Gospodarski list 13/14

C I J E N A 1 2 k n

2 0 . s r p n j a

2013. 13/14

prilog ovog broja

Usklađenost propisa zaštite bilja sa standardima EU

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/48 16 145telefaks 01/48 16 146

DirektoricaAndreja Vrcan

E-mail: [email protected]štvo

Majstora Radonje 12telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777

telefaks 01/38 43 666E-mail: [email protected]

www.gospodarski.hr

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Računovodstvo i pretplatatelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]: [email protected]

Račun broj 2360000-1101284610 kod Zagrebačke banke d.d. ZagrebRačun broj 2390001-1100301008

kod Hrvatske poštanske banke ZagrebDevizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610Matični broj: 3222195

OIB: 09377481666Tisak i grafička priprema

VJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje Jeste li podmirili pretplatu?

Podmirena pretplata osigurava redovito izlaženje „Gospodarskog lista”!

Čitajte u ovom broju:

NASLOVNA STRANICA 47. Đakovački vezoviFoto Brzica, Đakovo

2 S raznih strana 3 – 4 Ulaskom u EU mnoštvo novih propisa 5 Kulen – autohtoni prehrambeni proizvod 6 "Oznaka izvornosti – Pravo dalmatinsko" 7 Kriza je izazov, a ne prepreka u poslovanju! 8 – 9 Krizanteme – simbol dugog života 10 Tržište i cijene11 – 12 PRAVNI SAVJETI 13 STRUČNI SAVJETI 15 Održani Dani hrvatskog simentalca16 – 17 Pokrovni usjevi i njihova uloga na oranicama 19 Modernom tehnikom do uspjeha 25 Suzbijanje korova na strništima26 – 27 Bolesti karanfila i gerbera 29 Ljetne zaštite jabuka protiv gorke truleži 30 – 31 Organski malč u povrtnjaku (2) 32 Kalcizacija povrtnih kultura 33 Zasjenjivanje plastenika 34 – 35 Uređenje strmina 36 – 37 Lisne uši na ukrasnom bilju 38 Natapanje maslina 39 – 50 MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Usklađenost propisa zaštite bilja sa standardima EU 52 Nove tehnologije 53 Pisali smo prije 100 godina54 – 55 Ekološki uzgoj agruma56 – 57 Opadanje plodova jabuka prije berbe59 – 60 Viroze vinove loze (2) 64 Ocjenjivanje vina osjetilima 65 O vinu uz vino 66 – 67 Rajčica – za zaštitu od UV zraka i protiv starenja kože 68 Andaluzijska kokoš 69 Srnjak osvaja posjed 70 Hranidba ždrebadi 71 – 72 Ektoparaziti domaćih životinja 73 – 74 Propisi Europske unije u području higijene mlijeka 75 Bračka škuta 76 Kako prestati pušiti? 77 – 79 RECEPTI – Hobotnica ispod peke, Egzotične šnite...

2 gospodarski list 20. srpnja 2013.

s raznih strana

Dolaze u Đakovo kulinari i proizvođači slavonskih delicija, vi-nari sa svojim najboljim vinima, da bi pokazali bogatstvo slavon-skoga kraja.

Skupi se u Đakovu svake godine početkom srpnja mnoštvo ljudi iz svih krajeva svijeta, a tih dana broj žitelja u gradu se ud-vostruči. Tjedan dana cijeli grad živi u tom duhu, jer se održavaju nadaleko poznati Đakovački vezovi. S ponosom treba istaknuti da je ova turističko kulturna manifestacija objedinila tri tradicije ovoga kraja; folklor, gastronomiju i uzgoj konja.

Đakovački vezovi osnovani su 1967. godine povodom me-đunarodne godine turizma. Uz bogatu izdavačku djelatnost, do današnjih dana prerasli su u jednu od najvećih smotra ovakve vrste u Hrvatskoj, a organizatori su Grad Đakovo i Turistička za-jednica Grada Đakova.

Đakovački vezovi 2013. – smotra izvornog narodnog folklora

Na tisuće narodnih nošnji izvučenih iz starih škrinja, na tisuće sudionika iz Slavonije i Baranje, cijele Hrvatske, Europe, ali i svijeta, donose pjesme, plesove i običa-je svojih zavičaja, već niz desetljeća u Đakovo. Od 1967. godine, u srcu Slavonije okupljaju se konjanici i ponosni Šokci u svatovskim zapregama, oživljavajući uspomene iz davnih vremena.

U svečanom mimohodu Đakovom prošlo je oko 4.500 sudionika iz 60-ak folklornih skupina iz zemlje i svijeta

Dvodnevnom folklornom priredbom želi se očuvati tradicija slavon-ske žetve, a zanimljivost programa je demonstracija žetve na polju u središtu sela, na kojem općina zasije pšenicu, namijenjenu isključivo predstavi Petrijevačkih žetvenih svečanosti.

Za vrijeme trajanja programa žetve, uz upotrebu tradicijskih alata, ručnu košnju žita, skupljanje i vezenje snoplja, slaganje u stogove, to-varenje u kola i odvoz sa polja „prije mraka“, žeteoci i sakupljačice go-vore šokačkim narječjem, uz pošalice i pjesme, a u kratkim odmorima piju šljivovicu i jedu „kruha masti“, kruh namazan svinjskom mašću i posoljen solju i mljevenom crvenom paprikom. Dakako, u seoska kola koja prevoze žitno snoplje, upregnuti su konji bijelci, vranci, dorati...

Cjeloviti program Petrijevačkih žetvenih svečanosti ove godine obuhvatio je bogat folklorni program, mimohod dvjestotinjak članica i članova KUD-ova iz osam slavonskih sela, te gostujućih KUD-ova iz Jastrebarskog i Subotice. Povorku su pratile svečane konjske zaprege i dvadesetak jahača i jahačica.

Ljiljanka Mitoš Svoboda

U Petrijevcima, selu nadomak Osijeka, održane su devetnaeste Petrijevačke žetvene svečanosti. Kultur-no-umjetničko društvo «Nikola Šubić Zrinski» iz Petri-jevaca organiziralo je ovu priredbu, kojoj je cilj čuvanje etno baštine Slavonije, a među pokroviteljima su Mini-starstvo kulture i Osječko-baranjska županija.

5. kolovoza IZLOŽBENI KORZO Slunj

8.–10. kolovoza KRčKI SajaM (LOvREčEva) Krk

23.–25. kolovoza Kaj Su jELI NašI StaRI vrbovec

23. kolovoza –1. rujna šPaNCIRFESt varaždin

30. kolovoza –8. rujna

27. KaRLOvačKI daNI PIva I OBRtNIčKI SajaM Karlovac

31. kolovoza 6. SajaM šLjIva u SIRaču Sirač

IZLOŽBE, SajMOvI, FEStIvaLI, daNI...

KOLOvOZ

Petrijevačke žetvene svečanosti

3 20. srpnja 2013. gospodarski list

aktualne teme

(nastavak na str. 4)

Provedbeni propisiZakon o potpori poljoprivredi i rural-

nom razvoju objavljen je u „Narodnim no-vinama“ broj 80/13. Navedeni zakon stupa na snagu danom pristupanja Hrvatske EU (dakle, na snazi je od 01.07.2013.).

Stupanjem na snagu ovog Zakona pre-staje važiti Zakon o potpori poljoprivre-di i ruralnom razvoju (»NN«, br. 120/12. i 136/12.).

Do donošenja provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na sna-zi propisi doneseni na temelju Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (»NN«, br. 92/10., 127/10., 124/11. i 50/12.) i Zakona o potpori poljoprivre-di i ruralnom razvoju (»NN«, br. 120/12. i 136/12.):●Pravilnik o uvjetima višestruke sukladno-

sti u poljoprivrednoj proizvodnji (»NN«, br. 10/10.),

●Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i oko-lišnim uvjetima (»NN«, br. 65/13.),

●Pravilnik o sustavu savjetovanja poljo-privrednika vezano uz višestruku su-kladnost (»NN«, br. 22/10.),

●Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi (»NN«, br. 33/12.),

●Pravilnik o potpori za kapitalna ulaga-nja u poljoprivredi (»NN«, br. 46/11. i 103/11.),

●Pravilnik o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (»NN«, br. 44/11.),

Ulaskom u EU mnoštvo novih propisa

Ulazak Hrvatske u EU donio nam je pregršt novih propisa, objavlje-nih neposredno prije 1. Srpnja ove godine. Zbog navedenog odlu-čili smo Vas upoznati s najbitnijim zakonskim novostima, a u slje-dećim brojevima donijet ćemo detaljnija objašnjenja tih propisa u zasebnim člancima.

●Pravilnik o načinu prijavljivanja i prikupljanja podataka o postoje-ćim mjerama lokalne potpore te načinu vođenja i sadržaju registra državnih potpora poljoprivredi i ru-ralnom razvoju (»NN«, br. 16/13.),

●Pravilnik o provedbi mjere potpore za organizaciju manifestacija (»NN«, br. 20/13.),

●Pravilnik o evidenciji uporabe poljopri-vrednog zemljišta (»NN«, br. 149/11., 131/12. i 24/13.),

●Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja (»NN«, br. 145/12. i 29/13.),

●Pravilnik o mreži za ruralni razvoj (»NN«, br. 86/11., 114/11. i 96/12.).

Započeti postupci i dalje po starom zakonu

Odredbama sadržanim u Članku 50. propisano je da će postupci započeti po odredbama Zakona o potpori poljoprivre-di i ruralnom razvoju (»NN«, br. 120/12. i 136/12.), Zakona o državnoj potpori po-ljoprivredi i ruralnom razvoju (»NN«, br. 92/10., 127/10., 124/11. i 50/12.), Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i rural-nom razvoju (»NN«, br. 83/09., 153/09. i 60/10.) i Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (»NN«, br. 87/02., 117/03., 82/04., 12/05., 85/06., 141/06., 134/07., 85/08. i 4/09.) dovršit će se po odredbama tih Zakona.

Inspekcijski postupci nad korisnicima potpora ostvarenih temeljem Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (»NN«, br. 120/12. i 136/12.), Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (»NN«, br. 92/10., 127/10., 124/11. i 50/12.), Zakona o državnoj potpori u po-ljoprivredi i ruralnom razvoju (»NN«, br. 83/09., 153/09. i 60/10.) i Zakona o dr-žavnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (»NN«, br. 87/02., 117/03., 82/04., 12/05., 85/06., 141/06., 134/07., 85/08. i 4/09.) provest će se po odredbama tih Zakona.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odredbe članka 40. stavaka 1., 2. i 3. Za-kona o potpori poljoprivredi i ruralnom ra-zvoju (»NN«, br. 120/12. i 136/12.) ne pri-mjenjuju se na korisnike koji su podnijeli zahtjev za IAKS mjere ruralnog razvoja za 2013. godinu, a dovršit će se po odredba-ma ovoga Zakona.

Registracije oznaka na europskoj razini

Zakon o zaštićenim oznakama izvor-nosti, zaštićenim oznakama zemljopi-snog podrijetla i zajamčeno tradicio-nalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda objavljen je u „Narodnim novinama” 28.06.2013. go-dine, a stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine, odnosno danom pristupanja RH Europskoj uniji.

I ovdje skrećemo pozornost na odred-be sadržane u Članku 17. kojim je propi-sano da postupci za registraciju oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka tradicionalnog ugleda u Republici Hrvatskoj, koji su pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se suklad-no odredbama Zakona o oznakama izvor-nosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljopri-

Odredbama članka 49. Zakona (Prijela-zne i završne odredbe) propisano je da će ministar donijeti provedbene propise iz članaka 15., 18., 22., 28. i 35. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stu-panja na snagu ovoga Zakona, osim pra-vilnika iz članka 30. stavka 2. ovoga Za-kona koje će donijeti u roku od 90 dana nakon donošenja Programa iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odredbe članka 62. stavaka 4., 5., 6. i 7. Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (»NN«, br. 120/12. i 136/12.) ne primjenjuju se na ko-risnike koji su podnijeli zahtjev za izravna plaćanja, državnu potporu i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2013. godinu, a dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.


aktualne teme

vrednih i prehrambenih proizvoda (»NN«, br. 50/12.), Pravilnika o oznakama izvor-nosti i oznakama zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (»NN«, br. 102/12.) i Pravilnika o oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i pre-hrambenih proizvoda (»NN«, br. 105/12.). Skrećemo pozornost i na odredbe članka 18. koji propisuje da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti propisi:Zakon o oznakama izvornosti, ozna-

kama zemljopisnog podrijetla i oznaka-ma tradicionalnog ugleda poljoprivred-nih i prehrambenih proizvoda (»NN«, br. 50/12.),– Pravilnik o izgledu i načinu ko-rištenja znaka oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake tradicio-nalnog ugleda poljoprivrednih i prehram-benih proizvoda (»NN«, br. 23/10.). Odred-bama sadržanim u Članku 19. propisano je kako slijedi:

Ako postupak registracije oznake ne bude pokrenut sukladno stavku 1. ovoga članka, Ministarstvo će na prijedlog Povje-renstva iz članka 5. stavka 2. ovoga Zako-na oglasiti ništavim rješenje o registriranoj oznaci.

Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokre-nuti upravni spor.

Stavljanje u promet ekoloških poljoprivrednih proizvoda

Zakon o provedbi uredbe vijeća (ez) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i ozna-

čavanju ekoloških proizvoda objavljen je u „NN“ broj 80/13 od 28.06.2013., a stupio je na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, odnosno 1. srp-nja 2017.

Danom stupanja na snagu ovoga Zako-na prestaje važiti Zakon o ekološkoj pro-izvodnji i označavanju ekoloških proizvo-da (»NN« br. 139/10.).

Danom stupanja na snagu ovoga Za-kona prestaju važiti sljedeći propisi:●Pravilnik o ekološkoj proizvodnji bilja i

životinja (»NN«, br. 1/13.),●Pravilnik o preradi, pakiranju, prijevozu i

skladištenju ekoloških proizvoda (»NN«, br. 129/09.),

●Pravilnik o označavanju hrane i hrane za životinje u ekološkoj proizvodnji (»NN«, br. 25/11.),

●Pravilnik o uvjetima i načinu upisa u Upi-snik subjekata u ekološkoj proizvodnji (»NN«, br. 39/11.),

●Pravilnik o stručnoj kontroli u ekološkoj proizvodnji (»NN«, br. 68/11.),

●Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u akva-kulturi (»NN«, br. 153/11.).Odredbama Članka 18. ovog Zakona

propisano je da će se svi postupci zapo-četi do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama Zakona o eko-loškoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (»NN«, br. 139/10.), a odred-bama Članka 19. da danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji eko-loški proizvodi moraju biti označeni su-kladno članku 24. Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007.

Napominjemo da je objavljen i veći broj drugih propisa, pa smo ovom prilikom nastojali skrenuti Vašu pozornost na naj-bitnije.

U svakom slučaju, savjetujemo Vam pozorno praćenje novih propisa, jer se ulaskom u EU mnogo toga mijenja, a sve promjene koje nas očekuju mogu u znat-noj mjeri utjecati na proizvodnju, te pro-izvesti posljedice koje se mogu na različite načine reflektirati na poljoprivredne pro-izvođače.

Marcel Stipaničić, dipl. iur.

Svi subjekti u poslovanju s hranom za životinje moraju se pridržavati propisanih uvjeta iz Priloga II. Uredbe komisije (EZ-a) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vi-jeća od 12. siječnja 2005. godine, kojom se utvrđuju higijenski zahtjevi za hranu za životinje, na način da objekte za pro-izvodnju i skladištenje, opremu, silose, vozila i prostor oko njih održavaju čistim odnosno da provode mjere dezinfekcije, deratizacije i dezinsekcije (DDD).

S obzirom da svi subjekti posjeduju pi-sani program i procedure zasnovane na načelima HACCP-a, preporuča se iste re-vidirati na način da se poveća učestalost kontrola na mikotoksine pri prijemu siro-vina, odnosno da se mjere čišćenja pro-vode prije svakog unosa nove hrane za životinje u objekte, te s ciljem sprečavanja potencijalnih opasnosti (kao npr. rast glji-vica, uzročnika stvaranja mikotoksina).

Potrebno je obaviti dezinfekciju pro-stora i opreme odgovarajućim odobrenim dezinfekcijskim sredstvom. Također, po-trebno je uložiti dodatne napore i mjere

Provedba mjera radi sprječavanja kontaminacije hrane za životinje mikotoksinima

Ministarstvo poljoprivrede poslalo je obavijest svim subjektima u po-slovanju s hranom te ovim putem obavještava javnost da će, u svjetlu posljednjih događaja kontaminacije mlijeka i hrane za životinje miko-toksinima, provesti mjere sprječavanja kontaminacije.

kako bi se spriječila unakrižna kontamina-cija novo unesene hrane za životinje koje bi moglo utjecati na sigurnost hrane za životinje i kakvoću proizvoda.

Hranu za životinje treba skladištiti na načelima dobre skladišne prakse u za to predviđenim i prilagođenim prostorijama, uz održavanje temperature na najnižoj mogućoj razini radi izbjegavanja konden-zacije i kvarenja.

U skladu s Prilogom II. gore navedene Uredbe, svi subjekti u poslovanju s hra-nom za životinje moraju, među ostalim, voditi i evidencije, odnosno imati svu po-trebnu dokumentaciju uključujući podatke o sirovinama i gotovoj hrani za životinje u svrhu sljedivosti do konačnog odredišta.

U cilju osiguranja kvalitete hrane i za-štite zdravlja potrošača, potrebno je da svi u lancu, od proizvodnje hrane za ži-votinje, skladištenja, pa sve do njenog stavljanja na tržište, osiguraju provođenje navedenih mjera i ponašaju se u skladu s dobrom skladišnom i dobrom proizvo-đačkom praksom.

(nastavak sa str. 3)Postupak registracije oznaka na razini Europske unije koje su do dana pristu-panja Republike Hrvatske Europskoj uniji registrirane na nacionalnoj razini mora se pokrenuti najkasnije u roku od godine dana od dana pristupanja Repu-blike Hrvatske Europskoj uniji.

Ekološki proizvodi označeni suklad-no Zakonu o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (»NN«, br. 139/10.) mogu se stavljati na tržište 12 mjeseci od dana pristu-panja Europskoj uniji.


s raznih strana

Vrlo posjećenom skupu, koji se u slo-bodnoj formi razgovora nastavio u sali za degustaciju kulena, obratio se Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu HGK Žu-panijske komore Osijek.

„Kulen je ove godine slabije kvalitete, zbog loših vlažnih vremenskih uvjeta baš u doba kada se trebao sušiti i dozrijevati. Sla-bijoj kvaliteti doprinose i povišeni standardi za poljoprivredne proizvode, koji su rezul-tat novih propisa EU. Što se tiče kulena, proizvoda svinjogojstva, ne možemo biti previše zadovoljni, jer svinjogojstvom u Hr-vatskoj najviše upravljaju velike farme koje uzgajaju hibridne pasmine. Ali, proizvod-nja kulena zahtjeva sirovinu od autohtonih svojti svinja, poput crne slavonske pasmine, te tradicionalan način proizvodnje,“rekao je Nad.

dr. sc. jelena dugum, voditeljica službe za označavanje kvalitete proizvo-da iz Uprave za ruralni razvoj i međuna-rodnu suradnju prezentirala je proces

13. OCJENJIVANJE KAKVOĆE SLAVONSKOG KULENA

Kulen – autohtoni prehrambeni proizvodSvečanim proglašenjem rezultata i dodjelom priznanja najuspješnijim prijavljenim proizvođačima, u Osijeku je završeno 13. ocjenjivanje ka-kvoće slavonskog kulena u organizaciji HGK Županijska komora Osijek i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.

dobivanja oznaka za autohtone proizvo-de, s kojima Hrvatska želi biti prepozna-ta na EU tržištu.

„Zaštita je dugotrajan proces kojim se realizira europska politika kvalitete pre-hrambenih proizvoda. Mi radimo na tri stupnja zaštite pojedinih proizvoda i to na temelju Uredbe EU 837/2007, kojom se određuju pravila za organski (ekološki) uzgoj, te Uredbe 1151/2012, koja odre-đuje stupnjeve zaštićenosti- izvornost, zemljopisno porijeklo i tradicionalno za-jamčena kvaliteta. Trenutno u Hrvatskoj imamo u registru ili u procesu registracije oko 1150 proizvoda, te se nadamo da će ih većina dobii zasluženu oznaku kvali-tete, jer od 1. srpnja proces registracije i dodjele oznaka obavlja se u Bruxellesu.“

šampionski kulenZoran Kovačević, predsjednik Župa-

nijske komore Osijek uručio je veliki šam-pionski pehar, diplomu i zlatnu medalju

apsolutnog šampiona ovogodišnjeg na-tjecanja Zvonku Bariću, vlasniku OPG-a Barić iz Narda.

Vicešampionska titula, zlatna medalja i diploma dodijeljena je OPG-u Skeledžija, vlasnika Željka Skeledžije, iz Donjeg Mi-holjca. Na ovogodišnjem natjecanju kule-ni pet proizvođača ovjenčani su zlatnim medaljama, 11 srebrnim i 22 brončanim medaljama. Ostali natjecatelji dobili su di-plome za sudjelovanje u natjecanju.

Lj. M. S.

Proizvođačima šampionskih kulena pripala je i vrijedna nagrada - najmo-dernija oprema za mesoprerađivačku djelatnost

U pozdravnom govoru okupljenima je dobrodošlicu zaželio direktor tvrtke Bran-ko Kos i pritom ustvrdio kako s ukidanjem granica više neće biti mukotrpnih špedi-terskih i carinskih postupaka. Bit će lakša i jednostavnija suradnja uz znatno manje troškova. Uz to, bit će više vremena posve-titi se krajnjim kupcima. Brže će se i lakše servisirati strojevi u jamstvenom roku, kao i strojevi kojima je isteklo jamstvo, što će u konačnici rezultirati većim zadovoljstvom kupaca.

Na graničnom prijelazu Bregana predstavnici tvrtke INO Brežice orga-nizirali su doček poslovnih partnera i novinara iz Hrvatske i uz zdravicu pjenušcem, zaželjeli su Hrvatskoj sretan ulazak u Europsku uniju i produ-bljenje dobrosusjedskih odnosa Slovenije i Hrvatske uz nastavak uspješ-ne suradnje slovenskih i hrvatskih tvrtki.

INduStRIjSKa OPREMa BREŽICE tvrtka je s dugogodišnjom proizvodnjom strojeva za poljoprivredu i komunalno gospodarstvo. Strojeve proizvodi od 1957 godine, a pod robnom markom INO je na tržištu od 1989.

Moto tvrtke je poduzetnost, inovativnost i kvaliteta. Sa svojim proizvodima tvrtka želi zadovoljiti što veći opseg kupaca po kva-liteti i smanjenju troškova korisnicima stro-jeva. Tvrtka konstantno poboljšava strojeve i time se prilagođava zahtjevima kupaca.

Tvrtka ima ekološki pristup okolišu i daje doprinos preradi zdravije hrane.

Cilj tvrtke je uspješan rad, zadovoljstvo vlasnika, radnika i vodećeg tima. Iz tog izlazi prioritetni cilj tvrtke, a to je osigurati i povećati zadovoljstvo kupaca s proizvodima koji su si-gurni, funkcionalni i pravovremeno na tržištu.

vizija tvrtke je postati značajan Europski proizvođač strojeva i uređaja za ekološko obrađivanje zelenih površina u poljoprivredi i komunalnom gospodarstvu.

Svoju kvalitetu INO Brežice potvrdio je certifikatom po standardu za kvalitetu ISO 9001:2008, a dobitnici su i mnogobrojnih priznanja za kvalitetu, poput zlatne medalje s Međunarodnog poljoprivrednog sajma „Agra“ iz Gornje Radgone za malčer EuRO 280.

u proizvodnom programu tvrtke INO Brežice nalaze se: malčeri, rasipači, si-jaćice, podrivači, mlinovi čekićari.

Lakša suradnja i manji troškovi

Srdačan doček i pjenušac za poslovne partnere iz Hrvatske na bivšoj granici Bregana sa rukovodstvom tvrtke INO Brežice


aktualne teme

Predstavnici Javne ustanove RERA predstavili su novi projekt „Oznaka izvr-snosti – Pravo dalmatinsko“. Ovaj projekt sastavni je dio strateškog plana brendira-nja Splitsko dalmatinske županije (SDŽ), s ciljem pružanja potpore gospodarstvu lokalne samouprave, poslovnih subjekata i autohtonih proizvoda županije.

Očuvanje dalmatinskog identiteta

Kako je u svom izlaganju pojasnio rav-natelj JU RERA SD, Srećko Radnić, na-mjena i cilj dodjeljivanja i korištenja ove Oznake je sustavno i trajno podizanje kvalitete hrvatskih proizvoda i usluga kao i očuvanje izvornog dalmatinskog identi-teta i njegova promocija na domaćem i međunarodnom tržištu. Ovim se projek-tom želi potaknuti razvoj domaće proi-zvodnje i proizvodnih djelatnosti, stva-ralaštvo i kreativnost, ali i dalje poticati

DALMATINSKI PROIZVODI DOBIT ĆE NOVI ZNAK

„Oznaka izvrsnosti – Pravo dalmatinsko“Javna ustanova RERA SD predstavila je projekt „Oznaka izvrsnosti – Pra-vo dalmatinsko“. Ova oznaka kvalitete dodjeljivat će se proizvodima i uslugama s područja dalmatinskih otoka, priobalja i zaobalja koje ka-rakterizira najviši stupanj kvalitete, a nastali su kao rezultat dalmatinske tradicije i znanja.

izvornost i očuvanje tradicije. U kontekstu Hrvatske kao buduće članice EU, vrlo je važno očuvati izvornost, identitet i kva-litetu tradicijskih proizvoda i usluga, ali i jačati zajedništvo domaćeg stanovništva za njihov razvoj.

Predviđena područja ocjenjivanja pro-izvoda i usluga su poljoprivredna proi-zvodnja, eko proizvodnja, gastronomija, hotelijerstvo, nove tehnologije, poduzet-ništvo i druge djelatnosti.

Vijeće za dodjelu oznake, kao izvršno tijelo donijelo je odluku da prvo područje dodjeljivanja „Oznake izvrsnosti – Pravo dalmatinsko“ bude područje tradicijske gastronomije, točnije: konoba. Upravo je dalmatinska konoba prepoznata kao prostor koji objedinjuje materijalnu i ne-materijalnu baštinu, promotor je lokalne gastronomske tradicije i održivog razvoja.

Odbor za ocjenjivanje donijet će ko-načnu odluku o kriterijima, zakonskim

propisima i regulativi koja će se koristiti prilikom ocjenjivanja, a sukladno odluci, krajem kolovoza bit će raspisan natječaj za prijavu konoba koje udovoljavaju kri-terijima za dobivanje „Oznake izvrsnosti – Pravo dalmatinsko“.

Prvi dobitnici ove dalmatinske oznake bit će javnosti predstavljeni krajem godi-ne na svečanoj promociji – Dan dalmatin-ske izvrsnosti.

„Oznaka izvrsnosti – Pravo dalmatin-sko“ sastoji se od znaka i naziva Pravo dalmatinsko, u engleskoj inačici Pre-mium Dalmatian. Znak oznake Pravo dalmatinsko je u skladu s vizualnim identitetom SDŽ i također sadrži pre-poznatljivi element suhozida, a kao takav primjenjivat će se na proizvode i usluge u skladu s definiranim grafičkim standardima

Ovom prilikom željeli su ukazati na otvaranje većeg tržišta, lakšu dostupnost opreme, znanja i stručnjaka s područja na kojem živi 500 milijuna stanovnika. U fokusu prezentacije bili su konji lipican-ske pasmine koju preferiraju brojni sla-vonski uzgajivači.

„Ovi se konji na slavonskim imanjima više ne koriste u radne svrhe, pa je nji-hova budućnost i glavni potencijal sport, rekreativne vožnje i rekreativno jahanje. Otvaranje europskih granica za domaće uzgajivače znači mogućnost jače afirma-cije i dodatne mogućnosti za prodaju. Prilika je to prvenstveno za mlade uz-gajivače, koji na ovaj način mogu sebi i svojoj obitelji osigurati prihod i učvrstiti

Panonica o lipicancima na europski načinProjektom “EU kočija“, kroz razgovor s građanima i prigodne vožnje fijakerima u koje su bili upregnuti lipicanci, Centar za ruralni razvoj Panonica je na praktičan način na ulicama Slavonskog Broda pre-dočio prednosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

nakanu da ostanu živjeti u ruralnim područjima”, tvrdi Marijan vrkljan, predsjednik Centra za ruralni razvoj Panonica.

“Pozitivne reakcije Brođana i tu-rista koji su iskusili vožnju fijakerima dodatni su nam poticaj, da s idejom o turističkim fijakerima, što prije kre-nemo prema gradskoj i županijskoj upravi, turističkim zajednicama i svi-ma onima koji mogu doprinijeti da ovaj projekt zaživi”, ističe Vrkljan.

Uz CRR Panonicu, u projektu “EU ko-čija” sudjelovali su: Zaprežni klub Slavo-nac, Konjogojska udruga Gundinci i pri-vatni uzgajivači konja lipicanske pasmine. Aktivnostima CRR PANONICA podršku

su dali i Brodsko-posavska županija – Upravni odjel za razvoj i EU integracije, CTR županijska razvojna agencija, Grad Slavonski Brod, Cestar d.o.o. , Ergele lipi-canaca Dorić i Medvidović i drugi.

anita Benić

Prigodnim vožnjama fijakerima u koje su upregnuti lipicanci željelo se ukazati na otvaranje europskih granica za domaće uzgajivače i priliku za jaču afirmaciju, kao i dodatne mogućnosti za prodaju


aktualne teme

Kriza je izazov, a ne prepreka u poslovanju!Usprkos teškoj situaciji proizvođača mlijeka, izgrađena je vrlo moderna farma muznih krava koja je odraz primjene modernih tehnologija u proi-zvodnji mlijeka. Ukupna utrošena sredstva bila su 5.182.000,00 kuna (od odobrenih 5,2 milijuna kuna).

Nositelj OPG-a i investitor Igor Re-šetar rođen je 1977. g. i ima završenu srednju poljoprivrednu školu u Vinici i mnogobrojne specijalističke tečajeve.

Poljoprivrednik se treba konstantno educirati

Igor, inače, predsjednik Udruge pro-izvođača mlijeka Međimurja, svjestan je da se konstantno mora obrazovati, te pohađati potrebne tečajeve i spreman je na to. Konstantno surađuje sa struč-nim službama, a osobito s djelatnicima Poljoprivredne savjetodavne službe. Ima svu vlastitu mehanizaciju potrebnu za ovu proizvodnju i trenutno obrađu-je 46 ha poljoprivrednog zemljišta od čega su 23 ha u vlasništvu, a još 23 ha u najmu ili zakupu.

Prva robotizirana farma Nova farma muznih krava nalazi se

nadomak Čakovca u mjestu Kuršanec – 77 ležišta, moderni sustav mužnje – to je i prva robotizirana farma u ovome kraju. Robot Lely astronaut obavlja vrlo zahtjevan posao mužnje. Auto-matski sustav za mužnju krava uvelike olakšava rad na farmi, osigurava naj-bolju mužnju i visoku kvalitetu mlijeka.

Osim toga, uzorci se uzimaju iz svake četvrti kravljeg vimena, te pružaju rele-vantne informacije o kvaliteti mlijeka i zdravstvenog stanja vimena. Ako se pro-

nađe mlijeko slabije kvalitete ili s neže-ljenim sastojcima, ono će biti automatski odvojeno, te se o tome obavještava vla-snika putem računala i mobitela.

Robot za mužnju također omogu-ćava i odvajanje mlijeka od krava koje imaju telad, tako da svako tele dobije mlijeko od svoje majke.

Trenutno je na gospodarstvu 12 mu-znih krava holstein frisian pasmine i 43 krave simentalske pasmine, u trogo-dišnjem planu je potpuna popunjenost kapaciteta.

veliko zanimanje za mlijekom domaćeg okusa i mirisa

S obzirom na trenutnu situaciju u proizvodnji mlijeka, Rešetar je krenuo dalje pod motom „Kriza je izazov, a ne prepreka u poslovanju“ pa je tako insta-lirao mljekomat u suradnji s čakoveč-kom firmom „Letina“ sredinom svibnja na čakovečkoj tržnici. Već prvih dana pokazalo se veliko zanimanje kupaca za mlijekom „domaćeg okusa i mirisa“.

Mljekomat je uređaj koji spaja auto-matiziran sustav za točenje i prodaju svježeg mlijeka, a istovremeno zado-voljava sve najviše zdravstvene stan-darde. Omogućuje prodaju 24 sata dnevno uz mogućnost obavještava-nja putem SMS-a ili e-maila u slučaju izvanrednih situacija (kvar, nestanak struje, prodaje ukupnog mlijeka, po-

višene temperature iznad 5 °C). Mlje-komat obustavlja prodaju ako se ova pravila ne provode.

Rešetar smatra da je sustav izravne prodaje mlijeka kroz mljekomate, naj-bolje rješenje za manja gospodarstva kao što je njegovo, zbog značajno veće cijene koju dobije kroz taj model, a ku-pac dobije svježe, neobrađeno, potpu-no prirodno mlijeko u roku od 24 sata od mužnje.

OPG Igora Rešetara posjeduje i svo-ju web stranicu www.igor-resetar.com što je dokaz da se poljoprivrednici vrlo brzo prilagođavaju najnovijim tehnolo-gijama.

valerija čižmak, dipl. ing. agr.Viša stručna savjetnica

Poljoprivredna savjetodavna služba

Dizajn robota za mužnju koji je prila-gođen kravama omogućava kontinu-iranu interakciju s ostalim kravama i na taj način eliminira nepotreban stres, te one same odlučuju kada žele biti pomuzene. Pri ulasku krave robot za mužnju očitava kravu i priprema je za mužnju. Uključuje se ruka koja priprema vime za mužnju nježnim četkama. Skenira se vime s tri zrake lasera, tako da ruka brzo i točno pro-nalazi sisu na koju spaja sisnu čašu. Tijekom mužnje mlijeko je kontinui-rano nadzirano po četvrtima, što daje vitalne i važne informacije o zdravlju vimena, mastima, proteinima, laktozi, temperaturi i broju somatskih stanica u mlijeku. To omogućava da se nadzi-re kvaliteta mlijeka i zdravlje krava, te da se na vrijeme reagira i dostigne za-jamčena i vrhunska kvaliteta mlijeka.

Nositelj OPG-a Igor Rešetar postavio je mljekomat na čakovečkoj tržnici

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 13. lipnja 2013. godine donijela „Odluku o oslobođenju od obveze fiskalizacije u prometu gotovinom vete-

rinarske djelatnosti, provođenje mjera kontrole bolesti životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, koje se provode izvan veterinarske ambulante i doku-mentiraju posebnim evidencijama“

Ovom Odlukom oslobađa se od obveze fiskalizacije u prometu gotovinom ve-terinarska djelatnost, provođenje mjera kontrole bolesti životinja propisanih Na-redbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju, koju krajem godine za narednu godinu donosi ministar poljoprivrede, a koje se provode izvan veterinarske ambulante (na terenu) te se dokumentiraju posebnim evidencijama i izvješćima, što olakšava porezni nadzor i praćenje pro-meta veterinarske djelatnosti.

Oslobođenje od fiskalizacije

gospodarski list 20. srpnja 2013.8

agroekonomika – vaš savjetnik za proizvodnju

U svjetskim razmjerima krizantema zauzima prvo mjestu u uzgoju rezanog cvijeća, i zastupljenija je od ruža i gerbera. Najveće značenje danas krizan-teme imaju za ukrašavanje grobova za blagdan Svih Svetih (krupno cvjetne), a za ostale prigode najtraženije su sitno cvatne rezane krizanteme i lonča-nice. Najpoznatije su špine (bijele i žute) i margarete koje se uzgajaju cijelu godinu.

Kina je domovina krizantema, koje su poznate kao simbol dugog živo-ta, vječnosti i sjećanja.

ISPLATIVOST PROIZVODNJE

Krizanteme – simbol dugog života

Pod pojmom krizantema podrazumi-jevaju se tri glavne podskupine: špine ili spideri (bijele ili žute), margarete kao skupina s najviše različitosti te krupno cvjetne krizanteme popularno nazvane Šmitovke.

Ove tri podskupine razlikuju se u brzini i ritmu rasta, te se moraju sadi-ti u različito vrijeme. Najranije se sade krupno cvjetne krizanteme (5-10.srp-nja), zasjenjuju se od 5-10. kolovoza i zasjenjivanje traje najčešće do 10. ruj-na. Špine se sade nešto kasnije (10-15. srpnja), a sjene se od 10. kolovoza do 30. rujna.

UzgojPrije sadnje krizantema potrebno je

obraditi tlo do dubine 25 cm i dobro ga

usitniti. Pogodna su laka ilovasta tla s više od 5% humusa, a optimalni pH je 6,0-6,5. Preporučuje se dezinficirati tlo parom ili kemijskim sredstvom.

Nakon toga provodi se osnovna gno-jidba (1-1,5 m3/100 m2 stajskog gnoja i 40-50 g/m2 NPK gnojiva formulacije 12:10:18). Sadnja se obavlja na gre-dice čija širina ovisi o širini potporne mreže (obično 12x12 cm za margarete i 18x18 cm za krupno cvjetne krizan-teme), ali ne pregusto jer to doprinosi izduživanju biljaka, smanjenom broju pupoljaka i pojačanoj pojavi bolesti. S obzirom da se uzgoj provodi ljeti kada ima dovoljno svjetla, sadi se 45 bilja-ka/m2.

Optimalna temperatura zraka za ve-getativni rast je 1 OC, a za cvatnju 20-

22 OC. Noćne temperature su za 2 OC niže. Maksimalna dnevna temperatura je 30 OC.

U vegetaciji se prihranjuju s 0,1%-tnom otopinom NPK jednom tjedno prilikom natapanja. Također se obavlja pinciranje biljaka na 1 do 3 izboja kako bi se dobili krupniji cvjetovi. Nužna je redovita zaštita protiv bolesti i štetnika. Tlo treba održavati optimalno vlažnim osobito u prvim tjednima nakon sad-nje. Optimalna vlaga zraka je 80%. Procijenjena količina dodane vode u plasteniku tijekom sunčanih dana je 25 litara/m2.

Osjetljivost na bijelu hrđuEkonomski najštetnija i najčešća

gljivična bolest nadzemnih organa kri-zantema je bijela hrđa (Puccinia ho-riana). U relativno kratkom razdoblju, za vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta, bijela hrđa može potpuno uništiti osjet-ljive kultivare krizantema. Pojavljuje se svake proizvodne sezone, a godine s natprosječno vlažnim ljetom značajno pojačavaju intenzitet ove gljivične bo-lesti.

Kasne ljetne kiše tijekom kolovoza, i rujanske razlike u temperaturi zraka između toplijih dana s hladnim noćima pogoduju dugotrajnom vlaženju biljnih organa rosom. Stoga većina tržnih pro-izvođača krizantema provodi redovita tjedna tretiranja protiv bijele hrđe, ali uspjeh nije uvijek zadovoljavajući. Bi-jelom hrđom mogu biti zaraženi svi dijelovi krizanteme, ali je najosjetlji vije mlado lišće.

