DIPLOMATIJA Međusobno

ophođenjedržava nazivamo

diplomatijom.Diplomatija ima zadaću da

predstavlja i zastupa, štiti i obavještava

svoju zemlju te da pregovara. Diplomatija je

vođenje poslova među državama

miroljubivim sredstvima; znanje u vođenju

međunarodnih odnosa i pregovora; posao ili

umijeće diplomata i vođenje međunarodnih

poslova pregovorima. Smisao predstavljanja

i zastupanja čini najbitniji element. Svaka

država koja želi uspostaviti diplomatske

odnose s drugim državama mora prethodno

biti eksplicitno ili implicitno priznata kao

međunarodno-pravni subjekt. Uspostava

diplomatskih odnosa pitanje je saglasnosti

isključivo između dvije zainteresirane

države. Tu saglasnost države potvrđuju

pismenim načinom (sporazum, razmjena

nota). Tom prilikom se utvrđuje i razina

diplomatskog predstavništva

DIPLOMATSKI ZBOR (franc . corps

diplomatique) je jedinstveni skup (tijelo)

svih diplomatskih predstavnika akreditiranih

u jednoj državi, odnosno njezinom glavnom

gradu. Uključuje sve akreditirane š efove

dipomatskih misija (veleposlanike, visoke

predstavnike, apostolske nuncije ) koji

predstavljaju svoju zemlju u državi

primateljici. U širem smislu, uključuje u i

šefove dipomatskih misija pri me đ unarodnoj

organizaciji koje imaju sjedište u toj državi,

ali i ostale strane diplomatske predstavnike u

službi u diplomatskim predstavništvima u

toj državi i članove njihove obitelji.Kao

skupno tijelo, diplomatski zbor nastupa

kolektivno u protokolarnim i

ceremonijalnim prilikama, kao što su

inauguracije š efa dr ž ave , krunidba, proslava

nacionalnog praznika, svečane sjednice

parlamenta, ovisno o lokalnim običajima.

Tada mu se daje određeno počasno mjesto,

poštujuči načelo jedinstvenosti

diplomatskog zbora.Akcije diplomatskog

zbora mogu imati političku važnost u

odnosu prema državi primateljici, kao što su

npr. zajednički demar š i prema vladi države

primateljice. Djelovanje diplomatskog zbora

može biti usmjereno i na odnose unutar

samog zbora, kao npr. distanciranje i

ograđivanje od ponašanja pojedinih

diplomata ili izražavanje potpore i

zahvalnost pojedinom diplomatu, najčešće

odlazećem veleposlaniku. Diplomatski zbor

nastupa zajednički i u svezi s diplomatskim

povlasticama i izuzećima u odnosu na druga

pitanja.

DIPLOMATSKA MISIJASjedište

diplomatske misije je gdje je i sjedište vlade,

tj. u njenom glavnom gradu.Brojčanost

misije je unaprijed dogovorena. Država

primateljica može odbiti primiti

diplomatskog predstavnika, a njena obaveza

je da omogući olakšice i bolje uslove rada.

Šef diplomatske misije može svoju zemlju

predstavljati u bilo kojoj međunarodnoj

organizaciji. Za većinu država vrlo je teško

imati stalnu diplomatsku misiju u svakom

glavnom gradu. Radi toga države vrše drugu

selekciju pri odabiru država gdje će otvoriti

stalnu diplomatsku misiju. diplomatskoj

misiji treba biti „razuman broj ljudi“ a

diskreciono se pravo MVP-a tražiti imena

imenovanih djelatnika, posebno vojnih

atašea i dati ili ne privola za njihov rad.

Nekoliko država može akreditirati istu

osobu u odredjenoj zemlji ako se država

primanja s tim saglasi. Jedan veleposlanik

može svoju državu zastupati u nekoliko

zemalja, a za to je potrebna saglasnost svih

država primanja

MINISTARSTVO VANJSKIH

POSLOVA MVP daje upute i naloge

svojim diplomatskim predstavnicima, prati

njihovu djelatnost, prikuplja i histribuira

infomracije, te predlaže pitanja vanjske

politike. Da bi država bila predstavljena u

međuanrodnoj zajednici, mora biti

međunarodno priznata. Vrlo važno tijelo za

predstavljanje države u inozemstvu je MVP.

