Gospodarski list 22/2015

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 . p r o s i n c a

2015. 22

godina 174.

PRILOG OVOG BROJA

Sobno bilje

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

[email protected]štvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 [email protected]

Glavni urednikGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednikaVitomir Patko

Odgovorni urednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

[email protected]

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

Fotogra� jeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555telefaks 01/30 77 725

[email protected]

IBAN HR1223600001101284610kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i gra� čka pripremaVJESNIK d.d. ZAGREBSlavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

www.gospodarski.hrwww.gospodarski.hrinternet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 2 – 5 Hrvatsko povrće – Bolja budućnost proizvodnje

povrća u Hrvatskoj 6 – 7 S raznih strana 8 – 9 Obvezna dostava podataka u sektoru mlijeka i

mliječnih proizvoda 9 1. Hrvatski festival tradicijskih sireva u Zagrebu 11 Oprez kod pripreme domaćih kobasica 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 15 Pad sjemenske proizvodnje vodi k ovisnosti o

uvozu 16 – 17 Uzgoj konja u porastu

RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 19 Jubilarna berba proizvodnog pokusa hibrida

kukuruza 20 – 21 Proizvodni potencijal najvažnijih vrsta trava (3)22 – 25 Agritechnica – sajam koji se ne propušta!

ZAŠTITA BILJA, POVRĆARSTVO, VAŠ VRT 27 – 28 Iskustva s bakterijskim bolestima paprike 31 Prva linija za preradu i vakumiranje krumpira u

Hrvatskoj 32 – 33 Gnojiva i sredstva za poboljšanje tla u ekološkoj

proizvodnji 34 – 35 Natapanje povrća u hidroponskom uzgoju 36 Jasmin – zimska biljka žutih cvjetova

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 39 – 51 Sobne biljke

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVO 54 – 55 Štete od glodavaca u voćnjaku – kako ih suzbiti 56 – 57 Možemo li se odreći bakarnih fungicida u

vinogradarstvu? 58 Dealkoholizirano vino PČELARSTVO, STOČARSTVO 60 – 61 Trovanje pčela 62 – 63 Probavne tegobe domaćih životinja

LJEKOVITO BILJE 64 – 66 "Jesenska mišancija"

– zdravlje na stolu 67 – 68 Ljekovito ulje konoplje

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

maliSobno bilje

Bilje je u uređenju interijera prisutno već desetljećima, a uglavnom ga se doživljava kao ukras. Međutim, osim dekoracije prostora, biljke imaju i druge funkcije. Kao što je poznato, bilje obogaćuje zrak kisikom i, u pre-suhim suvremenim prostorima, povećava relativnu vlagu zraka, te sma-njuje količinu prašine. Nadalje, zabilježeno je da ukrasno bilje zajedno s mikroorganizmima tla znatno doprinosi snižavanju koncentracije brojnih otrovnih i kancerogenih spojeva koji se pojavljuju u interijerima, a poznati su kao uzročnici stanja poznatog kao ‘sindrom bolesnih zgrada’. U interi-jerima bilje ima tehničke funkcije poput usmjeravanja kretanja, otkrivanja vizura, odbijanja odbljesaka, prikrivanja arhitektonskih nedostataka, odi-jeljivanja prostora, reguliranja akustike.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. prosinca 2015.gospodarskilist

40 1. prosinca 2015.

Potrebe sobnog bilja i uvjeti uzgoja

Najčešće se biljke u interijerima uzgajaju zbog ljepote načina njiho-vog rasta i listova, za dugotrajno dekoriranje nekog prostora. Za po-vremene dekoracije koriste se cva-tuće lončanice koje u prostor uno-se boju i živost. Ljepota ponovne cvatnje je u dugotrajnom sobnom uzgoju kod većine vrsta obično ne-što slabija.

Potrebe bilja prvenstveno ovise o porijeklu, pa je uvjete uzgoja u pri-mjeni potrebno što više prilagoditi uvjetima rasta na staništu s kojeg potječe biljna vrsta. Većina biljnih rodova i vrsta koja se primjenjuje u interijerima potječe iz tropskog i suptropskog područja, dok je manji broj iz umjerenog klimatskog po-jasa. Idealni uvjeti za rast tih vrsta isti su kao na njihovom prirodnom staništu, što je u interijerima vrlo teško postići. Vrste koje potječu iz tropskog klimatskog područja općenito podnose niski intenzitet svjetla i osjetljive su na niske tem-perature. Većinom se na prirodnom staništu razvijaju u sjeni divovskog šumskog drveća ili rastu kao pe-njačice. U suptropskom području i temperatura i relativna vlaga zraka mogu se sezonski mijenjati, tako da vrste porijeklom iz tog područja mogu podnijeti ograničen stupanj vrućine, suše ili niskih temperatura. Pojedine biljne vrste, koje se kori-ste za ozelenjivanje interijera, po-

tječu iz područja ekstremne klime kao što su pustinje, tako da imaju brojne prilagodbe na stres izazvan sušom i vrućinom.

Vrlo je važno odabrati biljne vrste u skladu s prostorom gdje se bilje planira staviti. Glavni čimbenici su svjetlo, temperatura i zračna vlaga.

Na što obratiti pozornost u prostoru?

Prije nabavke bilja potrebno je dobro analizirati prostor koji se želi oplemeniti biljem. Treba obratiti po-zornost na izvore prirodne svjetlo-sti, orijentaciju prostorije u odnosu na strane svijeta, moguću zasjenje-nost prozora drvećem, balkonima, nadstrešnicama, boju stakla, prisut-nost i tip zavjesa.

Biljke se nikako ne stavljaju u ne-posrednu blizinu izvora topline, kao što je važno da se ne nađu u izravnoj struji zraka klimatizacijskog uređaja ili na propuhu. Netom kupljene lončani-

ce obično nije potrebno presađivati u nove veće posude, jer su posađene u odgovarajući supstrat u skladu s njihovim potrebama, no kad postanu prevelike za svoju posudu presađuju se u samo malo veću. Za uspješan rast i zdrave biljke važna je prihrana biljaka. Na tržištu postoji niz proizvo-da za prihranu sobnog bilja, bilo da se radi o štapićima, granulama koje se stavljaju u supstrat, a otpuštanje hraniva traje nekoliko mjeseci; ili o te-kućim hranivima koja se dodaju vodi za zalijevanje.

Razlikuju se hraniva s obzirom na ukrasnu vrijednost lončanice, pa postoje hraniva za lisnate, cvatuće lončanice, ali i specifična za orhi-deje i kaktuse. Biljke trebaju i vodu, međutim, najviše sobnog bilja stra-da zbog prekomjernog zalijevanja. Žućenje i smeđenje listova nije nuž-no znak da biljci nedostaje vode. Vrste mesnatih listova potrebno je zaliti tek kad je supstrat suh u zoni korijena, a u obzir se mora uzeti i tko, te kako koristi prostor. Prije svega, dobro je razmisliti o moguć-nostima njege i pažnje koju može-mo posvetiti sobnom bilju. Za oso-be koje vrlo malo vremena provode u domu, a žele pokoju lončanicu, najbolji izbor su vrste koje ne treba-ju učestalo zalijevanje i održavanje. Obitelji s malom djecom svakako trebaju izbjegavati otrovne i biljke šiljastih i oštrih listova.