Moguće je presadnice već prije sad-nje preventivno potapati u fungi-cidnu otopinu (npr. Dithane M-45,

Krizanteme (špine, margarete i krupno cvjetne)

Bez obzira radi li se o tradicio-nalnoj ili suvremenoj (kontej-nerskoj) proizvodnji rasada, zbog cijene nabavke kvalitetnih matičnih biljaka, a napose zbog troškova izgradnje i grijanja za-štićenih proizvodnih prostora (klijališta, plastenici, stakleni-ci), rizici pojave polifagnih glji-vica stanovnika tla moraju biti svedeni na najmanju moguću mjeru.

Krizanteme su biljke kratkog dana, te je potrebna regulacija svjetla (zamračivanje) u ljet-nom razdoblju kako bi dobili cvatnju početkom rujna. Krupno cvjetne krizanteme se zasjenju-ju od 5. do 10. kolovoza pa sve do 10. rujna, a špine od 10. ko-lovoza sve do 30. rujna. Najbolji rezultati dobiveni su ako se za-sjenjuje od 19 do 7 sati crnom PE folijom.


vaš savjetnik za proizvodnju – agroekonomika

Vrsta troška Jed. mjere Cijena (kn) Količina Ukupno

SADNI MATERIJAL kom 1 10.000 10.000

osnovna gnojidba m3 300 4 1.200

prihrana NPK 15-15-15 15 kg 245 4 980

prihrana NPK 13-5-20 15 kg 245 2 490

GNOJIDBA 2.670

basamid granulat za dezinfekciju tla 20 kg 840 2 1.680

ronilan kg 300 2 600

dithane kg 70 2 140

baycor kg 350 2 700

combi alto l 350 2 700

ZAŠTITNA SREDSTVA 3.820

lož ulje za grijače l 6,5 500 3.250

lož ulje za strojeve l 6,5 20 130

nafta za transport l 6,11 150 917

GORIVA 4.297

rad strojeva sati 16 16 256

dezinfekcija sati 15 2 30

sadnja sati 15 26 390

zaštita sati 15 28 420

prihrana sati 15 36 540

pljevljenje sati 15 240 3.600

zamračivanje sati 15 60 900

otkidanje vrhova sati 15 150 2.250

rezanje sati 15 100 1.500

ostali radovi sati 15 150 2.250

LJUDSKI RAD 12.136

Folija za zamračivanje m 4 400 1.600

Mreža za krizanteme m 10 400 4.000

Voda 1.000

UKUPNO 39.523 kn

STRUKTURA TROŠKOVA U PROIZVODNJI KRIZANTEMA (na 200 m²)

cvjetova (kom) cijena (kn/kom) Iznos, kn

PRIHOD 10.000 50.000

I klasa 7.000 6 42.000

II klasa 1.500 4 6.000

III klasa 1.000 2 2.000

5% propalo 500

TROŠKOVI 39.523

DOBIT - Doprinos pokriću na 200 m2 10.477

Napadnute biljke imaju sma-njenu tržnu vrijednost, a ranija pojava bolesti na biljkama je štetnija. Strategija zaštite kri-zantema od bijele hrđe temelji se na korištenju zdravstveno ispravnog sadnog materijala (presadnice porijeklom iz ne-zaraženih matičnih biljaka), uzgoju manje osjetljivih ili ot-pornijih kultivara i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja kri-zantema.

Za površinu od 200 m2 utrošeno je 692 sata ljudskog rada (čak 35% za

Napadnute

Strategija

sadnog m

osjetljivih

krizantema

Moguće je

‐45, Tilt EC

trajanju 48

djelatne tv

Klase kriza

Prikazana

rezultati u

mladih izbo

Za površin

freze.

Struktura t

e biljke ima

zaštite kri

materijala (

ili otporniji

a.

presadnice

C) ili provod

8 sati). U

vari (manko

antema u pr

struktura t

zgoja sjeme

oja pri bazi

u od 200 m

troškova u

aju smanjen

zantema o

(presadnice

ih kultivara

e već prije s

diti termote

Hrvatskoj s

zeb, cineb,

roizvodnji

troškova ne

enom nepre

biljke.

m2 utrošeno

proizvodnji

nu tržnu vri

od bijele h

e porijeklo

a i redovitoj

sadnje preve

erapiju pota

se često pr

triforin, bit

e uključuje

edvidivi, pa

o je 692 sat

i krizantem

II klasa15%

I

ijednost, a r

rđe temelj

m iz neza

j kemijskoj

entivno pot

apanjem u

rotiv bijele

tertanol i cip

cijenu plas

a je uobičaj

ta ljudskog

ma (na 200m

III klasa10%

prop5%

ranija pojav

ji se na ko

araženih m

zaštiti u kr

tapati u fun

toplu vodu

hrđe prep

prokonazol)

stenika, nat

eno razmno

rada (čak

m²)

palo%

va bolesti n

orištenju zd

matičnih bil

ritičnom raz

gicidnu oto

(45°C u tra

poručuju po

).

tapanje i sj

ožavati kriz

35% za plje

I klasa70%

na biljkama

dravstveno

ljaka), uzg

zdoblju ras

opinu (npr. D

ajanju 8 sa

ovršinske i

jeme koje j

zanteme rez

evljenje) i 1

je štetnija.

o ispravnog

oju manje

ta i razvoja

Dithane M‐

ti ili 35°C u

sistemične

je skupo, a

znicama od

16 sati rada

.

g

e

a

‐

u

e

a

d

a

Tilt EC) ili provoditi termoterapiju potapanjem u toplu vodu (45 °C u trajanju 8 sati ili 35 °C u trajanju 48 sati).

U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju površinske i siste-mične djelatne tvari (mankozeb, ci-neb, triforin, bitertanol i ciprokona-zol).

Prikazana struktura troškova ne uk-ljučuje cijenu plastenika, natapanje i sjeme koje je skupo, a rezultati uzgoja sjemenom nepredvidivi, pa je uobičaje-no razmnožavati krizanteme reznicama od mladih izboja pri bazi biljke.

I klasa70%

II klasa15%

III klasa10%

propalo5%

pljevljenje) i 16 sati rada freze. Na pri-mjeru proizvodnje krizantema gustoće sklopa 50 kom/m2 izračunat je prihod, a zatim i doprinos pokriću. Osim različite cijene za pojedine klase cvijeća, u obzir se uzeo i 5%-tni gubitak u proizvod-nji zbog propalih, uništenih ili oboljelih cvjetova. Proizlazi da je u ovoj proizvod-nji doprinos pokriću 52,39 kn/m2, odno-sno 1,05 kn po cvijetu krizanteme.

Dr. sc. Branka Šakić BobićZavod za menadžment i

ruralno poduzetništvoAgronomski fakultet u Zagrebu


tržište i cijene

Cijene žive stoke na stočnim sajmovima

i otkupnim mjestima po županijama u kn/kg

u tjednu od 24. do 30. 6. 2013. B

jelov

arsk

o-bi

logo

rska

Bro

dsko

-pos

avsk

a

Ista

rska

Kar

lova

čka

Kop

rivni

čko-

križe

vačk

a

Kra

pins

ko-za

gors

ka

Međ

imur

ska

Osje

čko-

bara

njsk

a

Pož

eško

-slav

onsk

a

Sisa

čko-

mos

lavač

ka

Spl

itsko

-dalm

atin

ska

Vuk

ovar

sko-

srije

msk

a

Zad

arsk

a

Zag

reba

čka

Hrv

atsk

a (2

6 tj/

2013

.)

24 tj

/201

3.

tele simental(80-160 kg)

1.Min 23,00 22,00 ---- 25,00 22,00 21,00 27,00 24,00 23,00 21,00 24,00 23,00 30,00 22,00 21,00 21,002.Max 27,00 24,00 ---- 26,00 25,00 25,00 28,00 25,00 27,00 28,00 28,00 28,00 30,00 26,00 32,00 32,00Prosjek 25,25 23,00 ---- 25,50 23,50 23,17 27,50 24,50 25,00 25,38 26,00 25,50 30,00 24,00 24,82 25,45

junica simental(za meso)

1.Min 13,00 ---- ---- 12,00 ---- 14,00 ---- 13,00 ---- 10,00 ---- 11,00 ---- ---- 10,00 10,002.Max 14,00 ---- ---- 13,00 ---- 14,00 ---- 13,50 ---- 12,00 ---- 12,00 ---- ---- 14,00 14,50Prosjek 13,50 ---- ---- 12,50 ---- 14,00 ---- 13,25 ---- 11,00 ---- 11,25 ---- ---- 12,58 12,17

bik simental(>450 kg)

1.Min 13,50 13,50 ---- 13,00 13,00 14,50 14,00 14,00 12,68 14,00 16,00 13,00 ---- 13,00 12,68 13,002.Max 15,00 13,50 ---- 14,00 14,50 17,00 14,00 14,50 15,05 16,00 16,00 14,00 ---- 13,00 17,00 15,50Prosjek 14,25 13,50 ---- 13,50 13,75 15,50 14,00 14,25 13,69 15,25 16,00 13,50 ---- 13,00 13,92 13,75

krava simental(za meso)

1.Min 4,00 8,00 ---- 6,00 8,00 5,00 10,00 9,00 8,30 6,00 11,00 6,00 ---- ---- 4,00 4,002.Max 9,00 8,00 ---- 8,00 9,00 10,00 10,00 9,00 8,30 10,00 11,00 10,00 ---- ---- 11,00 10,00Prosjek 6,50 8,00 ---- 7,00 8,50 7,00 10,00 9,00 8,30 8,00 11,00 8,50 ---- ---- 8,41 8,13

odojak (25-35 kg)1.Min ---- 18,00 22,00 14,00 16,00 16,00 18,00 17,00 18,00 16,00 17,00 15,00 20,00 13,00 13,00 14,002.Max ---- 20,00 24,00 18,00 18,00 22,00 18,00 18,00 18,00 19,00 20,00 20,00 21,00 18,00 24,00 22,00Prosjek ---- 19,00 23,00 16,00 17,00 19,00 18,00 17,50 18,00 17,00 18,50 17,25 20,50 16,00 17,41 17,73

svinja (80-120 kg)1.Min ---- 12,00 15,00 10,00 12,00 10,00 12,00 10,50 10,80 10,00 15,00 12,00 ---- 11,70 10,00 10,002.Max ---- 12,00 18,00 12,00 12,00 15,00 15,00 11,50 12,00 12,00 20,00 12,00 ---- 13,00 20,00 18,00Prosjek ---- 12,00 16,50 11,25 12,00 12,83 13,50 11,00 11,57 11,37 17,50 12,00 ---- 12,10 11,87 11,94

krmača (za meso)1.Min ---- ---- ---- ---- ---- ---- 8,00 ---- ---- 8,00 ---- 8,00 ---- ---- 8,00 6,002.Max ---- ---- ---- ---- ---- ---- 8,00 ---- ---- 10,00 ---- 10,00 ---- ---- 10,00 10,00Prosjek ---- ---- ---- ---- ---- ---- 8,00 ---- ---- 8,50 ---- 9,00 ---- ---- 8,50 8,30

janjad1.Min 20,00 23,00 ---- 25,00 20,00 25,00 ---- 22,38 18,00 18,00 25,00 20,00 ---- ---- 18,00 18,002.Max 22,00 23,00 ---- 30,00 22,00 26,00 ---- 22,38 22,00 20,00 27,00 22,00 ---- ---- 30,00 30,00Prosjek 21,00 23,00 ---- 27,50 21,00 25,50 ---- 22,38 19,34 18,50 26,00 20,25 ---- ---- 21,09 21,20

Pad cijena teladiNakon dužeg razdoblja

rastućeg trenda krajem lip-nja bilježimo pad prosječne

cijene simentalske teladi na stočnim sajmo-vima i otkupnim mjestima. Prosječna cijena iznosila je 24,82 kn/kg što je pad od 2,5 po-sto u odnosu na cijene od prije dva tjedna te za 3,5% niže cijene u odnosu na prošlu godinu. Ponuda na tržištu je osrednja, dok je potražnja standardno veća. Traženija je kvalitetna muška telad čije su cijene ovisno o kvaliteti na području kontinentalne Hrvat-ske od 24 do 28 kn/kg. Ženska telad tržena je po cijenama od 21 do 24 kn/kg. Tijekom ljetnih mjeseci očekujemo i dalje dobru po-tražnju, no ne očekuju se značajnije promi-jene cijena.

Junad – dobra ponuda osrednja potražnja

Tijekom lipnja bilježili smo vrlo dobru ponudu junadi na domaćem tržištu, dok je potražnja osrednja. Cijene se tijekom prve polovice ove godine nisu značajnije mije-njale. Bilježene su tjedne, neznatne oscila-cije, a cijene su na stočnim sajmovima i ot-kupnim mjestima uglavnom bile u rasponu od 13 do 15 kn/kg žive vage ovisno o kvali-

Zaustavljen padajući trend cijena odojaka

Iako se očekivalo da će padajući trend cijena odojaka koji je započeo u 20. tjednu biti nastavljen sve do rujna, u lipnju bilježimo stagnaciju cijena. Prosječna je cijena već mjesec dana iznad 17 kn/kg, odnosno uz osred-nju ponudu i potražnju, odojcima se na tržištu tržilo od 15 do 18 kn/kg. U narednih mjesec dana moguće je očekivati neznatnu promjenu cijena no očekujemo da će cijene biti iznad 15 kn/kg žive vage.

teti. U odnosu na prošlu godinu cijene su u ovoj godini uglavnom niže, krajem lipnja za 9,5%. Što se tiče europskih otkupnih cijena junećeg mesa one su u 26. tjednu gotovo identične prošlogodišnjima. Važno je nave-sti da su tijekom prošle godine cijene bili na rekordnim razinama.

Manja ponuda krava za mesoNa domaćem tržištu bilježimo i dalje

najviše prosječne cijene krava za meso u posljednjih desetak godina. Prije svega razlog visokih cijena nalazimo u većem udjelu trženja mlađim, kvalitetnijim krava-ma. Cijene krava za meso najčešće su u rasponu od 4 do 10 kn/kg. Po cijenama od 4 do 6 kn/kg trži se starijim kravama dok su cijene kvalitetnijih krava od 8 do 10 kn/kg žive vage. Na tržištu je trenutno mala ponuda krava za meso, dok je potražnja standardno dobra.

I dalje više cijene svinjaProsječna cijena svinja na stočnim saj-

movima u prvih šest mjeseci ove godine uglavnom je viša nego lani, a u 26. tjednu viša je u odnosu na prošlogodišnje za 2,5%. Prosječna cijena iznosila je 11,87 kn/kg ŽV. Ponuda svinja je osrednja, te se gotovo sve

ponuđeno i utrži. Na europskom tržištu i dalje bilježimo rekordno visoke otkupne ci-jene svinjskog mesa što zasigurno utječe i na naše tržište. U natrag tri godine na eu-ropskom tržištu bilježimo stalni rast cijena. Tako je u 2011. godini prosječna godišnja otkupna cijena svinjskih trupova E klase iznosila 153,19 eura/100 kg što je više u odnosu na godinu ranije za 9,2%. Cijene u 2012. godini više su u odnosu na 2011. za 11,3%, a i u ovoj godini očekujemo više cije-ne. U 27. tjednu ove godine prosječna otku-pna cijena svinjskih trupova E klase iznosila je 174,71 euro/100 kg.

Krešimir Jakuš, dipl. ing.


pitajte – odgovaramo pravni savjeti

Pravna i stručna pitanja šaljite pismenim putem ili elektroničkom poštom ([email protected]) Molimo obvezno navesti pretplatnički broj ili priložiti izrezak adrese. Besplatne savjete dajemo samo pretplatnicima koji su podmirili dužnu pretplatu.

Pozivamo vas da nam šaljete pravna i stručna pitanja pismenim putem ili elektroničkom poštom ([email protected]). Molimo obvezno navesti pretplatnički broj ili priložiti izrezak adrese. Besplatne savjete dajemo pretplatnicima koji su podmirili dužnu pretplatu.

Dioba bračne stečevine Od supruga sam se razvela prije 4 go-dine, nakon 22 godine braka. Nikad nije pokrenuta parnica oko imovine, jer je bio dogovor da će on meni riješiti smje-štaj, odnosno kupiti stan. Do danas ga nije kupio. Ostali sino živjeti u kući njegovih roditelja, otac je prije naše rastave umro, vlasnici kuće su majka (svekrva) i bivši muž. Bivši suprug i ja, dogradili smo dio kuće u braku. U međuvremenu on je odselio, i neko vri-jeme ne živi u kući. Sada želi natrag u kuću, ali pod uvjetom da ja odem iz nje. Obećava mi plaćanje podstanarstva za početak, dok ne kupi stan. Koja i kolika su moja prava, i kako da se pravno zaštitim?

ODGOVORNakon rastave braka moguće je pokre

nuti parnicu za utvrđenje i diobu bračne stečevine, u kojoj svaki od bračnih drugova ima pravo na polovinu imovine stečene radom za vrijeme trajanja braka. Pravo podići tužbu za utvrđenje i diobu bračne stečevine ne zastarijeva te takvu tužbu slobodno možete podnijeti i danas. Ukoliko je Vaš bivši suprug kupio dio u toj kući za vrijeme trajanja braka, imate pravo na polovinu njegovog dijela.

Nadalje, vezano za dogradnju kuće, ukoliko je tom gradnjom nastala nova stambena cjelina (što je vidljivo iz građevinske i uporabne dozvole), moguće je da se u sudskom postupku utvrdi da taj novoizgrađeni dio predstavlja bračnu stečevinu

Ako kuća ne predstavlja bračnu stečevinu kako je gore opisano, imate pravo na povrat uloženog u tuđu nekretninu, koje zastarijeva u roku od 5 godina od izvršenog

ulaganja. Posebno napominjem kako je ulaganja potrebno dokazati (u pravilu računima koji glase na vas, ugovorom o kreditu ako ste ga podignuli za adaptaciju kuće i sl.), a za povrat tih ulaganja potrebno je podići tužbu pred nadležnim sudom.

Savjetujem, da sa suprugom sklopite ugovor o diobi bračne stečevine, kako biste izbjegli dugotrajne sudske sporove. Također savjetujem da prije sklapanja takvog ugovora, odnosno prije nego vam suprug isplati dogovoreni iznos novca (ili prepiše na vas dio imovine), ne iselite iz kuće. Ukoliko vaš suprug ne pristane na sklapanje takvog ugovora, odnosno ukoliko ne uspije dogovor oko te podjele, možete podići tužbu na utvrđenje i diobu bračne stečevine i tražiti dio koji vam pripada.

Savjetujem, da se radi pregovora u podjeli bračne stečevine i sastavljanja navedenog ugovora svakako obratite stručnoj osobi, obzirom daje riječ o složenom postupku.

N. T.

Invalidska mirovina i obrtOd 2005.g. primam poljoprivrednu in-validsku mirovinu s 90% invaliditeta. Vlasnik sam tri traktora i poljoprivred-nih priključaka. Pod kojim uvjetima bi mogao obavljati usluge ostalima u po-ljoprivredi bez zamrzavanja mirovine? Kome se obratiti za savjet?

ODGOVORInvalidska mirovina dodijeljena vam je jer

niste bili sposobni za rad pa zbog toga ne možete bez gubitka te mirovine raditi.

Za savjet u vezi svih prava iz mirovinskog osiguranja uvijek se možete obratiti nadležnoj službi i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Daniela SukalIć, dipl. iur.

Naknada štete zbog deponijaUdaljenost moje kuće od deponija za otpad je oko 300 metara, ovdje živi-mo od 1969.g., a deponij se koristi od 1992.g. Već godinama pokušavamo da se deponij zatvori. Nedavno su odo-brena sredstva za naknadu štete za sve stanare koji su udaljeni do 500 metara od deponija. Kada su popisivali stana-re nas nije bilo kod kuće, a kad smo se javili u nadležnu službu rekli su nam da smo zakasnili. Imam li pravo na tu od-štetu i kome da se javim?

ODGOVORZakon o otpadu propisuje da vlasnici

nekretnina koje su zakonito izgrađene, a nalaze se na udaljenosti do 500 metara od deponija za otpad, imaju pravo na novčanu naknadu zbog umanjenja vrijednosti nekretnine, uz uvjet, da su vlasništvo nad nekretninom stekli prije početka gradnje odlagališta za otpad. Obveznik naknade štete je vlasnik deponija. U slučaju spora odluku o naknadi štete donosi nadležan sud.

Trebate se javiti u Upravni odjel za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu Grada, ako je vlasnik deponija Grad.

U protivnom trebate saznati tko je vlasnik, odnosno nositelj prava korištenja tog deponija, i od njega tražiti naknadu štete.

Za poslove inspekcijskog nadzora nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i pri rode.


Pravo na nasljedstvo

Poslije smrti majke, brat i ja smo ustu-pili svoje nasljedne dijelove ocu koji je proglašen nasljednikom u cijelosti. Znači li to da smo se mi odrekli nasljed-stva u cijelosti, ili nakon očeve smrti imamo nekakva prava na nasljedstvo. Otac se oženio prije godinu dana pa me zanima sudjeluje li i njegova supru-ga u nasljedstvu?

ODGOVORIz pitanja proizlazi da ste u ostavinskoj

raspravi iza pokojne majke ustupili svoj nasljedni dio ocu. Navedeno odricanje odnosi se samo na imovinu koja je bila predmet ostavinske rasprave iza vaše majke, odnosno, ne odnosi se niti na eventualnu naknadno pronađenu imovinu iza vaše majke, niti na imovinu koja bi ostala iza vašeg oca. Iz toga proizlazi da se niste odrekli nasljedstva iza oca. Vašeg oca iza njegove smrti nasljeđujete vi, vaš brat i očeva supruga i to na jednake dijelove.

Iznimno je moguće da otac isključi vas i brata iz nasljeđivanja, što je moguće jedino pod određenim zakonskim pretpostavkama npr. ako ste se teže ogriješili o obvezu prema ocu, počinili prema njemu, njegovom supružniku ili djetetu, teže kazneno djelo, itd.

N. T.


pravni savjeti pitajte – odgovaramo

komunalna naknadaMoje se gospodarstvo nalazi u sustavu PDV-a, bavim se stočarstvom. Objekti koje koristim za proizvodnju nisu lega-lizirani pa me zanima da li sam dužan plaćati komunalnu naknadu?

ODGOVOR

Komunalnu naknadu su dužni plaćati svi vlasnici nekretnina temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu odnosno vlasnici stambenih prostora, poslovnih prostora, garažnih prostora, građevinskog zemljišta i neizgrađenog građevinskog zemljišta na području Grada. Komunalna naknada služi za financiranje, građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Zakon kao obveznike plaćanja naknade navodi vlasnike nekretnina bez obzira, da li su nekretnine legalizirane ili ne.

Protiv rješenja kojim se utvrđuje visina komunalne naknade (ako niste njime zadovoljni) možete u roku od 15 dana od primitka tog rješenja uložiti žalbu Upravnom odjelu za gospodarstvo i komunalne djelatnosti vaše županije.


Što je čije?Sudski sam se rastao s bivšom ženom 2007. godine - živjeli smo u bračnoj za-jednici sedam godina u kojoj smo za-jedničkim radom stvorili dva poslovna prostora i kupili građevinsko zemljište koje je na meni, a poslovni prostori na nju. Prostore smo kupili većim dije-lom na kredit, a manjim od zajedničke ušteđevine. Sve smo to uredili i moja je firma po-slovala u tom prostoru i otplaćivala najam njoj ili njenom obrtu. Kada sam još formalno bio u braku, ona je pre-uzela posjed promijenivši brave i sad je to sve na sudu za podjelu bračne stečevine. Zanima me, obzirom da sam ja uho-dao posao koji je dobro zarađivao, kad se plati i kredit, a ona ga je preuzela, imam li ja kakvih prava na naknadu od te zarade za sve ove godine, jer trenut-no teško živim i praktično sam bačen na ulicu.

ODGOVOR

Bračnom se stečevinom smatra sve što je stečeno za vrijeme trajanja braka i sukladno važećem zakonu, tako stečena imovina dijeli se po pola.

Sve što je supruga (ili njen obrt) stekla nakon razvoda braka njena je stečevina, jednako kao što je i prihod od vašeg trgovačkog društva sada vaš prihod, neovisno o tome tko je uhodao posao.

Također, ukoliko je trgovačko društvo/obrt ostvarilo kakve prihode za vrijeme trajanja bračne zajednice (neovisno o tome na koga glasi) to je onda zajednička stečevina i dijeli se po pola, no potrebno je dokazati taj prihod na sudu.

Pitanje posjeda je pak posebno pitanje koje se ne rješava u postupku podjele bračne stečevine.

U slučaju da je supruga zabranila pristup u stan, kao i poslovne prostorije, bilo je potrebno podići tužbu za smetanje posjeda u roku od 30 dana od počinjenog smetanja, kako biste bili vraćeni u posjed do okončanja spora.

U svakom slučaju, preporučamo da se obratite stručnoj osobi za vođenje postupka diobe bračne stečevine, obzirom da je riječ o kompliciranim i dugotrajnim postupcima, kao i radi konzultacija u svezi raspolaganja sa zemljištem u vašem vlasništvu.

N. T.

Sporazum o razvrgnuću vlasništvaMoj pradjed je pred niz godina izgubio u sporu dio zemljišta čiji smo oduvijek bili vlasnici. Mi smo legalizirali sve objekte u katastru i zemljišnim knjigama.Pradjed je dopustio bivšem vlasniku da obrađuje zemljište, bivši vlasnik je to zemljište prodao, a taj novi vlasnik ne zna ništa o povijesti vlasništva tog ze-mljišta. Mi smatramo da je to zemljište oduvijek naše vlasništvo. Što da poduz-memo da to riješimo? Mogu li zatražiti novog vlasnika da izvršimo izmjeru po-vršine koju je kupio, pa da odredimo koji je dio naš, a koji pripada njemu?

ODGOVORAko je odlukom suda ili sporazumom

stranaka utvrđeno vlasništvo na nekretninama, tada se treba pridržavati tih odluka osim ako se stranke ne dogovore drugačije, pa takav dogovor zabilježe u pisanoj formi.

Pokušajte razgovarati s novim vlasnikom o svom problemu, možete zajedno angažirati mjernika koji će izvršiti izmjeru površina. Ako ste svi suglasni s tom izmjerom, tada temeljem dokumenta koji će izraditi mjernik možete sklopiti sporazum o razvrgnuću suvlasništva na nekretninama i provesti ga u zemljišnim knjigama, ili ćete pokrenuti zemljišnoknjižni ispravni postupak.

Ako jedna od strana nije suglasna s izmjerom, ne treba je prihvatiti, te se postupak utvrđivanja vlasništva može pokrenuti u sudu. U sudskom postupku trebate dokazati svoje pravo na taj dio zemljišta, u protivnom će vas sud odbiti sa zahtjevom i drugoj ćete strani platiti sudske troškove.


Pravovaljanost rješenjaDa li mi je ovo rješenje i uplatnica iz 1993. koje šaljem uz pitanje pravovalja-no i da li bi mi trebali to priznati u svrhu legalizacije objekta?

ODGOVORRješenjem koje ste priložili uz pitanje do

pušteno je da se Vaša nekretnina zadrži u prostoru, ne bi trebali pokretati postupak legalizacije ako nakon tog rješenja niste nekretninu nadograđivali, rekonstruirali i sl. bez građevinske dozvole. Ako ste nekretninu mijenjali nakon 1993.g. tada za te izmjene trebate pokrenuti postupak legalizacije. Savjetujem Vam da se javite u Ured za prostorno uređenje na čijem se području nalazi nekretnina gdje ćete dobiti sve potrebne informacije.


uvjeti za mirovinuRođena sam 1. studenoga 1950. i 1. srpnja 2013. navršavam 35 godina mi-rovinskog staža. Kada ispunjavam uvje-te za mirovinu, te mogu li raditi do 65. godine života.

ODGOVORPrema Zakonu o mirovinskom osigura

nju, u 2013. godini pravo na starosnu mirovinu stječe žena s navršenih 60 godina i 9 mjeseci života i 15 godina mirovinskog staža, tako da već sada imate uvjete za starosnu mirovinu ako vam prestane radni odnos.

Prema Zakonu o radu radni odnos po sili zakona može prestati kada radnik navrši 65

godina života, ali i prije, ako dođe do reorganizacije i time do ukidanja radnog mjesta ili smanjenja broja izvršitelja.

adela kOleR HOHNjec, dipl. iur.


pitajte – odgovaramo stručni savjeti

Sušenje ruža i laticaNa koji način sušiti ruže i ružine latice?

ODGOVOR

Ruže za sušenje beru se po suhom i sunčanom vremenu, oko podneva. Cvjetne glavice trebaju biti srednje otvorene, niti pupoljci, niti preotvorene. Pri branju se uvijek koriste škare kako se ne bi oštetila stabljika. Ruže se zavežu koncem ili gumicom i ovjese naopačke.

Ukoliko ih želite koristiti pojedinačno prije sušenja treba ih nabosti na cvjećarsku žicu. Sušenje se provodi podalje od izravnog sunca (npr. dobro provjetravana garaža) kako bi zadržale što prirodniju boju. Nakon sušenja dobro ih je poprskati lakom za kosu kako bi se dodatno zaštitile.

Latice ruža mogu se sušili i posebno. Tanak sloj latica stavi se na bijeli papir i suši 12 tjedna u suhoj i toploj prostoriji. Povremeno ih protresite. Osušene latice poprskane s eteričnim uljem i uz dodatak mirisnih začina, koriste se za izradu potpurija. Mješavina se stavlja u dekorativne posude da zamiriši prostoriju, ili u platnenim vrećicama u ormare da nam namiriši odjeću.

U narodnoj medicini latice ruža uzgajanih na ekološki način, koriste se za izradu ljekovitih pripravaka. Suhe latice čuvaju se u tamnim, dobro zatvorenim staklenim posudama.

Za pripremu čaja, čajna žlica ružinih latica prelije se s 2 dl vrele vode, poklopi i ostavi stajati 10 minuta. Procijeđen čaj lagano se zasladi medom i pije pola sata prije jela. Koristi se za čišćenje krvi, jačanje srca, bolji rad jetre i žuči, kod reumatskih tegoba, za oporavak crijevne flore nakon prekomjernog korištenja antibiotika itd.

Od latica se priprema i sirup, liker, vino, a koriste se i za izradu kupki, vodica i tonika za njegu lica.

Marija kRaNjčeVIć, dipl. ing.

Šljiva ne cvate, ni ne rodiŠaljem nekoliko listova šljive stare 6 go-dina, koja iznimno slabo cvate, a onda naravno, nema ni plodova. Što bi tome moglo biti uzrok? Kako postupiti?

ODGOVORNa zelenim listovima lijepo su vidljive

nekroze glavnih žila. Eventualna sumnja na nedostatak hranjiva ne stoji, jer u tom slučaju nekroze počinju s ruba ili s vrha lista. Na osnovu tih simptoma izrazito žutih lisnih žila na zelenoj podlozi možemo samo pretpostaviti da se radi o nekoj intoksikaciji, odnosno da je stablo povuklo preko korijena suviše veliku količinu nekog od hraniva ili neku kemikaliju poput deterdženta ili herbicida u maloj dozi.

Za točan odgovor, listove bi trebalo dati na analizu, kako je to savjetnica iz Kutine preporučila.

Mr. chiara PaGlIaRINI

Nerodna trešnjaZašto na trešnji od kada je počela rađa-ti, plodovi ostaju zakržljali i ne razvijaju se. Razvijenih i dozrelih plodova možda bude od ukupne količine 5 %, dok se ostali posuše i otpadnu. Savjetovali su mi d a j e uzrok vlaga, pa sam prošle godine zalijevao, ali badava. Ove godi-ne nisam je zalijevao, za to se pobrinu-la priroda, ali opet ništa. Da li joj nešto nedostaje u tlu, ili se radi isključivo o bolesti.

ODGOVOR

Uzrok problemu kojeg opisujete je najvjerojatnije slaba oplodnja. Ako se radi o stranooplodnoj sorti trešnje u čijoj blizini nema stabala drugih sorata koje cvatu isto vrijeme i koje je mogu oploditi, onda problem možete riješiti tako da u krošnju ucijepite na nekoliko mjesta neku drugu sortu.

Obzirom da niste naveli o kojoj se sorti radi, preporučujem da uzmete sortu Lapins koja je univerzalni oprašivač (ali Vaša sorta mora cvasti u isto vrijeme kad i Lapins) i uz nju još barem dvije različite sorte vodeći računa da se poklapaju u vremenu cvatnje. U voćarskoj literaturi možete naći popis sorata trešanja koje se međusobno mogu oploditi pa onda možete izabrati najpogodnijeg oprašivača.

Drugi razlog vašem problemu može biti loše vrijeme (kiša i hladnoća) u fenofazi cvatnje koje onemogućuje let pčela i ispire polen s njušaka tučka. Obzirom da se isti problem javlja već drugu godinu, ovaj razlog je manje vjerojatan.

prof. dr. sc. Tomislav jeMRIć

Granotoč na orahuMladi nasad oraha napadaju gusjenice koje „buše” grane (srž stabla) i svake godine sve je više napadnutih stabala. Što poduzeti?

ODGOVOR

Vjerojatno se radi o napadu gusjenica granotoča (lat. Zeuzera pyrina) gusjenice su žute boje, sa crnim točkicama, a mogu narasti do 5 cm. Njihovi leptiri se javljaju u lipnju i srpnju, a lete do jeseni (leptiri imaju bijela krila, posuta crnim točkicama, raspona 57 cm). Jedna ženka može odložiti do 1.000 jaja. Osobito često napadaju drveće (različite voćne vrste) koje trpi od suše.

Nekada se preventivno preporučivalo njihovo suzbijanje u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja, ali većina insekticida s tzv. dubinskim djelovanjem, povučeno je s našeg tržišta (npr. takve su bile djelatne tvari fosfamidon, fosalon, diazinon, trikiorfon). Danas, u nasadima oraha dopuštenje za primjenu u našoj zemlji, imaju samo insekticidi Calypso 480 SC, Laser KS i Kaiso! Registrirani su za suzbijanje uzročnika lisnih uši (Aphidae), crvljivosti plodova (Cydia), a pripravak Calypso suzbija orahovu muhu (Rhagoletis). Vjerojatno bi i danas registrirani insekticidi smanjili napad granotoča! Kurativno, u rupe se mogu uštrcati insekticidi koji suzbijaju već razvijene gusjenice (npr. Actellic).

mr. sc. Milorad ŠuBIć

Berba menteKako se bere menta? Da li se reže cijela stabljika ili se pobiru samo listovi?

ODGOVORPaprena metvica ili menta bere se (ili na

većim površinama kosi) po lijepom i sunčanom vremenu, na visini od 510 cm od zemlje. Berba se obavlja kad je masa listova najveća, neposredno prije cvatnje, obično dva puta godišnje, a ako se zalijeva i do četiri puta godišnje. Nakon branja vršni dio i listovi odvajaju se od peteljke i suše na suhom i zračnom mjestu, zaštićenom od izravnog sunčevog svjetla, ili u sušarama na temperaturi od 3540°C. Dobro osušen list ima sačuvanu prirodnu boju i karakterističan, ugodan miris. Za jedan kilogram suhog lista potrebno je oko 5 kg svježeg. Listovi se čuvaju u višeslojnim papirnatim vrećama, ili u kućanstvu u zatvorenim staklenkama, na suhom i tamnom mjestu. Koriste se za pripremu osvježavajućih i ljekovitih čajeva ili kao začin. Svježi listovi mogu se cijeli ili narezani, zaledili u posudicama za led i koristiti za dekoraciju jela i pića.

Marija kRaNjčeVIć, dipl. ing.

PODRŽAVAMO POSTOJEĆE, POTIČEMO NOVO!Programi kreditiranja poljoprivredne proizvodnje

Strossmayerov trg 9, 10000 Zagreb | Tel: +385 1 45 91 666; Fax: +385 1 45 91 721 | E-mail:[email protected] | www.hbor.hr

Hrvatska banka za obnovu i razvitak pruža podršku razvitku poljoprivredne proizvodnje povoljnim dugoročnim i kratkoročnim kreditiranjem razvoja i pripreme proljoprivredne proizvodnje te poticanjem korištenja sredstava EU fondova.

KAMATNE STOPE: 2, 3 ili 4% godišnjeROKOVI OTPLATE: do 6 godina za obrtna sredstva

do 14 godina za ulaganja u razvoj proizvodnje

Uvjeti kreditiranja ovise o namjeni, vrsti i području ulaganja. Mogućnost odobrenja kredita u kunama bez valutne klauzule.

Detaljnije informacije potražite na www.hbor.hr, na broju telefona: 01 4591 751 ili e-mailom na [email protected].

I 2013. je godina za nove investicije!Za kredite odobrene do kraja 2013. godine snizili smo kamatne stope za nova ulaganja u poljoprivredu, turizam, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i proizvodnju.


izložbe, sajmovi...

Prvog dana ma-nifestacije, održan je Međunarodni forum o uzgoju simentalca na Obiteljskom izletištu Novak u Cepi dlaku.

Na forumu su pored domaćih predavača prof. dr. sc. Ante Ivan-kovića i prof. dr. sc. Pere Mijića, dr. sc. Zdravka Baraća, te mr. sc. Marije Špehar, sudjelovali gosti predavači i suradnici iz inozemstva: Josef Kučera, predsjednik Europskog i Svjetskog simentalskog sa-veza, Dr. Georg Röhrmoser, tajnik Europskog simentalskog saveza, Peter Stückler, predstavnik uzgajivača iz Austrije, koji je ujedno bio i glavni sudac na stočarskoj izložbi u Vrbovcu, Maximilian Putz, sa-vjetnik iz Bavarskog ministarstva poljoprivrede, te Andreas Bigler, predstavnik najvećeg švicarskog saveza uzgajivača goveda (Swiss herdbook).

Uzgojno-selekcijski rad i razvoj govedarstva

Ravnatelj HPA dr. sc. Zdravko Barać prikazao je glavne smjernice tijekom 100-godišnjeg organiziranog uzgojno-selekcijskog rada u govedarstvu, istaknuvši da je malo zemalja koje se mogu pohvali-ti stoljetnom tradicijom neprekinutog uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu.

U izlaganju ravnatelja HPA prikazane su povijesne okolnosti koje su obilježile početke uzgojno-selekcijskog rada i razvoja govedar-stva, od kraja 19. stoljeća do danas.

Eva Lučić Robić, univ. spec. oec.

Održani Dani hrvatskog simentalcaU organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije, Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda i Udruge uzgajatelja simen-talskog goveda Sveti Ivan Žabno, 15. i 16. lipnja 2013. godine održani su Dani hrvatskog simentalca. Priredba je organizirana povodom obi-lježavanja 100 godina organiziranog uzgojno-selekcijskog rada u sto-čarstvu Republike Hrvatske i 100 godina od osnivanja prvog Saveza marvogojskih udruga u Svetom Ivanu Žabnu, pod pokroviteljstvom Mi-nistarstva poljoprivrede, Općine Sveti Ivan Žabno i Koprivničko-križe-vačke županije.