Izvršna vlast ministara je da provode

vanjsku politiku svoje zemlje

DOAJEN dekan Na čelu diplomatskog

zbora je doajen diplomatskog zbora (od

franc. doyen - dekan, najstariji član). Doajen

je šef diplomatske misije najvišeg razreda

2

koji je od svi članova diplomatskog zbora

najranije predao svoje akreditive

(vjerodajnice). U nekim zemljama

(uglavnom zemljama s katoličkom

tradicijom) papinski nuncij uvijek je doajen

diplomatskog zbora, bez obzira na vrijeme

predaje svojih akreditiva.

AMBASADOR Ambasador je š ef

diplomatske misije najvišeg razreda po

Be č koj konvenciji o diplomatskim

odnosima.Ambasador je najviši predstavnik

svoje države u državi u kojoj se nalazi, pa je

u tom svojstvu nadređen svim službenim

predstavnicima u toj zemlji (konzularnim,

kulturnim i drugim). Ambasador predstavlja

poglavara svoje zemlje i zastupa svoju

državu pred vlastima države u kojoj je

ambasador. On nužno i govori u ime svoje

vlade. Ambasador predstavlja predsjednika

svoje države i zastupa svoju državu pred

vlastima države primateljice, on je stalni i

sigurni posrednik u odnosima dvaju država.

Pregovaranje jeste umjetnost mogućeg i

pregovaranje traži posebnu vještinu i znanje.

Diplomata mora uvijek biti ''bona fide'' i

znati kad prešutjeti istinu a ne izgovoriti laž.

Ambasador mora dobro znati politiku svoje

zemlje i iskreno je zastupati,mora dobro

poznavati politiku zemlje primanja, kao i

opća politička kretanja. Ambasador mora

imati poželjnu narav. On zastupa svoju

državu pred vlastima države primateljice.

Budući da prima i pronosi priopćenja svoje

vlade, predstavlja službeni izvor

informacija, on je stalni posrednik u

odnosima između dvije države. Ambasador

sa svojim saradnicima radi na poboljšanju

položaja svoje zajednice, radi na poboljšanju

trgovanja, radi na političkoj, kulturnoj i

drugoj saradnji.Ambasador iznosi opću

politiku svoje zemlje, zbog toga mora biti

dobro informiran o političkim

kretanjima.Osim smirenog temperamenta,

poznavanja stranog jezika, mora dobro

poznavati politiku svoje zemlje i politiku

zemlje primateljice.Mora imati široku

političku kulturu, mora biti oprezan i

objektivan te zdravo i hladno prosuđivati.

Ne smije težiti polemičkim razgovorima,

već onima koji vode željenim rješenjima.

3

PATENTNO PISMO ili notifikacija o

imenovanju 1. Šef konzulata dobija od

države imenovanja dokument u obliku

patentnog pisma (lettre de provision) ili

nekog sličnog akta, koji se izdaje za svako

imenovanje, u kome se potvrđuje njegovo

svojstvo i navodi, po pravilu, ime i prezime

konzula, njegova kategorija i konzularna

klasa, konzularno područje i sedište

konzulata.2. Država imenovanja dostaviće

diplomatskim ili drugim pogodnim putem

patentno pismo ili sličan akt vladi države na

čijoj teritoriji šef konzulata treba da vrši

svoje funkcije. 3. Ukoliko to država prijema

prihvata, patentno pismo ili sličan akt mogu

biti zamenjeni notifikacijom koja sadrži

podatke predviđene tačkom 1 ovog člana.

DIPLOMATSKI PRESEANS Red

prvenstva(prezeans)-jedan od predmeta

protokola je i obrađivanje reda prvenstva ili

hijerarhijskog reda kojemu su podvrgnuti

dužnosnici jedne države. U diplomatskom

zboru:(za kolektivni zbor) 1. kada se na neki

skup poziva cijeli diplomatski zbor mora mu

se dati posebno mijesto. Mora se poštovati i

jedinstvo diplomatskog zbora i ne odvajanje

ambasadora od opunomoćenih ministara,

otpravnika poslova i supruga.2. Šefovi

misija idu redom i ambasadori i nunciji pa

poslanici i ministri pa otpravnici poslova

akreditovani kod MVP. Red prvenstva

određuje se prema datumu predaje

vjerodajnice, odnosno pisma ministru VP.

3. privremeni otpravnici poslova zauzimaju

mjesto poslije stalnih i to po datumu

notifikacije .Pojedinačno prvenstvo ide:

apostolski nuncij, ambasadori i visoki

predstavnici.. red prvenstva unutar svake

diplomatske misije uređuje svaka zemljka

pojedinačno.