Uređenju stambenog prostora poklanja se velika pozornost; usklađuju se boje, teksture i stil. Isto tako treba pristupiti odabiru bilja i posuda u kojima će se ono nalaziti, kako bi bila zadovoljena i estetska funkcija biljke u interijeru. U obzir je po-trebno uzeti način rasta, boju li-stova, cvjetova, teksturu i oblik biljke, kao i veličinu, oblik i boju dekorativne posude u kojoj se bilje nalazi i uskladiti ga sa sti-lom uređenja prostora.

Temperatura i vlaga zraka u međuodnosu su, a u suvreme-nim interijerima temperature su tijekom godine više manje ujednačene i kreću se oko 22 °C, a vlaga zraka od 30 do 40%. Pri tome postoje različiti načini grijanja i hlađenja prostora, kao i provjetravanja.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. prosinca 2015. gospodarskilist

41 1. prosinca 2015.

ZZ – Zamioculcas zamiifolia

Ukrasna vrijednost ZZ-a je u načinu rasta, sukulentnim, sjajno zelenim listovima. ZZ je zimzelena ili listopadna trajnica, porijeklom s kamenitih područja šuma i savana tropske istočne i suptropske jugoi-stočne Afrike. U tlu se nalazi kratak, debeo rizom. Biljka je visoka oko 80 cm, a promjera oko 45 cm. Li-stovi, dugi 30-70 cm, tvore rozetu, sukulentni su, sastavljeni od sjajnih, kožastih liski, koje su duž čvrste, pri dnu zadebljale lisne peteljke iz-mjenične do gotovo nasuprotne, izduženo do jajoliko-eliptične, duge do 7-8 cm, smaragdno tamno zele-ne boje. U sobnim uvjetima rijetko cvate malim cvjetovima koji se na-laze pri osnovi biljke. Pricvjetni list, spatha, je zelen, dug do 7 cm, po-javljuje se u razini tla na kratkim pe-teljkama (4 cm), klip ‘spadix’ je bijeli i kraći od pricvjetnog lista.

Vrste koje treba manje zalijevati

Razmnožava se dijelje-njem rizoma ili lisnim reznica-ma. Lisne reznice stavljaju se u supstrat za ukorijenjivanje u posudu koja se zatvori pla-stičnim pokrovom. Ukorije-njivanje može trajati i više od godine dana. Ako poneki do-nji list žuti i otpadne radi se o normalnoj pojavi, međutim, u slučaju intenzivnijeg žućenja, pa i smeđenja listova, najvje-rojatnije je problem u previše vode. Smeđi vrhovi liski uka-zuju na prenisku zračnu vlagu. Povremeno orošavanje listova može povisiti količinu vlage u zraku i smanjiti problem.

Odlikuje se sporim rastom, a zahvaljujući svom izgledu i tipu rasta pogodna je za uređenje suvremenih interi-jera čistih i jasnih linija, te za osobe koje ne mogu puno vremena posvetiti njezi sob-nog bilja. Otrovan je za pse i mačke, ali i za djecu.

Kaktus olovka –Euphorbia tirucalii

Zbog tankih grančica i netipična izgleda, zovu ju kaktus olovka, prem-da s kaktusima dijeli jedino malu potrebu za vodom. Potječe kao i ZZ iz područja središnje istočne Afrike. Normalno raste na suhim šikarama do 2000 m nadmorske visine. Radi se o grmu ili manjem stablu visine 4 – 12 (15) m s krhkim, sočnim grančica-ma koje izbijaju u pršljenovima. Pro-mjera su do 7 mm, zelene i uzdužno sitno iscrtane. Kao i sve mlječike, sadrži bijeli do žućkasti lateks koji je vrlo otrovan.

Podnosi nisku do visoku količi-nu svjetla, ali ne podnosi izrav-no sunce. Idealne temperature za uzgoj kreću se od 15-24 °C, a najniže 8 °C. Zalijevati je do-voljno jednom tjedno kad se supstrat prosuši, a uz niže tem-perature interijera i nisku koli-činu svjetla i jednom mjesečno. Može preživjeti ako se ne zalije 3-4 mjeseca. Prekomjerno zali-jevanje uzrokovat će truljenje rizoma i baza lisnih peteljki. Supstrat u koji se presađuje tre-ba biti pjeskovit i propusan, a neophodni su i drenažni otvori na dnu posude. Presađivati je dosta svake 2-3 godine, najbolje u proljeće. Tijekom intenzivnog rasta, od travnja do kolovoza, prihranjuje se jednom mjeseč-no tekućim hranivom ujednače-nog sastava (NPK). Povremeno je potrebno očistiti prašinu s li-stova, te ukloniti žute i suhe di-jelove biljke, te prerasle listove.

Biljka je idealna za sunčane i to-ple položaje. Traži puno sunca i temperature najmanje od 18 °C. Zalijevati treba rijetko, u prosje-ku svaka dva do tri tjedna ljeti, 1-2 puta tijekom zime. Supstrat se treba isušiti između zalije-vanja. Uzgaja se u propusnom supstratu, a dobro je da se sadi u porozne posude (neglazirana glina) koje će omogućiti ispra-vanje vode. Kaktus olovku je vrlo lako razmnožavati reznica-ma. Prilikom uzimanja reznica treba veliki oprez, kako bi se izbjegao kontakt s mliječnim, otrovnim i alergenim sokom.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. prosinca 2015. 1. prosinca 2015.gospodarskilist

42

Listova je malo i nalaze se samo na vrhovima mladih grančica, me-snati su, linearno-lancetasti, dugi 15, a široki 2 mm i vrlo brzo otpad-nu. U sobnim uvjetima ne cvate, a u prirodi najčešće proizvodi muš-ke cvjetove, dok su ženski cvjetovi mnogo manje uobičajeni.

Reznice se ostave dva dana na suhom kako bi se formirao kalus, a zatim se lako ukorijenjuju u pro-pusnom supstratu uz niže količine svjetla i visoku vlagu zraka. Nakon ukorjenjivanja i početka razvoja bilj-ke, potrebno je smanjiti vlagu i po-većati količinu svjetla.

SansevijerijaSansevieria trifasciataRod Sansevieria obuhvaća oko

70 vrsta cvjetnica. Sansevijerija je još jedna od vrsta porijeklom iz Afrike, točnije s njenog zapada i juga, te traži vrlo malo pažnje. Jedna od najprisutnijih sobnih lončanica u zapadnom svijetu, Sansevieria trifasciata poznata još

i kao “biljka zmija” ili “svekrvin je-zik”.