Simentalsko govedo konkurentno u proizvodnji

U Republici Hrvatskoj u 2012. godini zabilježeno je 191 354 krava, od čega je najzastupljenija pasmina simentalac s udjelom od 64%, u pasminama hol-steina, smeđe i skupine ostalih. Pro-sječna veličina stada u Hrvatskoj je 1-5 grla po stadu, a kontrola mliječnosti se provodi u svrhu kontrole proizvodno-sti i genetskog vrednovanja domaćih životinja na ukupno 102 390 grla kra-va. Daljnji razvoj sustava u provedbi uzgojnih programa, harmonizacija uz-gojnog programa simentalske pasmine s drugim zemljama u kojima je glavno uzgojno područje upravo simentalsko govedo, te implementacija genomske selekcije u uzgojne programe, buduće su aktivnosti u govedarstvu Republike Hrvatske, zaključio je ravnatelj HPA.

Mladi uzgajivači teladi odjeveni u na-rodne nošnje predstavili su uzgoj tela-di u svojim obiteljima. Pehare i medalje za uloženi trud uručio im je ravnatelj HPA dr. sc. Zdravko Barač.

Prema odluci glavnog suca iz Njemačke Bernharda Luntza, šampionka izložbe si-mentalaca je krava „Milka“ uzgajivača Ivana Čurdije iz Cepidlaka. Prva pratilja je „La-tica“ Nikole Mihajlica iz Brezovljana, a druga pratilja je „Gita“ također Ivana Čurdije

PODRŽAVAMO POSTOJEĆE, POTIČEMO NOVO!Programi kreditiranja poljoprivredne proizvodnje

Strossmayerov trg 9, 10000 Zagreb | Tel: +385 1 45 91 666; Fax: +385 1 45 91 721 | E-mail:[email protected] | www.hbor.hr

Hrvatska banka za obnovu i razvitak pruža podršku razvitku poljoprivredne proizvodnje povoljnim dugoročnim i kratkoročnim kreditiranjem razvoja i pripreme proljoprivredne proizvodnje te poticanjem korištenja sredstava EU fondova.

KAMATNE STOPE: 2, 3 ili 4% godišnjeROKOVI OTPLATE: do 6 godina za obrtna sredstva

do 14 godina za ulaganja u razvoj proizvodnje

Uvjeti kreditiranja ovise o namjeni, vrsti i području ulaganja. Mogućnost odobrenja kredita u kunama bez valutne klauzule.

Detaljnije informacije potražite na www.hbor.hr, na broju telefona: 01 4591 751 ili e-mailom na [email protected].

I 2013. je godina za nove investicije!Za kredite odobrene do kraja 2013. godine snizili smo kamatne stope za nova ulaganja u poljoprivredu, turizam, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i proizvodnju.

Razlikujemo zimske i ljetne pokrov ne usjeve, “žive malčeve” (međuusjeve) i sjetvu krmnog bilja nakon glavnog usje-va.

Zimski pokrovni usjevi Zimski pokrovni usjevi siju se u kasno

ljeto/jesen na oranicama. Njihova je glav-na uloga sprečavanje ispiranje nitrata iz oraničnog sloja u dublje slojeve tla, odno-sno sprečavanje onečišćenja površinskih i podzemnih voda nitratima. Uobičajeni zimski pokrovni usjevi su različite legu-minoze (djeteline, grahorice), različite vrste strnih žitarica (raž, ječam, pšenica ili njihove smjese) ili različite vrste trava (talijanski ljulj).

Ljetni pokrovni usjevi - siderati Ljetni pokrovni usjevi većinom se kori-

ste kao siderati. Njihovom sjetvom popu-njavamo plodored radi obogaćivanja tla hranivima. Najčešće se zelena gnojidba koristi na siromašnim tlima, a vrlo često je jedna od preporučenih mjera prilikom pripreme zemljišta za sjetvu višegodišnjeg usjeva ili sadnju višegodišnjeg nasada. Vrste koje se najčešće koriste za pobolj-šanje fizikalno-kemijskih svojstava tla i “gušenje” korova su različite vrste legumi-noza, rauola, krmni sirak, sudanska trava, heljda, proso, facelija. Zaoravanje pokrov-nih usjeva ima povoljan utjecaj na teškim, ali i na pjeskovitim tlima. Preporuča se poljoprivrednim proizvođačima koji svoje oranice već dulji niz godina gnoje samo mineralnim gnojivima. Duboko razvijen

Pokrovni usjevi i njihova Pokrovni usjevi su usjevi koji stvaraju pokrov tla, a pod tim se nazivom zapravo podrazumijeva čitav niz agrotehničkih mjera održavanja tla pod vegetacijom. Pokrovni usjevi mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje ili vi-šegodišnje zeljaste biljke, ali i više različitih vrsta biljaka u združenoj sje-tvi. Odabir pokrovnih usjeva ovisi o vremenu u kojem se odabrane vrste mogu posijati, ali i o cilju njihova korištenja.

korijen ovih vrsta, razgranat korijenov su-stav omogućava produbljenje mekote, popravljanje strukture tla, vodnog režima i tvorbu organskih tvari u samom tlu. Ko-jom brzinom će teći razgradnja organske tvari u tlu ovisi o tome ko-liko duboko ćemo zaorati siderate, o vrsti biljaka i njihovoj starosti, o meha-ničkom sastavu tla i vlazi u tlu.

„Živi malč““Živi malč” je pokrovni

usjev unutar godišnjeg ili višegodišnjeg usjeva ili trajnog nasada (među-usjev) koji donosi dobit. Živim malčevima suzbi-ja se korov, smanjuje ili sprečava erozija tla, po-boljšava plodnost, zadr-žava voda i utječe na kakvoću podzemne vode). Najčešće korišteni živi malč je sje-tva različitih travnih vrsta i leguminoza i/ili njihovih smjesa u međurednom prostoru voćnjaka i vinograda.

Krmne kulture mogu se interpolirati (umetnuti) između dvije glavne kulture, ili u već postojeće kulture, odnosno sijati sukcesivno nakon žetve/berbe predkul-ture. Interpolacijom krmnih kultura tlo

Zelena gnojidba je unošenje svježe, lakorazgradive organske tvari u tlo (uglavnom odmah nakon cvatnje bi-ljaka posijanih za zelenu gnojidbu) s namjerom obogaćivanja tla hranivima, dok pokrovni usjevi imaju dodatnu funkciju “pokrivača tla” s ciljem spreča-vanja erozije (vodom ili vjetrom) i ispi-ranja hraniva, prije svega nitrata. Prili-kom izbora usjeva (ili smjese usjeva) za zelenu gnojidbu treba znati da legumi-noze sadrže relativno puno dušika uz niži sadržaj ugljikohidrata, dok je kod vrsta iz porodice trava suprotno. Količi-na zelene nadzemne mase koja se zao-rava kreće se u širokom rasponu od 10 - 20 t/ha (ovisno o vrsti siderata) i oko 0,7-3,0 t/ha mase korijena i stabljika. Zelenu masu prije zaoravanja potreb-no je usitniti radi nesmetane obrade i pripreme tla za sjetvu glavne kulture.

Integrirana proizvodnja „Integrirana proizvodnja ratarskih kultura je sustav uzgoja koji podrazu-mijeva uravnoteženu primjenu agro-tehničkih mjera uz uvažavanje eko-nomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivijim mjerama. Cilj integrirane proizvodnje ratarskih kultura je proizvodnja koja vodi računa o:– smanjenju onečišćenja tla, vode i

zraka, odnosno čuvanju okoliša i prirodnih staništa

– čuvanju i poticanju plodnosti tla– čuvanju i poticanju biološke ra-

znolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije

– optimalnoj uporabi agrokemikali-ja obzirom na nutritivna i toksiko-loška svojstva hrane

– zaštiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zaštitu bilja

– ekonomskoj održivosti sustava proizvodnje.

Siderati

Interpolirani usjev

krmno bilje


Pokrovni usjevi i njihova je neprekodno pokriveno, tako da je neka od kultura stalno na raspolaganju za korištenje (zelena krma, si-jeno, silaža, zrno). Za ljetne interpolirane usjeve obave-zno je oranje, predsjetvenu pripremu i sjetvu obaviti u što kraćem mogućem roku.

Sjetva pokrovnih usjeva nezaobilazna je u ekološkoj i integriranoj proizvodnji. U daljnjem tekstu navodi-mo dijelove iz Tehnoloških uputa za integriranu pro-izvodnju ratarskih kultura koje moraju poštivati poljoprivredni proi-zvođači koji su se odlučili za takav način proizvodnje. (Navodimo podatke za ra-tarsku proizvodnju iz razloga što prema podacima o ukupnim površinama na ko-jima se provodi integrirana proizvodnja, upravo proizvodnja ratarskih kultura za-uzima 92%, a na preostalih 8% površina proizvode se ostale vrste: povrće, voće i grožđe.)

Izbor tlaPri izboru tla za uzgoj ratarskih kultura

uključenih u sustav integrirane proizvod-nje nužno je izbjeći ili smanjiti rizik od erozije tla. Preporučuje se uzgoj ratarskih kultura na tlima s nagibom do 8 %, a tamo gdje je nagib od 8 do 15 % obavezna je primjena mjera protiv erozije tla (obrada tla i sjetva okomito na pad terena). Zaštita od erozije provodi se održavanjem mini-malne pokrovnosti tla sukladno agroeko-loškim uvjetima. Tijekom vegetacijskog razdoblja, na područjima gdje je to po-trebno, poljoprivredne površine moraju imati pokrov koji umanjuje eroziju tla. U razdoblju od 15. studenog do 15. veljače, u cilju prikupljanja vlage i sprječavanju erozije, poljoprivredne površine trebaju biti pokrivene biljnim pokrovom (glavni usjev ili međuusjev) ili primjenjivati jednu od mjera:

– grubo oranje zimske brazde– zaoravanje strništa– ostavljanje strništa na poljoprivred-

nim površinama– prekrivanje poljoprivrednih površina

žetvenim ostacima (malč).Svrha minimalne obrade tla i odr-

žavanja poljoprivrednog zemljišta jest

očuvanje, odnosno poboljšanje struk-ture tla, prirodne ravnoteže biološke komponente tla, potencijalne prirodne plodnosti tla, sprječavanje erozije tla i hranivih tvari te osiguravanje pogodnih uvjeta tla za rast i razvoj ratarskih kultu-ra. U skladu s tim donose se zabrane, a jedna od njih je:

– cjelogodišnja nepokrivenost tla (tla moraju biti veći dio proljeća i ljeta na-mjenski zasijana).

Također, jedna od zahtijevanih mjera u integriranoj proizvodnji ratarskih kultura je:

– osiguravanje dostatnog sadržaja hu-musa, odnosno uravnotežene bilan-ce humusa u tlu.

U tlu s manje od 1,5 % humusa (odre-đenog na temelju analize ukupnog duši-ka do 0,3 m, odnosno do dubine oranice) obvezatno je na oranici ostaviti sve žetve-ne ostatke, sijati biljke za zelenu gnojidbu i/ili pokrovne biljke i/ili na oranicu vratiti oduzetu organsku tvar u obliku stajskog gnoja.

Među preporučenim mjerama u teh-nološkim se uputama navodi:

– sijati ozime i ljetne pokrovne usjeve, te provoditi ostale mjere za održava-nje uravnotežene bilance humusa u tlu.“

Postoje dvije glavne vrste pokrovnih usjeva:

Mahunarke (leguminoze) kojima se na korijenu formiraju kvržice u kojima su fiksatori dušika iz zraka koji pretvaraju atmosferski dušik u biljkama pristupačni oblik dušika. Kasnije taj dušik mogu ko-ristiti usjevi koji se uzgajaju nakon što su mahunarke zaorane u tlo. Siju li se mahu-

narke, njihovo sjeme bismo trebali obložiti (inokulirati) kulturom odgovarajućih bakte-rija Rhizobium prije sjetve, koje uspostav-ljaju simbiotski odnos s mahunarkama i na taj način fiksiraju dušik. Vrste mahunarki koje se najčešće koriste kao pokrovni usjevi su: crvena i bijela djetelina, djetelina inkarnatka, perzijska djetelina, zvjezdasta djetelina, grahorica, stočni grašak.

Ostale vrste koje možemo koristiti kao pokrovne usjeve su biljke koje ne pripa-daju skupini mahunarki, a mogu se kori-stiti za iskorištavanje viška dušika iz pret-hodnog usjeva ili radi bolje dostupnosti fosfora i kalija za sljedeći usjev. Ove biljke ne fiksiraju dušik, ali doprinose izgradnji organske tvari u tlu i sprečavaju ispiranje hranjiva.

Učinkovitost sideracije i uzgoja po-krovnih usjeva moramo promatrati dvo-jako: kroz podizanje plodnosti i obogaći-vanje tla hranivima, sprečavanje erozije, smanjenje brojnosti korova, zadržavanje hraniva i sprečavanje onečišćenja podze-mnih voda, ali i njihovu ekonomsku ispla-tivost. Često kratkoročna korist može biti niža od uloženih sredstava i rada. Stoga je korist zelene gnojidbe i sjetve pokrov-nih usjeva različita za svaku parcelu, ali pri analizi ekonomske isplativosti primje-ne ovih mjera, nužno je uzeti u obzir i dugoročnu korist koja se postiže podiza-njem plodnosti tla, sprečavanjem erozije i onečišćenja okoliša i suzbijanjem korova bez upotrebe herbicida.

mr. sc. Tatjana MeđimurecPoljoprivredana savjetodavna služba

Sjetvom pokrovnih usjeva postiže se: poboljšanje strukture i vodno-zrač-nog kapaciteta tla, vezanje hranjivih tvari u oblike pristupačne idućem usjevu, povećanje biološke aktivnosti i sadržaja humusa u tlu, manje korova i štetnika na oranicama, ušteda mine-ralnog gnojiva i bolje iskorištenje sunčeve energije.

HeIjda, idealan usjev kao pokrovna kultura

Travne vrste kao pokrovni usjev

krmno bilje


uloga na oranicama


ratarstvo

PHYLAZONIT je potpuno ekološki pro-izvod, ne sadrži nikakve štetne tvari, niti teške metale i stoga je pogodan i za ekološku – BIO proizvodnju

„Cijepljenje tla“ jedna je od najnovijih tehnoloških mjera, koja predstavlja pot-punu novu filozofiju u biljnoj proizvodnji, čime se velike količine živih mikroorga-nizama, prvenstveno bakterija, ciljano unose u tlo.

Kako djeluje i što sve treba znati o PHYLAZONIT-u?

PHYLAZONIT preparat za cijepljenje tla, koji je u Mađarskoj patentiran prije 30 godina i koji primjenjuje više tisuća za-dovoljnih korisnika na više stotina tisuća hektara površine u Mađarskoj, Ukrajini, Rumunjskoj, Slovačkoj i drugim zemlja-ma od sada je dostupan i u Hrvatskoj.

Za ishranu bilja, za nadoknadu hranji-vih tvari, za rast i razvoj biljaka ključnu i

Poljoprivredni proizvođači u zadnje vrijeme sve češće se suočavaju s izazovima, koji zahtijevaju vrhunsko stručno znanje i bogato iskustvo. Preduvjet za ekonomičnu i ekološki prihvatljivu biljnu proizvodnju je da se hranjive tvari stave na raspolaganje biljkama u onoj količini, koja im je potrebna i u onom trenutku kada im je potrebna. Ova tema je posebno aktualna zbog „neobičnih“ uvjeta zadnje dvije godine, gdje je 2012. go-dine zabilježena katastrofalna suša, a ove 2013. su prinosi podbacili iako je pšenica do žetve izgledala izvrsno.

neizostavno važnu ulogu imaju korisne bakterije koje žive u tlu.

Primjenom PHYLAZONITA može se smanjiti količina mineralnih gnojiva, a istovremeno se povećava i učinak mine-ralnih gnojiva u tlu. Optimalno djelovanje PHYLAZONITA postiže se prije sjetve ne-posrednom aplikacijom i inkorporacijom na dubinu sjetve. Djeluje samostalno uslijed stimulativnih rizobakterija i dodatno štiti bilj-ku na način da stimulira izvornu mikrofloru tla, povećava količinu vitamina i hranjivih tvari u tlu, poboljšava stvaranje humusa, te mineralizacijom odnosno razgradnjom že-tvenih ostataka, osigurava iznimno korisno djelovanje u biljnoj proizvodnji.

Ovi čimbenici zajedno mogu znatno povećati prinos, poboljšati kvalitetu plo-dova i poboljšati strukturu tla.

Tretiranje žetvenih ostataka Nakon ubiranja plodova tretirajte že-

tvene ostatke preparatom PHYLAZO-

NIT – CB bez obzira, da li slijedi sjetva u proljeće ili u jesen. Uslijed razgrad-nje stabljike i korijenja biljaka od stra-ne bakterija, stvaraju se hranjive tvari u mineralnom obliku, koji se vežu na površinu koloida tla i osiguravaju izvor hranjivih tvari za buduće biljke. Oni se neće izgubiti niti isprati.

Ovlašteni distributer PHYLAZONIT pre-parata za Republiku Hrvatsku je tvrtka AGRON d.o.o. sa sjedištem u Bizovcu. AGRON je poznat po vrhunskoj poljopri-vrednoj mehanizaciji i ovlašteni je zastu-pnik marki CLAAS, HORSCH, RAUCH, WEIDEMANN, BERTHOUD, STROM. Po riječima vlasnika tvrtke AGRON, gospo-dina Lasla Bečkei, koji već 25 godina aktivno obilazi poljoprivredna gospo-darstva u Hrvatskoj i okolnim zemljama, u tvrtki AGRON su prepoznali da je po-red vrhunske tehnike kojom se smanjuju troškovi proizvodnje, potrebna i jedna nova tehnologija ishrane bilja koja nudi rješenje za mnoge teškoće vezane na vremenske uvjete, ishranu bilja, prinose i kvalitetu plodova, s kojima se naši poljo-privrednici susreću zadnjih godina. Naša tla su uglavnom potpuno degradirana i zakiseljena, a u zadnjih deset godina smo prekomjernom gnojidbom mineralnim gnojivima i nekontroliranom primjenom zaštitnih sredstava uništili život u našim tlima.

Vrijeme je da izliječimo Hrvatska polja i da vratimo život u njih.

– PUNO ŽIVOTA!

Cijepljenje tla Phylazonit prepara-tom s pravom nazivaju tehnologijom za ishranu bilja 21. stoljeća.

Phylazonit® od sada i u HrvatskojVEĆI PRINOSI I BOLJA STRUKTURA ZEMLJIŠTA PREPARATOM ZA CIJEPLJENJE TLA

Rizobakterije pospješuju ravno-mjernije i brže klijanje sjemena, razvoj jačeg korijena i općenito po-boljšavaju rast i razvoj biljaka

PHYLAZONIT cjepivo svoje povolj-no djelovanje ispoljava zahvaljujući tome što sadrži bezopasne sojeve korisnih rizobakterija Azotobacter croococcum, Bacillus megaterium, i Pseudomonas putida, koje se unose „cijepljenjem tla“ i stimuliraju rast i razvoj biljaka, na način da stimuliraju aktivnost izvorne mikroflore i pospje-šuju mikrobiološku interakciju u tlu, te na taj način djeluju izuzetno po-voljno na biljke.

www.agron.hrTel: 091/464-2266

Primjena Phylazonita osigurava veće pri-nose i kvalitetnije proizvode na ekološki prihvatljiv i ekonomičan način

Dom d.o.o.Kalnička 52aKriževcitel: 048/714-064www.dom-krizevci.hruvoznik i distributer za RH

Tradicija godinezapoceta od 1889.

D-26 D-57 D-62D-55R D-120 D-2010

NAJPOVOLJNIJA GUMA NA HRVATSKOM TRŽIŠTU

3.50-8 6.00-16 7.50-16 10/75-15.3 12.4-28 16.9-28

ˇ

Pozivamo Vasna prezentaciju najnovijih modela traktora FENDT i VALTRA

te priključaka KVERNELAND,gdje ćemo uživo pokazati strojeve u radu.

Pridružite nam se na jednoj od lokacija, s početkom u 9.30 sati:

29. 7. OPG Jugoslav Barković, Osijek (Čepinska obilaznica, 3 km od Porta Nove)

30. 7. OG Ostrihon, Račinovci (u smjeru granice prema Srbiji)

31. 7. OG Babojelić, Antunovac / Lipik (na cesti Antunovac - Marino Selo)

01. 8. PG Jurinec Slava, Ivanovec (Čakovec) (na cesti između Ivanovca i Šljunčare

"Preloge")

Za više informacija možete se obratitiDamiru Novoselu na mob. 091/302-4040

ili Ivici Bučanoviću - 091/302-4050.

VELIKI HRVATSKI

DEMO TOUR 2013

Vrhunska tehnologija, učinkovitost i moderan dizajn na jednom mjestu


mehanizacija

Poljoprivredni obrt Kopecki iz Lipovljana bavi se uzgojem muznih krava. Ukupno ima 160 grla sa podmlatkom i obrađuje oko 160 ha zemlje. Na jednoj od parcela Poljopri-vrednog obrta Kopecki, održana je demon-stracija rada strojeva firmi SIP, ŠEMPETER i INO BREŽICE. Okupilo se mnoštvo zain-teresiranih promatrača i djelatnika poljopri-vredno savjetodavne službe.

KosiliceBubnjasta kosilica prednja DRUM CUT

300 F radne širine 3 m, robusna je i lagana, priključuje se na traktor u 3 točke na pred-njoj strani traktora.

Opremljena je amortizerima koji omogu-ćuju ravnotežni položaj kosilice na kosom terenu, kao i kod transporta. Donji tanjuri

Smotra poljoprivrednih strojeva SIP-Šempeter i INO-Brežice Diskasta kosilica stražnja SILVERCUT

300)POD d.o.o. Proizvodnja opruga Dežanovac u suradnji s Poljoprivrednom savjetodavnom službom Sisačko-moslavačke županije predstavila je rad strojeva na parcelama poljoprivrednog obrta Kopecki u Lipovljanima.

izrađeni su od specijalnog čelika (hardox) unutar kojih se nalaze 2 radijalna i 1 aksi-jalni ležaj visokog opterećenja. Zatvoreni su i vodonepropusni. Također je omogućena brza izmjena noževa.

Diskasta kosilica stražnja SILVERCUT 300 radne širine 3m, montira se na traktor sa stražnje strane. Radne širine su od 2,47 do 2,9 m, a prikazani model ima širinu 2,9 m. Povezivanje priključka ruke i središnjeg učvršćenja grebena, omogućuje optimalno prilagođavanje terenu. Transportni položaj kosilice omogućava težište bliže traktoru, bolju stabilnost, veće transportne brzine i bolju preglednost vožnje. Ima prstaste ili valjkaste kondicionere ovisno o tipu. U izra-di su korišteni kvalitetni materijali otporni na trošenje.

Rotacijski okretači krmeRotacijski okretač SPIDER, ovisno o

modelu, ima od 2 do 8 rotora,a radne širina je od 2,20 do 7,85 m.

Nosači opruga izrađeni od kvalitetnih ci-jevi, a opruge su s 5 omota koji osiguravaju dugi vijek trajanja. Opruge postavljene pa-ralelno s tlom temeljito okreću i ne oštećuju travnu površinu. Jednostavno se sklapaju u transportni položaj.

Rotacijski sakupljač nošeni STAR 430/12, radne širine ~4,3 m može se pri-ključiti na traktore manje snage. Ovaj stroj predstavlja vrhunsku tehnologiju jednoro-torskog nošenog sakupljača s konstrukcij-skim rješenjima poput gibljivog prihvata koji omogućuje optimalno praćenje traktora i mali radijus okretanja. Odlikuju ga modu-larni rotor s pojedinačno zamjenjivim dije-lovima, minimalno održavanje, mala težina zbog kvalitetnih materijala od kojih je izra-đen i dugotrajnost.

Rotacijski sakupljač vučeni s dva roto-ra STAR 850 PRO radne širine 8,3m je dvo-rotacijski sakupljač krme, promjera rotora od 3,15 do 3,55 m. Izvrsno se prilagođava terenu i omogućuje veću radnu brzinu.

Bubnjasta kosilica – prednja. DRUMCUT 300 F radne širine 3 m

SILVERCUT prednje kosilice širine su od 2,58 m do 2,9 m. Priključuju se na traktor s prednje strane u 3 točke. U transportnom položaju imaju visoku poziciju što omogućuje veliku okret-nost, a težište je optimalno približeno traktoru. Opremljene su prstastim kon-dicionerima s mogućnošću podešava-nja intenzivnosti gnječenja, ili valjka-stim kondicionerima, koji ravnomjerno gnječe pokošenu krmu. Diskovi su po-sebnog oblika, te izrađeni od odpornog materijala debljine 5 mm.

Rotacijski okretač SPIDER 615 Z PRO radne širine 6 m

Rotacijski sakupljač nošeni STAR 430/12

Rotacijski sakupljač vučeni s dva ro-tora STAR 850 PRO radne širine ~ 8,3m

Malčeri prednji-stražnji EURO 250 radne širine 2,5 m i malčer komunalni na ruci MKS plus 225, +90º/-65º rad-ne širine 2,25 m ta-kođer su prikazani u radu. Imaju mo-gućnost prednjeg ili stražnjeg priklju-čivanja na traktor, dok radna širina ovisi o modelu. Radna tijela su čekići (u stan-dardnoj opremi) ili noževi. Izlazna masa iza zadnjeg valjka, a prilagodljivi nagib ruke pogodan je za nagnute terene.

M. P., dipl. ing. agr.Više obavijesti o predstavljenim stroje-

vima možete saznati kod zastupnika:Proizvodnja opruga DežanovacDEŽANOVAC 23443506 Dežanovactel: 043/381-333http://pod.hr/hr/

Zagreb: Industrijska 34 01 2040287 / 2040280 Bizovac: Sunčana 2 031 673213 / 099 3145550w w w . p o l j o n o v a . h r

budi jak, budi KUH

N

Č I N I M O VA S J A Č I M A .

N O VA S E R I J A 59 8 , 5 / 1 1 0 / 1 2 2 K S


Na početku posjeta, Damir Kobaš, teh-nički direktor proizvodnje, ukratko je upo-znao nazočne s poviješću tvrtke koja seže u 1927 godinu u Italiju, kada je osnovana grupacija Same Deutz-Fahr, koja se bavila proizvodnjom traktora, žetvenih kombaj-na, specijaliziranih kombajna, dizel motora i poljoprivrednih strojeva. Tijekom 2003. grupacija je postala većinski dioničar tvrtke „Deutz AG“ iz Njemačke. Proizvodi kompa-nije ili grupacije brendiraju se pod imenima: Same, Deutz-Fahr, Lamborghini, Hürli-mann, Gregorie. Svaka marka zadržala je svoju vlastitu osobitost.

Ulaganje i modernizacijaOd 2005 godine postaju vlasnici (priva-

tizacija) bivše tvrtke „Đuro Đaković„ iz Žu-panje, koja je bila u sastavu holdinga „Đuro Đaković„ iz Slavonskog Broda. U nju su ulo-žili i ulažu značajna sredstva, prije svega u visoko specijaliziranu radnu snagu (340 za-poslenika), ali i u postrojenja. Nabavljena je linija kataforetskog lakiranja (bojanje dijelo-va u crno – pocinčavanje materijala), koji se sastoji od 14 bazena s različitim otopinama i kiselinama. Posjeduju dva lasera za rezanje limova koji su automatizirani i certificirani. Također se mogu pohvaliti s optimiziranjem procesa zavarivanja, kao i strojevima za ba-lansiranje.

U početku su se dovozile komponente za kombajne u tvornicu, gdje su se sklapale u gotov proizvod – kombajn. Danas se u tvor-

Modernom tehnikom do uspjehaSame Deutz Fahr Grupa organizirala je posjet tvornici kombajna u Županji,s ciljem upoznavanja poljoprivrednika s najnovijom tehnikom koja se koristi u svijetu, ali i kod nas. Ovom prigodom novinarima i struč-nim službama predstavili su svoje proizvode i upoznali širu javnost s do-stignućima u proizvodnji najnovije tehnike i tehnologije koja jamči dug i uspješan vijek korištenja.

nici proizvodi oko 60 % komponenti (dijelo-va) od ukupno 8000, koje čine gotov kom-bajn. Motor dolazi izravno iz Njemačke iz „Deutz AG“ snage od 220–400 KS, a motori su euro 4 koji zadovoljavaju EU standarde. Žetveni dio kombajna ili heder ili adapter za žitni kombajn proizvodi se u Mađarskoj, a koristi se „Schumacher“ kosa (noževi).

1000 kombajna godišnjeU obilasku tvornice moglo se čuti kako

je tvornica u Županji u zadnjem razdoblju značajno povećala proizvodnju komponen-ti, koja je prethodnih godina nabavljana od različitih dobavljača.

U Županji se proizvode kombajni serije 6040 - 6090, a u izvoz ide 95% proizvodnje, najviše u Njemačku i Francusku. Ono što je

za nas najinteresantnije je cijena, a ona se kreće od 130.000 EUR pa do 200.000 EUR, što ovisi o željenoj opremi. Naglašeno je da vrlo ozbiljno rade na projektima eko-kom-bajna za budućnost.

Po završetku vrlo zanimljivog predava-nja, slijedio je obilazak tvornice tj. proizvod-nog pogona. Stručni voditelj Rajan Pranjić odgovarao je na brojne upite i upoznao po-sjetitelje sa svakim korakom – taktom (15 taktova) proizvodnje. Linija se sastoji od pet cjelina:

● Rezanje (dva lasera)● Zavarivanje ● Bojanje ● Linija montaže● Gotov kombajnProlaskom kraj svakog takta objašnjeno je

što i kako se radi. Posebno je naglašeno da svaki dio ima svoj prateći list i da nakon sva-ke obrade ide na kontrolu. Kontrola 3 D ru-kom je vrlo zanimljiva, jer uspoređuje kontro-lirani dio s nacrtom. Posebna pažnja vodi se o kabini kombajna, ali i o bunkeru. Na završ-nom taktu postavljaju se oznaka – naljepnica i kompletno bezbojno lakiranje tj. šminkanje.

Nakon obilaska tvornice, na otvorenom skladištu bilo nam je omogućeno detaljno pregledavanje izloženih primjeraka kombaj-na, izvana i iznutra u kabini. To je izazvalo veliko zanimanje kod posjetitelja, koji su htjeli isprobati veličinu, snagu i udobnost tog vrlo složenog i zahtjevnog stroja, koji zadovoljava sve složene zahtjeve koji su stavljeni pred njega, obzirom na današnje tehnološke i tehničke izazove.

Završetak ovog poučnog posjeta bio je vezan za raspravu o svemu viđenom i o mo-gućoj još boljoj suradnji, kako s fakultetima i svim stručnim službama u njihovoj domeni, tako i izravno s kupcima tj. poljoprivrednim proizvođačima. Oni sve više izražavaju želju za edukacijom i što boljim upoznavanjem tehničkih i tehnoloških dostignuća, kako bi bili konkurentni i spremni za utrku s poljo-privrednicima iz EU.

Đuro Cerovčec, dipl. ing. agr.Stručni savjetnik za mehanizaciju,

Poljoprivredna savjetodavna služba

Samo u 2012. godini SDF Žetelice in-vestirale su 2 milijuna € od čega je 1 milijun investiran u razvoj novih pro-izvoda. Zahvaljujući ulaganjima za-dnjih 7 godina, ukupan promet SDF Žetelica svake se godine konstantno povećava pa je tako s početnih 6.1 milijuna € u 2005. u 2012.g dostigao 45 milijuna €.

Bivša tvornica kombajna Đuro Đaković u Županji preuzeta je od strane Same De-utz Fahr Grupe 2005 g.. a u modernizaciju i unaprjeđenje proizvodnje do sada je uloženo više od 30 milijuna eura

Kapacitet tvornice – proizvodnja, je 1000 kombajna godišnje, sada se kreće od oko 500 kombajna na godi-nu, a skorašnji plan je 700–800 kom-bajna ili 2–2,5 kombajna na dan.

Proizvodni pogon sastoji se od 15 taktova – koraka proizvodnje

mehanizacija

SUZBIJANJE KOROVA

www.agrochem-maks.com

10000 Zagreb, Ulica Kneza Borne 14, tel: +385 (0)1 66 08 633

E-mail: [email protected]

Opće je poznato da su korovi nepo-željne biljne vrste koje su uvijek prisutne u usjevima i nasadima svih kultiviranih bi-ljaka. Korovi uzimaju iz tla hraniva i vodu i prostorno konkuriraju uzgajanim biljkama tako da znatno ometaju njihov normalan rast i razvoj. Stoga je uništavanje i suzbi-janje korova vrlo bitna agrotehnička mje-ra koju moramo pravovremeno obaviti, a najpovoljnije vrijeme za suzbijanje jedno-godišnjih a pogotovo višegodišnjih koro-va je nakon žetve, i to prskanjem strništa totalnim herbicidom.

GLYFOS je totalni sistemični herbicid koji odlično suzbija sve iznikle korove, čak i one s dubokim korijenom i rizomi-

Suzbijanje korova na strništimaŽetvom ratarskih kultura, završava ciklus proizvodnje u jednoj sezoni, ali mjere zaštite za narednu kulturu, već tada počinju. Naime, nužno je nakon žetve provesti mjere kojima će se smanjiti zakorovljenost na po-jedinim parcelama i osigurati optimalni uvjeti za uzgoj i sjetvu narednih kultura.

ma. Na korove djeluje preko lista i sta-bljike. Biljka ga brzo usvaja preko svih zelenih dijelova, nakon čega se kroz stablji-ku premješta u podzemne or-gane i uništa-va korov u ko-rijenu. Totalne herbicide, pa i GLYFOS, tre-ba primijeniti dok su korovne biljke u intenzivnom porastu jer je u takvim biljkama i kolanje sokova inten-zivnije pa je raspodjela aktivne tvari brža, a njezina učinkovitost veća. Najbolje je primijeniti ga ujutru ili predvečer (ne po jakom suncu) i pri mirnom vremenu (bez vjetra). Bolje i brže upijanje herbicida od-vija se na višim temperaturama i uz veću relativnu vlagu zraka. Visok tlak u prskali-cama nije potreban, dovoljno je kvalitetno orositi lišće korova. Poželjno je da 6 sati nakon primjene ne padne kiša, a ako se

nakon tretiranja pla-nira obrada tla, po-trebno je pričekati 7-15 dana.

GLYFOS je eu-ropski preparat koji se na tržištu ista-knuo zbog kvalitet-nog i brzog prodora kroz biljku, a što je jako važno u sušni-jim uvjetima kad je djelovanje herbicida otežano. Osim toga, GLYFOS se brzo razgrađuje i veže za čestice tla.

Za suzbijanje korova na strništima GLYFOS

se primijenjuje u dozi od 2-6 l/ha, ovisno o zastuplje-

nosti pojedinih vrsta korova tj. korovnoj flori i intenzitetu zakorovlje-

nosti. Ukolio je na strništima uglavnom zastupljena pirika, primijenjujemo 2-3 l/ha pripravka GLYFOS i to u fazi kada pirika dosegne visinu od 10-25 cm.

Ako pak prevladava poljski osjak, doza se primijene povećava na 3-5 l/ha, a tre-tiranje se provodi kada je osjak u stadiju pune rozete. Za parcele s jakom zako-rovljenošću sirkom ili poljskim slakom, GLYFOS se primijenjuje u dozi od 5-6 l/ha pri visini korova od 15-35 cm.

Suzbijanjem korova na strništima GLYFOS-om, proizvođači će učinkovito suzbiti sve jednogodišnje i višegodišnje korove, smanjiti njihov potencijal u vege-tacije naredne kulture, ali i olakšati obra-du tla i pravovremeno se pripremiti za sje-tvu naredne kulture.

Veronika Kolak, dipl. ing. agr.AgroChem MAKS d.o.o.

Prije primjene totalnog herbicida, potrebno je ukloniti slamu sa strništa i pustiti korove da izrastu na visinu 20–40 cm. Za suzbijanje korova na strništima koriste se totalni herbici-di na osnovi djelatne tvari glifosat, a naša je preporuka primijena herbici-da GLYFOS.

zaštita bilja

Prvo se posumnjalo da štete potječu od uzročnika alternarijske pjegavosti (na sorti idared oštećenja plodova pred berbu do 25 %). Pažljivim pregledom uočeno je više ne-gativnih promjena.

Tipični znakovi zarazePrvo se pojavljuju manje, okruge, sivo-

smeđe pjege (najčešće na bočnoj strani ploda jabuke), što je zadnjih godina primi-jećeno već sredinom kolovoza. Pjege se relativno brzo povećavaju, postaju utonule u središtu, formirajući na taj način “tanjura-sto” udubljenje na površini ploda. Na povr-šini se formiraju kružno raspoređena plodo-nosna tijela uzročnika bolesti u obliku sitnih točkica (acervuli) – što smatramo tipičnim znakom gorke truleži plodova (Colleto-trichum spp.).

Starenjem pjega, površina im postaje naborana, mijenjaju boju u tamnosmeđu do crnu, vremenom se šire i spajaju do-vodeći do potpune truleži i “mumifikacije” plodova.

Negativne se promjene odvijaju u unu-trašnjosti plodova, jer se odmah nakon pojave pjege u mesu ploda razvija smeđa trulež prema sjemenjači, tako da na popreč-nom presjeku ima oblik klina ili slova “V”.

“NOVA BOLEST” U VOĆNJACIMA KAO POSLJEDICA GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA

Ljetne zaštite jabuka protiv gorke truleži

U posljednje dvije iznadprosječno tople i sparne 2011. i 2012. sezone voćari sve više dojavljuju pojačane štete na plodovima jabuke.

Šteta na plodovimaUz dovoljno vlage, pjege se na zaraže-

nim plodovima najbrže razvijaju pri tempe-raturama od 28° do 30 °C, pa je prije prona-laska učinkovitih fungicida, od ove bolesti u svega nekoliko tjedana vrućeg i vlažnog ljetnog vremena stradavao najveći dio uro-da jabuka.

Gorku trulež plodova jabuke uzrokuju gljivice Colletotrichum (sin. Gleosporium) gleosporioides i Colletotrichum acutatum.

Raširena je u svim svjetskim uzgojnim područjima jabuke, a prvi put je opisana još 1856. godine u Engleskoj. Od godine 1908. je poznato da napada i drvo jabuke (uzro-kujući jednu vrstu raka), a 1971. su također opisani simptomi u obliku pjegavosti lišća jabuke. Trulo meso ove bolesti je blago vo-denaste konzistencije, ali nije jesno sluzasto (kao kod zelene plijesni – Penicillium) ili ko-žasto (kao kod crne truleži – Botryosphaeria).

Upravo su mumificirani plodovi jabuke, uz mrtvo drvenasto tkivo na rak-ranama, glavni način prezimljenja ove bolesti u nasa-

dima. Bolest postaje u sezoni “aktivna” već tijekom cvatnje jabuka, ali ipak je vjerojat-nost zaraza najveća sredinom i krajem ljeta.

Mjere zaštiteNajveći postotak infekcija ostvaren je ljeti

kada pri optimalnoj temperaturi 26°C zadr-žavanje vlage na biljnim organima traje bez prekida 60 sati. Plodovi jabuke su osjetljivi na zaraze tijekom svih razvojnih stadija, a posebice krajem sezone – u vrijeme počet-ka dozrijevanja.