AGREMENT ILI PRIVOLA To je

pristanak države primateljice da prihvati

osobu koju država šiljateljica predlaže za

šefa diplomatske misije. Zahtjev za

prihvatnje podnosi kandidat usmeno sa

biografskim podacima. Pristanak daje

pogalvar države. Negativan odgovor se ne

daje, tako da država šiljateljica nakon

određenog vremena može smatrati da je

4

prijedlog odbijen i ponuditi drugu osobu.

Država primateljica nije dužna navesti

razloge zaodbijanje agremana, niti će ih

država šiljateljica tražiti.

LIGA NATRODA je bila međunarodna

organizacija osnovana nakon Prvog

svjetskog rata na inicijativu američkog

predsjednika Wilsona sa sjedi š tem u Ž enevi .

Svrha joj je bila osiguranje mira i

međunarodne suradnje. Temeljni propis lige

naroda bio je Pakt od 26 članaka usvojen na

mirovnoj konfernciji 28. travnja 1919., koji

je zatim unesen u mirovne ugovore

zaključene 1919/20. Nestala je tijekom

Drugog svjetskog rata, kao posljedica

neučinkovitosti same organizacije.

Naslijedili su ju Ujedinjeni narodi.

AKREDITIVNO PISMO diplomat dobija

pismenu punomoć (vjerodajnicu) da svoju

zemlju zastupate pri vladi druge zemlje.

Kopija akreditivnog pisma predaje se

ministru vanjskih poslova države

primateljice (obično prije predaje orginala

šefu države), a orginal se uručuje šefu

države prilikom prve svečane audijencije,

obično uz svečanu pratnju, vojne počasti,

itd. Slična pisma daju se obično i šefovima

specijalnih misija.

VJERODAJNICA (franc. lettre de créance,

engl. letter of credence) je formalno pismo

šefa države šiljateljice kojim on predstavlja

š efa diplomatske misije š efu dr ž ave

primateljice.U pismu se - danas već dosta

pojednostavljeno, iako još formalno

stilizirano - navodi ime šefa misije i razred u

kojem je imenovan. U vjerodajnicama je

također molba upućena šefu države da

diplomatu pokolni povjerenje i omogući

ispunjavanje njegove misije. Vjerodajnice

služe kao legitimacija i kao punomoć.

Kopija akreditivnog pisma predaje se

ministru vanjskih poslova države

primateljice (obično prije predaje orginala

šefu države), a orginal se uručuje šefu

države prilikom prve svečane audijencije,

obično uz svečanu pratnju, vojne počasti,

itd. Slična pisma daju se obično i šefovima

specijalnih misija.

SVJETSKA BANKA Svjetska banka

predstavlja skupinu pet međunarodnih

5

organizacija u čijoj odgovornosti je pružanje

financijske pomoći zemljama u svrhu

ekonomskog razvoja i smanjenja siromaštva,

te ohrabrenja međunarodnih investicija.

Grupa i njoj pridruženi entiteti imaju

sjedište u Washingtonu. Banka je formalno

osnovana 27.12. 1945. nakon međunarodne

ratifikacije sporazuma iz Bretton Woodsa.

Djelovanje je otpočela 25.6. 1946., a 9.5.

1947. je odobren prvi zajam (250 miliona

US$ Francuskoj za poratnu obnovu, u

realnom iznosu najveći zajam ikad izdan od

banke). .Iako se vlade siromašnih država

često oslanjaju na nju kao izvor financija za

razvoj, Banka i njene podružnice bile su

često kritizirane zbog podrivanja

nacionalnog suvereniteta zemalja

primateljica pomoći kroz politiku Banke

koja promovira ekonomski liberalizam i

garancije za međunarodne

investicije.Aktivnosti Svjetske banke su

trenutno usredotočene na ekonomski manje

razvijene zemlje u poljima kao što su

obrazovanje, poljoprivreda i industrija.

Pruža zajmove po povoljnim stopama

zemljama koje imaju poteškoće. Zauzvrat se

od njih traži da preduzmu političke mjere

kojima se, na primjer, suzbija korupcija i

promovira demokracija.

MONETARNI FOND Međunarodni

monetarni fond (MMF) je osnovan 1946.

godine s ciljem promoviranja međunarodne

monetarne suradnje, sigurne razmjene i

pouzdanih dogovora o razmjeni, te kako bi

poticao ekonomski rast i povećanje

zaposlenosti, i osigurao privremenu

financijsku pomoć zemljama kojima je

potrebno olakšati izravnanje platnih bilanci.