Cijenjena je jer zahtijeva malo njege za održavanje. Nedavna su istraživanja pokazala da je S. tri-fasciata jedna od najučinkovitijih biljaka za čišćenje zraka uklanja-njem toksina poput formaldehida

koji su prisutni u domovima i uredima. Postoji nekoliko kultivara, a među najčešći-ma na tržištu su ‘Laurentii’ koji se odlikuje širokim žutim prugama na rubovima listo-va; ‘Hahnii’, patuljasta forma zbijenih rozeta listova, a kori-sti se u kombinaciji s drugim biljnim vrstama ili kao pokri-vač tla.

Sansevijerije su biljke vi-soke do 1 m, a u sobnim uvjetima oko 60-70 cm. Spo-ro rastu, tako da godišnje iz-biju dva do tri lista. U tlu ima-ju puzavi rizom kojim se šire, iz kojeg izbijaju rozete krutih, okomitih, zimzelenih listova koji su tamnozeleni sa svi-jetlo sivozelenim prugama. Dugi su 70-90 cm i 5-6 cm široki. Cvatu najčešće ljeti, a cvjetni klas doseže polovicu lista i nosi sitne zvjezdolike cvjetove, nježnog mirisa.

S obzirom na polagani rast ne treba presađivati češće od svake dvije godine. Orezuju

se i uklanjaju samo bolesni, suhi, stari i oštećeni dijelovi biljke. Raz-množavati se može dijeljenjem biljke u proljeće ili lisnim reznicama ljeti. Listovi se režu na odsječke duljine 7-8 cm, puste se da se prosuše, te stave u oštri pijesak. Pri temperatu-ri od oko 21 °C ukorijenjivanje traje oko mjesec dana. Osim kao iznimno vrijedna ukrasna vrsta, Sansevieria trifasciata nekad se uzgajala kao vr-sta za proizvodnju bijelog, jako ela-stičnog vlakna za proizvodnju užadi, hasura i odjeće.

KalanhoeKalanchoe blossfeldiana

Rod Kalanchoe obuhvaća oko 200 vrsta, uglavnom porijeklom iz Južne Afrike, Madagaskara, ali i iz Azije. Samo vrsta Kalanchoe blossfeldiana ima tržišni značaj, premda se i neke druge vrste roda koriste kao ukrasne, a također su sudjelovale u križanjima s vrstom Kalanchoe blossfeldiana. Tako se neki kultivari vrste Kalanchoe blossfeldiana odlikuju zvonolikim cvatovima što je rezultat križa-nja s vrstom Kalanchoe mangi-nii, Kalanchoe porphyrocaly × i Kalanchoe pubescens. Vrsta Ka-lanchoe blossfeldiana potječe sa sjevera otoka Madagaskara, gdje raste na razmjerno hladnom visin-skom području gorja Tsaratanana. Atraktivnost vrste je u njezinom niskom rastu, sjajnim mesnatim listovima i bogatoj cvatnji u širo-kom rasponu boja, a na tržištu je kao cvatuća lončanica dostupna i u jesensko-zimskom razdoblju, kad u prirodi nedostaje boja. Nije zanemariva ni činjenica da izvrsno podnosi uvjete suvremenih interi-jera u smislu visokih temperatura i niske vlage zraka, te rijetko i ne-redovito navodnjavanje, te je jedna od otpornijih biljnih vrsta. Na svom prirodnom staništu raste kao 30 cm visok polugrm s uspravnim, slabo razgranatim glatkim izbojima, na kojima se nalaze do 7 cm dugi i 4 cm široki sukulentni, goli, slabo mesnati listovi, crvenkastog ruba, prema vrhu urezani. Cvjetovi, inten-

Nije izbirljiva po pitanju svje-tla, tako da može rasti na jakom sunčevom svjetlu, ali i podnijeti vrlo tamna mjesta. Idealna tem-peratura za rast kreće se oko 24 °C, uz nižu osvjetljenost zimi može biti 16 °C, dok je minimal-na 10 °C. Izvrsno podnosi uvjete suvremenih stambenih prosto-ra i suhi zrak, a potrebno ju je i vrlo rijetko zalijevati; ljeti svakih 7-10 dana, a zimi svaka 3 tjedna. Supstrat treba biti propustan, a ljeti se prihranjuje svaka 3 tjed-na tekućim mineralnim hrani-vima. Presađivati ju ne treba prečesto, jer bolje napreduje u manjoj posudi.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

431. prosinca 2015. 1. prosinca 2015.

zivno crvene boje pojavljuju se u lažnom štitcu. Oplemenjivanjem je stvoren velik broj kultivara, različitih po veličini i boji cvjetova od gotovo bijelih, preko limun žutih, naranča-sto lososnih, crvenih, rozih do lju-bičastih. Cvatu od siječnja do trav-nja, a uz dobru njegu čak i dulje.

Prvenstveno je namijenjena uz-goju kao sobna lončanica, ali ljeti se može uzgajati i na balkonu ili u vrtu, gdje se izvrsno uklapa u ka-menjare.

U proljeće, nakon cvatnje od-stranjuju se ocvale cvatne stablji-ke i suhi listovi. Lipanj i srpanj su pravo vrijeme za uzimanje reznica

s barem dva para zdravih listova i rastućim vrhom. Reznice moraju biti duge 8 do 10 cm. Stabljiku tre-ba odrezati neposredno ispod do-njeg para listova koje potom treba ukloniti. Tako pripremljenu reznicu stavlja se u smjesu supstrata za lončanice i pijeska ili u supstrat za ukorijenjivanje na način da listovi budu neposredno uz površinu tla. Dobro se zalije i drži na toplom mjestu pri 21 °C. Nakon ukorjenji-vanja biljke se presađuju u običan supstrat za lončanice. Grmolik rast održava se prikraćivanjem rastućih vrhova na kraju glavnih stabljika. Kako se radi o biljci kratkog dana, cvast će ako joj se dnevno trajanje svjetla skrati na manje od 12 sati.

Zmajevci – DracaenaVećina vrsta roda Dracaena po-

rijeklom je iz tropskih i suptropskih dijelova Afrike i Azije. Uzgajaju se kao lisnate lončanice za dugotrajnu dekoraciju, a s obzirom da se radi o visokim biljkama mogu predstavlja-ti akcent u prostoru. Vrlo su deko-rativne, a vrste i kultivari zelenih li-stova izvrsno podnose uvjete niske razine svjetlosti.

Rod Dracaena obuhvaća uglav-nom vrste koje rastu kao drveće ili grmlje u tropima, a prepoznatljive su po tankom korijenu narančaste ili žute boje. Lancetasti listovi pojav-ljuju se u čupercima, a na mjestima razgranjenja su bijeli ili zelenkasto bijeli cvjetovi u cvatovima. Cvjetovi imaju trogradnu plodnicu, u sva-kom pregratku nalazi se jedna sje-menka.