Rezidbom svih osušenih grana i granči-ca u krošnji, uz sakupljanje svih oboljelih plodova iz nasada, smanjuje se potencijal bolesti za narednu sezonu.

Kako je većina komercijalnih sorata jabu-ka osjetljiva na gorku trulež, ipak su mjere zaštite primjenom učinkovitih fungicida u osjetljivom razdoblju najvažnije mjere suz-bijanja ove bolesti. Kurativni fungicidi iz skupine IBE (npr. Score 250 EC, Indar EW, Baycor WP, Punch EW, Topas 100 EC, Systhane 12E i dr.) potpuno su nedjelotvor-ni na gorku trulež jabuke.

Djelatna tvar dodine (Chromodin, Do-dine S-65, Syllit SC) pokazala se proteklih sezona potpuno nedjelotvorna na gorku trulež jabuka, jer se nakon njihove preven-tivne primjene sredinom srpnja gorka trulež jabuka u nasadima počela razvijati već tije-kom kolovoza, a tipični simptomi su osobi-to bili prepoznatljivi prilikom berbe u rujnu. Isto vrijedi za djelatnu tvar ditianon (Delan 700 WDG).

Zadnjih smo sezona plodove jabuke sorte idared napadnute gorkom truleži jabuke pronalazili u većoj mjeri na sta-blima prije berbe

Tipični znakovi gorke truleži jabuka prepoznaju se po unutrašnjoj sme-đoj truleži prema sjemenjači u obli-ku klina ili slova “V”

Gorka trulež plodova je, uz uzročnika krastavosti (Venturia) i smeđe truleži (Monilinia), najčešća bolest tijekom skladištenja plodova jabuke.

Plodovi jabuke su na zaraze posebice osjetljivi krajem ljeta i početkom dozrijevanja.

Na vanjskom “uleknutom” dijelu se rubno prepoznaju točkice (plodišta uzročnika bolesti)

Gljivica u oboljelom tkivu formira toksine koji zaraženom plodu daje gorak okus, pa otuda ime gorka trulež jabuke.

Na gorku trulež jabuka vrlo su učinkovite površinske, preventivne, djelatne tvari na osnovi kaptana (Captan 50 WP, Stoper WP, Merpan 80 WDG) i folpeta (Folpet WP 50, Folpan WDG). Dovoljno su još na gorku trulež djelotvorni ciprodinil (Chorus WG), trifloksistrobin (Zato 50 WG, Zato Plus WG) i boskalid (Bellis DF).



povrćarstvo

Pokrivači tlaOvaj način prekrivanja tla ima prednost

u uvjetima uzgoja gdje je kompeticija za vodom, hranivima i svjetlom između takvog prekrivača tla i glavne kulture svedena na minimum.

Organski malč u povrtnjaku (2)Kulture koje se koriste kao “živi malč” u biti su združeni usjev glavnoj kul-turi i mogu biti višegodišnje ili jednogodišnje, najčešće trave (višegodišnji ljulj, crvena vlasulja, raž), leguminoze (bijela djetelina, crvena djetelina, podzemna djetelina, lucerna) i neke Brassica vrste.

Rajčica uzgajana na organskom malču

Biljni malč može poslužiti kao repelent nekim štetnicima koji se pojavljuju na povrću. S druge strane, mogu povoljno utjecati na razvoj štetnika korisnih predatora. Ovakav način gospodarenja može smanjiti i intenzitet napada pojedinih biljnih bolesti. Pojedine vrste, pokrivači tla, kao što su tagetes (Tagetes minuta), vigna (Vigna unguiculata) i baršunasti grah (Mucuna deeringiana L.) mogu imati i nematocidno djelovanje i tako poboljšati uzgoj glavne kulture.

Pravljenje sadne jame u malču od sijena

U našoj zemlji nemamo registrirane na gorku trulež vrlo učinkovite priprav-ke na osnovi tirama (npr. kao u susjed-noj Sloveniji Thiram 80 WG).

Od 11. svibnja 2012. prošireno je rješenje za primjenu pripravku Nativo WG (300 g/ha) (trifloksistrobin & tebu-konazol) u jabukama i kruškama. Osim poznate djelotvornosti na krastavost i pepelnicu, registriran je za tamnu i smeđu pjegavost plodova (Alternaria, Stemphilium), uz karencu 14 dana.

Također, trgovci i potrošači traže voće koje sadrži značajno niže ostatke sredstva za zaštitu bilja od tolerance koje propisuje zakon, pa se zadnjih go-

dina traže «eko-loška» sredstva za suzbijanje najčešćih skla-dišnih bolesti jabuke. U kom-paraciji sa stan-dardnim fungi-cidom kaptan, zadnjih su godi-na ohrabrujući

Izbor pripravaka za ljetne i završne zaštite jabuke u integriranoj proizvodnji

Djelatne tvariUčinkovitost na bolesti

Karenca (dani)

Broj tretiranja u sezonikrastavost pepelnica smeđa

truležgorka trulež

ciprodinil ++ - +++ ++ 35 4x

dodine +++ - - - 21 3xkaptan +++ - ++ +++ 21 3-5xmankozeb ++ - ++ ++ 21 4xfolpet* +++ - ++ +++ 21 -trifloksistrobin +++ +++ + +++ 21 3xtiram*** ++ - +++ +++ 35 2xboskalid ++ ++ +++ ++ 7** 2x

*folpet nije naveden za integriranu proizvodnju u “Tehnološkim uputama za integriranu proizvodnju voća”.**karenca za boskalid (kombinacija sa piraklostrobinom u pripravku Bellis DF) u jabukama za hladnjaču iznosi 7 dana, a u jabukama za tržište 14 dana!***djelatne tvari thiram nema na hrvatskom tržištu, ali u susjednim zemljama se preporučuje za učinkovito suzbijanje gorke truleži plodova jabuke (npr. pripravak Thiram 80 WG u Sloveniji)!

rezultati dobiveni primjenom mikro-bi-oloških pripravka “Boni Protect” (Au-reobasidium pullulans) i “Conserver” (mlječno-kiselinske bakterije). Ipak, prema novijim podacima iz Švicarske biološki pripravak “Boni Protect” nije dovoljno učinkovit na gorku trulež plo-dova jabuke.

Mr. sc. Milorad Šubić,Poljoprivredna savjetodavna služba,

Čakovec

Bila samo jedna pjega,ili više njih na plodu jabuke, u relativ-no kratkom razdoblju, pri optimalnim temperaturama (26° do 30°C), bolest se vrlo brzo širi do potpune mumifikacije, što je najvažniji način prezimljenja gorke truleži u voćnjacima

(nastavak sa str. 29)

Da bi se smanjila upotreba herbicida ovaj način prekrivanja tla može se zasnivati između staza koje odvajaju malč od polieti-lenskog filma i na taj način imamo kombi-naciju dva malča. Kako bi se smanjio rast živog malča, a time i kompeticije u vodi i

hranivima s glavnom kulturom, u doba ve-getacije moguće je izvršiti tretiranje različi-tim regulatorima rasta koji reduciraju rast živog malča.

SijenoSijeno je organski materijal koji se naj-

lakše može osigurati za potrebe prekrivanja tla i stoga je najrašireniji u praksi za tu na-mjenu.

Ono je dobar materijal za prekrivanje tla, jer ostavlja prolaz zraku i vodi te ima više



povrćarstvo

Lišće i iglice Najčešće za pokrivanje tla koristi se lišće

listopadnog drveća najčešće graba i bukve. Lišće hrasta nije prikladno jer sadrži ta-nin. Od lišća se može koristiti i lišće povrća, najčešće lišće graška, graha, mrkve, kupusa i krumpira, ali i je to u praksi slabo rašireno. Sve vrste po-vrća podnose pokrov tla od li-šća. Primjena iglica crnogoričnih vrsta (jela, smreka, ariš, bor) je ograničena jer se nji-hovom razgradnjom zakiseljuje tlo te se kao pokrov ne mogu primijeniti u uzgoju biljaka kojima ne odgovara tlo niže pH vrijednosti.

Drvena koraKora drveća uobičajeni je materijal koji

se koristi u svrhu prekrivanja tla, a u uzgoju povrća slabo se koristi. Prikladna je za biljke u tresetnim gredicama, ali i za grmlje bobi-častog voća.

Dosta se koristi u dekoraciji vrta jer ima-mo kore različitih boja. Koristi se uglavnom rezani materijal s listopadnog drveća jer četinjače sadrže smolu koja otežava primje-nu. Ova vrsta pokrova zakiseljuje tlo. Tem-peratura tla ispod ovog pokrova ovisi o boji kore. Tamno obojene kore povisuju tempe-raturu tla u odnosu na svjetlo obojene.

Piljevina i strugotinaPiljevina se također može koristiti kao

prekrivač tla, međutim njena je primjena ograničena samo na vrtove i druge manje površine.

Kao organska tvar bogata je ugljikom, a siromašna dušikom, pa ubrzo nakon njene

hranjivih tvari od slame osobito ako se sa-stoji od leguminoza. Može se koristiti za prekrivanje tla pri uzgoju svih vrsta povrća u prvom redu se koristi kako bi se smanjilo isparavanje vode i aktiviralo tlo. Međutim, u malču od sijena mogu se nakupljati štetnici, a može sadržavati i sjemenke korova. Sije-no pri navodnjavanju veže dosta vode. Tem-peratura tla ispod takvog pokrova u pravilu je nekoliko stupnjeva niža nego u nepokri-venom tlu.

Pokošena trava se može koristiti samo ako ne sadrži sjeme korova i ako na trav-njaku nisu korišteni herbicidi. Ovaj je malč kratkog vijeka pa ga je zbog postupne raz-gradnje potrebno obnavljati svaka 2 do 3 tjedna.

SlamaSlama je materijal koji se također dosta

koristi u prekrivanju tla. Sličnih je svojstava kao i slama. Pri prekrivanju tla slamom mora se voditi računa da ne sadrži sjemenke žita.

Njezina je hranjivost, međutim, mala bu-dući da posjeduje vrlo malo dušika i sporo se razgrađuje. Unatoč tome, slama je dobro rješenje jer njezina sposobnost izolacije po-maže stvaranju humusa čime se povećava plodnost prekrivenog tla.

Kukuruzovina i kukuruzni oklasci

Kukuruzovina i kukuruzni oklasci moraju se usitniti na dijelove manje od 1 cm – na taj način lakše se manipulira tom masom i sprječava širenje kukuruznog moljca – poli-fagnog štetnika koji osim na kukuruzu štete radi na paprici te nekim drugim povrćarskim vrstama.

Primjena ovih materijala za malčiranje je ujedno i agrotehnička mjera kojom se una-pređuje suzbijanje ovog štetnika sukladno načinu prihvaćenom u Europskoj uniji. Tlo ispod tog pokrova također je nešto hladnije nego ne – pokriveno tlo.

primjene, zbog razgradnje, dolazi do nedo-statka dušika. Sličnih je svojstava kao i dr-vena kora.

TresetPrekrivanjem tla tresetom značajnije se

poboljšava toplinski režim tla što ubrzava rast uzgajanog povrća rano u proljeće. Po-godan je jer se njime poboljšava i fizikalno- kemijska svojstva prekrivenog tla. Uglav-nom je pogodan za kulture koje podnose kiseliju pH vrijednost tla.

KompostKompost, osim kao gnojivo može se

koristiti i za prekrivanje tla. Djeluje, s jedne strane kao prekrivač tla i sprječava rast ko-rova, isušivanje tla i povećava temperaturu tla, a s druge strane kao supstrat iz kojega se hranjiva sporo oslobađaju. Najdjelotvor-niji je poluzreli kompost, jer sadrži dobro uravnotežen omjer hranjivih tvari. Djeluje vrlo poticajno na mikroorganizme u oranič-nom sloju.

Obzirom da mora ostati vlažan i topao, potrebno ga je zaštititi laganim pokrovom od sijena, trave ili nekog drugog materija-la za prekrivanje. Kompost, čiji su procesi razgradnje u punom tijeku, ne smije doći u kontakt s korijenjem biljaka.

Stajski gnojZreli kruti stajski gnoj se isto koristi za

prekrivanje tla, a osim što ima zaštitnu ulo-gu, povoljno djeluje na plodnost i aktiviranje mikroflore tla, slično kao kompost. Stajski gnoj smanjuje potrebe za primjenom mine-ralnih gnojiva. Pozitivne osobine prekrivanja stajskim gnojem jesu: obogaćivanje tla or-ganskim tvarima, povećanje mikrobiološke aktivnosti tla, ubrzava u tlu pristupačnost hraniva biljaka, razgradnjom stajskog gnoja oslobađa se CO2 koji s vodom stvara ugljič-nu kiselinu koja otapa minerale, pobolj-šava strukture tla te obogaćuje tla mikro-elementima.

PapirUpotrebom papira u prekrivanju tla sma-

njuje se temperatura prekrivenog tla za ne-koliko stupnjeva, pa je pogodan za korište-nje u ljetnim mjesecima.

Osim toga, kod prekrivanja tla papirom mora se paziti na nedostatak dušika u tlu obzirom da se on vrlo brzo razgrađuje ra-dom mikroorganizama koji za taj proces koriste dušik.

Dr. sc. Dean Ban,Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

Netom posađena presadnica rajčice u malč od slame

Različite boje kore drveta kao malča

Malčiranje drvenom korom


Kalcij je važan biogeni element za tlo i za biljku i ključ je stabilne strukture tla, jer jamči dobre fizikalne osobine tla (povećava kapacitet tla za vodu kod la-ganih/pjeskovitih tala, povećava kapa-citet tla za zrak kod teških/glinenih tala), povoljne kemijske značajke tla (pove-ćava pH tla ako je tlo kiselo i time biljci omogućava usvajanje mikroelemenata) i biološke značajke tla (u prekiselom tlu otežan je rad mikroorganizama).

Magnezij je vrlo važan biogeni ele-ment koji ulazi u sastav klorofila (biljnog zelenila). Katalizira tvorbu šećera i čitav niz enzimatskih procesa. Povoljno dje-

luje na primanje fosfatnog iona. Po-sebice zahtjevne Mg-biljke su krumpir, kukuruz i leguminoze, te imaju velike potrebe za magne-zijem.

Povrtna proizvodnjaPrema dosadašnjim iskustvi-

ma preporučamo primjenu Hol-cim Agrocal® (Ca+Mg) praha prije predsjetvene obrade tla.

Praškasti materijali imaju brže djelovanje na povrtnim kultu-rama kojima je u kratkom vre-menskom razdoblju potreb-no usvajanje makrohraniva bogatih osobito kalcijem i magne-zijem. Oni plodu pružaju otpornost na pojedine bolesti, a nedostatak se očituje u organima biljaka koji se opskrbljuju floemom - vrhovima bi-ljaka i plodovima.

Nedostatak kalcija najprije se zapaža na mladom lišću kao kloro-za, sporijem rastu biljaka i korijena, dok se kasnije zapaža nekroza mla-dog lišća koje se uvija. Kod povrt-nih kultura biljke uslijed nedostatka kalcija postaju grmolike, poliježu

zbog slabije stanične stijenke, dok se na nekim vrstama javljaju tamnosmeđe zone s odrvenjelim i začepljenim pro-vodnim snopovima, te pojavom „gor-kih jamica“.

Možemo npr. izdvojiti pojavu vršne truleži rajčice i paprike zbog malih i ne-dovoljnih količina kalcija u supstratima i slabe transpiracije biljke.

Manjak magnezija izaziva pojavu klo-roze na listovima. Nedostatak je česta pojava u kišnim godinama.

Kontakt:Mihaela VrbetićUniv. bacc. ing. agr.Holcim (Hrvatska) d.o.o.Karlovačka cesta 2e10020 ZagrebHrvatskaMob: 099/7564448e-mail: [email protected]

Danijela FilipovićVoditeljica prodajeTel: 01 6591 109Fax: 01 6554 022Mob: 098 9822 629e-mail: [email protected]

Kalcizacija povrtnih kultura

Kalcij i magnezij su vrlo važni biogeni elementi. Biljke usvajaju kalcij u ionskom obliku kao Ca2+ koji utječe na propusnost stanične membrane biljke, te na taj način poboljšava izmjenu tvari stanice s okolinom.

Primjer nedostatka kalcija na nasadu krumpira uslijed rasta preslice (indika-tora kiselosti tla)

Važnost kalcija● za izgradnju stanične membrane, ● za rast meristema u zelenim vrhovi

ma rasta i ● u ishrani povrtnih kultura (pose

bice rajčice i paprike)

Pozitivan utjecaj kalcija u biljci, očituje se u smanjenju bubrenja i pucanja plodova, te u rastu korijena koji je od presudne važnosti za usvajanje hranjivih tvari iz tla.

Možemo zaključiti da su povrtne kulture veliki iznositelji kalcija iz tla usli-jed čega je potrebno namiriti izneseno unosom dodatnih količina kalcija i ma-gnezija postupkom kalcizacije.


povrćarstvo

Za ublažavanje sunčevog zračenja kod nas se prodaju mreže za zasjenjivanje koje podsjećaju na zelene vreće - ambala-žu za povrće. S njima se intenzitet svjetla smanjuje ovisno o gustoći tkanja za 30-60%. Bojanje zidova zaštićenog prostora vapnom i specijalnim bojama koje se lako skidaju je također praksa u zasjenjivanju. Ova rješenja nisu trajna – svake godine mreža i boja se skida i ponovno postavlja kada dođe opasnost od žarenja sunca.

Suvremeni plastenici u svijetu oprema-ju se mrežama za zasjenjivanje koje se poput zavjesa vodoravno pomiču ovisno o potrebi zasjenjivanja.

One su različitog tkanja, gustoće i boja kako bi što bolje zadovoljile zahtjeve po-jedine vrste povrća ili ukrasnog bilja.

Gustoća, materijali i boja mreža za zasjenjivanje

Proizvođači nude mreže koje zasjenju-ju od 10 - 90%. Za povrće i začinsko bi-lje, većinu cvijeća koje se kod nas uzgaja preporučena gustoća mreže je 30-40%. Za proizvodnju tropskog povrća i ukra-snog bilja gustoća mreže pruža sjenu od 50-80%.

Materijali za mreže su polietilen (kao i za folije) i polipropilen različitih načina tkanja.

Obojene fotoselektivne mreže za zasjenjivanje

Novu tehnologiju u opremanju zaštiće-nog prostora predstavljaju fotoselektivne mreže. Kod proizvodnje mreža za zasje-njivanje, u materijale se dodaju specijalni

Zasjenjivanje plastenikaS ljetom i visokim temperaturama, dolazi i opasnost oštećenja na bilj-kama i plodovima koje može izazvati izlaganje suncu. U zaštićenim pro-storima, to se može ublažiti postavljanjem materijala koji stvaraju „hlad“ i djelomično rashlađuju prostor.

kromatski dodaci. Biljka dobiva uz „za-štitni SPF faktor“ od izravnog sunčevog zračenja i najpovoljniju kvalitetu svjetla za rast.

Upravljanje sunčevim spektrom način je da se u biljkama poboljša ili kontrolira:● vegetativni rast i veličina biljke ● grananje i patuljasti rast● vrijeme i kvaliteta cvatnje● plodonošenje i obojenost plodova● sadržaj šećera i kiselina, posebno u

voću● sprječava se palež● smanjuje se trošak vode za natapa-

nje

Energetske zavjeseUz zasjenjivanje, energetske zavjese

daju termoizolaciju i ljeti i zimi. To su po-lietilenske „srebrne“ mreže metalizirane aluminijem.

Predstavljaju suvremeni alat u plasteni-ku pomoću kojih se ljeti „odvodi vrućina“ reflektiranjem neželjenih toplinskih IC zra-ka. U istom zaštićenom prostoru tijekom zimskih mjeseci one služe nakupljanju

Mijenjanje kvalitete sunčevog svjetla korištenjem obojenih mreža

Boja mreže Upija zračenje: Prenosi zračenje: Odbija zračenje:

plava UV+žuto+crveno do IC

Plavo+ zeleno ++

crvena UV+plavo+zeleno Crveno do IC ++

žuta UV+plavo Zeleno do IC ++

bijela UV - +++

crna (i siva) najviše svjetla - 0

Zasjenjivanje u zaštićenim prostorima postiže se postavljanjem materijala koji stvaraju „hlad“ i djelomično rashla-đuju prostor, i time sprječavaju toplin-ski stres na rasadu

Mreže za zasjenjivanje

Prema prostoru kojem je namijenjena standardna boja mreža za zasjenjivanje se koristi:●za rasadnike i ukrasno bilje: zelena i

tamnozelena ˝●za proizvodnju u plasteniku: crna ili

bijela ovisno o vrsti uzgajanog bilja (neke cvjetnice traže bijelu mrežu koja upija UV i odbija sunčeve zrake)

●za krajobrazno uređenje – za sportske terene, bazene, terase i slično: dekorativna smeđa, plava i ljubičasta

potrebne topline i smanjuju potrebu za grijanjem.

Zasjenjivanje uz provjetravanje pomo-ći će u proizvodnji, jer će se temperatu-ra sniziti s vrućih 40 oC na malo ugodni-jih 35 oC. To je i najviša temperatura za „napredovanje toplih kultura“. Uspješnija proizvodnja je moguća uz dodatnu opre-mu za hlađenje zaštićenog prostora, ali većina proizvođača u ovom trenutku na to nije spremna. Najmanji trošak za hla-đenje je instaliranje mikrorasprskivača koji najfinijom maglicom hlade,a ne izazi-vaju neželjene posljedice – pojavu bolesti i štetnika i druga oštećenja na biljkama.

Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.Poljoprivredna savjetodavna služba,

Koprivnica

Upotreba kromatiranih mreža za zasjenjivanje ima pozitivan ekološki i ekonomski utjecaj na proizvodnju, nema primjene fitoregulatora i drugih kemijskih sredstava,a posao oko rezidbe i prorjeđivanja je značajno smanjen.


vaš vrt

Gledajući strminu u presjeku, plani-ramo željeni broj terasa. One mogu biti različitih dimenzija, što svakako ovisi o želji svakog pojedinca. Nakon iskopa okomite stranice terasa treba učvrsti-ti podizanjem zidića – zidiće možemo izgraditi od opeke, kamena ili drveta, a vrlo dobro mogu poslužiti i gotovi be-tonski elementi.

Pri planiranju terasa potrebno je vo-diti računa o otjecanju vode, kako u dvorištu nebismo imali potok za svake jače kiše.

Nakon završenog iskopa i gradnje zi-dića, na terasama možemo zasijati tra-vu, biljke sadimo iduće godine.

O širini terasa ovisi što ćemo saditi. Ako su terase šire, možemo saditi voć-ke, ukrasno drveće ili grmlje, a ako su uže, kombinirat ćemo sadnju niskog grmlja, niske crnogorice i jastučastih trajnica.

GrmoviBez obzira na veličinu terasa, na nji-

ma uvijek ima mjesta za nekoliko gr-mova. Raznolikost će nastati cvatnjom, oblicima, veličinom i bojom listova, te

Uređenje strminaKuće se grade posvuda, pa tako i u blizini većih strmi-na. Nakon što je kuća gotova, želite urediti vrt, ali kako kada vam je dvorište na strmini. Jedino je rješenje na-praviti terasasti vrt. Odmah je potrebno napomenuti da je takvo uređenje prilično skupo, jer, potrebno je očistiti teren, obaviti iskop i izgraditi zidiće, strminu je potreb-no očistiti od postojeće vegetacije, treba ukloniti staro korijenje i kamenje.

Vrsta Visina

Abelia chinensis, abeliaAcer palmatum “Dissectum”, javorAndromeda*, andromedaArctostaphylos uva-ursi, medvjetkaBerberis, žutika - različite vrsteCaropteris clandonensis, kariopterCornus canadiensis*, drijen kanadskiCorokia cotonoaster, korokijaDaphne rupestris, likovacHedera helix, bršljanSambucus nigra “Pygmea”, bazga crnaViburnum opulus “Nanum”, udikovina, bekovina

1,5 m1,2 m0,1 m1,2 m

0,9 m0,3 m1,5 m0,1 m0,2 m0,3 m

Naziv Visina BojaArabis caucasica, gušarkaAubertia deltoidea, jastučacAlyssum saxatile, kamenita travaArmeria martima, armeriaCampanula carpatica, zvončićCerastium biebersteinii, rožacDianthus deltoides, karanfilDianthus plumarius, karanfilDianthus grationopolitanus, karanfilGentiana acaulis, encijanHelianthemum hybridumIberis sempervirens, ognjicaSagina subulata, čvorikaSaxifragaSedum acre, žednjakSedum hybridum, žednjak

10 - 20 cm

30 cm

15 - 30 cm

10 cm

15 - 25 cm20 - 30 cm

5 - 7 cm10 cm

bijela, ružičasta, crvena, ljubičastaplava, bijela, ružičasta, ljubičastažutaružičasta, crvena, bijelaplava, ljubičasta, bijelabijelabijelocrvena i obratnoružičasta, bijela, crvena

plavanarančasta, crvena, žutabijelabijelatamnocrvena, bijela, ružičastažutažuta

svjetlijih ili tamnijih bobica. Mnoge od ovih biljaka pužu i tako su sposobne popesti se preko nižih zidova.

Za biljke koje spominjemo nije potrebno neko posebno tlo, važno je da ono bude propusno. Biljke koje su označene zvjezdicom zahtijevaju kise-

Kombinacija kamenjara i ukrasnog bilja, idealna je za ure-đenje strmina

Korisno i lijepo, stepenice i ukrasno bi-lje za uređenje strmina većih površina

CrnogoricaAko si date truda i proučite najvažnije

osobine raznih crnogoričnih vrsta, neke od njih mogu predstavljati prekrasnu

dopunu vašem vrtu. Crnogorica često daje određeni naglasak cijelom vrtu, a cvatuće bilje još više dolazi do izražaja. Za sadnju na terasama preporučuje se:

lo tlo. Navedene visine odnose se na odrasle biljke. Računajte s tim da nave-dene biljke sporo rastu.


vaš vrt

Vrsta Visina Širina

Abies balsamea “Nana”, jela srebrnaChamaeciparis lawsoniana “Minima glauca”, pačempresCryptomeria japonica “Vilmoriana”, kriptomerijaJuniperus communis “Repanda”, borovicaJuniperus communis “Hornibrookii”, borovicaJuniperus horizontalis, borovicaPicea abies “Repens”, smrekaPicea glauca “Conica”, smrekaPinus mugo “Pumilo”, bor planinskiTaxus baccata “Repandes”, tisaThuja occidentalis “Rheingold”, tuja američkaThuja occidentalis “Globosa”, tuja američka

80 cm100 cm

80 cm30 cm50 cm40 cm50 cm

150 cm150 cm

60 cm150 cm150 cm

150 cm200 cm200 cm150 cm

300 cm250 cm

Ovakav tip vrta nerijetko se ukrašava kamenjarima koji se najčešće sade na osunčanoj strani, no konfiguracija te-rena ponekad će uvjetovati da se ka-menjarom uredi i sjenovito područje. Uporaba kamena od iznimne je važno-sti jer će svojom težinom stabilizirati tlo, a pritom pridonijeti estetici vrta. Na većim kosinama ipak će biti potreb-no izgraditi malene potporne zidiće.

Ovakav tip vrta pogodno je dekori-rati mini-četinjačama pa čak i nekim vrstama drveća dubljeg korijena, dok će površinski sloj učvrstiti trajnice i pokrivačice tla. Površinski sloj je po-trebno malčirati komadićima kore drveta kako tlo ne bi upijalo preve-like količine vode. Malč će također spriječiti i širenje korova čije sjeme vjetar lako raznosi. Kako bi godina-ma ostali atraktivni, strmi vrtovi traže održavanje i njegu. Na proljeće treba odstraniti svo bilje koje je uvenulo ili se smrznulo, a praznine je potrebno popuniti novim trajnicama.U vrt na padini lijepo će se uklopiti i začinsko bilje poput timijana i origa-na te lavande. Za sadnju je pogodan velik broj biljaka, kao i one koje bi svoje mjesto teško našle u klasičnom vrtu. Tako ćete moći uživati u biljnom bogatstvu donedavno pustih i nepri-stupačnih strmina

Vrtovi na padinama

Gotovi betonski elementi idealni su za jake strmine, a mogu se ukrasiti kombi-nacijom ukrasnih grmova i cvijeća

Prilikom sadnje vrta na padini prvo je potrebno uvjeriti se u stabilnost terena kako se vrt ne bi urušio. Padina ne bi smjela imati nikakve veće udubine i ka-naliće kako se po njima ne bi slijevale veće količine padalina i time uzrokovale eroziju tla.

Jastučaste trajniceOvo će cvijeće zasigurno unijeti ži-

vost u terasasti vrt i to svojim cvjetovi-ma. Navest ćemo najčešće vrste, njiho-vu visinu i boju cvijeta.

Korijenje biljaka je vrlo učinkovito u učvršćivanju kosina i onemogućuje is-piranje tla na padini. Idealni za kosinu su pokrivači tla ukrasni grmovi i niska crnogorica. Osim smanjenja erozije tla, spriječit će se nicanje korova.

Darko Kantoci, dipl. ing.


Do zaraze dolazi uvijek kada nastupi to-plo i suho vrijeme koje je uslijedilo nakon razdoblja većih oborina. Cijelo ovogodišnje proljeće s velikim temperaturnim kolebanji-ma i brojnim oborinama, čiji se ritam stalno izmjenjuje, najidealniji su uvjeti za pojavu njihovih zaraza na biljkama. Zato su njiho-ve zaraze ove godine vrlo učestale. Ljeti tijekom dugog i sušnog razdoblja zaraza s lisnim ušima nema.

Lisne uši su sitni beskrilni i krilati insekti vrlo nježne građe, malo izduženog i zaoblje-nog tijela, čija boja varira zavisno od vrste, stadija razvoja i biljke hraniteljice od svijetlo žućkasto-zelene, ružičaste, zelene, zeleno crne do crne, dužine 2-3 mm. Hrane se si-sanjem biljnih sokova, a zbog nježne građe tijela uvijek ih nalazimo na mladim lisnim i cvjetnim izbojima i listovima, gdje je tkivo biljke nježnije.

Od početne zaraze od svega nekoliko uši na biljci, zaraza se u roku od nekoliko dana naglo poveća do njihovih velikih kolonija. Posljedice su direktne štete poput uvijanja listova, zastoja u rastu i deformacija mladih izboja. Zbog sisanja, na mjestima uboda za-ustavljen je razvoj lisnog tkiva uslijed čega se napadnuti listovi kovrčaju i uz vrlo čestu

Vrlo brojna skupina štetnih insekata su lisne uši koje napadaju gotovo sve vrste kulturnog bilja, a među njima i brojne ukrasne biljke na otvo-renom i u zaštićenom prostoru, na gredicama u vrtu ili proizvodnim nasadima i veliki broj lončanica. Njihove zaraze započinju već rano u proljeće, a traju ovisno o klimatskim prilikama pojedinih godina do po-četka a ponekad i kraja listopada.

promjenu boje, požute, porumene ili pocr-vene ovisno o vrsti napadnute biljke.

Na svom zatku lisne uši luče mednu rosu, te se tako oslobađaju viška uglji-kohidrata te su uzrok sekundarnim šte-tama. One nastaju zbog lučenja medne rose koja kapa po listovima, zbog čega na njima nastaju sjajne ljepljive nakupine. Te nakupine privlače mrave koji se njome hrane, pa je njihova pojava na biljkama si-guran znak da je biljka zaražena s lisnim ušima. Na tim ljepljivim nakupinama ka-snije će se razviti saprofitske gljivice nalik čađi, zvane ćađavice, pa deformirani listo-vi djeluju kao da su posuti čađom.

Lisne uši su poznate kao prenosioci brojnih biljno parazitskih virusa, te se zna da ih prenosi oko 200 vrsta lisnih ušiju. Jedna od najčešćih štetnika brojnih ukra-snih biljaka breskvina zelena uš Myzus persicae prenosi preko 100 biljno parazit-skih virusa. Zato nalazimo vrlo česte zara-

ze s virusima prenesenim lisnim ušima na brojnim ukrasnim biljkama poput karanfila, krizantema, gladiola, tulipana, ljiljana, zum-bula, irisa, narcisa, jorgovana, filodendrona te na mnogim lončanicama.

Vrlo česta breskvina zelena uš M. per-sicae koja je primarni štetnik voćaka, ima vrlo široki areal i sekundarnih domaćina kao što su ruže, karanfili, krizanteme, oleanderi, hibiskus, pavitina (Clematis) makovi i još mnoge druge.

Osim breskvine uši, na kraljici vrta, ruži nalazimo ružinu lisnu uš Macrosiphum ro-sae i krumpirovu lisnu uš M. solani. Pamu-kova lisna uš A. gosypii ima također široki raspon domaćina među ukrasnim biljem. Na oleanderu osim breskvine lisne uši, za-raze vrše Aphis neri i A. rumicis, na žutiki (Berberis sp.) i mahoniji Liosomaphis ber-beridis, na suručici (Spirea) Aphis spirae-cola, na glogu Anuraphis crataegifoliae i nabrajati bi mogli u nedogled.

SuzbijanjeZaštita od ovih štetnika obuhvaća fizikal-

ne mjere zaštite, kemijska tretiranja biljaka i biološku borbu. Od fizikalnih mjera koje ko-ristimo prilikom suzbijanja lisni uši su razni vizualni mamci, među kojima ističemo žute ljepljive ploče. Kod uzgoja ukrasnog bilja u zaštićenom prostoru vješaju se po arma-turi objekta, a u polju ploče se postavljaju na kolčiće pobodene u zemlju. Rub ploče mora biti u visini vršnih dijelova biljaka. Boja

Breskvina lisna uš lijevo na cvjetnom pupu hibiskisa, u sredini na vegetacijskom vrhu oleandera i desno crna bobova uš na krizantemi

Ružina lisna uš na naličju listova ruže i cvjetnim pupovima

Pamučna lisna uš na vršnom izboju Kala-nhoe blossfeldiana i deformacije kistova

Lisne uši na ukrasnom bilju

vaš vrt

je ta koja privlači lisne uši (ali i druge leteće insekte poput štitastih moljaca, lisnih mine-ra-mušica i tripsa), a zbog ljepila na njihovoj površini one se na nju nalijepe.

U Hrvatskoj postoje 3 dimenzije - plo-ča, velike i srednje za stabla, grmove i ni-ske zeljaste biljke i male s priloženim šta-pićima za lončanice Osim ploča koriste se i razne vrste posuda žute boje u koje se s vodom stavlja pripravak insekticida protiv lisnih uši. Posude se stavljaju u nasad uz biljke ili vješaju. I ploče i posude koriste se i za praćenje pojave lisnih ušiju i ostalih štetnika, samo u manjem broju po jedinici površine.

Kemijska zaštita obuhvaća folijarna tre-tiranja s insekticidima koja se provode ku-rativno, dakle tek kada je do zaraze došlo.

Međutim, zbog naglog izbijanja zaraze, prskanje se mora provesti neposredno po pojavi početne zaraze, a ne kad je šteta već učinjena.

Za suzbijanje se može rabiti veći broj insekticida zvanih aficidi, koji djeluju isklju-čivo samo na lisne uši, kao i insekticidi koji osim lisnih uši uništavaju i druge štetnike. Aficidi su Chess 50 WG (registriran na ukrasnom bilju na otvorenom i u zaštiće-nom prostoru) i donedavno se koristio Piri-

mor 50 WG kojemu nije dozvola proširena na ukrasno bilje, oba sistemičnog djelo-vanja. Od ostalih insekticida sistemičnog djelovanja koji suzbijaju ove štetnike su organofosforni Perfektion, neonikotinoidi Actara 25 WG, Calypso SC 480, Confidor 200 SL, Boxer 200 SL, Kohinor 200 SL i neki sintetski piretroidi kontaktnog djelo-vanja. Na ukrasnom bilju nema karenci, jer se ne koristi za hranu, ali postoji radna ka-renca koja označava potrebno vrijeme koje treba proteči od tretiranja do ponovnog ulaska u nasad.

Biološke mjere suzbijanja sastoje se od unošenja u nasad jednog ili više prirodnih neprijatelja štetnika kojeg želimo suzbiti. Prirodni neprijatelji nalaze se u prometu u raznim oblicima. Jedan od najvećih europ-

skih proizvođača prirodnih neprijatelja nizo-zemska kompanija Koppert proizvodi veliki broj prirodnih neprijatelja brojnih štetnika u zaštićenom prostoru. Proizvodi koji se ko-riste protiv lisnih uši sadrže parazite i pre-datore. Preparati sa živim parazitima su pri-mjerice Aphilin, Aphipar i Ervipar, a sadrže parazitske osice, Aphelinus abdominalis, Aphidius colemani i A. ervi. Odrasle osice odlažu jaja u lisne uši u kojima se razviju do odraslog oblika. Takve parazitirane uši zva-

ne “mumije”, prodaju se u 100 ml staklen-kama pomiješane s piljevinom. Na primjer Aphilin je djelotvoran na krumpirovu lisnu uš Macrosiphum euphorbiae i staklenič-ku uš Aulacorthum solani, a samo djelo-mice uništava i breskvinu zelenu uš Myzus persicae. Aphipar i Ervipar je najbolje kori-stiti kod početne zaraze, a djeluju na mnoge vrste lisnih ušiju.

Prvi je posebno djelotvoran na pamuč-nu uš Aphis gossypii, duhanovu lisnu uš Myzus persicae var. nicotianae i stakle-ničku uš A. solani, a drugi posebno na krumpirovu uš Macrosiphum euphorbiae uz duhanovu uš M. persicae var. nicotia-nae i A. solani.

Postoje i preparati koji sadrže žive pre-datore poput Aphidalia u kojem se nala-ze ličinke božje ovčice Adalia bipunctata, Aphidend crne kukuljice mušice šiškari-ce Aphidoletes aphidimyza, Chrysopa s ličinkama zlatooke Chrysoperla carnea i Syrphidend s kukuljicama jedne vrste muha iz familije Syrphidae, Episyrphus balteatus. Svi se ovi organizmi hrane li-snim ušima.

I na kraju od proizvoda protiv lisnih uši-ju je Vertalec, biološki insekticid koji sadrži spore entomofagne gljive Verticillium le-canii u formulaciji močivog prašiva WP, a koristi se prskanjem. Nakon prskanja spore kliju i prodiru u tjelesne šupljine ušiju, gdje se razvijaju uništavajući tkivo domaćina, prorašćujući kroz njegovu kutikulu. Uši ugi-baju nakon 7-10 dana, a na njima se razviju bijele pahuljaste prevlake gljive, čak i prije njihovog ugibanja.

Dodajemo na kraju da postoje i mala pa-kiranja prirodnih neprijatelja za hobiste.

Biološko suzbijanje zahtijeva mnogo više znanja od kemijske zaštite, jer se radi o uno-šenju živih organizma u nasad, kojima se ne smije smanjiti brojnost. O brojnosti popula-cije prirodnih neprijatelja ovisi uspjeh akcije, uslijed čega se najčešće isključuje primjena insekticida i drugih sličnih sredstava.

mr. Chiara Pagliarini

Predator lisnih uši božje ovčice Adalia bipuncta-ta, odrasli oblik i ličinka se hrane ušima, i pako-vanje preparata Aphida-lia

Crna bobova uš na na-ličju lista Evonimusa, deformacija lista i pro-mjena boje

Gljive čađavice i brojni ostaci presvlačenja lisnih ušiju na li-stu hibiskusa

SOBNO I BALKONSKO CVIJEĆE

60,0

0 kn

uvećano

za p

oštarin

u! Ako želite saznati sve o sobnom i balkonskom cvijeću, svakako naručite ovu praktičnu knjigu.