MMF ima 183 zemlje članice.Ukratko,

"slogan" MMF-a glasi: "zategnite pojas". Tri

su glavna područja aktivnosti: promatranje,

financijska i tehnička pomoć. Nadzor se

6

sastoji od procjene propisa o novčanoj

razmjeni zemalja članica s obzirom na

uvjerenje kako jaka i dosljedna ekonomska

politika vodi stabilnom deviznom tečaju, te

pogoduje rastu i razvoju svjetske ekonomije.

Financijska pomoć uključuje kredite i

zajmove članicama MMF-a s platnom

bilancom koja podupire politiku prilagodbe i

reforme. (Podatak od 31. siječnja 2001.

pokazuje kako MMF devedeset i jednoj

zemlji daje oko 65,3 milijarde dolara

kredita). Što se tiče tehničke pomoći, MMF

pruža stručnu i inu pomoć svojim članicama

pri kreiranju i provedbi financijske i

monetarne politike, osnivanju institucija,

dogovorima s MMF-om, te statističke

podatke. MMF trenutno ima 185 zemalja

članica. Pri glasovanju radi donošenja

odluka utjecaj ovisi o udjelu kapitala u

fondu.

PREDSTAVLJANJE DRŽAVA U

MEĐUNARODNIM ODNOSIMA

U savremnoj državi međunarodno

predstavljanje je povjereno poglavaru

države. Ustav mu povjerava da objavljuje

rat, sklapa mir, prima diplomatske

predstavnike, daje punomoći za potpisivanje

međunarodnih sporazuma itd.Bez posebne

punomoći državu može predstavljati

predsjednik vlade (premijer), te ministar

vanjskih poslova

VRSTE ODNOSA MEĐU

DRŽAVAMA;saveznički (radi ciljeva) –

zategnuti, dobrosusjedski – prekinuti,

srdačni,prijateljski (prividni, politički),

dobri, normalni, hladni (formalno postojanje

diplomatskih odnosa).

PROTOKOL Riječ protokol je grčkog

porijekla. Međusobno ophđenje država

nazivamo diplomatijom , a prihvaćena

načela nazivamo diplomatski protokol.

Protokol je zbirka pisanih i običajnih normi

međusobnog ponašanja država i i njihovih

predstavnika. Zadaća diplomatskog

protokola je rješavanje svih pitanja

ceremonijala i etike, protokol predlaže i

provodi mjere primanja, boravka i ispraćanja

stranih dužnosnika, on štampa diplomatsku

listu, rješava pitanja iz oblasti povlastica,

imuniteta i carinskih olakšica, priprema

7

notifikacije, vjerodajnice itd. Protokol

kodificira pravila koja upravljaju

ceremonijalom. Bečka konvencija s

diplomatskim odnosima samo je minimum

koje države i njihovi predstavnici moraju

strogo poštovati. Nepoštivanje tog

minimuma može izazvati sporove među

državama. Svaka država pri ministarstvu

vanjskih poslova ima protokol kao

instituciju. Zadaća protokola je rješavanje

svih pitanja, ceremonija kojoj prisustvuje

poglavar države. Protokol provodi mjere

primanja i boravka stranih veleposlanika.

USPOSTAVA DIPLOMATSKIH

ODNOSA Svaka država koja želi

uspostaviti diplomatske odnose sa drugim

državama mora biti međunarodno priznata.

Uspostava diplomatskih odnosa pitanje je

saglasnosti između dvije države. Tu

saglasnost se utvrđuje sporazumom

(pismeno).

Ustroj diplomatskog predstavništva misije je

sljedeći:šef misije, politički poslovi,

trgovinski poslovi, informativni poslovi,

kulturni poslovi,vojni, pomorski stručnjaci,

konzularni odjeli.

OSOBLJE MISIJE Osoblje diplomatske

misije predstavljaju diplomatski predstavnici

koje je imenovala vlastita, a prihvatila

primateljica. Osoblje misije čine: šef misije,

članovi osoblja misije, članovi osoblja

misije su diplmatski i administrativni

djelatnici, diplomatski agent, član poslužnog

osoblja, član privatne posluge. Šefovi

diplomatskih misija su podijeljeni u

nekoliko razreda. Treba razlikovati stalne i

privremene šefove misije. Stalni šefovi

misije su podijeljeni u 3 razreda:ambasador,

poslanici, otpravnici poslova. Novi šef

misije dobiva pismo zvano

VJERODAVNICA od poglavara svoje

8

države za poglavara države primateljice.