Od proljeća do jeseni potrebno je umjereno navodnjavanje, dok se zimi zalijeva slabije. Zmajevci ne vole ekstreme, zasušivanje ili pre-komjernu vlažnost supstrata. Od mjera njege potrebno je redovito čišćenje listova od prašine te, ako je izvor svjetla jednostran, svakih nekoliko dana malko zakrenuti po-sudu kako bi se osigurao pravilan rast.

Biljke će najbolje uspijevati na svjetlom mjestu. Zimi im od-govaraju položaji na sunčanoj prozorskoj dasci, dok će ljeti biti bolje blago zasjenjeno mje-sto gdje će temperatura zraka biti nešto niža. Najpogodnije temperature za rast kreću se oko 20 °C, dok pri temperatu-rama nižim od 16 °C rastu vrlo sporo. Zimi će im najviše odgo-varati temperature oko 15-17 °C. U tim će uvjetima i cvatnja trajati duže. Otporne su na suh zrak, a potrebno ih je umjereno zalijevati. Zalijevaju se samo kad je supstrat suh, zimi svakih 10 do 14 dana, a 5-6 ljeti. Preve-lika vlažnost tla može omekšati i izdužiti stabljiku, u krajnjem slučaju izazvati truljenje. Presa-đivanje uglavnom nije potreb-no, jer je bolje uzgojiti mlade biljke iz reznica.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


44

Uslijed suhog zraka moguća je pojava smeđenja i sušenja vrhova listova.

Ako dođe do sušenja i otpa-danja donjih listova vjerojatno je presuho i pretoplo. Biljka odbacu-je listove i u slučaju da se nalazi na prehladnom mjestu. U slučaju preobilnog zalijevanja, listovi su mlitavo obješeni, a u ekstremnim slučajevima dolazi do truljenja li-stova i korijena.

Slonova noga –Beaucarnea recurvataRod obuhvaća vazdazelene gr-

move i drveće koje se uglavnom uzgaja zbog zanimljiva cjeloku-pnog izgleda.

Slonova noga samonikla je u istočnom Meksiku. U toplim zonama koristi se na otvore-nom u vrtovima, a u umjer-nim klimatskim zonama uz-gaja se kao sobna lončanica. Zahvaljujući zadebljaloj stablijici u kojoj skladišti vodu, vrlo je otpor-na na sušne uvjete.

Kao lončanica sporog rasta, u sobnim uvjetima trebat će joj de-setljeća da dosegne visinu od 2 m.

Zmajevci za uzgoj traže svje-tlo, ali od sunca zaštićeno mje-sto. Šarenolisni kultivari mogu samo na svjetlom mjestu po-kazati svoju punu ljepotu. Za rast trebaju dosta topline tako da se optimum kreće od 18 do 22°C. Vrsti Dracaena goldieana odgovaraju i više temperature od 20 do 24°C, dok vrste Dra-caena draco i Dracaena fragrans ‘Rothiana’ uspjevaju i na nižim temperaturama od 12 do 16°C. U pravilu se zmajevci uzgajaju u tresetnom supstratu ili humu-snim, ne preteškim mješavina-ma sastavljenim od 2/3 treseta i 1/3 komposta. Kod ulončavanja i presadnje mogu se primjeniti gnojiva s dugim otpuštanjem hraniva. Dušična gnojiva mogu uzrokovati da šareni listovi do-biju zeleni ton.

Na vrhu debla razvija čuperak tamno zelenih uskih, u luku povije-nih listova dugih 20-30 cm, kod ve-likih biljaka i do 1 m. Čuperci malih, bijelih cvjetova mogu se pojaviti na biljkama, kada su stare nekoliko godina. Međutim, biljke koje se uzgajaju u zatvorenom prostoru rijetko cvatu.

Biljku treba presaditi kad po-stane prevelika za svoju posudu i kad se kroz drenažne otvore na dnu posude pojavi korijenje, me-đutim presađuje se u samo malo veću posudu, jer ako je nova posuda prevelika, može doći do prekomjerne opskrbe vodom što pak može dovesti do stradavanja biljke.

Razmnožavati se može odvaja-njem malih biljčica koje ponekad izniknu uz matičnu biljku, ali zbog vrlo malo korijenja nije lagan po-stupak. Slonova noga je vrlo jedno-stavna za uzgoj i za nju vrijedi pravi-lo - posadi i zaboravi, pod uvjetom da ima dovoljno svjetla i nešto vode tijekom vegetacije.

Bez problema može podnijeti razdoblja suše, jer tako preživlja-va i na prirodnom staništu. Treba uzeti u obzir da slonova noga izni-mno sporo raste, tako da ne treba očekivati od lončanice da tijekom jedne do dvije vegetacijske sezo-ne postane biljka koja će ispuniti prazan kut u sobi. Od mjera njege, uske listove potrebno je redovito čistiti od prašine mekom krpom, a dobro će reagirati i na povremeno prskanje.

Uzgoj slonove noge u interi-jeru je jednostavan. Slonova noga traži svjetlo mjesto, a do-bro prilagođena biljka podnosi i izravno sunčevo osvjetljava-nje. Određeno vrijeme može preživjeti i na tamnom mjestu, osobito ako je ipak dio vreme-na provela na svjetlu. Posudu s biljkom moguće je tijekom ljeta držati vani, a krajem ljeta, dolaskom nižih temperatura smjestiti u zatvoreni prostor gdje će bez problema podni-jeti manju količinu svjetla. Mi-nimalna temperatura za uzgoj je 7 °C. Slonova noga voli suhi, propustan supstrat, pa je stoga i potrebno zalijevati tijekom vegetacije svakih 7 do 14 dana. Tijekom zimske sezone, do-voljno je navodnjavati jednom mjesečno.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Rod Ficus (Gumijevci) broji oko 700 vrsta tropskog drveća, epifita i penjačica s naizmjeničnim, često sjajnim, jednostavno oblikovanim listovima cjelovitog ruba.

Oko 12 vrsta roda Ficus primje-njuje se kao ukrasne vrste, uglav-nom kao lončanice i biljke za sad-nju većih posuda. Ukrasna im je vrijednost u listu, a prema habitusu i veličini lista razlikuju se:

1. slabo- ili nerazgranate vrste s velikim listovima,

2. vrste grmolika rasta sa srednje velikim listovima,

3. penjajuće vrste

Benjamin – Ficus benjamina

U Europi je indijski gumijevac poznat od 1757. godine. Potječe iz Indije, južne Kine sve do jugoi-stočne Azije i sjeverne Australije. U posljednje vrijeme jedna je od naj-traženijih vrsta roda Ficus na tržištu. U uređenju interijera koristi se kao soliter (grm ili stablo), lončanica, dominantna biljka u kombinaciji, oblikovan – npr. kuglaste forme, a također i kao bonsai.

