije dozrijevanja sjemena. Ta mjera znatno pridonosi smanjenju banke sjemena korova. Poželjno ju je kombinirati sa zele-nom gnojidbom ili naknadnim (po-strnim) usjevom.

Međuredna kultivacija početkom vegetacije kulture vrlo je važna ne-kemijska mjera suzbijanja korova. Osim prekidanja kapilarnog gubitka vlage, prihrane usjeva, istovremeno suzbija korove u međurednom raz-maku. Pri manjem stupnju zakorov-ljenosti može znatno umanjiti ili čak isključiti primjenu herbicida. Pode-šavanje radnih tijela kultivatora tako da nagrću tlo na sjetveni/sadni red, mogu se zaustaviti korovi i unutar reda.

Treba znati da se međurednom kultivacijom zbog remećenja površinskoga sloja tla može izazvati ponovni ponik koro-va.

Osim navedenih klasičnih načina obrade tla kojima je cilj suzbijanje korova, danas postoje moderne rotirajuće, prstaste, lančaste, klinaste, diskosne i druge pljevilice i kultivatori koji međuredno i u redu sjeku ili čupaju korove.

Opetovana plitka obrada povr-šinskoga sloja tla radi buđenja korova koji se sljedećim proho-dom oruđa mehanički uništa-vaju, jedan je od načina borbe protiv korova. Na taj način sma-njuje se pritisak korova na bu-dući usjev i dugoročno se sma-njuje banka sjemena korova.

S obzirom da nema jedinstve-nog sustava obrade tla i da je ovisan o velikom broju pedokli-matskih činitelja, za integriranu strategiju suzbijanja korova uz poznavanje biologije i ekolo-gije korova, važno je imati na umu utjecaj pojedinog načina obrade na distribuciju korova.

Suzbijanje korova međurednom kultivacijom

Utjecaj načina obrade tla na distribuciju sjemenki korova po dubini tla

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. ožujka 2015. 15. ožujka 2015.gospodarskilist

54

Fizikalne mjereSolarizacija

Od fizikalnih mjera najčešće se opisuju sterilizacija tla i spaljivanje korova plamenom. Sterilizacija tla toplinom može se provesti pregrija-nom vodenom parom i primjenom prozirne ili crne folije (solarizaci-jom).

Prvi način ima praktičnu primje-nu u zaštićenim prostorima, a folija se može primijeniti i u zaštićenom prostoru i u polju. U polju je prove-diva u područjima gdje je dovoljan broj sunčanih i toplih dana. Nače-lo učinka te mjere slično je kao i pri suzbijanju korova primjenom malča s folijom. Korovi ispod folije nakon nicanja bivaju „ugušeni“ i sprženi zbog visokih temperatura ispod folije.

Ako u odnosu na željeni rok sje-tve nema dovoljno vremena da ko-rovi ispod folije budu sprženi, pre-krivanje tla folijom ima svrhu da se korovi potiču na nicanje a zatim se suzbiju herbicidom prije ili nakon sjetve.

Učinak je ovi-san i o klimatskim prilikama. Hladno i oblačno vrijeme umanjuje učinak i produljuje vrijeme zahvata.

Spaljivanje korova

plamenomSelektivno suz-

bijanje korova spaljivanjem pla-menom relativ-no je stara mjera borbe protiv korova. Prvi prototip plamenika za spaljivanje korova primjenjen je 1852. Četrdesetih godina prošlog stoljeća u južnim državama SAD-a široko je primje-njivana (u nasadima pamuka). Pro-nalaskom učinkovitih selektivnih herbicida potpuno je zapostavlje-na. Plamen ubija korov na način da se uslijed zagrijavanja biljke proširi stanični zrakoprazni prostor (inter-celular). Širenjem stanica pucaju stanične stijenke, povećava se tran-spiracija, biljka u gubi vodu, vene i kroz nekoliko dana se osuši.

Većina biljnih vrsta uginut će ako ih zagrijemo na temperaturi 45-550C. Prilikom izgaranja plamen na plameniku postiže temperature i do 11000C.

Plamenik je moguće upotrijebiti selektivno na način da su razmak od kulture i brzina kretanja plame-nika kontrolirani. Za ovu svrhu naj-češće se rabi propan.

Veličina korova u vrijeme tretira-nja znatno više utječe na učinak i potrošnju plina po jedinici površine od gustoće korova. Količina utro-šenog plina za učinak od 90% na

tek iznikle jedinke gorušice (Sinapis arvensis) iznosi 40 kg/ha, dok za isti učinak na odraslije biljke goru-šice (2-4 lista), treba utošiti 70 kg/ha propana. Ni sve korovne vrste nisu jednako osjetljive. Tako vrste koje nemaju skriven vršni meristem i vrste tanjih listova poput lobode ili mišjakinje bivaju 100% suzbijene s utroškom plina 20-50 kg/ha čak i u slučaju kad su razvile i pet pra-vih listova. Nasuprot tome, pastir-sku torbicu i kamilicu, moguće je uspješno suzbiti samo u vrlo ranom razvojnom stadiju.