Vjerodavnica je osobno pismo.

.NOTIFIKACIJA – čl. 10. Bečke

konvencije – država šiljateljica dužna je

notificirati minimum vanjskih poslova

države primateljice dolazak i definisati

odlazak članova misije kao i članova

njihovih obitelji.

AD HOC DIPLOMATIJA je pojam kojim

nazivamo specifična izaslanstva odvojena od

stalnih diplomatskih misija. To izaslanstvo

može činiti jedna ili više osoba.

POVLASTICE I IMUNITET –

KODIFIKACIJA DIPLOMATSKIH

PRAVA

U preambuli Bečke konvencije cilj

povlastica i imuniteta nije u davanju

prednosti pojedincima, već osiguravanje

izvršavanja zadaće diplomatske

misije.Pravila Bečke konvencije odnose se

na sljedeće principe:NEPOVREDIVOST –

prostorije diplomatskog poslanstva su

nepovredive. Privatne stvari diplomatskog

agenta su također nepovredive,

nepovredivost se odnosi i na osobna

sredstva prevoza. Dokumenti i

korespodencija diplomatskih agenata imaju

istu takvu nepovredivost.IMUNITET OD

JURISDIKCIJE – diplomatski agent ne

može biti uhićen. Država primateljica mora

prema njemu postupati s družnim

poštovanjem. Diplomatski agent mora

poštovati zakon i propis zemlje primateljice,

ali može biti pozvan samo pred sud svoje

zemlje.

FISKALNI I CARISNKI IMUNITET –

diplomatska misija oslobođena je od poreza.

Članovi obitelji diplomatskog agenta uživaju

iste povlastice u odnosu na javna davanja.

Država primateljica odobrava slobodan uvoz

oslobođen od carina. Osobni prtljag

diplomatskog agenta ne podliježe carinskom

pregledu.

DIPLOMATSKI PASOŠ – izdaje se

diplomatskim agentima. Država izdaje

diplomatske pasoše: poglavaru države,

članovima vlade, diplomatskim agentima,

bivšim poglavarima države, privremenim

9

diplomatskim agentima, diplomatskim

kuririma.

DIPLOMATSKO DOPISIVANJE

Državne posjete dogovaraju veleposlanstva i

ministarstva vanjskih poslova. Do posjeta

dolazi na inicijativu zainteresiranih strana.

Poziv za posjet formalno upućuje država

primateljica. Na odbijanje poziva mogu

uticati unutrašnje i međunarodne okolnosti.

Mora postojati dobar razlog za posjet, a kada

je poziv prihvaćen potvrđuje se datum i

država posjete. Od službenih posjeta

razlikujemo državni, službeni, radni i

privatni posjet.

KONZULI I KONZULATI Konzuli su

službeni dužnosnici države za zaštitu

interesa njenih građana i interesa države.

Oni su administratori i promatrači, a tu su

radi osiguranja opće zaštite. Konzuli nemaju

onu mogućnost predstavljanja države koju

imaju šefovi diplomatske misije.

Bečka konvencija dijeli konzularna

mjesta u 4 razreda:generalni konzulati

konzlati vice konzulati konuzlarni

uredi.Uspostava diplomatskih odnosa

podrazumijeva u uspostavu konzlarnih

odnosa.

Poslovi konuzlata su: štiti interese države,

prati i obavještava o privrednim uslovima,

razvitak kulturnih odnosa.Konzula imenuje

poglavar vlade, od svoje države prima pisma

imenovanja ili patentno pismo.Država koja

ga prima daje egzekvaturu (formalni

pristanak). Povlastice i imuniteti

10

konuzularnih dužnostnika su manji,

omogućeno im je slobodno kretanje,

konzularni dužnosnik ne može biti uhićen,

ne može se odreći svog imuniteta.

ATAŠE To je najniže znanje u diplomatskoj

hijerarhiji. Dodjeljuje se mladim osobama

koje su na početku svoje diplomatske

karijere. Postoji ataše početnika i ataše ima

stručnu i tehničku spremu člana diplomatske

misije.

Organizacija rada Ministarstva vanjskih

poslovaSva ministarstva se dijele na

sektore, uprave, odjele, odsjeke kao:

protokol, arhiv, tehnička služba, politički

poslovi sa regionalnom podjelom na

susjedne zemlje, Evropa, Afrika. MVP je

dužno informirati i uplaćivati svoja

diplomatska predstavništva, dok je šef

diplomatskog predstavništva dužan

provoditi upute ministarstva i izvještavati

ga. Dužina trajanja mandata je obično 4

godine. MVP je kanad kojim države

međusobno komuniciraju preko

diplomatskih predstavnika.