Vrste koje trebaju redovito navodnjavanje

Raste kao manje drvo (5 do 6 m) s visećim granama. Listovi su sjajni, svjetlo zeleni, dugi oko 9, a široki oko 5 cm svojstveno zašiljeni na vrhu, na peteljkama duljine oko 2 cm. Postoje kultivari bijelozelenih i žutozelenih listova. Osobito su bi-jelo prošarani kultivari osjetljivi na manjak svjetla, a također i na tran-sport. U kućnim uvjetima ne cvate (ili vrlo rijetko).

Za vrijeme presađivanja supstrat ne smije ostati previše vlažan. Indij-ski gumijevac zahtjeva češće vlaže-nje supstrata, tj. ne smije se dopu-stiti isušivanje.

Gumijevac –Ficus elastica

Gumijevac potječe iz područja istočne Himalaje, preko Malezije do Indonezije gdje u planinskim šuma-ma dostiže visinu i do 60 m. U Europi se uzgaja više od 150 godina. Prvotni oblici gumijevca imali su lagano vi-seće listove.. Kao ukrasna vrsta uz-gaja se zbog listova veličine oko 30 × 15 cm, izduženo eliptičnih, sjajnih, tamnozelenih, kožastih, u mladosti smotanih, s crvenkastim zalistkom. U kućnim uvjetima obično ne cvate.

Velike biljke pri nižim tempera-turama treba zalijevati umjereni-je, dok isušivanje supstrata može uzrokovati odbacivanje listova. U slučaju hladnog propuha, preta-mnog mjesta, previše ili premalo vode dolazi do odbacivanja listova.

Zimi je za uzgoj potrebno osi-gurati svjetlo mjesto, dok je lje-ti preporučjivo lagano zasjeniti. Kultivari s obojenim listovima (bijelo, žuto) traže više svjetla. Ficus benjamina traži nešto niže temperature nego vrsta Ficus elastica. Preporuča se uzgoj na temperaturi od 15 do 20°C, dok može stradati pri tempe-raturama nižim od 5°C. Indijski gumijevac traži umjerenu, ujed-načenu vlažnost zraka. Za uzgoj traže humusom bogato vrtno tlo ili dobro pognojene tresetne supstrate pH od 5.5 do 6.5. Pri-hranjuje se dušičnim gnojivima u koncentraciji od 0.1 do 0.2%. Za rast stabljike i listova velikih biljaka potrebno je obogaćiva-nje supstrata kalijem, pa se do-daje 0.07 do 0.10 % K.

Gumijevci vole mnogo svjetla, pa je zimi potrebno osigurati takvo mjesto. Ljeti, osobito u podnevnim satima treba laga-no zasjenjivati. Gumijevci su zahvalni za svjetle i hladnije prostorije. Najbolje uspjevaju pri temperaturi od 15 do 20°C. Ljeti podnosi i više temperatu-re. Optimalna temperatura za vegetativni rast je 23 do 25°C. Pregrijane prostorije sa suhim zrakom i nedostatkom svjetla uzrokuju žućenje listova. Ovje-šeni listovi ukazuju na preko-mjernu vlažnost ili zasušenost supstrata ili jače snižavanje temperature tijekom noći. Za uzgoj traže humusom bogato vrtno tlo ili dobro pognojene tresetne supstrate s pH od 5.5 do 6.5. Gumijevac zahtijeva če-šće vlaženje supstrata.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


46

Ficus pumila

Vrsta Ficus pumila odlikuje se penjajućim rastom. Tanke grančice s adventivnim korijenjem penju se po deblima, stijenama, zidovima, staklu. Od svih vrsta roda Ficus ima najmanji list, duljine 2 – 3 cm, širine 2 cm, stariji listovi mogu narasti od 4 – 10 cm. Peteljka je kratka, plojka jajastookrugla do srcolika, tamno-zelena. Plodne grane su deblje i imaju veće listove. Plod je kruško-lik, tamnosmeđeljubičast, dlakav.

U slučaju ako je zrak presuh, ne-dostano navodnjavanje i u slučaju isušivanja korjenove bale, dolazi do žućenja i odbacivanja listova. Biljke su osjetljive na povećanu koncen-traciju soli.

Afrička ljubičica –Saintpaulia ionantha

Na svom prirodnom staništu, afrička ljubičica, raste u sjeni drve-ća na humusnom tlu planine Usam-bre, te ostalim planinskim područji-ma Tanzanije i Kenije.

U Europu je krajem XIX. stolje-ća donesen izvorni oblik ljubičasto plave boje cvjetova i od tada brojni

oplemenjivači i amateri rade na ra-zvoju novih kultivara. Paleta boja je doista impresivna; od bijele, preko ružičaste i crvene sve do ljubičaste, te od svjetloplave do tamno plave, a nisu rijetkost ni prugasti ili dvoboj-ni kultivari, punocvatni ili kultivari s kovrčavim laticama.

Afričkoj je ljubičici znatno pora-stao gospodarski značaj u drugoj polovini 20. stoljeća i to s jedne stra-ne zbog proširenja asortimana, a s druge strane zbog toplijih stanova (posljedica sve češćeg uvođenja centralnog grijanja), čime su kod ko-risnika stvoreni uvjeti za njenim odr-žavanjem. Primijenjuje se kao cvatu-ća lončanica izuzetno duge cvatnje, a uz pravilnu njegu ponovna cvatnja će biti jednako raskošna kao i prva.

Afrička ljubičica je niska zeljasta trajnica. Listovi su joj srednje do ta-mno zeleni, ponekad slabo mrljavi ili s uzorkom bijele, ružičaste ili krem

boje, jednostavni, široki do ovalni na peteljci duljine 4 do 20 cm. Cvijet je bijele, ružičaste, crvene, plave, ljubi-časte boje ili dvo do višebojan, jed-nostruk, polupopunjen ili pun.

Kovrčava paprat –Nephrolepis exaltata

Nefrolepis ili kovrčava paprat je vrsta paprati porijeklom iz tropskog područja, a u viktorijansko vrijeme i tzv. papratomanije bila je među najomiljenijim papratima. Većina paprati dobro podnosi uvjete niske osvijetljenosti, ali ne podnose suhi zrak suvremenih interijera. Ako se kovrčavoj paprati osigura nešto viša relativna vlaga zraka, uspijevat će bez većih problema godinama uz vrlo malo pažnje.

Raste u obliku busena, visine 40-tak cm i isto toliko promjera. Listovi koji izbijaju iz rozete blago su povinuti, a mogu biti dugi 46 do 50 cm, kod starih biljaka i više od 75 cm. Listovi su sastavljeni tako da se sa svake strane središnje žile razvijaju njež-ne deltoidne liske duge 2 do 8 cm, lagano napiljenog ruba, i svijetlo je zelene boje.