Format knjige: 14 x 20 cm Opseg: 184 stranice u boji

Broširani uvez

Trg bana Josipa Jelačića 3, 10000 Zagreb Tel. 01/ 38 43 555, 48 16 145 Fax: 01/ 30 77 725, 48 16 146pretplata�gospodarski-list.hr

www.gospodarski-list.hr

vaš vrt

Ako je pak proljeće sušno treba manjak oborina nadoknaditi. Maslina se zadovolja-va manjim količinama vode, nego agrumi i breskve. No, to ne znači da natapanje mora biti oskudno.

Za vrijeme normalne kiše padne 20 lita-ra vode na 1 m2 ili 200 m3 na 1 ha. Natapa-nje mora proizvesti učinak ne obične, nego obilne kiše. Ako se naime natapa manjom količinom vode, gubici su veći, voda ne prodire u dubinu tla, brzo isparava, pa ma-slina nema velike koristi.

Danas kod podizanja suvremenih in-tenzivnih nasada, nemoguće je postići dobre rezultate bez agrotehničkih mjera, kao što su natapanje, gnojidba, rezidba, te zaštita od bolesti i štetočina. Natapa-nje je potrebno u svim komercijalnim ma-slinicima u kojima se želi postići dobre i ekonomske rezultate.

Natapanje maslinaMaslina je kultura koja je izdržljiva bez vode, ali uz natapanje daje jako dobre prinose. Natapanje međutim postiže pravu svrhu ako se provodi u vrijeme kad je voda maslini najpotrebnija. Maslini je voda potrebna od početka resanja do stvrdnjavanja koštice u plodu, punih 120 dana.

vrlo je važna i struktura tla, jer na taj način ovisi i duljina zadržavanja vode koja je biljci dostupna.

Skeletoidna tla i ona laganije struktu-re zadržavaju oko 60 - 80 mm/m vode, dok kod teških tala, zadržavaju više od 120 – 160 mm/m vode, i na taj način biljci je omogućen dulji period dovoljne vode (vlage).

Vrlo je važno da u sušnom razdoblju, u jednoj prosječno sušnoj godini, za masli-nik u prosječnoj zemlji, za jedno normal-no zalijevanje treba 20-30 litara vode po jednom metru kvadratnom.

Nedovoljna količina vodeKako natapanje može dati pozitivne i

dobre rezultate za maslinu i ostale kultu-re, isto tako može dati i negativne rezul-tate, ako se to obavlja nestručno i ne na vrijeme.

Maslina treba vodu tijekom cijele go-dine, premda mnogo više u ljetni, nego zimi. Nedovoljna količina vode u tlu re-zultira smežuravanjem plodova, a za vri-jeme cvatnje i slabijim zametanjem plo-dova.

Područja gdje se masline uzgajaju su najčešće položaji gdje nema stalnih izvo-ra vode tijekom godine. Najpogodnija je izgradnja umjetnih akumulacija izrađenih u samom masliniku. Kapacitet ovisi o po-vršini maslinika.

Voda, da bi se osigurala rade se mini akumulacije različitih kapaciteta od 100

do 4000 m3, pa i većeg kapaciteta. Unu-trašnjost akumulacije napravljene u ma-sliniku oblaže se nepropusnom plasti-kom. Veličina akumulacije ovisi i o izboru sustava za natapanje, a danas su to naj-češći kap na kap i mikrorasprskivači.

Sustav kap po kap, još i danas se do-sta koristi, posebno u proizvodnji povrća,

grožđa, voća i maslinarstvu. Osnovno je načelo ove metode da iz cijevi voda izla-zi kroz kapaljke kapanjem i vlaži tlo ne-posredno uz biljku tamo gdje se nalazi najveća količina korijena. Tako je gubitak vode smanjen na minimum.

Sustav kapanja odlikuje se velikim bro-jem tehničkih rješenja, pa se može po-dijeliti na dva osnovna sustava: sustav s ugrađenim kapaljkama u cijevi i sustav s kapaljkama koje se ugrađuju bušenjem u cijevi.

Kod natapanja maslina puno se više koriste kapaljke koje se bušenjem ugra-đuju u cijev u zoni korijena masline. Ina-če, ove su kapaljke jako dobre za blago nagnute terene.

Natapanje mikrorasprskivačima daje odlične rezultate i smatra se jednim od najboljih u natapanju maslina.

Koje su prednosti ovog sustava? Pred-nosti su relativno mala potrošnja vode i gotovo cijeli korijenov sustav je osiguran vodom, pristupačna je cijena i laka mon-taža.

Ovaj se sustav sastoji od plastičnih ra-sprskivača visokih oko 25 – 30 cm, koji su postavljeni na dovodnu cijev ispod kroš-nje masline. Njihov promjer zalijevanja je od 4 -8 m, a kapacitet je od 30 – 300 l vode na sat.

Sustav natapanja je investicija koja traje gotovo kao i maslinik, a vrlo zahva-lan za bolji i sigurniji prinos maslina.

Mr. sc. Stanislav Štambuk, PSS

Natapanje – reguliranje prinosa

U prvim fazama rasta u početku vege-tacije, korištenje natapanja pospje-šuje rast izboja i cvjetova. Dovoljna količina vode potrebna je u vrijeme otvrdnjavanja koštice, dok se kasnije natapanje koristi zbog regulacije veli-čine ploda. Maslina vodu teže koristi iz dubljih slojeva, pošto je korijenov sistem masline uglavnom u plitkom sloju. Korijen masline najčešće ne prelazi dubinu preko 1,4 m, dok na pjeskovitim tlima prodire do 2 m du-bine.

Sustavi natapanjaZa natapanje maslina najviše se kori-

ste sustavi koji trajno ostaju u masliniku, i postavljaju se nadzemno.

Najčešće se koriste dva osnovna tipa: kap po kap, i natapanje mikrorasprskiva-čima. Koristi se i jedan i drugi tip, mada je sustav sa rasprskivačima u jednoj pred-nosti pred sustavom kap po kap.

U maslinicima se natapa sloj od 40 – 60 cm tla jer je u tom profilu i najveća ak-tivnost korijenova sustava. Kod natapanja

naš Jadran


gospodarskilist

3920. srpnja 2013. 20. srpnja 2013.

Usklađenost propisa zaštite bilja sa standardima EU

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

mali

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, Hrvatska je ugradila europske fitosanitarne propise u svoje zakone i provedbene propise, a usporedno je počela primjena tih propisa u praksi.U pregovaračkom poglavlju 11. “Poljoprivreda i ruralni razvoj” RH je tijekom 2005.-2009. godine značajno prilagodila svoje zakonodavno područje biljno zdravstvo, s pravnom stečevinom Europske Unije. Kako bi ubuduće bez sankcija obavljala svoju osnovnu djelatnost, poljoprivredna obiteljska gospodarstva moraju biti upoznata i pridržavati se najvažnijih odredaba dva temeljna propisa: Zakona o biljnom zdrav-stvu (75/05) i Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/05), koji s brojnim pra-tećim Pravilnicima reguliraju mnogobrojne poslove uz premještanje bilja i njihovu zaštitu od štetnih organizama.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

20. srpnja 2013. 20. srpnja 2013.gospodarskilist

40

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon stvara-nja samostalne Republike Hrvatske (RH), prve institucionalne aktivnosti u području zaštite bilja bile su usmjerene na formira-nje inspekcijskih službi nadležnih za zaštitu bilja, na osnivanje i rad Komisije za zaštitu bilja koja značajno sudjeluje u postupku registracije sredstva za zaštitu bilja, te stvaranje institucije za stručno tehničku potporu u zaštiti bilja.

Glavne aktivnosti nadležnog Ministarstva poljoprivrede u tom razdoblju usmjerene su na prihva-ćanje međunarodnih, a posebice regionalnih fitosanitarnih standar-da i njihovu ugradnju u nacionalno zakonodavstvo. Tako 1994. godine Republika Hrvatska postaje člani-com Europske i mediteranske or-ganizacije za zaštitu bilja, iste go-dine stupa na snagu novi Zakon o zaštiti bilja (NN 10/94), a na temelju kojeg se osniva Zavod za zaštitu bi-lja u poljoprivredi i šumarstvu. Go-dine 1999. prihvaćamo revidirani tekst Međunarodne konvencije o zaštiti bilja.

Pravna stečevina Europske Unije

Za zaštitu bilja ili biljno zdravstvo 1990-te godine su bile i vrlo značaj-ne u Europskoj Uniji (EU). Stručna tijela, prvenstveno Vijeće ministara i/ili Komisija donose godišnje deset-ke novih propisa: direktiva, odluka i uredbi kojima se uređuju jedinstve-ni fitosanitarni kriteriji za sve zemlje članice. Glavni ciljevi fitosanitarnog acquisa EU usmjereni su na sprje-čavanje širenja štetnih organizama bilja putem premještanja pošiljka bilja na zajedničkom tržištu, uvo-đenjem biljnih putovnica i registra sudionika u biljnoj proizvodnji i pro-metu, na određivanje jedinstvenih kriterija za registraciju sredstva za zaštitu bilja (SZB) na razini EU za aktivne tvari i na nacionalnoj razini država članica za pripravke SZB.

U pregovaračkom poglavlju 11. “Poljoprivreda i ruralni razvoj” RH je tijekom 2005.-2009. godine značaj-no prilagodila svoje zakonodavno područje biljno zdravstvo s prav-nom stečevinom Europske Unije. U srpnju 2010. godine na Među-

Objava i stupanje na snagu novih propisa na razini EU je kontinuirani proces, pa se u bu-dućnosti očekuje daljnja prila-godba, jer se europska regulati-va stalno mijenja!

vladinoj konferenciji u Bruxelles-u privremeno je zatvoreno poglavlje o sigurnosti hrane, veterinarstvu i fitosanitarnom nadzoru.

Pritom se, za razliku od prethod-nih godina, više “ne hvataju” rokovi objave propisa EU objavljeni pred nekoliko ili čak desetak godina, već se nastoji “uhvatiti korak” sa stu-panjem na snagu novih propisa u državama članicama uz odgovara-juće izuzetke primjene u praksi.

Sve naše nacionalne zakone i provedbene propise iz područ-ja biljnog zdravstva ili zaštite bilja usklađene s pravnom stečevinom EU možemo podijeliti u tri velike grupe:

• Štetni organizmi; • Sredstva za zaštitu bilja

(SZB) i ostaci pesticida, te • Sadni materijal, sjeme i zašti-

ta sorti!Ovom ćemo prilikom nabrojati

najvažnije propise iz područja bilj-nog zdravstva i pokušati objasniti njihov utjecaj na način poslovanja poljoprivrednih gospodarstva.

ŠTETNI ORGANIZMIIntenziviranjem trgovine bilja i

biljnih proizvoda između RH i trećih zemalja povećava se rizik od uno-šenja i širenja različitih karantenskih štetnih organizama koji mogu oz-biljno ugroziti domaću poljoprivred-nu proizvodnju. Uspostava Fito-upi-snika i sustava biljne putovnice (NN 54/07) jedna je od mjera u ciljnu poboljšanja fitosanitarnog nadzora

nad onim kategorijama bilja koje su prepoznate kao rizične, a navedeni su u Popisu V. dijelu A i B Pravilnika o mjerama za sprječavanje unoše-nja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzi-rane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama (NN 74/06).

Upis u FITO UpisnikPri stavljanju na unutarnje tržište

RH određeno bilje i biljne proizvode mora pratiti biljna putovnica, koja je službena isprava, etiketa ili druga službena oznaka kojom se potvr-đuje da bilje i biljni proizvodi koji se premještaju, odnosno stavljaju na tržište unutar teritorija RH udo-voljavaju propisanim fitosanitarnim zahtjevima, a izdaje se nakon obav-ljenog zdravstvenog pregleda na mjestu proizvodnje. Ovakav se su-stav u uvjetima jedinstvenog tržišta EU primjenjuje od 1993. godine. Budući su ukinute kontrole na gra-nicama, a time i zdravstveni pregle-di bilja i biljnih proizvoda, povećao se rizik od širenja karantenski štet-nih organizama.

Posjednici bilja mogu sami iz-davati biljne putovnice na temelju

Biljna putovnica tako postaje dokaz da su bilje i biljni proizvo-di koji napuštaju mjesto proi-zvodnje zdravstveno ispravni, a u slučaju izbijanja zaraze osigu-rava sljedivost do izvora zaraze.

Propisima iz područja biljnog zdravstva uspostavljaju se mjere u cilju sprečavanja unošenja i širenja

različitih štetnih organizama

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

4120. srpnja 2013. 20. srpnja 2013.

POPIS ZNAČAJNIJIH PROPISA BILJNOG ZDRAVSTVA IZ PODRUČJA “ŠTETNI ORGANIZMI”:

Redni broj: Naziv propisa NN broj

1. Zakon o biljnom zdravstvu 75/05

2. Pravilnik o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakira-nje u međunarodnom prometu 16/06

3.Pravilnik o razmjeni informacija o zadržavanju pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta ili štetnih organizama u izoliranom stanju, koji se unose iz trećih zemalja

73/06

4. Pravilnik o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama 74/06

5.Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne krumpirove cistolike nematode – Globodera rostochiensis Woll. i blijedožute krumpirove cistolike nematode – Globodera pallida Stone

82/06

6. Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje krumpirova raka, koji prouzrokuje gljiva Synchytrium endobioticum (Schilb.) Perc. 72/06

7.Pravilnik o provođenju sustavnog istraživanja i mjera za sprječavanje unošenja i suzbija-nje smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća krumpira i rajčice, koji uzrokuje bakterija Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al.

119/06

8.Pravilnik o provođenju sustavnog istraživanja i mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja prstenaste truleži gomolja krumpira, koju prouzrokuje bakterija Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) davis et al.

119/06

9. Pravilnik o fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama 54/07

10.Pravilnik o unošenju ili premještanju štetnih organizama, bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta namijenjenih za pokuse i znanstvene svrhe ili za potrebe sortne selekcije

69/07

11.Pravilnik o minimalnim uvjetima za obavljanje provjera identiteta i zdravstvenog stanja bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta koji se unose iz trećih zemalja, kad se te provjere obavljaju na mjestima koja nisu mjesta ulaska

100/07 i 50/08

12. Pravilnik o mjestima ulaska za pošiljke bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predme-ta koji podliježu fitosanitarnom pregledu 111/07 i 99/08

13. Pravilnik o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja gljive Phytophthora ramorum Werres, de Cock & Man in’t Veld. sp. nov. 64/08

14. Pravilnik o mjerama za sprječavanje širenja i suzbijanja kalifornijske štitaste uši – Quadris-pidiotus perniciosus Comst. 17/09

15. Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze, koju uzrokuje štetni organizam Grapevine flavescece doreé MLO 7/13

Obvezni ste upisati se u FITO-Upisnik ako:

Uvozite, proizvodite, distribuirate ili prodajete bilje i biljne proizvode navedene u Skupini I.*, bez obzira jesu li namijenjeni komercijalnim proizvođačima radi daljnjeg uzgoja, ili premještanja, odnosno prodaji sve do krajnjeg korisnika;

Uvozite, proizvodite, distribuirate ili prodajete bilje i biljne proizvode navedene u Skupini II.* i/ili III*, koji su namijenjeni komercijalnim proizvođačima radi daljnjeg uzgoja;

Uvozite pored bilja i biljnih proizvoda iz Skupine I.-III. i ono bilje i biljne proizvo-de iz Skupine V.*;

Uvozite, proizvodite ili prodajete bilje i biljne proizvode namijenjene zaštićenim područjima iz Skupine IV.*;

Distribuirate ili prodajete bilje i biljne proizvode koje već prati biljna putovnica i za koje je potrebno izdati novu biljnu putovnicu kad se pošiljka razdjeljuje u više pojedinačnih pošiljaka ili združuje s drugim pošiljkama u jednu;

Proizvodite, otkupljujete ili prikupljate u skladišta s namjerom distribucije gomo-lje konzumnog krumpira ili plodove citrusa.

Za upis u FITO-Upisnik morate podnijeti nadležnoj upravi zahtjev za upis na propisanim obrascima. Pritom je potrebno ispunjavati odre-đene uvjete, među kojima je naglašeno da posjednik bilja mora imati osobu odgovornu za zdravstvenu zaštitu bilja (NN 54/07).

ovlaštenja koje im izdaje Ministar-stvo poljoprivrede, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve propisane Pravilnikom o fitosanitarnom upi-sniku i biljnim putovnicama (NN 54/07). Nakon dobivanja ovlaštenja posjednik bilja može izdavati biljne putovnice samo za ono bilje za koje je nadležno tijelo nakon obavljenog fitosanitarnog pregleda izdalo za-pisnik, kojim potvrđuje da to bilje udovoljava propisanim zahtjevima!

Zbog opasnosti od mogućeg unosa i širenja gospodarski vrlo značajnih štetnih organizama Mini-starstvo poljoprivrede je izdalo veći broj Naredbi i/ili Pravilnika kako bi spriječilo unošenja i širenja slijede-ćih štetnih organizama: kukuruzne zlatice (NN 52/01), bakterijske pa-leži jabučastog voća (NN 74/01, 129/04, 103/05, 29/08), smrdljive

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


42

snijeti žitarica (NN 176/03), sredo-zemne voćne muhe (NN 66/04), zlatne i blijedožute krumpirove cistolike nematode (NN 82/06), krumpirovog raka (NN 72/06), smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća krumpira i rajčice (NN 119/06), prstena-ste truleži gomolja krumpira (NN 119/06), venuće i sušenje drvena-stog bilja (NN 87/07), kalifornijske štitaste uši (NN 17/09), uzročni-ka bolesti vretenastog gomolja krumpira (NN 38/09), zlatne žutice vinove loze (NN 7/13), te Naredbu o poduzimanju mjera obaveznog uklanjanja ambrozije (NN 72/07).

SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA (SZB) I OSTACI

PESTICIDANajveći dio legislative iz područ-

ja sredstva za zaštitu bilja (SZB) i ostaci pesticida odnosi se na prav-ne osobe (zastupstva, tvrtke, vele-prodaja, maloprodaja) koje stavljaju u promet sredstva za zaštitu bilja na području Republike Hrvatske. Do 1. siječnja 2007. godine postupak za izdavanje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u RH bio je reguliran do tada važećim Zakonom o zaštiti bilja (NN 10/94 i 117/03), Pravilnikom o uvjetima i načinu stavljanja u promet SZB (NN 90/04 i 150/04), kao i Za-konom o kemikalijama (NN 150/05). Kako navedeni propisi nisu bili u potpunosti usklađeni s europskim (Direktiva 91/414 EEC), novi po-stupak registracije sredstva jednak onom koji vrijedi u svim državama članicama EU započinje primjenom

*Skupine I., II., III., IV. I V. nalaze se u Pravilniku o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama (NN 74/06).

Niste obvezni upisati se u FITO-Upisnik ako:

Pripadate kategoriji malih proizvođača koji proizvode bilje i biljne proizvode iz Skupine I.-IV.* na zemljištu čija površina ne prelazi 500 m² ako se radi o zašti-ćenom prostoru, odnosno 1.500 m² na otvorenom prostoru, pod uvjetom da je cjelokupna proizvodnja namijenjena vlastitim potrebama ili prodaji na lokalnom tržištu fizičkim osobama koje nisu komercijalni proizvođači.

Skladištite, distribuirate ili prodajete na malo bilje i biljne proizvode koje već prati biljna putovnica i spremni su za prodaju krajnjem korisniku.

NAPOMENA: Iznimno, zbog povećane opasnosti od širenja štetnih organizama, upis u FITO-Upisnik obvezan je i za male proizvođače sjemenskog krumpira i sadnog materijala citrusa, vinove loze, koštićavog voća i biljaka domaćina bakterijske paleži.

Svi poljoprivredni proizvođa-či (veliki i mali) koji posjeduju biljne vrste a koje su ugrože-ne od karantenski značajnih štetnih organizama moraju se redovito educirati o njihovom prepoznavanju i poduzima-nju svih propisanih mjera za sprječavanje njihova širenja. O prvoj pojavi i/ili jačoj zarazi o sitom su dužni obavijestiti nadležne institucije propisane Pravilnicima i/ili Naredbama!

novog Zakona o sredstvima za za-štitu bilja (NN 70/05).

Istovremeno s novim zakonom primjenjuju se i tri nova pravilnika: Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu aktivnih tvari SZB (53/06), Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu i regi-straciju SZB (NN 59/06) i Pravilnik o jedinstvenim načelima za ocjenji-vanje i registraciju SZB (NN 50/07).

Objavom Zakona o proved-bi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i Zakona o pro-vedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostata-ka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla u Narodnim novinama br. 80/13 stavljaju se izvan snage

Članci 3., 10. stavci 1., 2. i 3., članci 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34. stavak 1. točka 3., članci 42. i 48. Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (Narodne novine br. 75/05)

Popis aktivnih tvari odobrenih za uporabu u sredstvima za zaštitu bi-lja u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 82/12)

Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu aktivnih tvari sredstava za zaštitu bilja (Narodne novine br. 53/06)

Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu i registraciju sredstava za zaštitu bilja (Narodne novine br. 59/06 i 18/10)

Pravilnik o označavanju sredsta-va za zaštitu bilja (Narodne novine

br. 11/07, 19/10 i 42/12) osim član-ka 9.

Pravilnik o jedinstvenim nače-lima za ocjenjivanje i registraciju sredstava za zaštitu bilja (Narodne novine br. 116/06 i 80/07)

Pravilnik o postupku registracije sredstava za zaštitu bilja (Narodne novine br. 57/07, 119/09 i 142/12) osim članka 14.a

Pravilnik o određivanju granič-nih prijelaza za promet sredstvima za zaštitu bilja (Narodne novine br. 21/08)

Naredba o zabrani prometa i primjene sredstava za zaštitu bilja koja sadrže određene aktivne tvari (Narodne novine br. 109/07)

Upisnik registriranih sredstava za zaštitu bilja (Narodne novine br. 94/12)

Pravilnik o maksimalnim razina-ma ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinj-skog podrijetla (Narodne novine br. 148/08, 49/09, 118/09, 36/10, 26/11 i 111/12).

Kako bi se postiglo da s danom prijema RH u punopravno članstvo u EU sredstva za zaštitu bilja re-gistrirana u našoj zemlji budu što usklađenija sa standardima EU, Ministarstvo je donijelo niz drugih odluka: npr. produljenje valjanosti dozvola sredstvima s Popisa SZB koja imaju dozvolu za promet i pri-mjenu u RH (NN 84/06), ponovna ocjena odnosno reregistracija sred-stva (članak 25. Stavak 4. i 5. Zako-na), ukidanje dozvola i povlačenje s tržišta sredstva koja sadrže aktiv-

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

4320. srpnja 2013. 20. srpnja 2013.

POPIS ZNAČAJNIJIH PROPISA BILJNOG ZDRAVSTVA IZ PODRUČJA “SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA I OSTACI PESTICIDA”:


1. Zakon o sredstvima za zaštitu bilja 70/05

2. Popis aktivnih tvari dopuštenih za uporabu u sred-stvima za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj 80/08

3. Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu aktivnih tvari sredstva za zaštitu bilja 53/06, 59/06

4. Pravilnik o označavanju sredstva za zaštitu bilja 11/07

5. Pravilnik o jedinstvenim načelima za ocjenjivanje i registraciju sredstva za zaštitu bilja 116/06 i 80/07

6. Pravilnik o postupku registracije sredstva za zaštitu bilja 57/07

7. Naredba o zabrani prometa i primjene sredstva za zaštitu bilja koja sadrže određena aktivne tvari 109/07

8.

Pravilnik o visini naknada i načinu raspodjele sredstva u postupku registracije sredstva za zaštitu bilja, ocjene aktivnih tvari i izdavanja dozvola za sredstva za zaštitu bilja

94/07

9. Pravilnik o određivanju graničnih prijelaza za pro-met sredstvima za zaštitu bilja 21/08

10.Pravilnik o uputama kojih su se obvezni pridrža-vati korisnici sredstva za zaštitu bilja, te uvjetima kojima moraju udovoljavati

135/08 i 55/12

11. Upisnik registriranih sredstva za zaštitu bilja 10/08

12.

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju promet sredstvima za zaštitu bilja na veliko i malo, te o načinu i postupku osposobljavanja zaposlenika, koji čuvaju i izdaju sredstva za zaštitu bilja

40/96, 96/98, 155/04, 8/06 i

146/08

13.Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesti-cida u i na hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla

148/08, 49/09, 118/09, 36/10, 26/11 i 111/12

14.Pravilnik o metodama uzorkovanja za provedbu službene kontrole ostataka pesticida, u i na proi-zvodima biljnog i životinjskog podrijetla

77/08

15.

Pravilnik o koordiniranom višegodišnjem programu kontrole s ciljem osiguranja sukladnosti, s maksi-malno dopuštenim razinama ostataka pesticida i procjene izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla

116/11

16. Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida 142/12

Za poljoprivredna je gospo-darstva značajna odluka Mi-nistarstva od listopada 2006. kojim je objavljena lista sred-stva prisutnih na tržištu RH koje sadrže djelatne tvari koje nisu dopuštene za uporabu u sredstvima EU (tada je na toj listi bilo 13 zoocidnih djelat-nih tvari, 4 fungicidne djelatne tvari, 15 herbicidnih djelatnih tvari i 1 okvašivač). Na taj je način od 28. svibnja 2007. do 12. rujna 2012. godine Rješe-njima o zabrani prometa SZB s hrvatskog tržišta povučeno iz prometa 76 pesticidnih djelat-nih tvari.

Većina djelatnih tvari kemijskih sredstva je prema opasnosti svrsta-no u četiri skupine, pa svi korisnici kod tretiranja posebno moraju voditi računa o sljedećim mjerama opreza: (1) pri tretiranju treba spriječiti izloženost ljudi i domaćih životinja sredstvu, te (2) sprije-čiti da sredstvo dospije u (2a) izvore vode, vodotoka, bunara, jezera, mora i druge površinske i podzemne vode; (2b) u objekte koji služe za opskrbu pitkom vodom; (2c) na susjedne kulture i ostale poljopri-vredne površine; (2d) u objekte gdje obitavaju ljudi; (2e) u objekte gdje uzgajamo domaće životinje ili držimo divljač ili (2f) u druge ne ciljane objekte.

ne tvari koje nisu uvrštene na listu Aneksa I Direktive 91/414 EEC i sl.

Pravilnikom o ispunjavanju uvje-ta dobre istraživačke prakse (NN 107/09) pri istraživanju učinkovito-sti SZB nacionalni se sustav uskla-dio sa zahtjevima EU za postup-ke istraživanja učinkovitosti SZB. Spomenutim propisom stvoreni su preduvjeti za prihvaćanje rezultata pokusa na međunarodnoj razini, te su određeni uvjeti pod kojima se pokusi planiraju, organiziraju, izvo-de, nadziru, evidentiraju i arhiviraju. Pravne i fizičke osobe koje žele biti službeno prepoznati subjekti, a koji ispunjavaju propisane uvjete i stan-darde, trebaju kod nadležnog tijela državne uprave podnijeti zahtjev za dobivanje certifikata o ispunjavanju uvjeta utvrđenih predmetnim propi-som.

Vođenje evidencije o uporabi SZB

Za sve korisnike sredstva za za-štitu bilja vrlo su značajne odredbe iz Pravilnika o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvje-tima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08 i 55/12). Poglavito sto-ga, jer je vođenje evidencije o upo-rabi SZB na otvorenom i zaštiće-nom prostoru, koje su dužni voditi proizvođači bilja i biljnih proizvoda namijenjenih tržištu stupilo na sna-gu od 1. siječnja 2010. godine. Sva

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


44

kemijska sredstva za zaštitu bilja (a isto vrijedi za sredstva u ekološkoj proizvodnji) moraju se primjenjivati u skladu s rješenjem o registraciji, odnosno dozvolom Ministarstva poljoprivrede, te u skladu s uputa-ma, upozorenjima i obavijestima na etiketi.

Sredstva treba koristiti na način najprihvatljiviji s gledišta dobre po-ljoprivredne prakse, integrirane za-štite bilja i zaštite okoliša, a korisni-ci također moraju poštivati odredbe propisa koji uređuju sigurnost i za-štitu na radu. Ako se tretira u noć-nim satima blizu naselja, moraju se poštivati odredbe koje uređuju jav-ni red i mir.

Zaštita pčelaU vrijeme cvatnje poljoprivred-

nih kultura korisnik mora najmanje 48 sati prije tretiranja, kontaktnim sredstvom opasnim za pčele, oba-vijestiti pčelare. Ako korisniku pče-lar nije poznat, mora obavijestiti najbližu udrugu pčelara.

Radi dodatne zaštite pčela, cvjetni podrast u višegodišnjim nasadima (voćnjacima i vinogra-dima), mora u trenutku tretiranja sredstvima koja su opasna za pčele biti pokošen. U cvatnji po-ljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele, a primjena kon-

taktnih sredstva opasnih za pčele u vrijeme cvatnje dopuštena je samo u noćnim satima (i to počevši dva sata nakon zalaska do dva sata pri-je izlaska sunca).

Rukovanje tretiranim sjemenom

Tretirano sjeme ne smije se ko-ristiti za prehranu ljudi ili životinja, niti za preradu i treba ga držati

izvan dohvata djece, stoke i divlja-či. Prilikom rukovanja sjemenom i čišćenja opreme, izbjegavajte dodir s kožom i dišnim sustavom, te nosite odgovarajuću zaštitnu opremu.

Prosuto sjeme zakopajte ili uklo-nite. Spriječite onečišćenje površin-skih voda tretiranim sjemenom.

Prije sjetve, kad otvarate vreće sa sjemenom, prilikom punjenja i pražnjenja sijaćice, izbjegavaj-te izlaganje prašini. Prašinu s dna vreće sa sjemenom nemojte sipa-ti u sijaćicu, a već tretirano sjeme nemojte tretirati dodatnim proizvo-dima.

Tijekom sjetve, tretirano sjeme nemojte sijati po jakom vjetru i pri-

Zbog proširenja i velike štetnosti kukuruzne zlatice (na slici lijevo štete od ličinki na korijenu i desno štete od odraslih oblika na svili i klipu) u prvih desetak godina novog milenija većina je proizvođača ove kulture provodi-lo osnovnu mjeru zaštite sjetvu tretiranog sjemena insekticidima iz skupine neonikotinoida (imidakloprid, tiametoksam, klotianidin). Tek istraživanja iz Njemačke tijekom 2008. godine potvrdila su da ova praksa može imati po-gubne posljedice na pčelinje zajednice!

Novom odlukom EU 485/2013 od 24. svibnja 2013. zabranju-je se zbog zaštita pčela sjetva tretiranog sjemena ovim insek-ticidima sa danom stupanja na snagu 1. studenog 2013. godi-ne!

Najveća opasnost od trovanja pčela sredstvima za zaštitu bilja prijeti ako tijekom cvatnje poljoprivrednih kultura koje posjećuju oprašivači koristimo sustavne pripravke rezidualnog učinka, poglavito ako su isti otrovni na pčele (npr. insekticidi). Stoga je tijekom cvatnje poljoprivrednih usjeva zabranjena bilo kakva primjena sustavnih insek-ticida, a ostala se kontaktna sredstva smiju koristiti samo u doba dana kada pčele ne lete (dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca)! Vrlo je važno tijekom zaštite višegodišnjih nasada (voćnjaka i vinograda) cvjetni podrast uvijek prije aplikacije pokositi (NN 135/08 i 142/12).

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

4520. srpnja 2013. 20. srpnja 2013.

državajte se preporučene gustoće sjetve. Ukoliko koristite pneumat-sku sijaćicu, prašinu od tretiranog sjemena treba pomoću deflektora (odzračnika s turbine) usmjeriti pre-ma površini tla ili u tlo.

Da bi se zaštitile ptice i sisavci, tretirano sjeme treba utisnuti u tlo na odgovarajuću dubinu sjetve, osobito na krajevima redova i na rubovima njiva.

Nakon sjetve prazne vreće ili ostatke sjemena nemojte bacati u okoliš. Zbrinite ih u skladu s propi-sima o opasnom otpadu. Pobrinite se da ostatke tretiranog sjemena vratite u njihove originalne vreće. Prazne vreće nemojte koristiti ni za kakvu drugu namjenu.

Evidencijski listZabranjeno je ostatke sredstva

izlijevati u vode, vodotoke, kanale, bunare, jezera, more i druge povr-šinske i podzemne vode. Voda koja se koristila kod pranje uređaja za primjenu sredstva za zaštitu bilja mora se zbrinuti tako da ne posta-ne izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda (najbolje je raspr-šiti na tim sredstvom tretiranoj po-vršini). Pri tretiranju površina koje

su u blizini površinskih i podzemnih voda mora, se poštovati zaštitni po-jas u skladu s uputama za uporabu i oznakama na etiketi, te propisima koji uređuju zaštitu voda. Nakon uporabe sredstva, praznu ambala-žu valja zbrinuti na propisan način.

Od početka kalendarske 2010. godine svi tržni proizvođači bilja i biljnih proizvoda obvezni su voditi već ranije spomenutu evidenciju o uporabi sredstva na otvorenom te u zatvorenom i zaštićenom pro-

storu. Osim općih podataka (ime i prezime korisnika – osoba koja je provela tretiranje, ime vlasnika ili posjednika bilja, MIBPG iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstva, po-daci o tretiranim površinama – na-ziv ARKOD parcele).

Evidencija se vodi po parcela-ma i kulturama, a ako proizvođač uzgaja istu kulturu na više parcela koje čine jedinstvenu cjelinu, tada se može voditi na istom “Eviden-cijskom listu”! Za svaki zaštićeni objekt evidencija se vodi zasebno, a tako popunjeni Evidencijski listovi čuvaju se najmanje pet godina. Po-sebni su uvjeti ovim Pravilnikom ta-kođer propisani za davatelje usluga u poslovima suzbijanja i iskorjenji-vanja štetnih organizama!

Održiva uporaba pesticidaNa razini EU usvojena je Direk-

tiva 2009/128/EZ Europskog par-lamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine o utvrđivanju akcij-skog okvira Zajednice za postiza-nje održive uporabe pesticida. Su-kladnoj tom europskom propisu u službenom je listu od 19. prosinca 2012. godine objavljen Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za po-

Ugradnjom deflektora (odzračnici s turbine) na pneumatsku sijaćicu, prašina od tretiranog sjemena usmjerava se prema površini tla ili u tlo

“Evidencijski list” mora za svaku uporabu sredstva za zaštitu bi-lja sadržavati (NN 55/12): • trgovački naziv sredstva za

zaštitu bilja; • datum, te vrijeme početka i

završetka tretiranja; • količina primijenjenog sred-

stva za zaštitu bilja (doza, koncentracija);

• veličina površine i tretiranakultura odnosno biljni proi-zvod;

• objekt;• površina;• nekadrugauporaba;te• napomenu(datumberbei/ili

žetve).

Primjer uputa za rukovanje sredstvom za tretiranje sjemena

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


46

stizanje održive uporabe pestici-da (NN 142/12).

Ovaj Pravilnik propisuje obve-zu izobrazbe svih profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika (prodavača) sa dobivanjem iska-znica do 26. studenog 2015. go-dine (iskaznica nakon tog datuma omogućuje legalnu kupnju SZB)! Pritom moraju odslušati osnovni modul izobrazbe u trajanju 15 škol-skih sati i proći polaganje pisme-nog ispita sa uspjehom više od 60 % pozitivnih odgovora da bi dobili uvjerenje “položio”, temeljem kojeg stječu pravo na izdavanje iskazni-ce! Iskaznica se obnavlja naknad-no svakih 5 godina sa slušanjem 5 školskih sati dopunskog modula i naknadnoj provjeri znanja.

Sredstva moraju biti skladište-na u originalnoj ambalaži, odvo-jeno od hrane i hrane za životinje, izvan dosega djece, uz određene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti. Ako se tijekom ili nakon tretiranja uoči opasnost ili neželje-no djelovanje sredstva ili ostataka sredstva o tome treba odmah oba-vijestiti nadležnog poljoprivrednog inspektora.

Korisnici pri tretiranju moraju koristiti uređaje za primjenu koji će se morati redovito pregledavati i nositi znak o pregledu. Do 26. studenog 2014. moraju biti pregledani svi uređaji za aplikaciju pesticida proi-zvedeni prije 1995. godine. Svi uređaji moraju biti barem jednom pre-gledani do 26. studenog 2016. godine (novi uređaji ne moraju na pre-gled 3 godine). Nakon tog datuma mogu se koristiti samo uređaji za aplikaciju koji od ovlaštene stanice imaju znak o redovitom pregledu! Nakon tog datuma učestalost pregleda je jednom u tri godine nakon zadnjeg pregleda.

Primjena sredstva za zaštitu bilja jedna je od ljudskih najnesavr-šenijih djelatnosti, pa će u skoroj budućno-sti testiranje uređaja za aplikaciju i njihova tehnička ispravnost postati zakonska ob-veza (NN 142/12). Za-dnjih su godina naši poljoprivrednici (a osobito voćari i vino-gradari) kupili mnogo suvremenih uređaja s dodatnom opremom

Zbrinjavanje SZBSvako kemijsko sredstvo za za-

štitu bilja (SZB) ima svoj životni ciklus, koji započinje a) razvojem i proizvodnjom, zatim b) skladište-njem, transportom i distribucijom, c) primjenom u proizvodnji, d) upravljanjem praznom ambalažom i e) zbrinjavanjem starih zaliha.

zbrinjavanja otpadne ambalaže SZB posljednjih godina organizira Udruga proizvođača i zastupnika sredstva za zaštitu bilja (CRO-CPA) u suradnji s tvrtkom C.I.A.K. d.o.o.

Pritom nekomercijalna obitelj-ska poljoprivredna gospodar-stva (poljoprivredna proizvodnja za vlastite potrebe bez korištenja državnih potpora) mogu odložiti propisano ispranu ambalažu u za to posebne kontejnere (pritom ne trebaju ovjeravati prateći list)!

Komercijalna obiteljska poljo-privredna gospodarstva (korisnici novčanih potpora u poljoprivrednoj proizvodnji), uz obrtnike i tvrtke, moraju pritom voditi evidenciju kroz “Očevidnik o tijeku i nastanku ot-pada” (Obrazac ONTO) i “Prateći list” (Obrazac PL – Oo).

Navedeni obrazac “Prateći list” (Obrazac PL – Oo) gospodarstva

Sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06) i Pravilniku o gospo-darenju otpadom (NN 23/07) pravne su osobe (tvrtke, zadruge) od 2009., ali također i sve fizičke osobe (obiteljska poljoprivredna gos-podarstva, poljoprivredni obrti) od 2010. godine, dužni uključiti se u pravilan početak gospodarenja otpadnom ambalažom sredstva za zaštitu bilja (SZB).

Iz tih razloga tvrtke koje proi-zvode i/ili uvoze sredstva za za-štitu bilja te ih stavljaju na tržište RH, izvorni su proizvođači otpad-ne ambalaže, pa ih kroz planiranu mrežu (mjesta sakupljanja) imaju obvezu na vlastiti trošak odvojeno sakupljati (opasni otpad)! Ova-kav sustavni model sakupljanja i

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

4720. srpnja 2013. 20. srpnja 2013.