Osim ekoloških prednosti, suzbi-janje korova plamenom u prednosti je i na površinama koje nije mogu-će obrađivati (uz ceste, putovi, eko-nomska dvorišta, kanali za natapa-nje i sl.). Prednost ove mjere je i u tome što s korovima istovremeno uništavamo i druge druge štetne organizme.

Glavni nedostatak ove mjere je relativno visoka cjena plina, mo-gućnost izazivanja požara kao i uni-štavanje korisnih organizama.

Preduvjeti za uspješno provođenje solarizacije svode se na to da se obrađeno, poravnato i vlažno tlo pokriva folijom (0,1-0,2 mm) koja na rubovima treba biti dobro zatvorena. Tlo ostaje tako pokriveno sljedećih 30-45 toplijih i sunčanih dana. Temperatura tla ispod folije može doseći i više od 400C. Ta mjera ima dobar učinak i na različite uzročnike bolesti koji žive u tlu, uključujući i sjeme korova u plitkom površinskom sloju. Nedostatak joj je što nerijetko nedostaje dovolj-no vremena za provedbu, jer se kulture na proizvodnoj površini brzo smjenjuju.

Ovom mjerom ne mogu se uspješno suzbiti višegodišnji korovi. Plamen spali nadzemne organe (list i stabljiku) više-godišnjih korova, no ubrzo iz neoštećenih podzemnih vege-tativnih organa potjeraju novi izdanci. Ovom mjerom mogu se suzbiti sjemenke korova s povr-šine tla, no ne i sjemenke koje se nalaze dublje u tlu.

Suzbijanje korova solarizacijom

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

5515. ožujka 2015. 15. ožujka 2015.

doc.dr.Klara Barićdr.sc. Zvonimir Ostojić, prof. emeritus

Biološke mjereBiološke mjere borbe protiv štet-

nih organizama općenito, pa tako i protiv korova, zasnivaju se na upo-rabi prirodnih neprijatelja štetnih or-ganizama, najčešće kukaca, grinja ili biljnih patogena. Njihovom upo-rabom nastoji se populaciju štetnih organizama svesti na ekonomski prihvatljivu razinu. Iako biološko suzbijanje korova seže duboko u prošlost (npr. ispaša ovaca u ma-slinicima), smišljeno se primjenjuje tek nešto više od stotinu godina. Tamo gdje uspješno funkcionira, postižu se dobri rezultati. Od do-sadašnjih 6000 ispuštanja različitih bioloških agensa u ambijent, oko 2000 stabiliziralo se u novom eko-sustavu. Od toga je oko 60% posti-glo ekonomski prihvatljive učinke, a 150 izvrsne rezultate.

Biološke mjere borbe protiv štet-nih organizama na žalost još uvijek dobro funkcioniraju samo u speci-fičnim uvjetima. Dobri rezultati po-stižu se u stabilnim ekosustavima kao što su prerije, livade, pašnjaci, velike vodene površine, željezničke pruge, voćnjaci, vinogradi, plaste-nici, staklenici i sl.

U uvjetima intenzivne ratarske, povrćarske i druge biljne proizvod-nje, gdje je prakticiran plodored, obrada tla, gdje se obavlja žetva, berba i drugi agresivni agrotehnički

zahvati, unijeti biološki agensi teš-ko se održavaju. Uz to su uskoga spektra djelovanja. Djeluju na jed-nu, rijetko dvije korovne vrste isto-vremeno. Sporog su početnog dje-lovanja. Korov zaustave tek nakon što je kultura pretrpjela štetu.

Iz prikazanoga se može zaključiti da biološke mjere borbe suzbija-nja korova tamo gdje funkcioniraju imaju određene ekološke prednosti pred drugim mjerama, osobito ke-mijskim.

Nažalost, kao što smo već izni-jeli, u intenzivnoj biljnoj proizvod-nji biološke mjere, osim djelomič-no biotehničke (bioherbicidi), ne funkcioniraju, pa se uopće i ne primjenjuju.

Integracija nekemijskih s kemijskim

mjerama borbe protiv korova

Za razliku od konvencionalne biljne proizvodnje, u integriranoj biljnoj proizvodnji kemijske mjere borbe trebale bi biti samo nadopu-na nekemijskim mjerama. Potpuno izostavljanje kemijskih mjera, oso-bito u kultura slabijih kompetitivnih sposobnosti (šećerna repa, povr-će) nije moguće. Primjenu kemij-skih mjera treba smanjivati, ali da se pri tome ne ugrozi cilj uzgoja, odnosno da se ne umanji prinos kulture.