Persona non grata – nepoželjna osoba, je

pojam koji se koristi za ambasadora ili

diplomatsko osoblje koje zemlja primanja ne

želi primiti ili izrazi zelju da napusti zemlju.

Šefovi diplomatskih misija akreditovani

kod istog šefa misije čine diplomatski zbor.

Na njegovom čelu je doajan. I to je šef

misije koji najviše razine koji je svoju

vjerodajnicu dao prije svih ostalih. U

nekim katoličkim zemljama predstavnik

svete stolice tradicionalno je doajan i doajan

je posrednik između diplomatskog zbora i

vlade. Izvanredna izaslanstva nemaju

prednost nad stalnim misijama, osima ako je

pojedinac visokog ranga kao npr. član vlade.

AD HOC diplomatija je pojam kojim

nazivamo specijalna izaslanstva odvojena od

stranih diplomatskih misija i izvanrednih

izaslanstava. To izaslanstvo može činiti

jedna osoba-specijalni opunomoćnik ili više

njih. Svaka država jednom ili dva puta

godišnje štampa diplomatsku listu(popis

ambasada i njihovog diplomatskog

osoblja).Ambasade su složene abecednim

redom a uobičajeno je i štampati popis

šefova prema njihovom redu prvenstva i

popis nacionalnih praznika u dotičnoja

11

državi. U nekim državama štampa se i

konzularna lista. Diplomatski djelatnik ne

smije obavljati u državi u kojoj je

akreditiran profesionalnu ili trgovinsku

djelatnost radi osobne zarade.

Državni posjetPut dogovaranja državnih

posjeta su ambasade i MVP i do posjeta

dolazi na incijativu zainteresirane strane uz

poziv domaćina, uz predhodno ispitivanje

raspoloženja druge strane za posjet. Kad je

poziv upućen i prihvaćen te određen

datum,počinje se sa pripremama za njegovu

realizaciju. Neposredno prije posjeta u d.p.

dolazi prethodnica izaslanstva države

slanja. Utvrđuju se detalji programa, sa

sigurnosnim i ceremonijalnim dijelom

programa posjete, uz program za

supružnika šefa države ako je to žena to su

obični humanitarne aktivnosti.... Doček

najčešće vrše ministar VP ili premijer a

manje sam šef države. Razlikuje se

ceremonijal pri posjeti predsjednika , šefa

vlade ili ministra VP ili nekog drugog.

Radni posjet je manje svečan i kraće traje

obično uz manji ceremonijal.

Međunarodni pregovori i

ugovoriMeđunarodni pregovori- traženje

miroljubivih rješenja zahtjeva međusobne

dvostrane(bileteralne) i mnogostrane

(multilateralne) pregovore. Načelo stalnog

pregovranja koje je još zagovarao kardinal

Rošelje postalo je temeljem savremene

međunarodne diplomatije. Šefovi

dilomatskoh misija su vjerodajnicama

ovlašteni tretirati sva pitanja i govoriti u ime

svojih vlada. Međunarodni ugovori-

sklapanje međunarodnih ugovora ključno je

pravo savremenih država i osoba koja

sklapa međunarodne ugovore mora za to

biti ovlaštena. Ugovor je najvažniji

međunarodni akt koji određuje prava i

dužnosti ugovornih strana na području

političkih i privrednih odnosa(mirovni

ugovor, ugovor o savezu). Konvencija je

ugovor o pojedinom pitanju prava, privrede i

administracije. Sporazum je ugovor o

pitanjima ograničenog i privremenog

značaja. Protokol je kratki sadržaj nekog

12

sporazuma ili služi kao objašnjenje pojdinih

dijelova ugovora. Razmjena nota je

sporazum u obliku nota istog sadržaja koje

zemlje razmijene u istom danu. Deklaracija

je međunarodni sporazum kojim dvije ili

više država svečano izjavljuju da će se

pridržavati date riječi o nečemu.

Džentlmentski sporazum je sumeno

sklopljen ugovor, nije služben.

Međunarode organizacijeMeđeunarodne

organizacije generalno dijelimo na

međunarodne vladine i međunarodne

nevladine organizacije ovisno o članstvu.