Poljoprivredno-savjetodavna služba nastoji poboljšati kvalitetu aplikacije edukacijom i praktičnom provjerom u nasadima

kupuju u knjižarama “Narodnih novina” i/ili ih dobivaju od saku-pljača opasnog otpada C.I.A.K. na mjestima prikupljanja .

Prvi korak pravilnog gospodare-nja otpadnom ambalažom je pravil-no ispiranje nakon primjene SZB. Prazna ambalaža koja nije pravilno isprana predstavlja potencijalnu prijetnju za okoliš i čovjeka. Osoba koja rukuje SZB ispire ambalažu odmah nakon pražnjenja, a ispra-nu tekućinu prebacuje u uređaj za aplikaciju (npr. prskalicu). Studija od strane Stručne skupine o amba-laži Europske udruge za zaštitu bi-lja (ECPA) provedeno 1992. godine pokazala je da trostruko ispiranje

uklanja 99,99 % prvobitnog sadrža-ja iz spremnika, uz najbolju moguć-nost pranja i otjecanja. Obzirom da za trostruko ispiranje nije potrebna dodatna oprema, da se može pro-voditi u svim prilikama i ne zahtijeva dodatne troškove, ovom prilikom detaljnije opisujemo postupak.

Trostruko ispiranje otpadne ambalaže SZB – za trostruko ispi-ranje onaj tko rukuje ambalažom trebao bi omogućiti da se sadržaj iscijedi dodatnih 30 sekundi pri pra-žnjenju. Potom bi trebalo napuniti čistom vodom 25-30 % volumena ambalaže. Zatim bi trebalo sigurno zatvoriti čep, nakon čega ambalažu treba protresati, rotirati, kotrljati ili

preokrenuti tako da voda obuhvati sve unutarnje površine. Tekućinu od ispiranja zatim treba preliti u prskalicu (preporučeno vrijeme ci-jeđenja je 30 sekundi). Ovaj postu-pak trebalo bi ponoviti najmanje 3 puta ili sve dok ambalaža nije vid-ljivo čista.

Važno je napomenuti da se ispiranje provodi u slučaju pra-žnjenja tekuće formulacije SZB iz plastične ambalaže! Ukoliko su SZB krute formulacije pakirane u papirnatu, višeslojnu ili sličnu am-balažu, ispiranje se ne provodi, a u tom je slučaju ambalažu potrebno samo potpuno ispraznili (i/ili najviše jednom isprati).

SADNI MATERIJAL, SJEME I ZAŠTITA SORTISukladno EU propisima (ured-

ba Vijeća 2100/94 i direktiva 98/44/EC) i Zakonu o dopunama zakona o zaštiti biljnih sorti u Republici Hr-vatskoj (NN 124/11, Članak 2.), od 21. listopada 2011. godine na gos-podarstvima se smije sijati tzv. “far-mersko sjeme”. To je sjeme pozna-te i zaštićene sorte samo-oplodne vrste bilja proizvedeno na vlastitom posjedu, a poljoprivredni proizvo-đač ga smije sijati isključivo na vla-stitim površinama.

Stoga u nekim zemljama člani-cama EU, farmersko sjeme mora proći laboratorijsku provjeru kakvo-će i zadovoljiti iste standarde kao i certificirano sjeme. Nažalost, u va-žećim propisima u Hrvatskoj nema

Samo godinu dana nakon što je na seljačkim gospodarstvima dopuštena sjetva tzv. “farmerskog sjemena” (NN 124/11), već u žetvi 2012. sezone ponovno se na otkupnim mjestima pojavila smrdljiva snijet (Tilletia spp.), koju je potrebno suzbijati sukladno Naredbi (176/03).

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


48

odredbe o zdravstvenom stanju far-merskog sjemena! Ipak, farmersko sjeme nije nedorađeno, naturalno sjeme zvano “tavanuša” (misli se na ozimu pšenicu).

Stručno je neopravdano sija-ti “tavanušu”, jer tada u usjev i tlo unosimo uzročnike bolesti i koro-ve pa možemo imati probleme u proizvodnji. To dokazuje stanje na terenu već prve sezone nakon što je dopuštena sjetva “farmerskog sjemena” u našoj zemlji.

Naime, u žetvi ozime pšenice tijekom ljeta 2012. godine na ne-koliko je otkupnih mjesta potvr-đena zaraza zrna vrlo opasnom smrdljivom snijeti (Tilletia spp.), pa postoji vrlo velika opasnost da se ova opasna bolest ponovno raširi do razmjera kakve smo primjerice imali 2002. g.

Obiteljska gospodarstva koja su prijavljena kao komercijalna u Upisnik PG-a dobila su još počet-kom 2011. godine na kućne adre-se knjižicu “Načela dobre po-ljoprivredne prakse” koja će se pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU primje-njivati kroz brojne propise i na taj način uvjetovati ostvarivanje izrav-nih plaćanja (novčanih poticaja) iz fonda zajedničke poljoprivredne politike.

Status integrirane proizvodnje

Europska Unija će u razdoblju od 2014. do 2020. godine prosječ-no godišnje za poticanje poljopri-vredne proizvodnje izdvajati 55 milijardi eura (ZPP ili zajednička

Sjetva “farmerskog sjemena” je dopuštena pod posebnim uvjetima, a među važnijima je zahtjev da poljoprivredni proi-zvođač obvezno mora postupiti u skladu s propisima iz područ-ja biljnog zdravstva, posebno vodeći računa o sprječavanju pojave štetnih organizama na usjevima zasnovanim korište-njem tog materijala.

POPIS ZNAČAJNIJIH PROPISA BILJNOG ZDRAVSTVA IZ PODRUČJA “SADNI MATERIJAL, SJEME I ZAŠTITA SORTI”:


1. Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i prizna-vanju sorti poljoprivrednog bilja 140/05, 35/08 i 55/11

2. Pravilnik o priznavanju sorti poljoprivrednoga bilja 99/08

3.Pravilnik o upisu sorti u sortnu listu, upisu u upisnik održivača sorti poljoprivrednoga bilja i troškovima održavanja sorti

73/06

4. Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena žitarica 92/06

5.Pravilnik o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih za proizvodnju voća

124/06

6. Pravilnik o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje loze 133/06

7. Zakon o zaštiti sorti poljoprivrednoga bilja 131/97, 62/00 i 124/11

8.Pravilnik o načinu i uvjetima upisa u upisnike poljoprivrednog sjemena i poljoprivrednog sadnog materijala

40/99, 31/00, 44/01, 91/03

9. Pravilnik o stručnom nadzoru nad proizvod-njom poljoprivrednog sadnog materijala

51/99, 128/00, 60/01, 53/04 i 71/06

10.

Pravilnik o temeljnim zahtjevima o kakvoći poljoprivrednog sadnog materijala, načinu pakiranja, plombiranja, deklariranja i uvjetima držanja sadnog materijala

56/99, 140/99, 128/00, 2/05 i 133/06

11.Pravilnik o temeljnim zahtjevima kakvoće, nači-nu ispitivanja, pakiranju i deklariranju sjemena poljoprivrednog bilja

4/05, 49/05, 94/05, 13/06 i 72/06

12. Pravilnik o stručnom nadzoru nad sjemenskim usjevima poljoprivrednog bilja 04/05

13.Pravilnik o očuvanju i korištenju biljnih genet-skih resursa, te načinu rada i uređenju banke biljnih gena poljoprivrednog bilja

04/05, 42/07

poljoprivredna politika). Republika Hrvatska je u pristupnim prego-vorima za naše poljoprivrednike “osigurala” omotnicu u ukupnom iznosu nešto većem od 700 mili-juna eura godišnje (373 milijuna za izravna plaćanja i 333 milijuna za ruralni razvoj). Prema nekim te-meljnim odrednicama za naredno sedmogodišnje razdoblje (2014.-2020.) EU najveći dio poticaja (oko 30 %) planira isplatiti poljoprivred-nim gospodarstvima, koja će go-dišnje proizvoditi barem 3 kulture, dio površina će imati pod pašnjaci-ma, a djelomično će se baviti eko-

loškom poljoprivredom (barem na 7 % površina).

Uspješna se biljna proizvodnja dugoročno može održati samo ako odabrane kulture uzgajamo sustavno jednu za drugom u plo-doredu.

Poticanje integrirane poljopri-vredne proizvodnje (NN 32/10, 137/12) i primjena alternativ-nih (nekemijskih) metoda za-štite postaje nužnost u europ-skoj poljoprivredi temeljem Direktive o održivoj uporabi pesticida (NN 142/12).

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

4920. srpnja 2013. 20. srpnja 2013.

Tehnološke smjernice za ratar-sku proizvodnju zahtijevaju tijekom 5 godina na istoj parceli uzgoj ba-rem 3 biljne vrste iz botanički razli-čite porodice. Jedan od značajnih razloga uvođenja plodoreda je sno-šljivost usjeva prema ponovljenoj ili dugotrajnoj uzastopnoj sjetvi i tolerantnost prema korovima, štet-nicima i uzročnicima bolesti koji se “nakupljaju” u tlu.

Divlje su biljke vrlo snošljive, a vrste koje se ne mogu prilagoditi na uvjete koji vladaju u prirodnim biljnim zajednicama ubrzo bivaju potisnute. Naprotiv, poljoprivredne se kulture ponašaju različito prema ponovljenoj ili dugotrajnoj uzasto-pnoj sjetvi i sadnji.

Neke to lakše podnose, dok su druge vrlo osjetljive, pa ih dijelimo u dvije osnovne skupine:

a) snošljive ili samostabilne kulture (npr. kukuruz, proso, raž, zob, soja, krumpir i slično) i

b) nesnošljive ili samolabilne kulture (npr. šećerna repa, mrkva, suncokret, grašak i slično) (Buto-rac, 1999).

Nesnošljivost kultura odavno privlači pozornost znanstvenika, a najčešće proizlazi iz pojma “umor-nost” tla i sve jače pojave štetnih organizama.

PLODORED – TEMELJNI PREDUVJET USPJEŠNE INTEGRIRANE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

Primjer suvremene proizvodnje krumpira

Tipičan primjer takvoj tvrdnji je suvremena proizvodnja krumpira. Premda krumpir ubrajamo u sno-šljive biljne vrste prema ponovlje-nom uzgoju na istoj površini, trž-ni je uzgoj nemoguć bez sadnje zdravstveno ispravnih i aprobiranih majčinskih gomolja. Naime, pravo sjeme koje nastaje u zelenim boba-ma iz cvjetova cime nema važnost na formiranje gomolja i za njega su zainteresirani samo oplemenjivači radi dobivanja novih sorti krumpira.

OGRANIČENJA* NEKIH VAŽNIJIH KULTURA U PLODOREDU PRI INTEGRIRANOJ PROIZVODNJI

Porodica (kultura) Ograničenje Porodica (kultura) Ograničenje

Mahunarke (npr. soja)

U 3 godine najviše 1x kao glavni usjev

Tikvenjače (npr.uljna tikva)


Krstašice (npr. uljana repica)


Pomoćnice (npr. krumpir)


Trave (npr. kukuruz, strne žitarice)

U 5 godina najviše 2/3 plodoreda (3x)

Glavočike (npr. suncokret)

U 4 godina najviše 1x kao glavni usjev

Lukovičaste vrste (npr. luk, češnjak)

U 5 godina najvi-še 1x kao glavni usjev

Lobodnjače (npr. šećerna repa)

U 4 godine najvi-še 1x kao glavni usjev

*zabranjena sjetva kukuruza i strnih žitarica (pšenica, ječam, zob, raž, tritikale) dva puta uza-stopno

Sjemenski se krumpir može uspješno uzgajati samo u područ-jima sa sporim tempom izrođivanja, odnosno u regijama gdje nema uzgoja stolnog ili jestivog krumpira (takvi su usjevi izvori virusnih zara-za koje lisne uši prenose na obližnje sjemenske usjeve) i geografskim širinama bez visokih ljetnih tempe-ratura (gomolji s polja koja tijekom ljeta budu izloženi toplinskom stre-su u pravilu budu fiziološki stariji i manje pogodni za novu sadnju). Iz tih se razloga sjemenski krumpir u našoj zemlji proizvodi uglavnom u brdsko-planinskim područjima (Lika, Gorski Kotar, Žumberak), a takva proizvodnja mora biti prijav-ljena i pod posebnim zdravstvenim nadzorom. Kvaliteta se provjerava laboratorijskim ispitivanjem zdrav-stvenog stanja, a prema cjeloku-pnoj dopuštenoj zarazi virusima razlikujemo četiri kategorije sje-menskog krumpira na tržištu (Elita, Original, I. i II. sortna reprodukcija).

Ali, osim virusnih infekcija gomo-ljima krumpira prenosi se još 50-tak drugih nametnika (gljivice, bakterije, nematode), od koji se neki zadrža-vaju dulje razdoblje u tlu. Svakako su najopasnije gljivične bolesti koje se naknadno brzo šire u vegetaciji (npr. plamenjača, koncentrična pje-gavost), pa njih ne bi smjelo biti na sjemenu. Kako naša zemlja nema vlastiti istraživački rad na selekciji sorata krumpira, a domaćom pro-izvodnjom zadovoljavamo tek 5 % potreba za sjemenskim krumpirom, najveći dio tih potreba podmiruje-mo uvozom iz zapadnoeuropskih zemalja (npr. Nizozemska, Njemač-ka, Belgija i sl.). Ali, zbog različitih zemljišno-klimatskih uvjeta i organi-zacije proizvodnje jestivog i sjemen-skog krumpira u tim područjima, de-generacija krumpira zbog virusnih infekcija nije ograničavajući čimbe-nik uspješne proizvodnje, već puno veće štete pričinjavaju krumpirove nematode (Globodera), bakterijske bolesti (Ralstonia, Clavibacter, Erwi-nia) i zemljišne gljivične bolesti go-molja (Rhizoctonia, Fusarium, Spon-gospora, Streptomyces i dr.).

Niti snošljive ili samostabilne poljoprivredne usjeve, ne pre-poručuje se često uzgajati na istoj parceli ili u monokulturi, a budući plodored sprječava šire-nje štetnika, bolesti i korova – njegovo je provođenje temelj-na mjera u integriranoj zaštiti bilja.

“Degeneracija” ili izrođivanje krumpira je osnovni razlog prosječno vrlo niskih prinosa krumpira u našoj zemlji, a na-staje kao posljedica virusnih infekcija sjemena krumpira iz vlastite reprodukcije.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


50

Uvozom sjemenskog krumpira od osamostaljenja Hrvatske unesene su neke nove kate-gorije nametnika krumpira (npr. cistolike nematode – Glo-bodera) (NN 82/06), a prijeti nam pojava određenih bolesti s kojima se još nismo sreli u našoj tržnoj proizvodnji stol-nog ili jestivog krumpira (npr. dvije karantenske bakterijske bolesti – Clavibacter i Ralsto-nia) (NN 119/06). Svake godi-ne uvezene sjemenske partije krumpira budu zaražene odre-đenim postotkom uzročnika bakterijske “crne noge” (Erwi-nia), suhe truleži (Fusarium), gljivične “bijele noge” (Rhizoc-tonia) ili površinske krastavo-sti (Streptomyces).

Sadnja gomolja krumpira iz vlastite reprodukcije nije potencijalno opasna samo zbog mogućeg prijenosa nekih vrlo opasnih štetnih organizama (NN 82/06, 72/06, 119/06, 38/09), već se iz fiziološki nekvalitetnog sjemena (npr. “babičavo” sjeme – slika lijevo) neće razviti usjev očekivanog sklopa (slika desno).

Novija istraživanja dokazuju da uljana repica u konstantnom plodoredu s krumpirom sma-njuje štete na gomoljima od uzročnika “bijele noge” (Rhizoc-tonia) i obične krstavosti (Strep-tomyces) za 18 do 38 %. Ako se u taj plodored uklju-če još ozime žitarice (osobito raž) štete od “rizoktonije” se smanjuju 35-41 %, a intenzitet obične krastavosti je slabiji 20-33 %.

Budući da gotovo cjelokupnu po-trebu za sjemenskim krumpirom podmirujemo uvozom, svi proi-zvođači i/ili otkupljivači krumpira sa skladištima, radi distribucije gomolja konzumnog krumpira moraju biti prijavljeni u FITO-Upi-snik, Usjeve i uskladištene gomo-lje valja redovito zdravstveno pre-gledavati na karantenske štetne organizme, pr. cistolike nema-tode (slika lijevo), bakterijsko venuće (Ralstonia) (slika u sredi-ni), krumpirov rak (slika desno) i druge štetne organizme opisane u Pravilnicima radi sprječavanja njihova unosa i širenja

Mr.sc. Milorad Šubić, Poljoprivredna savjetodavna

služba, Čakovec

Više od 15-tak godina sjemen-ski krumpir je uvažan u Republi-ku Hrvatsku prema “Mjerilima za utvrđivanje zdravstvenog stanja usjeva i objekata, sjemena i sad-

nog materijala” (NN 53/91) koji je propisivao dopuštenu zarazu gomolja na tržištu za samo 12 kategorija štetnih organizama (a gomoljima se prenosi 60-tak razli-čitih nametnika)!

Stoga je čuvanje biljnih putov-nica svake partije kupljenog sje-menskog krumpira obveza svih proizvođača, a kontrola zdrav-stvenog stanja majčinskih gomo-lja tijekom naklijavanja i pregleda krumpirišta u vegetaciji redovita uzgojna mjera.

Tržni proizvođači krumpira iz tih razloga moraju biti upisani u FITO-Upisnik (NN 54/07).

Zbog zadržavanja infektivno-sti nekih nametnika na zaostalim biljnim organima u tlu, krumpir bi na istu parcelu trebalo saditi tek svake treće ili još bolje tek nakon četvrte godine.

Kako zbog ograničenih zemljiš-nih kapaciteta veliki dio obiteljskih gospodarstva još uvijek ne poštuje ova pravila, važno je u plodored

s čestim uzgojem krumpira uklju-čiti biljne vrste koje smanjuju štet-nost zemljišnih uzročnika bolesti. To značajno smanjuju kakvoću i prinose gomolja krumpira (npr. Rhizoctonia, Streptomyces, Spon-gospora, Colletotrichum, Helmint-hosporium i dr.).

Također je poznato da kulture pogodne zelenoj gnojidbi (npr. ra-uola, facelija, repica, uljna rotkva, zatim smjese za zelenu gnojidbu koje sadrže lupinu, stočni grašak, faceliju, aleksandrijsku djetelinu, heljdu i uljnu rotkvu) smanjuju populaciju cistolikih nematoda (Globodera) u tlu, pa bi tržni pro-izvođači jestivog krumpira ove spoznaje trebali što više koristiti u praksi.

sajmovi

Šesti po redu Međunarodni sajam inova-cija, eko ideja, proizvoda i tehnologija u po-ljoprivredi i prehrambenoj industriji, ove će godine prvi puta na Jadranu okupiti oko 300 izlagača iz svih krajeva Hrvatske, te izlagače iz Irana, Rusije, Poljske, Mađarske, Rumunj-ske, Makedonije, Švedske, Slovenije, BiH i drugih zemalja, a očekuje se i rekordan broj posjetitelja.

Najnovije ideje, proizvodi, inovacije i teh-nologija hrvatskih i stranih inovatora, podu-zetnika, obrtnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bit će predstavljeni na više od 1000 kvadratnih metara izložbenog pro-stora, u dvorani biogradske osnovne škole. Uz službeni prodajno-izložbeni sajam orga-nizatori Udruga inovatora Hrvatske, Grad Biograd i Turistička zajednica grada Biogra-da pripremaju bogati gastronomski i zabav-ni program, te stručna predavanja i skupove o aktualnim temama iz područja poljoprivre-de i proizvodnje hrane.

Predstavite se na 6. AGRO ARCIVodeći sajam inovacija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, AGRO ARCA ove će se godine održati od 30. kolovoza do 1. rujna u samom srcu Jadrana, Biogradu na Moru, a zainteresirani izlagači prijaviti se mogu do 19. kolovoza ove godine.

Organizacijom sajma Agro Arca 2013 že-limo pružiti mogućnost svim sudionicima da na jednom mjestu predstave svoju inovativ-nost i kreativnost kao i dosege u inoviranju proizvodnje i prerade hrane. Prigoda je to i poslovnim ljudima iz Hrvatske i inozemstva da se upoznaju s jednim dijelom najnovijih dostignuća u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, te s dostignućima na području ekološke i tradicionalne proizvodnje hrane – rekao je glavni tajnik Udruge inovatora Hr-vatske Vojislav Raušević dodajući kako su jedna od ključnih tema ovogodišnjeg sajma obnovljivi izvori energije.

Iz Udruge inovatora Hrvatske pozivaju inovatore, poljoprivrednike, poduzetnike i obrtnike iz svih krajeva Hrvatske da u jed-nom od najljepših jadranskih turističkih odredišta, Biogradu na Moru pokažu svoje inovacije, proizvode i usluge u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Prijave za izlagače bit će otvorene do 19. kolovoza ove godine.

Uz Udrugu inovatora Hrvatske, Grad Biograd na Moru i Turističku zajednicu grada Biograda na Moru, organizaciji ovo-godišnjeg sajma pridružili su se i Turistič-ka zajednica Zadarske županije, Hrvatska gospodarska komora Zadarske županije, Hrvatska obrtnička komora Zadarske župa-nije, Obrtnička komora Zagreb, Ceh ugosti-telja i Hrvatska zajednica tehničke kulture kao suorganizatori, Maraska d.o.o., VRANA d.o.o., ALTPRO d.o.o. i PIP d.o.o. kao tvrt-ke partneri, te Ministarstvo poduzetništva i obrta i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa kao pokrovitelji.

Više o svemu nawww.agro-arca.com

MEÐUNARODNI SAJAM INOVACIJA,EKO IDEJA, PROIZVODAI TEHNOLOGIJA U POLJOPRIVREDII PREHRAMBENOJ INDUSTRIJII PREHRAMBENOJ INDUSTRIJISportska dvorana, Osnovne škole BiogradBiograd na Moru

6.30. 8. - 1. 9. 2013.

INFORMACIJE I PRIJAVEUdruga inovatora HrvatskeDalmati nska 1210000 ZagrebSilvana Svilartel.: +385 1 48 86 540fax.: +385 1 48 46 433GSM: +385 91 50 60 929e-mail:[email protected]@inovatorstvo.comwww.inovatorstvo.com

Grad Biograd na MoruTrg kralja Tomislava 523210 Biograd na MoruDrina BešenićStručni suradniktel: +385 23 383 127fax: +385 23 383 377GSM: +385 99 85 17 102 +385 98 478 619E-mail: [email protected]

reklama_uih_gospodarski_list_agro_arca_2013.indd 1 5.7.2013 9:37:24

52

NOVE TEHNOLOGIJE


U članku objavljenom u časopisu Na-ture Climate Change objavljen je sveo-buhvatan sustav za izradu modela koji uključuje simulacije različitih usjeva s poboljšanim modelima klimatskih pro-mjena.

Preciznije prognoziranje prinosa

„Nova saznanja omogućavaju pre-ciznije prognoziranje prinosa pšenice na svjetskoj razini, te umanjuju politič-ke i socijalno - ekonomske utjecaje koji mogu dati iskrivljenu sliku činjeničnog stanja“, smatra Bruno Basso, stručnjak za ekosustave sa Sveučilišta u Michiga-nu. „Kako bi bili sigurni u točnost pro-

gnoze budućih prinosa usjeva, izrađe-ne na temelju novih modela, vrlo je važ-no u prognozu uključiti i sve nedoumice koje imamo. Ako na usjeve i klimatske modele gledamo kao na jednu cjelinu, možemo shvatiti na koji će način po-većana razina stakleničkih plinova u atmosferi, zajedno s povećanjem tem-perature i promjenama oborina, utjecati na prinose pšenice na globalnoj razini“, tvrdi Basso.

Poboljšani modeli usjeva mogu po-moći razvijenim zemljama, kao i ze-mljama u razvoju, u prilagođavanju na

Nahraniti 9 milijardi ljudi!Međunarodni tim znanstvenika razvio je modele usjeva kako bi se uspješnije mogla prognozirati proizvodnja hrane za rastuću svjetsku populaciju, za koju se predviđa da će do sredine 21. stoljeća dosegnuti brojku od 9 milijardi ljudi, koja je uz to suočena i s klimatskim promjenama.

klimatske promjene i kreiranju politike za poboljšanje sigurnosti hrane i pre-hranjivanja većeg broja ljudi.

Poljoprivredni menadžmentSALUS je prvotno osmislio Joe

Ritchie, istaknuti profesor sa Sveučilišta u Michiganu, a Basso je nastavio njego-vim stopama pridodajući nove značajke za bolje predviđanje utjecaja poljopri-vrednog menadžmenta na prinose.

„Imamo mogućnost izmjene scenarija, možemo ih pokrenuti istovremeno, te us-porediti njihove ishode. To nam nudi sjaj-nu bazu za jednostavnu usporedbu razli-čitih pristupa menadžmentu zemljišta, i odabir učinkovitih strategija za povećanje prinosa i reduciranje utjecaja na okoliš poput ispiranja nitrata i emisije staklenič-

kih plinova“, kaže Basso. Za ovu studiju, tim je proma-

trao simulirane prinose iz 27 ra-zličitih modela usjeva pšenice. Pomoću SALUS-a, Basso je bio u mogućnosti prognozirati utje-caj temperaturnih promjena, oborina i emisije CO2 na prino-se pšenice.

SALUS je primijenjen i na nekoliko drugih projekata u ko-jima se nadgledao prinos žitari-ca i utrošak vode u sušnim po-dručjima poput Teksasa, Sibira ili Afrike.

„Moj je ambiciozni cilj pove-ćati znanstvenu svijest kako bi

živjeli u boljem svijetu s manje siromaštva i dovoljnim količinama hrane za čitav pla-net“, rekao je Basso.

Robot nadzire usjeveZbog promjena klime i sve toplijih i su-

ših ljeta, poljoprivrednici se suočavaju s potrebom natapanja svojih polja. Najveća je teškoća odrediti koliko kojoj kulturi tre-ba vode i kada. Upravo su se tim proble-mom pozabavili istraživači sa sveučilišta u Madridu i razvili robotsku napravu Ros-phere.

Radi se o stroju u obliku kugle u ko-joj se zapravo skriva sofisticirani robot koji se može kretati po neravnom terenu i svojim senzorima mjeriti vlagu u tlu. Ro-bot se sam pokreće zahvaljujući jedno-stavnom principu središta mase. U sebi ima sustav dva njihala koji omogućavaju kretanje u različitim smjerovima bez ikak-ve vanjske pomoći, ali se njime, također, može upravljati i pomoću daljinskog upravljača.

Podaci koje Rosphere prikupi na polju mogu pomoći ratarima da odrede treba li natapati tlo, odnosno koji dio tla treba više, a koji manje vode.

Autori su izuzetno zadovoljni moguć-nostima Rosphere robota, te ističu kako je tijekom testiranja pokazao velik poten-cijal za korištenje i u drugim industrijama, jer svojom prisutnošću nije ometao kreta-nje i rad ljudi. Nadaju se da bi, zbog svoje relativno niske cijene, u budućnosti mo-gao uvelike pomoći poljoprivrednicima u donošenju odluka o natapanju, gnojidbi, pa čak i obrani od štetnika.

Marin Burić, dipl. ing. agr.

Robot Rosphere izgleda poput nogo-metne lopte, ali u sebi krije savršen sustav njihala koja ga mogu pokretati po svakom terenu, a opremljen je i sen-zorima koji mjere vlagu u tlu i određuju kad treba natapati usjev

SALUS je sustav za izradu modela koji uključuje simulacije različitih usjeva i služi za prognozira-nje stanja tla, usjeva te hranjiva u sadašnjim i bu-dućim klimatskim uvjetima

Basso i njegov istraživački tim razvili su sustavni pristup za model održive uporabe poljoprivrednog zemljišta pod nazivom SALUS (Land-Use Su-stainability). SALUS je novi „alat“ za usjeve koji služi za prognoziranje stanja tla, usjeva te hranjiva u sadaš-njim i budućim klimatskim uvjetima. Može se koristiti i za evaluaciju plo-doreda, datuma sjetve (sadnje), na-tapanja i uporabe gnojiva, te prinosa i njihovog utjecaja na stanje tla.

53

pisali smo nekad

20. srpnja 2013. gospodarski list

Zagreb, 23. lipnja 1913. Broj 12 – Godina LXXI.

Kuhanje medice„Želiš li načiti 100 litara mednog vina, valja da

uzmeš 30 do 40 kilograma čistoga vrcanog meda i 70 litara vode kišnice.

Med za priređivanje mednog vina neka je što čišći i ako je ikako moguće svjetliji. Od kesteno-va meda medno je vino žuko, dok je od heljdina tamnije i imade jači miris po medu. Voda za pri-ređivanje mednog vina najbolja je kišnica, jer je najčistija i najmekša. Kišnicu ne treba posebice prekuhavati, dok se zdenčana mora prije uporabe dobro prokuhati, pustiti, da se ohladi i paziti, da je talog na dnu kotla opet ne uzmuti. Bačva, u kojoj će medni sok (medica, mošt) vreti, mora biti izvanredno čista i vinska mirisa. Valja je stoga prije dobro pregledati i valjano očistiti. Nezdravu i pokvarenu bačvu ne uporabljuj, jer ćeš sigurno vino pokvariti i time si nanijeti štetu. Kotao, u kom će se medni sok ili medica kuhati, neka je bakren i čist.

Cijeli postupak pripravljanja mednog vina dijeli se na tri dijela: 1. priugotavljanje mednog soka ili medice; 2. vrenje medice i 3. postupanje s gotovim vinom,

Priugotavljanje mednog soka 30 do 40 kilograma čista vrcana meda promi-

ješaš dobro u čistoj posudi (bačvi, badnju) sa 70 litara kišnice ili prokuhane vode. Zatim staviš u kotao jedan dio toga soka i pustiš, da se polaga-no kuha, dok se na površini ne počne sakupljati muzgavo-bijela pjena. Tu pjenu valja marljivo obirati. Kada počne tekućina u koti u vreti, valja paziti, da pod kotlom prenaglo ne gori, jer bi sok iz kotla mogao prekipjeti. Kada je medica u kotlu tako dugo vrela, da se na površini više ne pojavljuje pjena, a medica je sasma bistra, treba je izliti u škafove, da se ohladi. Tako treba prokuhati svu medicu.

Zaudara li medica previše po medu, valja je tako dugo puriti t. j. usijano željezo u nju turati, dok ne

Kako se medno vino pripravljalo 1913.„Više me je pčelara pitalo, kako se

pripravlja medno vino, pa ću stoga priopćiti najjednostavniji način

pravljenja. Na taj sam način pravio i ja g. 1912. medno vino, a tako rade

i mnogi drugi, pa su uvijek bili s uspjehom zadovoljni.“ Riječi su to iz članka o pripravljanju mednog vina

autora Frana Stipetića iz Struge, koji je objavljen 23. lipnja 1913. g. u

broju 12 Gospodarskog lista.

izgubi miris po medu. Medici se može pridoda-ti i 1 decilitar finoga ruma, da vino bude jače i ukusnije.

Kad se je medica malo ohladila, izlije se u bačvu, u kojoj će se podvrći alkoholnom vrenju.

Bačvu ne valja sasma napuniti s medicom, nego neka je 3 do 4 litre manjka, ali za to treba napuniti s medicom, malo burence ili pak bocu od 10 L da se imade čime napuniti bačva, kad jednom medica

odvrije i postane mednim vinom. Bačva se ne začepi, već se na nju stavi vrelnjača ili

pak platnena krpica.

Vrenje mediceVrenjem, koje potpomažu vrelne

gljivice, pretvara se med u alkohol, ugljičnu kiselinu i druge kemijske sastojine. Da se uzmognu vrelne

gljivice u što većoj množini razviti, potreban je uzduh i toplina. Toplina sobe ili podruma, u kojem se ba-čva s medicom nalazi, valja

da je stalna, ali nikad ispod 20° C, a niti iznad 22° C.

Ne ima li u dotičnoj prostoriji naznačene topline, treba ložiti, dok se rečena toplina ne postigne. Za 2 do 3

dana počet će medica burno vreti, a to vrenje traje 2 do 3 tjedna. Iza toga nastaje tiše vrenje, koje traje 3 do 4 mjeseca, prema tomu, kakva je toplina.

Za vrijeme vrenja ne smije se podnipošto dirati u bačvu, ni medicu teglicom vaditi ili inače uzne-mirivati. Na površini tekućine načini se tada neka dlenava ili sluzava tvar, koja se ne smije odstraniti, dok traje vrenje. Odstrani li se ona, ciknut će vino. Prislonivši uho na bačvu uvjeriti ćemo se o stanju medice t. j. je li vri ili ne. Nakon 3 do 4 mjeseca prestane medica vreti i postane mednim vinom, koje tada valja pretočiti u čistu i zdravu bačvu. Bačvu treba sasma napuniti i vranjem dobro za-čepiti. U bačvi dozrije medno vino, ali se može i u boce natočiti ili odmah trošiti.

Postupanje s gotovim vinomBačve s mednim vinom imadu se čuvati u zdra-

voj i čistoj pivnici, u kojoj neka je toplina od 6 do 18° C. U istoj se pivnici ne smije čuvati kiseli kupus, repa, ocat itd., jer bi medno vino moglo lako na sebe navući octene gljivice i pokvariti se. Medno se vino ne smije teglicom iz bačve vaditi, jer bi moglo ciknuti, nego se imade na pipu staviti. Stavlja li se medno vino u boce, valja ove začepiti s novim čepovima i ležećke u pijesak staviti. Boce se imadu prije uporabe dobro oprati, a čepove u toploj vodi namočiti.

Ako je upotrebljena zdrava bačva i ako se nije u medicu za vrijeme vrenja diralo, biti će i medno vino dobro, te je sigurno, da se pokvariti ne će. U slučaju, da je medno vino mutno, može se očistiti s bjelancem od jajeta. 5 do 6 bjelanjaka pomiješaj sa šakom soli i stuci od njih snijeg. Taj se snijeg ulijeva uz neprestano miješanje u bačvu od 100 litara mednog vina i ostavi se nekih 10 dana u miru. Nakon toga se vremena vino u čistu bačvu pretoči.

Na početku sam rekao, da se za priugotavljanje mednog vina uzima 30 do 40 kilograma meda, a za slabije i 30 kg. dostaje. Za trgovinu valja da je medno vino jače, a za domaću porabu slabije. Finija medna vina i medni šampanjac priugotavlja se na poseban način.

Pripremio: Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

Agrumi su zimzeleno voće podrijetlom iz jugoistočne Azije, a stoljećima se uzga-jaju na Mediteranu kao voćarske kulture na otvorenom. Zbog svoje osjetljivosti na hladnoću i jake vjetrove, agrumi se u kon-tinentalnim krajevima mogu uzgajati samo kao lončanice u zimskim vrtovima. Većinom su samooplodne voćarske kulture iako po-stoje i stranooplodne sorte, a ekonomska rodnost traje od 40 do 70 godina.

Najveća ekonomska vrijednostCijela faza proizvodnje, pripreme i distri-

bucije proizvoda dobivenih iz ekološkog uz-goja agruma mora se prilagoditi zakonima i pravilnicima o ekološkoj proizvodnji poljo-privrednih i prehrambenih proizvodnja.

Najveću ekonomsku vrijednost među agrumima imaju naranče, mandarine, li-mun i grejpfrut, dok su od manjeg značaja vrste šedok, limeta, gorka naranča i četrun.

Kako će izgledati nasad agruma ovisi o većem broju čimbenika, od kojih se na neke može znatno utjecati. Na kvalitetu na-sada značajan utjecaj ima odabir prikladne klimatske i pedološke lokacije. Nedostatak padalina, niske temperature, jaki vjetrovi su ograničavajući faktor rentabilne proizvodnje agruma.

Ekološki uzgoj agrumaNepovoljni klimatski uvjeti, prvenstveno niske zimske temperature i jaki vjetrovi, ograničavaju uzgoj agruma na cijelom području Hrvatske, a po-godni uvjeti za uzgoj su na dalmatinskom obalnom području, na otoci-ma, te na području Opuzena i cijele neretvanske doline.

Kritične temperatureLimun razvija vegetativan rast nekoliko

puta tijekom godine što može dovesti do istodobne pojave cvijetova i plodova u razli-čitom stupnju razvitka. Limun je zbog ovog svojstva najmanje otporan na niske tempe-rature, te je kritična temperatura oko -5°C.

Na podlozi trolisne naranče ova granica je i do -7°C. Po stupnju otpornosti na niske temperature mandarine su približno na istoj granici kao i naranče, a jedino je manda-rina Unshiu znatno otpornija od svih vrsta agruma.

U proljeće za vrijeme cvatnje agruma, pojava vrućih južnih vjetrova uzrokuje ome-tanje normalnog tijeka oplodnje cvjetova i pogoduju pojavi raznih biljnih bolesti.

Protiv niskih temperatura, jakih hlad-nih vjetrova, koriste se pogodni materijali kojima se omotavaju stablo i krošnje te se podižu armature s mrežom. Podizanjem vje-trobrana s određenim prikladnim drvećem

sprječava se negativan utjecaj hladnih vje-trova na nasad.

Za podizanje vjetrobrana treba koristiti brzorastuće drveće kao što su čempresi i sl., koji se sade nekoliko godina prije podi-zanja nasada agruma, da bi mlade sadnice agruma odmah nakon sadnje imale odgo-varajuću zaštitu od vjetra.

Ograničenja u uzgojuAgrumi se uzgajaju na vlastitom korijenu

ili podlozi drugih vrsta roda Poncirus, Citrus ili njihovih križanaca. Poncirus trifoliata (tro-lisna naranča) je generativna podloga koja se koristi kada se agrumi sade u hladnijim područjima. Odlikuje se manjom bujnošću, osjetljive su na fiziološki aktivno vapno i za-slanjenost tla.

Agrumi koji su cijepljeni na podlogu gor-ka naranča formiraju plodove s većom koli-činom šećera, bolje podnose veću količinu fiziološkog vapna i mogu uspijevati na težim tlima, ali odlikuje se manjom otpornošću na zimu i na biljne bolesti.

Na voćarskim područjima južne Dalma-cije ograničenja u uzgoju agruma koja se odnose na fizikalna svojstva tla je kameni-tost, stjenovitost i zbijenost tla. Ograničenja u uzgoju agruma koja se odnose na kemij-ska svojstva tla, su niski sadržaj humusa, prisutnost karbonata i aktivnog vapna, te soli. Općenito za agrume najprikladnija su lakša tla, odnosno pjeskovito-ilovasta, ilo-vasta te glinasto ilovasta, prozračna, dobro drenirana tla, s dosta humusa i biološki vrlo aktivna.