Traži mnogo svjetla. Optimalna temperatura za vegetativni rast je 20 do 22°C. Tijekom zime, može uspjevati i na temperaturi od 2 do 5°C. Dobro uspijeva i u toplijim i u hladnim prostorija-ma. Afričke ljubičice vole svijetlo

mjesto, ali ne osunčano. Tem-peratura ne bi smjela biti niža od 12 °C, a uzgoj u trajanju od 6 tjedana na temperaturama od 12 do 15 °C uz zalijevanje jednom tjedno, potaknut će stvaranje većeg broja krupnijih cvjetova. Kako listovi rastu u rozeti, debeli su i dlakavi, nji-hovim močenjem može doći do pojave bolesti i truljenja. Stoga se afričke ljubičice zalijevaju isključivo u podložak, a višak vode se nakon 15-tak minuta odlije. Preporučljivo je zalije-vati dva puta tjedno, a nikako se ne smije dopustiti da se sup-strat zasiti vodom.

Uzgoja se na djelomično do jako zasjenjenom mjestu. Najpogod-nije temperature za vegetativni rast kreću se oko 18 do 21 °C, a više od 24 °C usporavaju rast. Zimi podnosi niže temperture (10 °C). Traži vlažan, ali dobro propustan supstrat, no kad se dobro razvije može preživjeti povremeno zasušivanje. Ipak, više voli redovito navodnjava-nje i to ljeti dva do tri, a zimi jedanput tjedno, osim ako se ne drži na nižim temperaturama. Dobro je održavati i visoku re-lativnu vlagu zraka svakodnev-nim prskanjem mekom vodom. Ne podnosi propuh. Tijekom vegetativnog rasta potrebno ga je lagano prihranjivati svaka dva tjedna. U slučaju kad biljka slabo raste, može ju se snažno orezati, te potaknuti novi rast iz korijena.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Ako liske postaju krhke, smeđe i počnu otpadati, najvjerojatnije se radi o preniskoj relativnoj vlazi zra-ka ili je došlo do zasušivanja sup-strata. Svakako treba povisiti vlagu zraka, a u slučaju presuhog sup-strata cijelu posudu uroniti u vodu, dok ne prestanu izlaziti mjehurići zraka, potom pustiti da se procijedi, te vratiti na stalno mjesto.

Od mjera njege, osim redovotiog prskanja, potrebno je ukla-njati suhe dijelove biljke, preporučljivo ga je svakog proljeća presaditi, a raz-množavati se može vriježa-ma i dijeljenjem.

Kloro� t –Chlorophytum

commosumRod Chlorophytum sa-

drži oko 250 vrsta zeljastih trajnica. Klorofit potječe iz južne Afrike, a kao sobna biljka, koja ni dan danas

nije izgubila na popularnosti, počeo se uzgajati sredinom XIX. stoljeća. Promjer i visina razvijene biljke je oko 40-45 cm. Razvija rozetu uskih listova, širine oko 2,5 cm, duljine 30 do 45 cm, obično zelene boje sa ši-rokom bijelom trakom kroz sredinu.

Sitni, bijeli cvjetovi pojavljuju se na dugim žućkastim stabljikama, a nakon njih se na vrhovima razvijaju male rozete novih biljčica koje se lako i jednostavno ukorijenjuju.

Uz vrstu Spathyphilum wallisii i kovrčavu paprat, jedna je od de-set najvažnijih biljnih vrsta koje NASA preporučuje za pročišćava-nje zraka u interijerima. U roku od samo dva dana, jedna biljka može ukloniti i do 90 % toksina iz zraka u zatvorenom prostoru. Listovi ra-stu brzo i pomažu apsorbirati štet-ne tvari kao što su plijesni i drugi alergeni, pa je savršena biljka za sve one koji pate od alergije na prašinu. Takođe, pomaže pri sni-žavanju koncentracija izvjesnih količina formaldehida i ugljičnog monoksida iz zraka.

Mirni ljiljanSpathyphilum wallisii

Rod Spathiphyllum obuhvaća 45 vrsta, pretežno porijeklom iz trop-ske Amerike i dvije vrste s područja Malezije. Rastu kao zeljaste trajni-ce. Za ukrasnu hortikulturu najvaž-nija je vrsta Spathiphyllum wallisii, koja potječe iz planinskog područja Kolumbije. Koriste se kao cvatuće lončanice u interijerima, ali i za rez.

Premda je vrsta Spathiphyllum wallisii interesantna kao cvatuća lončanica, dekorativnu vrijednost imaju i njeni tamnozeleni, sjajni li-stovi s plojkama dugim od 15 do 25 cm i širokim od 4 do 6 cm na pe-teljkama dugim i do 20 cm. Cvjetovi se pojavljuju u cvatu – klipu, dulji-ne oko 3 cm koji je obavijen bijelim ovršnim listom `spatha` dugim i do 14 cm, širine do 4.5 cm.

S obzirom na tropsko porijeklo, vrsta Spathiphyllum wallisii traži ujednačeno visoku relativnu vlagu zraka, i više od 80 %. Spatifilum voli ujednačenu vlažnost supstrata, a najbolji način zalijevanja je odoz-go mekom vodom. Nakon 15-tak minuta višak vode treba izliti iz de-korativne posude ili podloška. Spa-tifilum dobro uspijeva u slabo po-gnojenom, humoznom supstratu s visokim (>20%) volumnim udjelom pora. Dodatak inertnih materijala kao što su perlit ili stiromul u količini od 20 do 30 % povoljno djeluju na razvoj korijenja. Odgovara mu pH 4 – 5. Od mjera njege i održavanja

Voli svjetla mjesta, iako dobro podnosi tamu. Uspijeva u širokom ras-ponu temperatura sve dok ne prijeti smrzavanje. Potrebno ga je redo-vito zalijevati 2-3 puta tjedno, a u uvjetima uzgoja na nižim tempera-tura i uz nižu količinu svjetla jednom tjedno. Mogu podnijeti i sušna razdoblja koja će biljku potaknuti na stvaranje većeg broja stabljika i biljčica. Dobro reagira na svakodnevno prskanje lišća, pod uvjetom da listovi s kapljicama vode nisu izloženi izravnom sunčevom osvjet-ljavanju. Zbog presuhog zraka dolazi do smeđenja vrhova listova. U vrijeme intenzivnog rasta dovoljno je prihraniti gnojivom za lisnate lončanice svaka dva tjedna. Jednostavno se razmnožava vriježama te diobom korijena.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


48

preporučljivo je redovito brisati li-stove vlažnom krpom od prašine kako bi bili čisti i sjajni, odstranji-vanje suhih listova i cvatnih stapki rezanjem pri dnu. Razmnožava se dijeljenjem korijena u proljeće. Mla-de biljčice, održavaju se na zasje-njenom mjestu uz temperaturu zra-ka 23 °C i visoku vlagu zraka, dok ne počnu rasti.

NASA navodi da spatifilum može poboljšati kvalitetu zraka u interijeru za čak 60 %. Ona pomaže u sma-njenju razine spora plijesni koje se pojavljuju u kući njihovom apsor-pcijom kroz lišće, te dalje do kori-jena biljke gdje se koriste kao hra-na. U kupaonicama, može spriječiti pojavu plijesni, te apsorbira štetne pare od alkohola i acetona.