Na žalost, u praksi to još uvijek nije tako. Ne smanjuju se površine tretirane pesticidima. Čak što više, povećavaju se. Tako se npr. navo-di podatak da je u Velikoj Britaniji 1998. god. pesticidima tretirano 42,4 mil. ha, a 2008. 50,3 mil. ha ratarskih površina, odnosno 19% više.

Općenito gledano, racionalna ili ekološki prihvatljiva primjena her-bicida zasnovana je na ključnim pretpostavkama: kad treba, koliko treba i s čim treba!

Posljednjih dvadesetak godina u svijetu se sve više rabe gljivič-ni biološki pripravci učinkoviti na neke ekonomske važne ko-rove. Bioherbicidi, ili kako ih još nazivaju mikoherbicidi, nakon primjene (najčešće prskanjem, slično kao i svi sintetički pesti-cidi) kroz list prodiru u biljku. Tu se umnožavaju i uzrokuju oboljenja koja rezultiraju sla-bijim rastom, plodonošenjem ili potpunim odumiranjem. Na-kon toga prisutnost biološkog agensa obično se svede na razi-nu svojstvenu prirodnim uvje-tima pa je tretiranje potrebno ponavljati.

Primjena herbicida samo „kad tre-ba“ podrazumjeva da herbicide ne treba primjenjivati pri svakom stupnju zakorovljenosti. Pri nižem stupnju zakorovljenosti zadovo-ljit će i mehaničke mjere. Slično je i za kulture gustoga sklopa (strne žitarice, uljana repica), koje se, kad su u stanju dobre kondicije, u uvjetima prosječne zakorovljeno-sti mogu same nadmetati.

To načelo također se odnosi na primjenu herbicida samo u kritičnom razdoblju zakorovljenosti (KRZ).

Pretpostavka samo „koliko tre-ba“, zasnovana je na činjenici da se korovi mogu suzbiti temeljem pra-vila da umanjena količina herbicida bolje suzbija korove u ranom stadiju razvoja nego što propisana (puna) doza suzbija odraslije (veće) korove. Na temelju ove spoznaje može se ostvariti znatna ekonomska i ekološ-ka ušteda. Višekratnom primjenom smanjenih dozacija post-emergen-ce herbicida može se uštedjeti i do 50 % od propisanih količina. Uz to, u nekim situacijama (kompetitivnih kultura) prva aplikacija smanjene doze može suzbiti korove do pri-hvatljive razine te nije potrebno do-datno tretiranje. Osim toga, nižim dozacijama se može izbjeći eventu-alni fitotoksični učinak na usjev. Kod primjene herbicida na ovaj način važno mjesto imaju različita pomoć-na sredstva kojima je primarna ulo-ga povećanje herbicidnog učinka.

Pretpostavka „s čim treba“ od-nosi se na pravilan odabir herbicida. Naime, ni jedan herbicid nije univer-zalan. Svaki herbicid ima svoj spek-tar djelovanja. Stoga se pravilan odabir herbicida ili kombinacije her-bicida zasniva na poznavanju sasta-va korovne flore na određenoj par-celi. Pravilan odabir herbicida treba se temeljiti na usklađenosti sastava korovne flore na parceli sa spektrom djelovanja herbicida. Primjena ovog načela isključit će potrebu korektiv-noga tretiranja zbog prethodno po-grešno odabranog herbicida.

Serija CLAAS ARION 400.

Jer Vi imate jasnu perspektivu.

• Četiri-cilindarski turbo motor zapremine 4,5 l, maksimalne snage u rasponu od 90 do 140 KS• Komforna kabina niske razine buke od 73 dB(a), s niskim krovom, visokim krovom,

ili nagrađivana KABINA PANORAMIC • Mjenjač QUADRASHIFT s mjenjačkom automatikom QUADRACTIV • Multifunkcionalna ručica za upravljanje mjenjačem, stražnji podizni uređaj,

broj okretaja motora i dva upravljačka uređaja • Podizna snaga do 5750kg, dopuštena ukupna težina 8,5 tona

Eko-Terra d.o.o.Čakovečka 5440305 Pušćine+385 (0) 40 821 868www.eko-terra.claas-partner.at

Jerkovic d.o.o.J. Kozarca 5131224 Koška+385 (0) 31 681 712www.jerkovic.hr

claas.hr

CLAAS_ANZ_ARION400Serie_kroat_230215.indd 1 24.02.15 08:54