Manja poljoprivredna gospodarstva mogu iz ekološkog uzgoja agruma pro-izvesti izvorne poljoprivredne proizvo-de visoke kvalitete i prepoznatljivosti

Zbog malog udjela poljoprivrednog zemljišta u Dalmaciji, proizvodnja agruma ne može biti konkurentna kroz intenzivnu proizvodnju. Treba se oslanjati na manja poljoprivred-na gospodarstva koja su u stanju iz ekološkog uzgoja agruma proizvesti izvorne poljoprivredne proizvode visoke kvalitete i prepoznatljivosti. Na taj način bi se osiguralo bolje is-korištavanje proizvodnih kapaciteta tla na otocima i obalnom području, veći prihodi po gospodarstvu te bi se ostvarila revitalizacija otoka. Kao pozitivan primjer je pilot projekt na-sada agruma iz ekološkog uzgoja na otoku Visu, gdje se dobivaju plodovi iz organskog uzgoja, svježi i mirisni koji nisu tretirani pesticidima.

Tijekom ljetnih mjeseci javljaju se vlažni vrući vjetrovi s većom relativ-nom vlažnošću zraka koji povoljno djeluju na smanjenje evapotran-spiracije. Na taj način agrumi lakše podnose pomanjkanje vlage u tlu za vrijeme suša.

Na uzgojnom području za agrume u Hr-vatskoj postoje znatne poljoprivredne površine s povećanim sadržajem aktiv-nog vapna u tlu. Biljke na takvom tlu sporije rastu i pokazuju znakove kloroze, te treba paziti da količine fiziološki aktiv-nog vapna u tlu ne prelaze 10%.

ekološka poljoprivreda


Povećanje kiselosti ili alkalnosti tla znat-no ujteče na uspješnost proizvodnje, jer agrumi najbolje uspijevaju na neutralnim do slabo kiselim tlima (pH 6-6,5). Dolina Neretve oko Opuzena je područje s velikim ravnim površinama prikladno za podizanje velikih nasada agruma. To su aluvijalna po-dručja s glineno-ilovastim i humusno gline-nim tlima.

Za razvoj agruma potrebno je prilično vlažno tlo, a u ekološkim uvjetima medite-ranske klime u Dalmaciji redovito dolazi do pojave nedostatka vlage tijekom ljetnih mje-seci, a sve češće i tijekom proljeća i rane je-seni, te je za ozbiljnu proizvodnju potrebno osigurati sustav za natapanje, a najfunkcio-nalnijim se pokazao sustav kap po kap, jer su znatne uštede u vodi.

Obrada tlaTreba voditi računa da je proizvodna

jednica za ekološki uzgoj agruma dovoljna udaljena od izvora industrijskog onečišće-nja i onečišćenja iz konvencionalne proi-zvodnje. Nakon odabira proizvodne jednice za podizanje nasada, potrebno je provesti kemijsku analizu tla da bi se utvrdile količi-ne organskog gnojiva potrebe za meliorativ-nu gnojidbu.

Tla su na našem primorju siromašna organskom tvari, te bi se bez dodavanja stajskog gnoja, odnosno uporaba tekućih žvotinjskih gnojiva (gnojovka i gnojnica uz prikladno razrjeđivanje) i komposta od bilj-nih otpada, jako pogoršala struktura tla. Ukoliko nemamo dostatnih količina staj-skog gnoja, potrebno je prije meliorativne gnojidbe provesti humizaciju tla uzgojem leguminoza, (grahorice, grašak) najmanje dvije ili tri godine uzastopce. Svake godine u proljeće, pri jačem rastu leguminoza, nuž-no ostaviti otkos dva do tri dana da se pro-suši, a zatim se zaore na dubinu od 30 cm.

Osnovna obrada tla se sastoji od rigola-nja ili podrivanja na dubini od 60 do 80 cm, nakon čega se površina izravnava da bi se omogućilo brži i kvaliteniji rad strojeva i lju-di te se spriječilo zadržavanje vode na de-presijama. Razmak sadnje između i unutar redova ovisi od vrste agruma, vrsta podlo-ge, načina obrade tla, o položaju i veličini nasada i dr.

Kopanje jama za sadnju obavlja se mje-sec dana prije sadnje kako bi se jama i iskopana zemlja izložila vanjskom utjecaju atmosfere. U iskopane jame se stavlja 20 do 30 kg stajskog gnoja, koji se potpuno izmi-ješa sa zemljom.

Sadnja agruma može se obavljati u jesen ili proljeće. S obzirom na naše klimatske pri-like, najbolje je sadnju provesti od 15. ožuj-ka do 15. travnja, kada prođe opasnost od proljetnih mrazeva. Jesensku sadnju treba obaviti od polovine rujna do početka stude-noga i to na položajima koji su zaštićeni od hladnoće.

Sadnice i sorteNiz je tehničkih problema s kojima se su-

sreću ekopoljoprivrednici, a jedan je nedo-statak kvalitetnog sadnog materijala. Sad-nice agruma treba nabavljati u rasadnicima

koji provode zdravstvenu kontrolu matičnih nasada i sadnica, na bolesti i štetnike. Sad-nice su obično u plastičnim kontejnerima, te trebaju imati deklaraciju, kojom se jamči da je sadnica proizvedena pod stručnim nad-zorom.

Uzgojni oblikKao uzgojni oblik za agrume u ekološ-

kom uzgoju preporuča se popravljena pi-ramida. Sadnice se prije početka vegetaci-jonog rasta skraćuju na visinu 1m kako bi se potaknuo razvoj mladica od kojih će se oblikovati osnovne grane.

Cilj rezidbe agruma u vegetaciji je uspo-stavljanje ravnoteže između bujnosti rasta i produktivnosti stabla. Preporučljivo je rezid-bu agruma ograničiti na najnužniju mjeru, jer rane nastale pri rezidbi teško zacjeljuju, što dovodi do razvitka bolesti.

Na početku vegetacije potrebno je skra-titi preduge prošlogodišnje izboje koji bi pod teretom plodova zasjenili niže dijelove krošnje, a skraćivanjem dugačkih izboja pri nižim dijelovima krošnje sprečava se njiho-vo povijanje do tla pod utjecajem plodova te na taj način ne dolazi do prljanja plodova i pojavu uzročnika bolesti. Nasadi agruma u kojima se provodi pravilna njega i obrada i u kojima su stabla zdrava i normalne bujne vegetacije ne trebaju jaču rezidbu.

Agrumi imaju svojstvo da se korijenov sustav velikim dijelom razvija u gornjem slo-ju tla. Imajući u vidu takvo svojstvo agruma, dio rasprostiranja korijenovih žila pod kroš-njom se nastire organskom masom. Površi-na između i unutar redova nasada agruma, osim u krugu pod stablima zasije se trava-ma i leguminozama čija se pokošena masa može iskoristiti kao organska masa za na-stiranje. Malčiranjem tla povećava se otpor-nost stabla na niske temperature, sprječava se gubitak vlage, djelatnost mikroorganiza-ma je vrlo intenzivna, sprječava se erozija tla, zaslanjivanje i rast korova.

Danijel Tomić, dipl. ing. agr.

Podizanje nasada agruma može biti rentabilno ako se radi o površinama od pola hektara, pa i manje, ukoliko je osiguran sustav za natapanje.

U dalmatinskom podneblju treba biti ta-kva gustoća nasada da osigura dovoljno topline i sunčeve svjetlosti za dobro do-zrijevanje plodova agruma. Ne preporu-ča se gusta sadnja, nego razmak između redova i unutar reda sadnica treba izno-siti 5x4 ili 5x5m.

Najpoznatije sorte naranče su Was-hington Navel, Navel Parent, Bella-dona, Jaffa, Moro, Tarocco orange, Skagss bonanza navel, a naše udo-maćene sorte su Katarina, Kuparka i Portugalska.Sortne grupe mandarina Unshiu, Ha-vana i Clementine najbolje odgova-raju ekološkim prilikama našeg agru-marskog područja. Sorte limuna koje su zastupljene u Dalmaciji su Mjesečar, Heureka i Li-sabon. U zemljama gdje je proširen uzgoj limuna zastupljene su sorte Meyer, Monachello, Djenoveški, Femi-nello, Vernia, Panache, Villafranca i dr. U svijetu se sve više proširuje areal uzgoja grejpfruta, te je selekcijom uzgojen veliki broj sorata od kojih su najpoznatije Natzumikan, Duncan, March seedless, Redblush, Shambar.

Mandarina Unshiu

ekološka poljoprivreda


voćarstvo

Prijevremenom opadanju plodova sklo-ne su gotovo sve sorte jabuka, ali se neke od njih odlikuju povećanom osjetljivošću. Primjerice u pojedinim godinama i više od polovice plodova stare američke sorte ja-buke ‘McIntosh’ može otpasti. Otpali plo-dovi trpe mehanička oštećenja kroz koja ulaze uzročnici truleži, pa plodovi nisu ni za kakvu uporabu.

Čimbenici koji pogoduju opadanju plodova prije berbe

Jačina opadanja plodova prije berbe ovisi o nekoliko čimbenika kao što su:

● ishrana● zdravstveno stanje● ljetna rezidba● opskrbljenost stabla vodom● temperatura u vegetaciji● količina priroda

IshranaOpadanju plodova pred berbu sklonije

su voćke kojima nedostaje magnezij, ali i one koje su pregnojene kalijem i borom. Stoga je važna uravnotežena gnojidba. Takav će pristup ne samo umanjiti moguć-nost preranog opadanja plodova, nego će pogodovati njihovoj skladišnoj sposobno-sti. U slučaju nedostatka magnezija, pre-poručuje se prskanje magnezijevim solima u početku vegetacije.

Zdravstveno stanje voćakaSvi štetnici i bolesti koji oštećuju lišće

istovremeno dovode do povećanog opa-danja plodova pred berbu, jer se smanjuje fotosinteza voćke i opskrba plodova asimi-latima. Stoga je kvalitetna zaštita od bolesti i štetnika istovremeno i jedan od načina sma-njenja pojave opadanja plodova pred ber-bu. Osobito je važno dobro suzbiti štetne

Opadanje plodova jabuka prije berbe

Prijevremeno opadanje plodova velika je teškoća u uzgoju jezgričavog voća, posebno jabuka. Razlog tome je tvorba hormona etilena koji je važan za dozrijevanje ploda, ali i njegovo odvajanje od rodnog izbojka.

Određivanje škrobnog indeksa pomoću jodno-škrobnog testa (J-K-J-test)

Plod jabuke se prereže uzdužno. Uroni se u jodnu tinkturu (otopina 3 g joda i 4 g kalijeva jodida u 1 litri destilirane vode)Poslije nekoliko minuta donosi se ocjena o zrelosti plodova na osnovi deseterodi-jelne ljestvice intenziteta obojenosti presjeka ploda.

grinje i lisne minere, jer napad ovih štetnika izaziva jače opadanje plodova pred berbu.

Opskrba voćaka vodomNekada su se voćke u kontinentalnom

području mogle uzgajati i bez natapanja, ali danas bez natapanja nema ozbiljne proizvodnje voća za tržište. Razlog tome je promjena klime, ali i zahtjeva tržišta koje ne oprašta greške. To je posebice značaj-no ulaskom Hrvatske u EU, kada će se do-maća proizvodnja suočiti s jakom konku-rencijom. Oprema za natapanje posljednjih godina postaje sve povoljnija.

TemperaturaPočetak i intenzitet opadanja plodova

pred berbu ovisan je o temperaturi zraka. Opadanje plodova počinje istovremeno kad počne tvorba etilena u plodu, što se otprilike poklapa s fazom u kojoj se škrob razgradio otprilike 20 - 30 % ili kada je nestao iz zone sjemenjače, što možemo provjeriti jednostavnim jodno-škrobnim testom.

Ljestvica intenziteta obojenosti presjeka ploda1–2 crnoplava boja na cijeloj površini presjeka; plodovi su potpuno zeleni3–4 površina plodova oko sjemene kućice i provodnih kanala neobojena je,

ostala je površina presjeka crnoplava; započela je faza dozrijevanja ploda5–6 na tamnoj osnovi cijelog presjeka ploda javlja se prosvjetljavanje, a pare-

nhim je ploda obojen tamnoplavo samo pod pokožicom; optimalno stanje za dugo čuvanje7–8 tamno obojenje ispod pokožice plodova i dijela parenhima, oko provod-

nih kanala; plodovi su samo za kraće čuvanje i prijevoz 9–10 plodovi su ispod pokožice na presjeku neznatno potamnjeni ili potpuno

svijetli; konzumna zrelost

Zbog razgradnje staničnih stijenki u tzv. apscisnoj zoni (mjestu gdje se spa-ja peteljka ploda s rodnim izbojkom), veza ploda i izbojka slabi i tada se on drži samo na provodnim snopovima koji mogu lako puknuti.

Ljetna rezidbaPremda je ljetna rezidba obvezan po-motehnički zahvat za poboljšanje osvi-jetljenosti krošnje i postizanje dobre obojenosti plodova, treba je pažljivo obaviti. Prejaka ljetna rezidba može pojačati opadanje plodova pred berbu. Idealan je omjer od 20 do 25 listova na jedan plod. Ako je taj omjer manji, opa-danje plodova pred berbu je jača, a ako je navedeni omjer veći krošnja je previ-še zasjenjena i izostaje pozitivan učinak na obojenost plodova.

1 2 3 4 5

6 7 8 9 10

voćarstvo



Ako je u prvom tjednu nakon početka tvorbe etilena u plodu temperatura niža, opadanje je slabije i počinje kasnije i obr-nuto. Ovisnost početka opadanja plodo-va i prosječne sedmodnevne temperature zraka nakon što je škrob u plodu razgra-đen u zoni sjemenjače, može se vidjeti u grafikonu.

PrirodIstraživanja su pokazala da je broj plo-

dova na stablu također povezan s inten-zitetom opadanja plodova pred berbu. Tako, stabla sa smanjim brojem plodo-va pokazuju i manju sklonost opadanju plodova pred berbu i obrnuto. Stoga se prorjeđivanjem plodova postiže ne samo bolja veličina i kakvoća plodova nego se i smanjuje opasnost od njihovog prijevre-menog opadanja.

Sredstva protiv opadanja plodova

Protiv opadanja plodova mogu se koristiti preparati na bazi naftiloctene kiseline (NAA) ili aminoetoksivinilglici-na (AVG). NAA može spriječiti opadanje plodova od 7 do 14 dana nakon prska-nja. Prskanje treba obaviti s barem 1000 l

vode po hektaru i to po mirnom vremenu predvečer ili rano ujutro.

Teškoća je što postoje znatne razli-ke između pojedinih sorata u reakciji na navedena sredstva, pa je nemoguće dati jedinstvene koncentracije koje, primjeri-ce za NAA, iznose od svega 5 do čak 50 ppm. Osim toga, moguće su i neželjene posljedice kao što je preveliko mekšanje

3‐4 → površina plodova oko sjemene kućice i provodnih kanala neobojena je, ostala je površina presjeka crnoplava; započela je faza dozrijevanja ploda 5‐6 → na tamnoj osnovi cijelog presjeka ploda javlja se prosvjetljavanje, a parenhim je ploda obojen tamnoplavo samo pod pokožicom; optimalno stanje za dugo čuvanje 7‐8 → tamno obojenje ispod pokožice plodova i dijela parenhima, oko provodnih kanala;

plodovi su samo za kraće čuvanje i prijevoz

9‐10 → plodovi su ispod pokožice na presjeku neznatno potamnjeni ili potpuno svijetli; konzumna zrelost

Ako je u prvom tjednu nakon početka tvorbe etilena u plodu temperatura niža, opadanje je slabije

i počinje kasnije i obrnuto. Ovisnost početka opadanja plodova i prosječne sedmodnevne

temperature zraka nakon što je škrob u plodu razgrađen u zoni sjemenjače može se vidjeti u

grafikonu.

Prirod

Istraživanja su pokazala da je broj plodova na stablu također povezan s intenzitetom opadanja

plodova pred berbu. Tako stabla smanjim brojem plodova pokazuju i manju sklonost opadanju

0

5

10

15

20

25

30

0 5 10 15 20 25 30

Tempe

ratura zraka (°C

)

Početak opadanja plodova (dana)

Odnos prosječne temperature zraka i početka opadanja plodova jabuke

plodova. Niti jedno od navedenih sred-stava nije registrirano u Republici Hrvat-skoj, pa voćarima stoje na raspolaganju jedino opisane uzgojne mjere u ovom članku kako bi ublažili prijevremeno opa-danje podova.

Prof. dr. sc. Tomislav JemrićZavod za voćarstvo

Agronomski fakultet u Zagrebu

www.tehnos.si

Poštovani kupci, firma Tehnos i naši zastupnici Vam žele ugodan odmor.

voćarstvo


u vinogradu

U matičnjacima prema trenutno važećem Pravilniku o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje loze (NN 133/2006) pojava virusa lepezastog lista, mozaika gušarke, uvijenosti lista vinove loze tip 1 i 3 mora biti svedena na najmanju moguću mjeru. Matičnjaci podloga uz četiri navede-na virusa dodatno podliježu i testiranju na virus pjegavosti vinove loze.

Na cijelom priobalnom području utvrđen je vrlo mali broj biljaka slobodnih od testi-ranih virusa (u prosjeku manje od 10%). Za razliku od toga na području kontinentalne Hrvatske utvrđena je znatno bolja situacija: oko 50% biljaka slobodno je od testiranih vi-rusa, a kao dominantan utvrđen je virus uvi-jenosti lista tip 1 čija prisutnost je potvrđena u oko 45% testiranih biljaka.

I dok je danas na našem tržištu dostupan sadni materijal introduciranih sorata zado-voljavajuće kakvoće (virus-free ili barem virus-tested), glavni problem predstavljaju autohtone sorte i ograničena količina njiho-vog virus-tested sadnog materijala. Ona se nalazi u slobodnoj prodaji što dodatno do-prinosi širenju virusa unutar već postojećih ili njihovom unosu u nove vinograde.

Virusi iz skupine uvijenosti listaU ovu skupinu ubrajaju se najrasprostra-

njeniji virusi prisutni u svim vinogradarskim regijama koji po ekonomskom značaju ne zaostaju za virusima infektivne degeneraci-je. Obuhvaćaju više različitih virusa od čega se ekonomski značajnima smatraju virusi uvijenosti lista vinove loze tip 1, 2 i 3.

OgraNIčavajUćI čIMbeNIk reNtabIlNe vINOgradarske prOIZvOdNje

Viroze vinove loze (2)

simptomi se pojačavaju sve do pojave prvog mraza i njihovog otpadanja. kod so-rata s crvenim bobicama javljaju se najprije na listovima donjih etaža u vidu neravno-mjerno raspoređenih mrlja crvenkaste ili ljubičaste boje.

s vremenom mrlje se povećavaju i spa-jaju tako da listovi u jesen prijevremeno poprimaju crvenu boju, dok usko područje oko primarnih i sekundarnih žila zadržava normalnu, zelenu boju. rubovi plojke se stanjuju, postaju lomljivi i uvijaju se prema naličju od kuda i potječe naziv bolesti. ti-jekom vegetacije ovi simptomi se šire od baze prema vrhu mladice, a kod jako osjet-ljivih sorata čitava površina lista poprima ta-mno ljubičastu boju.

kod sorata s bijelim bobicama simptomi na listovima vidljivi su u vidu žućenja među-žilnog područja, no navedene promjene su često puno suptilnije zbog čega se zaraza puno teže vizualno detektira.

američke podloge najčešće su nosioci latentne zaraze te se osim smanjenja vigora ne zamjećuju drugi simptomi. Osim nave-denih simptoma virus tipa 2 povezuje se s problemima u srašćivanju podloge i plemke koji su posebno izraženi kod podloga ko-ber 5bb i 1103p.

poznate vektorske vrste virusa uvijenosti tipa 1 su javorova štitasta uš, šljivina šti-tasta uš, lozina uš, smokvin crvac i bo-hemijska štitasta uš. virus uvijenosti tipa 3 sposobne su prenositi vunasta lozina uš, bohemijska štitasta uš, dugorepa štitasta uš, javorova štitasta uš.

Virusi iz skupine naboranosti drveta

kompleks naboranost drveta obuhvaća više uzročnika koji kod europske loze koja se uzgaja na vlastitom korijenu, američkih vrsta roda Vitis, te hibridnih podloga obično ne iskazuju simptome infekcije, ali daju uoč-ljive simptome kod cijepljene europske loze.

U uvjetima blage i vlažne klime simptomi mogu biti slabije izraženi ili mogu potpuno izostati. vrlo česta je i pojava zadebljanja

iznad mjesta srašćivanja podloge i plemke te izražena razlika u njihovom promjeru. kod pojedinih sorata zabilježene su i pro-mjene na listovima slične onima uzroko-vanima virusima iz skupine uvijenosti lista (uvijanje, žućenje i crvenilo). Zaražene biljke slabijeg su vigora te u proljeće mogu kasniti s otvaranjem pupova.

Zabilježeni su i slučajevi propadanja trso-va u svega nekoliko godina nakon sadnje. Nisu poznati njihovi drugi prirodni domaćini osim vinove loze. Osim zaraženim sadnim

Kao posljedica zaraze navedenim vi-rusima u proljeće dolazi do kasnijeg otvaranja pupova te slabijeg razvoja mladica. Prvi simptomi na listovima obično se javljaju sredinom ili krajem ljeta najprije na biljkama koje pate od vodnog stresa.

Osim zaraženim sadnim materijalom ovi virusi prenose se i štitastim ušima.

Osnovni simptom kod svih oboljenja uzrokovanih patogenima iz ove skupi-ne je pojava brazda i udubina na cen-tralnom cilindru. Navedeni simptomi mogu biti vidljivi samo na plemki, samo na podlozi ili na oboje. Intenzitet pro-mjena može varirati ovisno o kombina-ciji podloge i plemke.

Uvijanje lisne plojke te prijevreme-na promjena boje kod crvene sorte uzrokovano virusima iz skupine uvi-jenosti lista

Uvijanje lisne plojke te prijevremeno žućenje kod bijele sorte uzrokovano virusima iz skupine uvijenosti lista

U posljednjih desetak godina u komercijalnim vinogradima na području cijele Hrvatske provedena su sustavna istraživanja zaraženosti autohto-nih sorata virozama. Najlošije zdravstveno stanje utvrđeno je u priobal-nom području gdje je kao dominantan utvrđen virus uvijenosti lista tip 3 čija pojavnost na području Istre je preko 70% uz znatno nižu, ali također nezanemarivu, pojavnost ostalih virusa. Slična situacija utvrđena je i na području Dalmacije gdje je isti virus utvrđen u preko 80% uzoraka uz vrlo čestu istovremenu zaraženost biljaka s dva, tri ili čak četiri različita virusa.


u vinogradu

materijalom za A-virus vinove loze pozna-to je da se prenosi limunovim crvcem, smo-kvinim crvcem, dugorepom štitastom uši, tamnom štitastom uši, komstokovom štita-stom uši (Pseudococcus comstocki), bohe-mijskom štitastom uši te lozinom uši. vektori B-virusa vinove loze su dugorepa i tamna štitasta uš te smokvin i limunov crvac.

Kako prepoznati virusnu zarazu?

vizualni pregled nasada na prisutnost vi-rusa obavlja se dva puta godišnje sredinom proljeća za nepravilnosti u rastu, deforma-cije i promjene boje lišća te u kasnu jesen nakon otpadanja lišća za nepravilnosti na

rozgvi. spomenuti pregledi nasada su ko-risni, no svakako nisu pouzdani pokazatelj infekcije te se virus mora potvrditi i nekom od laboratorijskih metoda. Zbog svoje pri-stupačnosti, brzine i pouzdanosti danas je u širokoj primjeni metoda elIsa uz uporabu poliklonskih i monoklonskih protutijela. Za detekciju virusa najčešće se koristi floem dobro odrvenjele razgve u fazi mirovanja ve-getacije, a testiranja na sve navedene viruse mogu se obaviti na Zavodu za fitopatologiju na agronomskom fakultetu u Zagrebu.

SuzbijanjeNajučinkovitija mjera suzbijanja virusa

vinove loze je stalan i temeljit rad na una-pređenju zdravstvenog stanja sadnog ma-terijala putem klonske i sanitarne selekcije te korištenje testiranog sadnog materijala tj. njegova proizvodnja kroz rigorozne cer-tifikacijske programe uz primjenu napred-nih seroloških i molekularnih dijagnostičkih metoda. rasadnici moraju podlijegati stro-gim kontrolama kako bi se spriječile zaraze certificiranih matičnih biljaka, posebno pod-loga koje vrlo često ne pokazuju znakove zaraze. kod virusa koji se prenose pomoću štitastih uši, njihovo rano otkrivanje (uz po-moć feromonskih klopki i pregledom kore

ŠtetnostPostoji mnoštvo podataka o nega-tivnom utjecaju pojedinačnih i mje-šovitih virusnih infekcija. Štete koje uzrokuje variraju od umjerenih do visokih ovisno o soju virusa, osjetlji-vosti sorte, opskrbljenosti hranjivima i čimbenicima okoline. Štete se najče-šće očituju u smanjenju prinosa (i do 90%), smanjenju šećera i povećanju kiselina mošta, smanjenom prinosu drva, kašnjenju vegetacije i zriobe, smanjenom primitku podloge i plem-ke, slabijoj rizogenezi te smanjenoj otpornost na nepovoljne vanjske uv-jete (prvenstveno niske temperature). Eksploatacijski vijek zaraženih vino-grada može biti skraćen s uobičajenih 30-40 na svega 15-20 godina.

trsova u vrijeme mirovanja vegetacije) te suzbijanje pomaže u reguliranju populaci-je prije nego što ona dosegne kritični broj. vađenje zaraženih trsova dobra je mjera za sprečavanje širenja zaraze, posebno dok je broj zaraženih biljaka mali.

Dr. sc. Darko VončinaZavod za fitopatologiju

agronomski fakultet u Zagrebu

Udubljenja i nabori uzrokovani viru-sima iz skupine naboranosti drveta


Plugovi

Diskosne kosilice

ISPOR

UK

A O

DM

AH

!

SEN

ZA

CIO

NA

LNA

R

AS

PR

OD

AJA

OR

O IN

TERN

ATION

AL d.o.o.

Luka 345, 10340 Vrbovec tel: 01 / 2795 – 131, fax: 01 / 2795 - 137

*ponuda vrijedi do isteka zalihaM

M 152

• 4 brazde (3+1)• nosiva greda 150x150 • visina pluga 80 cm

• razm

ak između plužnih tijela 102 cm

• zahvat po brazdi: 14”-16”-18” (35-45 cm)

• mehanička regulacija zahvata brazde

• hidraulična regulacija prve brazde• rešetkasta plužna daska - tip VP• ZR

L pretplužnjaci • crtalo Ø

600, nazubljeno • kotač ledinaš, dubinski, gum

eni 690x320 sa ublaživačem

udara

11

.60

0 €

+ P

DV

14.300 € + PDV

GM

D 77

• radni zahvat: 2,80 m• širina otkosa: 2,10 m

• 7 diskova• usm

jerivač otkosa • potreban broj okretaja kardana: 540 o/m

in• potrebna snaga traktora: m

in. 50 KS

• kardanski izvod sa 6 utora• stražnje kopčanje• trotočje 1 i 2 kategorije• hidraulično podizanje• potreban 1 hidraulični izlaz na traktoru

4.5

00

€+

PD

V5.600,00 € + PD

V

U ponudi po specijalnoj cijeni

dostupni i sljedeći priključci:

plug MM

112 3ET

plug MM

122 3ET

kosilica GM

D66

kosilica GM

D 2820 F

kosilica GM

D 3120 F

rotodrljača HR

B302 D

rotodrljača HR

3504 D

rotodrljača HR

404 D

balirka FB2135

sijaćica 3 6RG

TS

sijaćica PL2/12R

sijaćica PREM

IA300

DID

-kuhn akcija_10.05_GL_1.indd 1

26.06.13 12:21:10


u vinogradu

Na prezentacijama su se osim struč-nog predavanja, mogle saznati i sve novosti o uzgoju vinove loze, razmijeniti iskustva s drugim vinogradarima ili posta-viti pitanja bayerovim stručnjacima.

Najbolje rješenje za zdravlje vinove loze

voditelji vinogradarskog segmenta, Petar Živković, dipl.ing. za kontinental-nu Hrvatsku, Dean Crnošija, dipl.ing. za Istru i sjevernu Hrvatsku, te Stipe Đuzel, dipl.ing. obišli su s okupljenima svaki vi-nograd, osvrćući se na specifičnosti svoje regije i izazove ovogodišnjih vremenskih uvjeta, te pružili informaciju što i kada je najbolje rješenje za zdravlje vinove loze.

Na jednom od bayerovih dana sudjelo-vao je i gospodarski list, u obilasku vino-grada koji je zaštitio bayer Cropscience.

Nakon pozdravnog govora renate de-janović, bayerovog agronoma na terenu i predstavnice za dio središnje Hrvatske i dio zapadne slavonije, na gospodarstvu vajda (Ivanić grad), predstavio se i vla-snik vinograda, tomo vajda, i izrazio za-dovoljstvo učinkom bayerovih proizvoda za zaštitu vinove loze, koristeći ih po pro-gramu i savjetima bayerovog stručnjaka pere Živkovića.

Na lokaciji grabersko brdo, pokus je postavljen na 0,3 ha, na kojima se treti-ralo 3000 trsova sortimenta pinot crni i graševina.

Tradicija vinogradarske proizvodnje

potom smo obišli vinograd i klet u vla-sništvu obitelji klasnić i voštinić, koji se također nalaze na južnoj padini graber-skog brda u pitoresknom ivanić-grad-skom kraju. tomislav voštinić se odlučio

Bayer Dani VinogradaDiljem Hrvatske, Bayer je tradicionalno i ove godine organizirao Dane vinograda, na kojima su se svi zainteresirani obilaskom vi-nograda mogli uvjeriti u djelotvornost vrhunskih Bayerovih proi-zvoda za zaštitu vinove loze.

za bayerove proizvode za zaštitu vinove loze, jer je ranije koristio proizvode raznih tvrtki , pri čemu je teško bilo pratiti učinak pojedi-nih sredstava, a bayerov program sadrži kompletnu paletu sredstava za zaštitu protiv svih bolesti i štetni-ka na vinovoj lozi. pokazao se kao najbolji i na gustom sklopu, jer se u njegovom vinogradu na 1 ha na-lazi 6400 trsova.

U podrumu kleti klasnić-voštinić kapaciteta 25 000 litara, od vina imaju škrlet, (autohtonu sortu si-sačko-moslavačke županije), gra-ševinu, sauvignon, te aromatični muškat otonel.

sljedeća lokacija koju smo obiš-li nalazila se u popovači. Na pito-mim obroncima Moslavačke gore s kojih se pruža prekrsan pogled na lonjsko polje, već četvrta ge-neracija obitelji Miklaužić obrađuje vinograde - 25 hektara vinograda za koje je specifična zatravljenost nasada i ekološki pristup zaštiti i obradi loze. glavninu ponude vina čine male serije autohtone sorte škrlet, te klasični francuski izbor (chardonnay, bijeli pinot, crni pinot i muškati).

bayerova sredstva koristili su u pokusu na 1 ha s 4500 trsova. Unatoč tuči i kišnom razdoblju koje nije pogodovalo cvatnji, rezultati zaštite su više nego dobri, u što su se uvjerili i brojni posjetitelji.

Na kraju su pregledani i vino-gradi „kašner“ u kutini. tradicija proizvodnje grožđa i vina u obitelji kašner traje dugi niz godina. Upot-punjena je i proizvodnjom prvog mosla-vačkog pjenušca „2M“ proizvedenog kla-sičnom metodom. U ponudi imaju škrlet, graševinu, chardonnay, traminac, a od cr-nih sorata frankovku i cabernet sauvignon.

Obitelj kašner također je izrazila zado-voljstvo kvalitetnom zaštitom po bayero-vom programa koji je izveden na površini od 1 ha s vrlo gustim sklopom od 7900 trsova.

Unatoč nepogodnoj godini, s Bayero-vim programom prskanja vinogradi su optimalno zaštićeni. Bayerovim stručnjacima upućeni su brojni upiti koja sredstva koristiti, u kojim količi-nama i kad je najbolje tretirati zaraže-nu lozu kako bi urod bio dobar.

svrha dana vinograda je približiti proi-zvođačima bayerov program zaštite vino-ve loze koji osigurava zdravlje vinograda i povećanje uroda. proizvodi Antracol WG, Antracol Combi, Mikal premium F i Profiler najbolja su kombinacija u borbi protiv plamenjače. pepelnicu spriječavaju proizvodi Nativo i Falcon, dok će se za sivu plijesan pobrinuti Teldor.

Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

U vinogradu „Vajda“

U vinogradu „Klasnić-Voštinić“

U vinogradu „Miklaužić“

I u vinogradu „Kašner“ posjetitelji su mogli čuti savjete Bayerovog stručnjaka Petra Živkovića

senzorno ili organoleptično ocjenjiva-nje jedan je od načina procjene kakvoće prehrambenih proizvoda pa tako i vina, a uz kemijsku analizu neophodna je zbog zaštite proizvođača i potrošača. Fizikal-no-kemijske analiza se provode propisa-nim objektivnim metodama, nakon čega slijedi detaljna analiza svih dojmova koje vino ostavlja na naša osjetila. konačna ocjena kakvoće vina se donosi na teme-lju njegove bistroće, boje, mirisa i okusa. Ocjenjivanja vina provode se prema pra-vilniku o organoleptičnom (senzornom) ocjenjivanju vina. vina ocjenjuju educi-rani ocjenjivači koji imaju iskustvo i daju objektivnu ocjenu nadilazeći svoj osobni ukus. Ocjenjivači moraju osim sortnih osobina poznavati tehnologiju proizvod-nje, te trendove u preferencijama potro-šača. Za pravilno ocjenjivanje vina po-trebno je najmanje 5 ocjenjivača, a svaki dodatni dodatno povećava objektivnost ocjene.

Metode ocjenjivanja vina su brojne, a mogu biti opisne i brojčane. Opisne metode podrazumijevaju opisivanje svoj-stava vina stručnim izrazima i od degu-statora traži izuzetnu izvježbanost, a pri-

Ocjenjivanje vina osjetilimaOcjenjivanje vina u kojem se služimo vlastitim osjetilima presudan je čimbenik u procjeni kakvoće vina bez obzira na brojne kemijske, fizi-kalno-kemijske i instrumentalne analitičke metode koje određuju samo objektivne parametre kakvoće.

donose promociji i cjelokupnom imidžu vina. Međutim, kod ocjenjivanja na vin-skim izložbama, sajmovima, te za potre-be rješenja za stavljanja vina u promet, u pravilu se primjenjuju brojčane metode. Unutar spomenutih metoda koriste se buxbaumova metoda prema kojoj pojedi-nom vinu može biti dodijeljeno maksimal-no 20 bodova.

Međutim, danas je gotovo na svim važnijim ocjenjivanjima u upotrebi meto-da 100 bodova, koja ja sastavni dio za-konskih propisa o senzornom ocjenjiva-nju vina u rH. spomenuta metoda ima detaljniju raspodjelu bodova za mirisna i okusna svojstva vina. tako se uz bistro-ću i boju, posebno ocjenjuju intenzitet, čistoća i kakvoća mirisa i okusa te ukupni dojam, što daje temeljitiji pristup svakom vinu.

Miris vinaMiris je svojstvo koje se procjenjuje

mirisanjem određenih hlapivih spojeva kojih u vinu ima nekoliko stotina. Njihov sadržaj ovisi o sorti, tlu, klimi, roku ber-be, uvjetima fermentacije, obradi mošta i uvjetima dozrijevanja vina u boci. Miris

vina mora biti karakterističan vinski, bez neugodnih stranih mirisa. aroma, odno-sno mirisi vina imaju različito podrijetlo. primarna (originalna) aroma grožđa po-tječe od spojeva iz kožice grožđa i spe-cifična je za sortu. Mnoge sorte nemaju miris, dok druge imaju diskretan, izra-žen ili čak muškatni miris. prepoznatlji-vu cvjetnu aromu sauvignona i različitih muškata tako čine spojevi primarne aro-me.

sekundarne arome čine brojni hlapi-vi spojevi, koji nastaju tijekom fermen-tacije i daju uglavnom voćnu osobinu vinima. čineći najveći dio arome vina, uvjeti fermentacije i odabir tehnologije od presudne su važnosti za mirisna svoj-stva vina, pogotovo za vina bez sortne arome. tijekom čuvanja vina u boci, u reduktivnim uvjetima, nastaju tercijarne arome, pa vina gube dio voćnosti, po-staju suptilnija, zrela, zaokružena i har-monična, što se iznimno cijeni kod crnih vina.

Okus vinaNakon detaljne analize mirisa, uzima

se gutljaj vina u usta koji mora oplahnu-ti cijelu usnu šupljinu. Za to se vrijeme kroz lagano otvorena usta uzima zrak koji nam omogućuje da mirise osjeti-mo i retronazalnim putem, koji su na-glašeniji zbog više temperature. Osim samog okusa vina kojeg doživljavamo preko okusnih receptora jezika, pre-ko sluznice možemo osjetiti oporost, gorčinu, peckanje, viskoznost i tem-peraturu vina. U ustima se procjenjuje postojanost i punoća, te intenzitet i har-moničnost okusa. Za ukupnu ocjenu vina važna je ravnoteža okusa koja kod bijelih vina ovisi o odnosu kiselosti i al-kohola, kao i neprevrelog šećera, ako ga ima. kod crnih vina kiselost i gorčina tanina moraju biti u ravnoteži sa slatko-ćom koja potječe od alkohola, polisa-harida i šećera, ako je prisutan.Ana-Marija Jagatić Korenika, dipl. ing.

Podižući čašu u visini očiju procje-njuju se bistroća i boja vina. Ako vino nije kristalno bistro, čašu naginjemo iznad bijele podloge otkrivajući tako eventualne čestice mutnoće, talog, zamućenost ili netipične boje vina kao posljedice mane ili bolesti. Bez obzira na uzrok, mutnoća smanjuje kakvoću vina. Vanjski izgled više nije privlačan, a okus je maskiran i neharmoničan s obzirom da se čestice mutnoće vežu na okusne pupoljke jezika. Boja mora biti karakteristična za sortu, podrijetlo vina i godište, a promatra se intenzi-tet i nijansa za što je potreban i dobar

Bistroća i boja vinaizvor svjetlosti. Spektar boja kod bije-lih vina je od zelenkasto-žute (mlada vina sjevernih vinogorja) do tamno-žute (macerirana ili starija vina). Vrlo svjetla do bezbojna vina mogu ukazi-vati na previše SO2, a smeđi tonovi na pojavu oksidacije. Kod crnih vina os-novna boja je crvena, koja kod mladih vina ima ljubičaste, a kod starijih vina karamel ili ciglaste tonove. Boja rosé vina čini polovicu njihova šarma, a kre-će se u rasponu od blijedo crvene, pre-ko različitih intenziteta ružičaste- boje trešnje, maline, božura, lososa, do boje breskve ili luka.

u vinskom podrumu


o vinu uz vino

IZ PROŠLOSTI HRVATSKOG VINOGRADARSTVA I VINARSTVA

Najbolji Požežani u XIX. st.


pripremajući svoj prvi veliki javni nastup - gospodarsku izložbu Hrvat-sko-slavonsko gospodarsko društvo motiviralo je svoje podružnice da pret-hodno održe svoje smotre. s obzirom da je društvo u to vrijeme mnogo bri-nulo o tržnosti naših vina, ne iznena-đuje da su u središtvo lokalnih revija bila upravo vina.

pozivu da priredi takvu smotru među prvima se odazvala požeška podružnica. Za požežane, koji su se bavili vinogradarstvom još od srednjeg vijeka, pa čak i za 150-godišnje turske vladavine, bio je to pravi izazov. Nai-me, obronci požeške gore bili su po-suti malim vinogradima i mnogim nji-hovim vlasnicima bilo je više stalo do količine, nego do kakvoće vina.