Još nakon Bečkog kongresa formirana je

prva međunarodna organizacija- Dunavska

organizacija. Nakon I svjetskog rata došlo je

do stvaranja Lige naroda ili Društva naroda.

Ona je imala važnijih značajki na polju rada

za mir ali i u segmentu zdravstva i

prometam ali je zakazala u spriječavanju

imperijalističke politike Njemačke,

Italije,Japana. Ona se ugasila 1945 godine.

Njenu misiju nastavila je OUN-a, čija je

incijacija za osnivanje potekla još od

Atlantske povelje iz 1941. godine. Na

konferenciji u San Francisku 1946. godine

diššlo je do formranja UN-a. Međunarodne

vladine organizacije stvaraju se

međunardnim ugovorima, vlada članica tih

organizacija. Međunarodne organizacije

imaju stalan cilj koji predstavlja interes

nekoliko zemlaja članica. ,eđunarodne

organizacije dijelimo na:Međunarodne

nevladine organizacije- osnivaju nacionalna

udruženja ili pojedinci iz različitih zemalja.

One se bave međunarodnom aktivnošću od

općeg interesa i ne smiju se baviti

lukrativnom djelatnošću, niti za interese

neke države. Osoblje zaposelno u

međunarodnim organizacijama ima status u

biti diplomatski. Međunarodnim

dužnosnicima obično se smatraju službenici

međunarodnih vladinih organizacija jer oni

iz nevladinih organizacija ne uživaju isti

status i prava. Svaka međunarodna

organizacija ima svoje vrhovno tijelo i to je

vijeće ili skupština a vlade dekegiraju svoje

predstavnike u skupštine ili izvršne savjete.

Međunarodni skupoviPrije održavanja

multilateralnog skupa, države sudionice

šalju svoja izaslanstva d.p. svaka delegacija

13

mora imati šefa voditelja . dolazak

delegacije na neki skup se najavljuje notom

preko ambasade uz potrebu punomoćja. Kad

se zaključuje pregovori potpisvanjem

međunarodnih ugovora.

Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je

me đ unarodna organizacija za održavanje

mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje

dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku

suradnju, širenje tolerancije i promicanje

poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda

čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog

rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta

bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost,

poboljšati međunarodnu suradnju i

prijateljske odnose među narodima. Ti su

ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji

Organizacije ujedinjenih naroda koja je

potpisana 26. lipnja 1945. godine u San

Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada

1945. nakon prihvaćanja od strane 51

države. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu

naroda, osnovanu 1919.

Arapska liga ili Liga arapskih država ), je

organizacija arapskih država - usporedi

Arapski svijet . Podsjeća na Organizaciju

američkih država, Vijeće Evrope ili bivšu

Organizaciju afričkog jedinstva (danas

Afrička unija) u tome da ima prvenstveno

političke ciljeve; s druge strane, njeno je

članstvo temeljeno na kulturi prije nego na

geografskoj lokaciji;(što je temelj za

članstvo u gore navedenim

organizacijama))može se karakterizirati kao

regionalna varijanta Ujedinjenih naroda.

Arapska liga se bitno razlikuje od nekih

drugih organizacija kao što je Evropska

unija u tome da još nije dosegla nikakvu

važniju razinu regionalne integracije,

odnosno da kao organizacija nema

neposredni odnos s građanima država-

članica. Umjesto toga, povelja Lige navodi

da će Liga koordinirati ekonomska pitanja,

uključujući trgovinske odnose;

komunikacije; kulturna pitanja;

državljanstvo, pasođe i vize; društvena i

zdravstvena pitanja. Povelja Lige također

zabranjuje članicama do koriste silu jedna

protiv druge. Kairo u Egiptu je trajno

sjedište Lige. Sedam država je osnovalo

14

Ligu 22. marta, 1945. definirajući njene

glavne ciljeve kao: Služenje zajedničkoj

dobrobiti svih arapskih zemalja, osiguranje

boljih uvjeta za sve arapske zemlje,

garancija budućnosti svih arapskih zemalja i

ispunjavanja želja i očekivanja svih arapskih

zemalja.