CiklamaCyclamen persicum

Rod Cyclamen obuhvaća oko 19 vrsta, uglavnom porijeklom iz Eu-rope, Male Azije i Sjeverne Afrike. Podporodica Cyclamineae sadrzi višegodišnje zeljaste biljke, koje imaju gomolj kao rezervni organ. Listovi su na dugim peteljkama, sr-coliki do bubrežasti, zeleni ili proša-rani sivozeleni. Cvjetovi su pojedi-načni na dugim stapkama, pognuti prema dolje, pentamerni, latice su izvrnute te srasle pri bazi u polu-

krug koji je nalik kruni. Pojavljuju se u bojama od bijele, ružičaste i ljubi-časte do tamno crvene i purpurne.

Vrsta Cyclamen persicum potječe iz zapadne Turske, preko Sirije, Izra-ela do Cipra. U svojoj postojbini pri-rodno cvate između prosinca i sredi-ne ožujka, dok se listovi pojavljuju u kasno ljeto i u jesen. U ljeti prolaze razdoblje mirovanja. Uspijeva na mjestima s malo humusa od lišća, na glinovitom tlu, s dosta kamenja.

Povijest uzgoja ciklame nije pot-puno jasna. Navodno su vec 1620. godine u Parizu kod Morina bile u uzgoju dvije biljke vrste Cyclamen persicum. Poznato je pak da su ciklame stigle u Francusku 1656. godine. Od 1731. ciklame se uzga-jaju u engleskom vrtu Chelsea. Od polovice 19. stoljeća, kad počinje oplemenjivački rad na ciklami, poči-nje rasti i njen značaj. Prve ciklame u uzgoju imale su vrlo male cvjeto-ve. Oplemenjivanjem, razvijali su se kultivari većeg cvijeta, a krajem 19. stoljeća počinje se proširivati i pale-ta boja pojavom cvijeta boje lososa.

Ciklama je trajnica s podzemnom stabljikom gomoljem. S cvjetovima, biljka je visine 30-40 cm, premda ovisi i o kultivaru s obzirom da ima

mini ciklama (S), preko srednje ve-ličine (M) do velikih (L) i vrlo velikih (XL). Listovi, na peteljkama, su sr-coliki ili bubrežasti. Cvjetovi su po-jedinačni, pognuti prema dolje, na dugim stapkama, latice su im izvr-nute, srasle na bazi u polukrug koji sliči kruni. Cvjetovi su od bijele, pre-ko ružičaste i ljubičaste do crvene ili purpurne boje.

Supstrat je potrebno održavati vlažnim, a zalijevati odozdo kako se ne bi močio gomolj. U doba rasta i cvatnje prihranjuju se tekućim hra-nivom svakih 14 dana.

Božićna zvijezdaEuphorbia pulcherrimaRod Euphorbia obuhvaća oko

2000 vrsta i među najvećim je ro-dovima porodice. Obuhvaća ze-ljaste biljke, grmove, drveće i oko 400 sukulentnih biljaka, većinom afričkog podrijetla. Za ukrasnu hor-tikulturu važne su vrste Euphorbia pulcherrima, Euphorbia fulgens, Euphorbia milii i Euphorbia lopho-gona, te kao trajnica poznata vrsta Euphorbia polychroma.

Nakon introdukcije u SAD s pro-stora meksičke visoravni (18 – 19° sjeverno, prosječna duljina dana 12 do 14 sati), 1928. godine, zapo-činje se s oplemenjivačkim radom na božićnoj zvijezdi. U Njemačkoj se s oplemenjivanjem započelo i ranije, jer su božićne zvijezde bile poznate već od kraja I. svjetskog

Zimi se uzgaja na osunčanom mjestu, dok je ljeti potrebno zasjenjivanje ako je intenzitet svjetla jači. Kod visokog intenzi-teta svjetla dolazi do blijeđenja listova, a pri preslabom osvjet-ljenju dolazi do produljenja li-snih i cvatnih stapki, biljka sla-bije cvate, a listovi postaju veći i tamniji. Optimalna temperatura za razmnožavanje je 22 i 24 °C, za ulončavanje je 20 °C, nakon čega je poželjno odražavanje temperature optimalne za vegetativni rast od 18 do 20 °C. Ujednačenoj cvatnji pogodovat će izjednačavanje dnevne i noćne temperature na 22 °C 3 do 5 mjeseci nakon ulončavanja. Optimalne temperature za razvoj cvata su 18 do 20 °C.

Pogoduje im mnogo svjetla, ali moraju biti zaštićene od preja-kog sunca. U odnosu na idealne temperature, ciklame nisu bilj-ke za suvremene pretople inte-rijere sa suhim zrakom. Odgo-varaju im temperature od 7-15 °C, a noću 5 °C. Pogodne su za uzgoj na svijetlim stubištima i verandama, a sve dok se tem-perature ne spuste ispod -2 do -3 °C mogu biti čak i na otvore-nom. Pri tome treba paziti da na njih ne pada snijeg, jer će vlaga i težina snijega oštetiti cvjetove. U toplijim prostorima potrebno je povećati relativnu vlagu zra-ka.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


rata. Osim u Njemačkoj, na razvoju novih kultivara radi se i u Norveškoj i u novije vrijeme u Francuskoj. Prve božićne zvijezde uzgojene kao lon-čanice pojavile su se 1962. godine u SAD-u i Norveškoj. Masovni uz-goj božićne zvijezde, i to u početku uglavnom kao cvijeta za rez, počeo je 50-tih godina 20. stoljeća.

U svojoj postojbini raste kao grm visine do 4 m, a privlačni obojeni pricvjetni listovi izvorno su crvene boje. Oplemenjivanjem i posebnim postupcima u proizvodnji danas se na tržištu pojavljuje velik broj kulti-vara različitih boja pricvjetnih listova i veličine.

Pogodnim za uzgoj božićne zvi-jezde pokazale su se mješavine bogate humusom, tresetni supstrati i gotove mješavine supstrata koje sadrže ilovaču. Neki proizvođači nude specijalne supstrate za uzgoj božićne zvijezde. Reakcija tla kreće se od pH 5.5 do 6.5. Božićna zvi-jezda treba ravnomjernu vlažnost supstrata, ali je vrlo osjetljiva na stagnirajuću vlagu. Kod božićne zvijezde koja se prodaje u posu-dama, često se primjećuje da ra-

Božićna zvijezda je vrsta koja treba mnogo svjetla, pa se stoga tre-ba uzgajati bez zasjenjivanja, osim za vrijeme ukorjenjavanja i nakon ulončavanja, te za prevrućih dana. Biljka je kratkog dana s kritičnom duljinom dana od oko 12 sati. Prelazak iz vegetativnog u generativ-ni rast, prema tome slijedi početkom listopada. U fazi kratkog dana, biljke se prva 4 tjedna drže na 20°C, a za konačno formiranje brakteja, treba dnevnu temperaturu održavati na 22 do 24°C, a noćnu na 16°C. Posljednja tri tjedna prije prodaje temperatura se održava na 16°C, da bi se dobile intenzivno obojene brakteje.

zvijeni listovi prijevremeno požute. Uzroci su prije svega manjak svi-jetla i prevelika ili premala vlažnost tla. Velike promjene temperature također utječu na smanjenje kvali-tete biljaka, pa ih treba izbjegavati. Biljke su vrlo osjetljive u transportu, pa je važno da što prije stignu na tržište. Kod dužeg djelovanja niskih temperatura, u slučaju izloženosti biljaka propuhu ili izravnom djelo-vanju hladnog zraka, na listovima se pojavljuju žute mrlje. Siguran je znak hladnoće kod božićnih zvijez-da ako se listovi zarolaju, vise ili otpadaju.

Oprez: mlječni sok koji izlazi kod povreda lista ili stabljike može iza-zvati kod osjetljivih osoba (neopa-sne) upale kože ili stvaranje mjehu-rića.

Prilikom odabira vrsta za vrtla-renje s djecom potrebno je misliti na sljedeće; poželjne su biljne vr-ste koje se lako uzgajaju, izgledaju zanimljivo i otporne su na različite ekološke uvjete kao što je nedo-statak vode. Dobar izbor su kaktu-si i druge sukulentne vrste. Na odraslima je odgovornost da odaberu odgovarajuće biljne vrste u skladu s uzrastom dje-ce, te da cijelo vrijeme aktivno-sti budu prisutni u slučaju kad su moguće ozljede. Djeca vole istraživati svijet dodirom, pa se preporučaju biljne vrste zani-mljive na dodir poput glatkih, a na rubu lagano nazubljenih listova vrste Aloe vera ili me-kih, baršunastih listova afričke ljubičice. Dobro je okušati se u

Vrste koje su pogodne za vrtlarenje s djecomuzgoju mirisnog začinskog bilja, te tako učiti o biljnim mirisima.

Klorofit je zabavna vrsta koja se lako razmnožava vriježama. Isto tako, djeci su zanimljive biljke me-sožderke i njihove prilagodbe lovu mušica. Vrlo poučan i zabavan je uz-

goj biljaka iz sjemenki voća ili ana-nasa iz odrezanog vrha ploda. Tako se može uzgjati i vlastiti ‘bonsai’.

Uz pažnju i oprez prilikom ru-kovanja s otrovnim lukovicama zumbula, mnogo se može naučiti uzgojem lukovice zumbula u po-

sebnim vazama u kojima se vidi razvoj korijenovog sustava, a zatim prati izbija-nje listića i cvata. Moguće je organizirati i utrku sjemenki, tako što se na natopljeni sloj vate ili papirnate ubruse postave u redu sjemenke različitih vrsta, najbolje kru-pnozrnih mahunarki poput graha, boba, graška, sla-nutka, te pratiti koja će vrsta prva potjerati i razviti najvišu stabljiku.

Sukulentne vrste

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


50

Znanstveno ime Otrovni dijelovi Simptomi

Anthurium Cijela biljka sadrži kalci-jev oksalat

Intenzivna iritacija sluznice dovodi do oticanja jezika, usana i nepca.

Caladium Cijela biljka sadrži kalci-jev oksalat


Clivia Cijela biljka sadrži lycorine

Gutanje stvara mučninu i proljev.

Dieffenbachia Cijela biljka sadrži kalci-jev oksalat


Epipremnum syn.Scindapsus

Cijela biljka sadrži kalci-jev oksalat


Euphorbia pulcherrima

Mliječni latex sadrži terpene i diterpene

Latex uzrokuje mučninu, proljev, povraćanje i iritaciju ako se proguta. U kontaktu s kožom uzrokuje teške dermatološke iritacije.

Hedera Listovi i plodovi sadrže saponin hederin

Gutanje stvara peckanje u grlu i gastroenteritis.

Hippeastrum Lukovica sadrži lycorine Gutanje stvara mučninu i proljev.

Monstera Listovi sadrže kalcijev oksalat


Oxalis Cijela biljka sadrži oksalnu kiselinu

Gutanje izaziva mučninu i povraćanje.

Philodendron scandens

Cijela biljka sadrži kalci-jev oksalat


Schefflera syn. Brassaia

Cijela biljka sadrži oksalnu kiselinu i saponine

Gutanje uzrokuje povraćanje, gubitak koordinacije i druge simptome.

Spathiphyllum Cijela biljka sadrži kalci-jev oksalat


Syngonium Cijela biljka sadrži kalci-jev oksalat


Anthurium

Caladium

Clivia

Dieffenbachia

Epipremnum syn.Scindapsus

Euphorbia pulcherrima

Hippeastrum

Syngonium

Spathiphyllum

Schefflera syn. Brassaia

Oxalis

Monstera

Otrovne i alergene vrste

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


10 biljnih vrsta koje NASA izdvaja kao najbolje pročistače zraka u interijerima:

Hedera helix – bršljan

Epipremnum aureum – zlatni puzavac

Nephrolepis exaltata – kovrčava paprat

Dracaena deremensis – zmajevac

Chamaedorea elegans – palma Spathiphyllum – spatifilum (mirni ljiljan)

Rhapis excelsa

Sansevieria trifasciata – sansevijerija

Chlorophytum comosum – kolorofit

prof.dr.sc. Vesna ŽidovecZavod za ukrasno bilje i krajo-

braznu umjetnostAgronomski fakultet u Zagrebu

• Šest modela od 76 do 109 KS• Motori Common-Rail s 3 ili 4 cilindra• Spremnik za dizel za maksimalno 145 l• Prijenos cijepanja brzina s do 40 brzina,

2 ili 3 stupnja cijepanja brzina (TWINSHIFT / TRISHIFT)

• Stražnje kardansko vratilo 540/540 ECO i 1.000/1.000 ECO

• Diskosne kočnice na sva četiri kotača

• Stražnja podizna hidraulika s podiznom snagom do 4,8 t

• Maksimalno četiri upravljačka uređaja• Integrirana prednja podizna hidraulika

i integrirano prednje kardansko vratilo• Dostupna konzola za prednji utovarivač

CLAAS• Kabina s 4 stupa• Providni krovni prozor

Eko-Terra d.o.o.Čakovečka 5440305 Pušćine+385 (0) 40 821 868www.eko-terra.claas-partner.at

Jerković d.o.o.J. Kozarca 5131224 Koška+385 (0) 31 681 712www.jerkovic.hr

claas.hr

ATOS 350-220

Novi u obitelji.

ATOS 220, 76 PS

Već od € 33.500,- bez PDV-a, isporuka do isteka zaliha.

Documents

Gospodarski list 22/2015