Vije ć e Evrope je me đ unarodna

organizacija 46 država članica šire evropske

regije. Najvažniji zadaci su jačanje

demokratije, zaštite ljudskih prava i pravne

države na evropskom kontinentu. Najveći

doseg Vijeća Evrope ogleda se u Evropskoj

konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj

1950. godine, i koja služi kao osnovni

pravni dokument Evropskom sudu za

ljudska prava. Sjedište Vijeća Evrope je u

Strasbourgu na francusko-njemačkoj granici

Europska unija (kratica EU) je jedinstvena

međuvladina i nadnacionalna zajednica

europskih država, nastala kao rezultat

procesa suradnje i integracije koji je započeo

1951. godine između šest država (Belgije,

Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga

i Nizozemske). Europska unija formalno je

uspostavljena 1. studenog 1993. godine,

stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj

uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).

Europska unija danas broji 27 država članica

Osobno pismo je manje protokolarno

od službene note .Piše se u prvom licu I neposrednim

stilom intimnijim tonom sluzi kao dopunski oblik

službenog dopisivanja.

Službena nota je oblik diplomatskog dopisivanja

u trecem licu jednine :Naziv je nastao tako što se

nekada takve note upucivale neposredno nakon

usmenih dodira. Duznosnika piše sse na posebnom

papiru koji nema štampan naziv ustanove I adresu

već samo grb drzave.Meritum bitni dio.

Razmjena nota je pojednostavljeni oblik

zaključenja medjunarodnih ugovora.

Cirkularna nota je pismo istovjetno verbalnoj

noti pisana u nekoliko primjeraka.upucena vecem

broju naslovnika

Protestna nota je pismo kojim se izražava

negodovanje ili žalba zbog povrede prava

nanesenih steta.

Kolektivna nota adresirana je vladi od

predstavnika nekoliko drzava koje zajednicki

15

iznose primjedbe.To je svecani oblik dop.

Identicna nota je nota identicnog sadrzaja

koju posebno salje svaka misija.

Manifest nota koja sadrzi nacelne stavove I

šalje se ne samo drzavama kojima se upucuje

vec I drugim drzavamai javnom mnijenju koje

bi moglo suditi o predmetu

Ultimatum nota kojom jedna strana zeli pribaviti

nesto pritiskom na drugu stranu obicno predst5avlja

predigru rata.

Aide memoire je nota koja sluzi kao podsijetnik

za izvjestaavanje vlade .Ne sadrzi ni adresu ni

potpis ni zig

Memorandum je diplomatsko pismo u kojem se

detaljno u kojm se detaljno obradjuje neko vazno

najčešće sporno pitanjemedj.odnosa I argument

stav vlade o njemu.

NON paper vrsta aide memorie koji se odnosi na

prijedloge tijekom nekih pregovora. A koji

ne ukljucuje punu odg.autora.sadrzi priziv,tretman,

formula uljudnosti,potpis date.adres. Merilium

najbitniji dio texta.

BILATERALNA DIPLOMACIJA - Suradnja

i komunikacija između dvije međusobno

priznate države ostvarena sredstvima

priznatog i stalnog poslanstva, gdje su

izmenjeni ambasadori odnosno predstavnici

vlastitih država.

Rusija – Dimitri Medvedev, Francuska

– Nikolas Sarkozi, Angela Merkel – Njem.,

Jozef Bajden – pot.predsjednik SAD.

OSOBLJE DIPLOMATSKE

MISIJE

1.šef misije.2.članovi misije 3.članovi

osoblja misije su diplomatski,

administrativni i tehnički djelatnici kao

i poslužno osoblje misije 4.članovi

diplomatskog osoblja 5.diplomatski

agent 6.član admin.ili teh.osoblja

7.član poslužnog osoblja 8.član

privatne posluge.

KOJIH MED.ORG.JE BIH

ČLANICA? – MMF, vijeće

sigurnosti, svjetska banka.

16

DIPLOMATSKA VALIZA –

Označava povlasticu koju su

dogovorile vlade za razmjenu

zapečečenih pošiljaka sa svojim

diplomatskim misijama. Ove pošiljke

ne smiju biti otvarane niti zaustavljanje

od bilo kojih stranih vlasti do njihovog

odredišta. Valiza ne smije sadržavati

ništa osim administrativnih predmeta i

onih za službenu upotrebu. Svaka je

vlada odgovorna za sadržaj

diplomatske valize i ona se pečati

voskom.

TRI BEČKE KONVENCIJE

1.1961 konv. o diplomatskim

odnosima koja se temelji na povelji

UN.

2. 1963 konvencija o konzularnim

odnosima.

3.1975 predstavljanje država o

njihovim odnosima s međunarodnim

org.univerzalne naravi.

4.Postoji i konvencija o posebnim

misijama UN-a potpisana u New

Yorku 8.12.1969.

17