Oni pak bogatiji i obrazovaniji težili su i kvaliteti, pa je inicijativa gospo-darskog društva bila dobrodošla, da se i međusobno odmjere u kvaliteti svojih vina. stoga u požegi te 1863. g. nije održana pučka izložba poljo-privrednih proizvoda, nego je prove-deno i ocjenjivanje grožđa i vina. po mišljenju ocjenjivačkog suda najbolje grožđe imali su Miroslav pl. Špun-strižič, dragutin pl. Ciraki, Đuro pl. stručić, Miroslav pl. kraljević, dr. jo-sip jelačić, josip tomašević, eduard Mračić, franjevački samostan i dragu-tin galec.

vina su se ocjenjivala ocjenama dobro, vrlo dobro i izvrsn o. prema suvremenom novinskom izvještaju najbolji vinari i njihova vina prikazani su ovim redom - Đuro pl. stručić ruso (ružičasto) s vel. kamena, vrlo dobro, bijelo s garevice dobro, crno s gare-vice dobro, s. Mračić, vino iz same slatinke, trpko, josip Matijević, crno sa sokolovca, dobro, Franjo brnić, ruso s kamena, izvrsno, M. Špun-strižič, bijelo od rane graševine i ružice s kor-kutovca, izvrsno, bijelo od domaćeg grožđa, izvrsno, ruso s garevice, vrlo dobro i M. Špun-strižič, ruso s garevi-ce, vrlo dobro.

(S. Lj.)

prije Izložbe, uz strukovno vrednovanje vina, odvijao se i izbor najbolje dizajnira-nog proizvoda. Za ocjenjivanje su prijav-ljena 244 uzorka vina iz vinogradarske regije kontinentalna Hrvatska. pristigle uzorke ocijenilo je, po pravilima OIv-a i svjetskog udruženja enologa, 15 licenci-ranih ocjenjivača pod vodstvom prof. dr. sc. Stanke Herjavec. dodijeljene su če-tiri velike zlatne, 58 zlatnih, 100 srebrnih i 58 brončanih medalja, a sedam vina do-bilo je posebna priznanja. Na svečanom otvorenju, nakon što je premijer Zoran Milanović, u nazočnosti nekoliko svojih ministara te župana Zagrebačke županije Zelinčanina Stjepana Kožića, prerezao vrpcu, proglašeni su dobitnici i podijelje-na odličja.

Šampion 45. Izložbe vina kontinental-ne Hrvatske je vino silvanac zeleni 2011. izborna berba, proizvođača p. p. Orahovi-ca d.d., koje je osvojilo 93,00 boda.

Najbolji među zlatnima, sa po 89 osvo-jenih bodova, su Belje d.d. sa Char-donnayem 2011. Goldberg, podrum Kalazić sa Chardonnayem 2009. PP Orahovica sa slatkom Graševinom 2011., vinarija Micak iz Marije bistrice sa Chardonnayem 2011. izborne berbe bo-

Po tradiciji, Sv. Ivan Zelina je krajem lipnja bila u znaku svog sveca zaštit-nika – Ivana krstitelja, te vina. Tom prigodom odvijali su se Svetoivanjski dani, turističko-gospodarska manifestacija. Središnji dio je Izložba vina kontinentalne Hrvatske, ove godine održana 45. put u kontinuitetu. Inače, prva izložba vina na ovim prostorima bila je 1860. godine. Na početku, naziv je bio Izložba vina sjeverozapadne Hrvatske, a onda je proširena na cijelu kontinentalnu Hrvatsku. O značenju i važnosti izložbe dovoljno govori i podatak da su stručni ocjenjivački sudovi dosad u Zelini ocijenili više od 12.000 uzoraka vina.

bica i Badel 1862 s Rajnskim rizlingom 2011., kasnom berbom iz daruvara.

Najbolje ocijenjena kraljevina je Kraljevina dišeća 2012. obitelji Puhe-lek Purek iz Zeline. U izboru najboljeg vi-zualnog identiteta vina, komisija je nagra-du dodijelila Vladi Kosu, vinogradaru i vinaru iz Nespeša, za vino Zweigelt 2012, koje je, inače, na ocjenjivanju vina dobilo zlatnu medalju.

etiketu je kreirala Vlasta Pernat sa zagrebačke akademije za likovnu umjet-nost, koja je ponudila moderno i vrlo di-namično rješenje.

Ž. S.

45. Izložba vina u Sv. Ivanu Zelini

Premijer Zoran Milanović, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, vinska kra-ljica Iva Braje i gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec na otvorenju izložbe

Gradonačenik Zeline Hrvoje Košćec pre-daje priznanje za najbolju Kraljevinu Ivani Puhelek Purek.

Rajčica – za zaštitu od UV zraka i protiv

starenja kožeSunce ima niz pozitivnih učinaka na naš organizam: pridonosi stvara-nju D vitamina, djeluje antidepresivno, potiče cirkulaciju i metabolizam. Pretjeranim izlaganjem suncu do izražaja dolaze i one negativne stra-ne, ubrzano starenje kože, alergijske reakcije, oštećenja vida, opekline i mogućnost nastajanja tumora kože. Brojne biljne namirnice sadrže tvari koje imaju snažno antioksidativno i antitumorsko djelovanje, čime štite stanice kože od slobodnih radikala i štetnog djelovanja UV zraka, ob-navljaju kolagen u koži, te znatno smanjuju rizik od nastanka raka kože. Među njima se osobito ističu rajčica, lubenica i mrkva.

100 g svježe rajčice sadrži 93% vode, 1% proteina, 0,2 % masti, 5,1% uglji-kohidrata, 0,6% minerala i 1,4% sirovih vlakana. Energetska vrijednost od 26 kcal u 100 g čini ju prikladnom u pre-hrani osoba s povećanom tjelesnom težinom. Od vitamina sadrži beta ka-roten, vitanine B skupine (B1, B2, B3 -niacin, B6, B7-biotin i B9-folnu kise-linu) E vitamin (0,34 mg%) i C vitamin (20 mg%). Bogata je mineralnim soli-ma kalija (275 mg%), natrija (5 mg%), magnezija (10 mg%), kalcija (11 mg%) i željeza (0,24 mg%), a sadrži i takozva-ne elemente u tragovima, poput bakra, mangana, bora, kobalta, nikla i radija. Bogatstvo rajčice željezom i vitami-nom C istodobno, posebno je vrijedno, jer organizam može iskoristiti željezo samo uz prisutnost vitamina C.Biotin je važan za kožu, kosu, nokte i razinu šećera u krvi, niacin za dobro raspoloženje i miran san, folna kislina za stvaranje krvi i rast stanica, vitamini C i E imaju važnu ulogu u jačanju imu-niteta. Kalij je odgovoran za transport hranjivih tvari u stanice, otklanjanje suvišne vode iz tkiva i bolje mokrenje. Cink sudjeluje u više od 300 enzimskih reakcija u organizmu i brojnim hor-monskim aktivnostima. Plodovi rajčice bogat su izvor likopena, nutrijenta koji je uz beta karoten i E vitamin zadužen za zaštitu kože od štetnog UV zračenja i pojave opeklina. Preporučeni dnevni unos likopena je 8 do 10 mg. U svježim

Ljekovitost rajčice

rajčicama likopen se nalazi u spoju s drugim tvarima, što otežava njegovu dostupnost. Najbolje se apsorbira iz termički obrađene rajčice uz dodatak ulja (poput beta karotena i likopen je topiv u ulju) pa su zato najbolji pri-rodni izvori likopena kuhani umak od rajčica, gusta juha od rajčica, kečap i pasterizirani sok od rajčica. Sve je više medicinskih istraživanja koja pokazuju pozitivno djelovanje rajčice na očuvanje zdravlja. Usta-novljeno je da zahvaljujući bogatstvu antioksidativnih tvari smanjuje rizik od pojave srčanih bolesti, regulira ma-snoće u krvi i sprječava prekomjerno nakupljanje trombocita. Važna je za zdravlje kostiju, a prehrana bogata rajčicom povezuje se i sa smanjenim rizikom od nekih neuroloških bolesti, uključujući i Alzheimerovu bolest. Pro-tuupalno i antioksidativno djelovanje važno je i za smanjenje rizika od raka dojke, prostate, pluća i gušterače. Pre-hrana bogata rajčicom povezuje se i sa smanjenim rizikom od pretilosti.

pen, karotenoid snažnog antioksidativ-nog djelovanja koji daje rajčicama karak-terističnu crvenu boju i igra važnu ulogu u očuvanju našeg zdravlja. Koncentracija likopena u ljetnim rajčicama znatno je veća ( i do dvanaest puta), nego u onim uzgojenim u staklenicima tijekom zime, što svakako treba iskoristiti.

Rajčica pripada porodici pomoćni-ca (Solanaceae), zajedno s krumpirom, paprikom i patlidžanom. Potječe iz Juž-ne Amerike, gdje su je Indijanci uzgajali davno prije otkrića Amerike. U Europu su ju u 16. stoljeću donijeli španjolski i por-tugalski moreplovci pod imenom tumatl, odakle potječe i njezino ime u mnogim je-zicima. U mediteranskim zemljama rajči-ca je ubrzo postala sastavni dio jelovnika, no u sjevernoj i srednjoj Europi na nju se zbog neugodnog mirisa listova gledalo s nevjericom, pa je uzgajana kao ukrasna biljka. U 19. stoljeću otkriveno je, da je to nepovjerenje bilo donekle opravdano, jer su stabljika, listovi i zeleni plodovi doista otrovni, budući da sadrže alkaloid sola-nin, koji se ne razgrađuje niti kuhanjem, niti vrenjem. Sazrijevanjem plodova sola-nin nestaje, a u sjemenkama ostaje samo u tragovima. Kiseljenjem zelenih rajčica solanin djelomice prelazi iz rajčica u okolnu tekućinu, no jedenje takvih plo-dova ne može se preporučiti, a 100 g ukiseljenih rajčica može uzrokovati i teže zdravstvene tegobe. Zrela rajčica izrazito je zdrava namirnica, te jedna je od naj-raširenijih povrtnih kultura koja se danas upotrebljava u gotovo svim svjetskim kuhinjama. Uzgaja se u velikom broju

ljekovito bilje


Svježe domaće rajčice dospijevaju baš u pravo vrijeme, kad su temperature najviše, a opasnost od nastanka opekotina prouzročenih UV zrakama najveća. Istraživanja pokazuju da tromjesečna prehrana s povećanim unosom rajčica može znatno pridonijeti zaštiti kože od promjena uzrokovanih UV zrakama. Za to je najviše zaslužan liko-

sorti koje se razlikuju po obliku (okrugle, ovalne, kruškaste, zvonolike) , boji (crve-ne, žute, narančaste, bijele, crne, zelene, višebojne), okusu, sa sjemenkama ili bez njih.

Stručnjaci savjetuju da se što manje koriste rajčice iz konzervi, bolje je oda-brati pasiranu rajčicu u staklenkama ili tetrapaku. Konzerve se s unutrašnje strane oblažu tankim zaštitnim slojem koji sadrži bisfenol A (BPA), spoj koji se naveliko koristi za očvrsnuće plastike. Zbog kiselog svojstva rajčice BPA ulazi u sastav proizvoda i tako ga unosimo u or-ganizam. Utvrđeno je da taj spoj u našem tijelu djeluje poput umjetnog estrogena i remeti endokrini sustav. Pretpostavlja se da je odgovoran za porast raka dojke i nekih drugih karcinoma, a potvrđena je povezanost s dijabetesom, neplodnošću, oštećenjem jetre, srčanim bolestima i pretilošću.

Rajčice i ljepotaPovećano konzumiranje rajčice prido-

nosi povećanju razine prokolagena, tvari koja održava strukturu i čvrstoću kože. No rajčicu je preporučljivo nanositi i di-rektno na kožu. Njeguje ju, čisti, omek-šava, vraća joj svježinu i sjaj. Pogodna je za regeneraciju opuštene, umorne i zrele kože.

Maska od rajčiceRajčicu oguliti i izmiješati u kašu. Nani-

jeti na navlaženu kožu lica i vrata i ostaviti dvadesetak minuta, a zatim isprati mla-kom vodom.

Losion od rajčice2 žlice svježeg soka rajčice izmiješati s

mlijekom i nanijeti na kožu lica i vrata. Na-kon nekoliko sati isprati mlakom vodom.

Rajčica štiti od štetnika u vrtuRajčica sadrži fitoncid tomatin koji

sprječava razvoj bakterija, gljivica i dru-gih štetnika (kupusovog bijelca, zlatica) u vrtu. Najviše tomatina ima u listovima. Biljna otopina za zaštitu bilja priprema se tako da se 1 kg usitnjenih listova prelije s 8-10 L vrele vode i ostavi stajati nakoliko sati da se tekućina ohladi. Zatim se pro-cijedi i koristi za prskanje cvijeća i povrća. Prskanje je najbolje obaviti navečer kako bi se izbjeglo uništavanje korisnih kukaca kao što su pčele.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Tijekom ljetnih mjeseci rajčicu treba što češće uvrstiti u dnevnu prehranu i uživati u njenim gastronomskim i zdravstvenim kvalitetama. Može se koristiti u pripremi predjela, glavnih jela ili deserta. Peče se, na roštilju ili u pećnici, kuha, prži, pirja, puni. Jela kojima je rajčica temelj, ravnopravni sastojak ili tek dodatak, toliko je da bi im trebalo posvetiti cijelu knjigu: juhe, variva, bruschette, pizze, tjestenine, rižota, pite, sokovi, pekmezi itd.

Salša od pomidoraSalša (umak) od rajčica klasično je dal-matinsko jelo, porijeklom iz Italije. Naj-češće se jede uz tjesteninu ili lešo meso. Sastojci: 1 kg zrelih rajčica, 1 veći crveni luk, 1 češanj češnjaka, list peršina, ma-slinovo ulje, žlica krušnih mrvica, sol, papar, šećer.Priprema: rajčice oguliti, što je nabolje učiniti tako da se na vrhu malo zarežu i urone u kipuću vodu. Nakon minutu,

dvije izvade se i preliju hladnom vodom pa se kožica lako ljušti. Na maslinovom ulju prodinstati crveni luk, malo posoliti, dodati usitnjeni češnjak i peršinov list. Kad puste miris dodati nasjeckanu rajčicu i kuhati na lahanoj vatri oko sat vreme-na. Dodati soli po ukusu, malu žličicu šećera i još malo listova peršina ili bosiljka. Zgusnuti sa žlicom krušnih mrvica. Salša je pogodna za zamrzavanje, pa u njoj možete uživati i u zimskim mjesecima.

Punjene rajčiceSastojci: 6 rajčica, 4 tvrdo kuhana jaja, 3 žlice kuhane riže (ili graha), 3 žlice ma-joneze, žlica senfa, konzerva tunjevine, sol, papar, peršinovo lišće, vlasac.Priprema: rajčicama odrezati vrh, izdu-biti ih, posoliti i okrenuti da se ocijede. Tunjevinu ocijediti od ulja i izmiješati ju s izdubljenim nesom i sokom rajčice, jajima sitno nasjeckanim ili zgnječenim vilicom, rižom, majonezom, senfom, so-lju i paprom. Masom puniti rajčice, posipati ih nasjeckanim peršinovim listom i vlascem te servirati na listovima zelene salate.Rajčice „na hladno“ mogu se puniti francuskom salatom ili salatom od tjestenine. Zapečene rajčice pune se mljevenim mesom, šampinjonima, rižom i sl.

Sušene rajčiceSezonu rajčica svakako iskoristite za pri-premu cijenjene i ukusne delicije koju možete koristiti i zimi - sušenih rajčica. Najbolje je koristiti rajčicu sorte šljivari-ca. Sušiti se može u pećnici (oko 6 sati na 100ºC) ili na suncu, za što su potrebna tri do četiri sunčana dana.Oprane i osušene rajčice treba uzduž-no prepoloviti i s korom prema dolje u jednom sloju složiti na pleh pećnice, obložen papirom za pečenje. Posipati ih

s krupnom morskom solju i staviti izravno na sunce. Navečer ih obavezno unijeti u kuću zbog vlage. Osušene rajčice složiti u sterilizirane staklenke, zaliti maslinovim uljem i dodati začine po želji - papar, režnjeve češnjaka, ružmarin, ljutu papričicu, bosiljak i sl. Poslužiti ih kao predjelo s kockicama dobrog sira ili koristiti u pripre-mi sendviča, umaka za tjesteninu, salata, palente itd.

Rajčica u kuhinji

ljekovito bilje



peradarstvo

Pretke ove pasmine uvezao je 1846. godine iz južne Andaluzije u Englesku John Taylor, koji ih je križanjem s plavim staroengleskim borcima i crnim španjol-skim kokošima poboljšao, pa su životi-nje dobile današnji izgled i držanje tijela. Tamo su prvi put izložene 1853. godine. Tada nijedna druga kokošja pasmina nije imala tako blistavu međunarodnu premi-jeru, obzirom na izvrsnost prepoznatljive boje perja. Ipak, ona nikad nije trijumfal-no ušla u svijet pasminske peradi, uzga-ja se u malim jatima, kod posebno oda-nih uzgajatelja u skoro svim zemljama klasičnog uzgoja čistokrvnih kokica.

S obzirom na njezina morfološka obi-lježja i temperament, ona spada u medi-teranski tip kokoši.

Pasminska obilježjaKod andaluzijske kokoši postoji samo

jedna boja perja – golubjeplava osnovna boja. Svako pero ima prepoznatljiv crni obrub. Plava boja se nasljeđuje interme-dijarno, odnosno cijepanjem potomaka na oko 25% crnih i 25% prljavobijelih, a samo približno polovica podmlatka ima obojenost perja svojih roditelja.

Samo plava boja perja s crnim obru-bom je priznata u standardu pasmine, tako da razne kombinacije crne i bijele boje treba izlučiti iz uzgoja. Nakon ne-koliko uzgojnih godina može se pojaviti, osobito u nekih pijetlova, smeđi ton, na-glasak na divljoj (jarebičastoj) boji perja. Stoga bi trebao postojati jedan crni pije-tao za rasplod.

Ponositog je držanja i ostavlja dojam širokog i blago nagnutog tijela. Gleda-no iz profila, trup kokice je nešto manje nagnut u odnosu na pijetla. Trup pijetla je snažan i izdužen, na što već ukazuje dugačak vrat. Ističu se široka ramena i dobro naglašena krila. Prsa su neznatno podignuta, ali puna i dobro zaobljena. Rep treba biti što puniji, nošen opušteno, i veoma malo uzdignut s lijepo zaoblje-nim srpastim perima u pijetla. U uzgoju

Andaluzijska kokošAndaluzijska kokoš je pasmina koja uživa veliki ugled među uzgajatelji-ma peradi, kao jedna od međunarodno priznatih španjolskih pasmina. Najistaknutija značajka tih kokica jest boja njihova perja, koja je osvojila stare engleske uzgajatelje i oni su je sredinom 19. stoljeća oplemeni-li. Polazne životinje, obične seoske kokoši iz južne španjolske pokrajine Andaluzije, nemaju puno toga zajedničkog s današnjom čistokrvnom andaluzijskom pasminom.

uvijek treba, po mo-gućnosti, težiti prema osam širokih pera, jer tek tada će srpovi dobro pokrivati kor-milarsko perje repa. Dobar stav je sred-nje visok s istaknutim tankim nogama i snaž-nim bedrima.

Krijesta je jednostav-no nazubljena, pri čemu

nazubljenost nije previše duboka, i zastavica krije-

ste nebi trebala slijediti lini-ju vrata kao u drugih pasmina.

Krijesta u kokice stoji uspravno na prednjoj strani, a obično se nagne malo na stranu kod životinja koje nesu jaja. Crveno lice trebalo bi biti neoperjano, bijeli podušnjaci lijepo pristaju, pogoto-vo u kokica gdje su manji. Podbradnjaci su duguljasti, tanki i napravljeni od finog tkiva.

Kljun bi trebao biti jak i markantan, uključujući i srednjeduge noge i prste koji se dobro uklapaju. Oči trebaju biti tamnije boje (tamnosmeđe do crne), ali crvena boja nije dozvoljena. Noge su škriljavoplave, u starijih životinja često su nešto svjetlije.

NesivostPodaci o nesivosti jaja u Španjolskoj

navode da godišnje nesu oko 165 jaja bijele ljuske, težine 70 do 80 g. Od 1872. godine andaluzijske kokoši se uzgajaju u Njemačkoj i prema tamošnjim statisti-kama nesu 150 do 180 jaja godišnje, te-žine 55 do 63 g. Njemački standard pro-pisuje težinu za pijetla 2,5 do 3 kg, a za kokicu 2 do 2,5 kg. Prema španjolskom standardu pijetao teži 2,7 do 3 kg, a ko-kica 2,2 do 3 kg. Tamošnja populacija se danas procjenjuje na približno 10 000 primjeraka o kojima skrbi oko čertdeset uzgajatelja.

Patuljasta varijanta stvorena je kra-jem 19. stoljeća u Engleskoj, a od 1920. godine uzgaja se i u Njemačkoj. Pjetlići teže 0,9 kg, a kokice 0,8 kg i nesu 100 jaja godišnje, težine 35 g.

D. Petanjek

Kako su zapravo izgledale preteče ove pasmine možemo vidjeti na slici „Stara piljarica“, koju je 1645. godine naslikao cijenjeni umjetnik Esteban Bartolome Murillo. Bio je poznat po mnogim sakralnim kompozicijama i dopadljivim madonama, ali ipak su mu najvrijednije realističke slike u kojima prikazuje scene iz svakodnev-nog života i djecu. Na slici je prikaza-na stara žena iz okolice Seville, koja drži običnu grahorastu seosku kokoš s bijelim podušnjacima i krijestom savijenom u stranu. U košari se nala-ze krupna jaja s bijelo obojenom lju-skom, što je također tipično obilježje mediteranskih pasmina.

Esteban Bartolome Murillo (1618. – 1682.)

Andaluzijska kokoš –pijetao

Kokica


lov

U ŠUMAMA, NA POLJIMA...

Srnjak osvaja posjedSvaki dvogodišnji i stariji srnjak nastoji za sebe izdvojiti dio lovi-šta, koji energično brani od uljeza.

Srneća divljač ima nagonsku sklo-nost prema stvaranju krda, što je pove-zano s periodičnošću djelatnosti žlijez-da s unutrašnjim lučenjem. U vrijeme, kada povećana djelatnost spolnih žli-jezda vodi prema dovršenju rasta i či-šćenju rogovlja, srnjaci napuštaju krda i zauzimaju svoje ljetne dijelove lovišta, proganjaju druge srnjake i bore se s nji-ma. Pri tome, stariji srnjaci su u predno-sti, jer im ranije očvrsne rogovlje i prije ga očiste.

Osnova krda su srne, a i one, kada su pred lanjenjem, napuštaju krda. Mladi sr-njaci, kojima razvoj rogovlja kasni u od-nosu na starije, ostaju još neko vrijeme u krdima.

Gledajući u cjelini, svaki dvogodišnji i stariji srnjak nastoji izdvojiti za sebe dio lovišta, koji energično brani od uljeza. Na svojem području, svom posjedu, ne pro-goni srne i lanad i po pravilu, trpi nazoč-nost jednogodišnjeg srnjaka.

Jednogodišnji srnjaci pokazuju tipične znakove obilježavanja posjeda, ali nisu u stanju obraniti ih od starijih srnjaka.

Može se reći da stariji srnjak uvjetno podnosi jednogodišnjeg. Prvo, on se ne smije previše približiti vlasniku po-sjeda, a drugo, ako je prevelika gustoća srnjaka,pa je veća konkurencija za posje-de, stariji srnjak češće progoni godišnja-ke.

Srnjak, vlasnik posjeda obilazi njegove granice nekoliko puta u tijeku dana i noći. Pri tome ih obilježava na više načina, u osnovi vidno, mirisno i zvučno.

Označavanje posjedaTrljanjem čeone mirisne žli-

jezde o stabalca, grmlje, grane i veće zeljaste biljke, srnjak ostavlja na njima svoj miris. Udarajući rogovljem ista mje-sta, prvo prilikom skidanjem basta (lika ili runja), kasnije pri njihovom glađenju i, na kra-ju, radi obilježavanja granica, ostavlja na njima vidne znako-ve. Takvi znaci su i od udara-nja papcima po zemlji. Zvučno obiljažavanje je glasanjam sr-njaka - baukanjem.

Drugi vid očitovanja prava na posjed je borba srnjaka s uljezima ili barem prijete-ći stav prema drugim srnjacima i “napa-di” na stabalca i grmove.

Teritorijalno ponašanje srnjaka ima značaj i za uzgoj divljači. Prilikom povećane aktivnosti srnjaka u okviru tog ponašanja može se lakše pratiti stanje u lovištu, kako bi se, kada poč-ne lov, mogao izvršiti pravilan izbor.Zna se ili bi se barem trebalo znati: lov srnjaka je i uzgoj puškom. Izme-đu ostalog, treba iz lovišta ukloniti neperspektivne srnjake. Kvalitetne, trofejno zrele srnjake treba ostaviti za lov nakon isteka parenja, kako bi svo-je dobre osobine još jednom prenijeli na potomstvo. Posebno treba obrati-ti pozornost na to da pravi “škartovi” mogu biti na posjedu jakog srnjaka, jer ih on podnosi.

Posjedi pojedinih srnjaka su različite veličine, ponajprije zavise od gustoće srneće divljači, a u konkretnim okolnosti-ma od “ugleda i borbene sposobnosti” srnjaka.

Ali, izgleda da postoji i određeni pore-dak koji se zasniva na starosti.

I srne...Manje je poznato kako je teritorijalno

ponašanje svojstveno i srnama. Dok je takvo ponašanje srnjaka jasno izraže-no u vrijeme djelatnosti njihovih spolnih žlijezda, u srna je to u vrijeme najinten-zivnijih fizioloških procesa vezanih za lanjenje, podizanje i zaštitu potomstva. Teritorijalno ponašanje srna je u periodu od sredine travnja do polovine srpnja. Očituje se u održavanju najvećih razma-ka između grla, ali i u izrazito agresivnom ponašanju prema srnama i vlastitoj proš-logodišnjoj lanadi.

Zoran Timarac

Osobito moramo nastojati spriječiti svaki izvor bolesti kod uzgoja, ali i tova, jer je tov zapravo forsirana hranidba u uzgoju, kao što su npr. mračne, vlažne i nečiste staje, nečista stelja, nedostatak svježeg zraka, sunčeva svjetla, nedovolj-no kretanje, pa i nezdrava zakorovljena ispaša, napajališta i dr.

Vrlo je važno i da je hrana što jeftini-ja. Poznato je da konj slabije iskorištava voluminozna krmiva negoli preživači, a krepka krmiva iskorištava vrlo dobro, pa ih treba staviti u povoljan odnos prema sirovim krmivima. Konji su, a pogotovo ždrebad, osobito osjetljivi na neisprav-nu hranidbu, i to zbog poremećaja u probavnom traktu, pa treba izbjegavati pokvarena, zaražena, nečista, upaljena i smrznuta krmiva, koja izazivaju opasne kolike (griz). Ždrebad se može krmiti - to-viti obročno na vezu i po volji, slobodna.

Dnevni utrošak vode je 12-15 litara, što ovisi o temperaturi zraka u staji i izvan nje, hranidbi i vrsti hrane i dr.

Voda mora biti bistra, čista, svježa i zdrava, temperature 8 - 15° C. Svaka dru-ga voda opasna je po zdravlje ždrebadi. Ako se daju zelena krmiva ona moraju biti svježa, ne uvenula ili čak ugrijana. Prijela-zi iz jedne vrste hrane na drugu kao i pri-jelazi iz jednog na drugi način hranidbe moraju biti postupni.

Mlade životinje (kao što je ždrebad) hranimo da im omogućimo nesmetan rast i razvoj, utječući pomoću hrane na oblikovanje njihova tijela. U razdoblju ždrebadi razlikujemo nekoliko faza zna-čajnih po načinu hranidbe:

I. od oždrebljenja do odbijanja od sise (6mj)

II. od odbića do navršene prve godine života

III. od prve do navršene druge godineIV. od druge do navršene treće godine.U pojedinim fazama postoje znatne

razlike u količini i vrsti hrane. Treba znati da se muška ždrebad hrani i mora hra-niti obilnije. Postoje razlike i u intenzitetu

Hranidba ždrebadi

hranidbe između pasmina, a i po namjeni kojoj će ždrijebe služiti, tj. je li namijenje-no tovu, rasplodu ili radu.

Prehrana ždrebeta u II. fazi, od odbića do navršene prve godine.

Odbijenu ždrebad priučavamo na vez (ako smo se odlučili na vez) hranimo uglavnom sijenom, te smjesom zgnje-čene zobi i posija obročno ili po volji. Smatra se daje ispravnije i bolje hraniti ždrebad obročno 3 - 4 puta na dan, ali paziti da to bude uvijek u određeno i isto vrijeme.

Jedan od stručnjaka (Kolbe) preporu-čuje smjesu: 60% zobi, 20% posija i 20% leguminoza. Počinje sa 1/2 kg, a količinu do 1 godine povećava na 5 - 6 kg.Krmiva

KrmivaOsnovna je krma osim paše i zelene

hrane dobro (ne kiselo), barem mjesec dana prije pokošeno i spremljeno livad-no sijeno, te sijeno djeteline (trečakinje) i lucerke (sedmakinje). Najbolja je lucer-ka koja sprječava bolest ždrebečak. Od krepkih koncentriranih krmiva najbolja je zob, a zatim ječam i kukuruz. Ta krmi-va se daju prekrupljena kao smjesa. Ku-kuruz se može davati i mljeven s klipom. Zbog zadovoljenja potreba za bjelančevi-nama, daju se uljane pogače suncokre-ta ili bundeve, te lan, soja u prekrupi.

Posije su također bjelančevinasti do-datak. Ždrebadi je osobito dobro i u uz-goju i u tovu davati mrkvu, pogotovo u zimskom razdoblju. Krumpir i silaža rjeđi su izvor krmiva, iako se mogu davati, i to krumpir posoljen i pareni, a silaža s kre-dom.

Najzdraviji je način hranidbe na paš-njacima, uz dodatak koncentrata. Riječ

je o melioriranim, nezaraženim i zdravim pašnjacima.

Gdje dnevno nema takve dobre paše, dobro je napasivati na parcelama zasija-nim lucerkom kao najboljom krmnom bilj-kom za konje. U dobi od 4 mjeseca, kad

Veći dio bolesti ždrebadi nastaje zbog pogrešaka u hranidbi. Nepravilno hranjena ždrebad slabije je otporna na zarazne, nametničke i druge bo-lesti, kao i na druge vanjske utjecaje. Slabo razvijenu i hranjenu ždrebad, napadnutu različitim mikrobima i parazitima teško je liječiti, često i s malo izgleda na uspjeh. Stoga je najbolje da već kod mladih grla učvr-stimo otpornost, na taj način da ih pravilno hranimo i njegujemo te tako spriječimo bolest. Takva je ždrebad sposobna za tov.

starost – mjeseci prosječno kg6 8 10 12

sijeno kg 3 4 5 6 4,5zob, posije kg 2 3 4 5 3,5

od oždrebljenja

dob

3 mj. 6 mj. 9 mj. 12 mj.

53 kg 104 kg 167 kg 205 kg 263 kg

Težina ždrebadi u kg kreće se otprilike prema tabeli (lipicanac):

Prikaz hranidbe po mjesecima u kg hrane:

se ždrebe počinje odbijati od sise, ono se već dobro priviknulo na uzimanje zobi.

Još nije detaljno poznato kolike su te-žine našeg posavskog konja, ali smatra-mo da bi se mogle kretati u navedenim okvirima, odnosno da su nešto veće, već prema tome je li riječ o posavskom hlad-nokrvnjaku ili posavskom lipicancu.

Smatramo da bi naš posavac u dobi od godine dana utovljen na ispaši trebao imati od 250 do 300 kg, a u tovu i do 350 kg. Inače se smatra, zbog lakšeg određi-vanja kilaže, da ždrijebe kod poroda ima odnosno mora imati 10% težine njegove matere. To znači da im se porodna težina kreće između 35 i 70 kg. Ždrijebe u prvoj godini postigne 70% i više od konačne visine (ovisno o pasmini i intenzitetu, od-nosno načinu hranidbe).

Računa se da ždrijebe prosječno dnev-no prirasta od 1,00 do 1,20 kg, što ovisi o načinu hranidbe, vrsti ishrane, pasmini i spolu. Možemo računati pri kalkulacijama kod hrvatskog posavca sa 0,850 kg prira-sta na dan.

Što se prostora tiče, u slobodnoj staji bez ograde i vezivanja treba po 1 ždrebe-tu 4 m2 za odbijenu ždrebad, 4 - 6 m2 za jednogodišnju ždrebad. Jasle moraju biti visoke 70 - 90 cm, duboke 20 - 25 cm i široke 40 cm.

N. J., dipl. ing.

stočarstvo



stočarstvo

Ektoparaziti su u pravilu vrlo mobilni (za razliku od endoparazita - unutarnjih parazi-ta), vrlo lako mijenjaju domaćina, relativno su otporni na utjecaje okoliša, te bez doma-ćina kao izvora hrane i zaštite mogu preži-vjeti relativno dugo.

KrpeljiKrpelji su odgovorni za značajne eko-

nomske gubitke u svih vrsta domaćih živo-tinja diljem svijeta, a prenosioci su i mnogih patogenih mikroorganizama odgovornih za pojavu bolesti u zahvaćenih životinja. Šte-te koje uzrokuju posljedica su bolesti koje prenose poput Babezioze, Piroplazmoze, virusnog meningitisa, Tajlerioze i Anaplaz-moze. Pored toga, samim ubadanjem i hra-njenjem buše kožu životinje čime je ošte-ćuju, te otvaraju put raznim bakterijama i mogućnosti sekundarnih infekcija, a takva je koža i manje vrijedna za dalju preradu

Ektoparaziti domaćih životinja

u kožarskoj industriji. Životinje invadirane krpeljima očituju i znakove iritacije, nemira i svraba, a što rezultira smanjenim unosom hrane i padom proizvodnje.

ŠugarciInvazija šugarcima uzrokuje pojavu Der-

matitisa (upalu kože) u svih vrsta domaćih životinja. Šugarci uzrokuju pojavu svraba i češanja, a posljedica je smanjeni unos hrane i pad proizvodnje. Šugarci u pravilu mogu uzrokovati pojavu šuge u više vrsta domaćih životinja (nisu specifični za vrstu) iako ipak više napadaju vrste domaćih živo-tinja za koje su specifični. Tako primjerice šugarac Sarcoptes scabiei može uzrokovati pojavu šuge u svih vrsta domaćih životinja, Psoroptes ovis uzrokovat će šugu u ovaca, goveda i konja, a Chorioptes bovis u gove-da, konja, koza i ovaca.

UšiUši su maleni, okom vidljivi, spljošteni

insekti bez krila, sa snažnim nogama i če-ljustima koje služe za prihvaćanje za dlaku domaćina na kojem provode gotovo cijeli životni vijek, a karakteristično je da su vr-sno specifični (napadaju samo jednu vrstu domaćih životinja). Hrane se odljuštenim stanicama kože, izlučevinama žlijezda loj-nica i krvlju. Cijeli razvojni ciklus u ušiju je vrlo kratak budući da se iz odloženog ja-jašca razvija odrasla, spolno zrela jedinka već za mjesec dana, a koja će opet pola-gati nova jajašca i time rapidno povećavati populaciju ušiju na domaćinu uzrokujući sve veće štete.

Mušice

Mušice su pripadnici reda Dyptera, vrlo brojnom i kompleksnom redu insekata. Dijelimo ih u mušice koje ubadaju (sa če-ljustima za ubadanje) i one koje ne mogu ubadati. U mušica koje ubadaju (komarci, crna muha, konjska muha itd.) za to su u nekih vrsta sposobne samo ženke, a krv im je neophodna za polaganje jajašaca. U drugih vrsta ubadaju i mužjaci i ženke (npr. štalska muha) te se hrane krvlju napadnu-te životinje. Svojim ubodima izazivaju bol i nemir u životinja koje se brane od njihova napada te je onemogućeno normalno uzi-manje hrane, a što će se očitovati i padom proizvodnje i negativno odraziti na dobro-bit životinja. Uz to ove su mušice i vektori (prenosioci) mnogih uzročnika bolesti po-put Lišmanioze, Mastitisa, Bolesti plavog jezika, Tripanosomoze itd. Ubadanjem ošte-ćuju kožu čime omogućuju ulazak drugim mikroorganizama i nastanak upala, a larve koje se razvijaju iz položenih jajašaca mogu se pronaći u potkožju, dišnim i probavnim organima. Muhe koje nemaju sposobnost ubadanja (npr. kućna muha, muha mesari-ca) štete nanose uznemiravanjem životinja, a posljedično tome i smanjenim uzimanjem hrane i manjom proizvodnjom. Ove se mu-šice hrane sekretom očiju, nosa i ustiju, te izrazito uznemiravaju životinje koje se ne mogu odmarati, jer u napadnutih životinja izazivaju osjećaj nelagode, ali ne sudjeluju u prenošenju zaraznih bolesti.

Mjere sprečavanja i kontrole ektoparazitoza

Pri odabiru mjera potrebno je prvenstve-no voditi računa o vrsti životinja i načinu njihova držanja. Prije svega potrebno je raz-motriti prirodne, prigodno nazvane ekološ-ke mjere pri kojima je izbjegnuta upotreba kemijskih sredstava.

Biološka kontrolaUpotreba prirodnih patogena poput ne-

matoda, gljivica, bakterija i virusa u suz-bijanju ektoparazita vrlo su zanimljive i s ekološkog i financijskog stajališta. Tako je bakterija Bacillus thuringiensis koja je prisutna u prirodi, uspješno korištena u suzbijanju i prevenciji ušiju peradi i ovaca, te mušica bizona iako do danas nije našla širu upotrebu. Noviji radovi pokazuju kako upotreba gljivice, također prisutne u prirodi, Metarhizium anisopliae uzrokuje uginuće u 35% pa sve do 100% krpelja određenih vrsta i područja svijeta. Dakle, korištenje

Dolaskom toplih dana raste i broj ektoparazita u prirodi, odnosno raste njihova aktivnost, a kako svi spadaju u skupinu molestanata (uznemiruju životinje) u najmanju ruku smanjuju proizvodnju u napadnutih životinja.


Ektoparaziti imaju vrlo negativan utjecaj na sto-čarstvo, produktivnost i dobrobit domaćih ži-votinja. Žive na površini životinje te ubadaju kožu ili buše kanale u površin-skom sloju kože kako bi se hranili, ili si osigurali zaštitu. Prisutnost ekto-parazita na domaćim ži-votinjama rezultira šaro-likom paletom patoloških procesa. Njihovo hranje-nje rezultira oštećenjima kože, iritacijama, upala-ma i gubitkom krvi. Pored toga, često se javljaju i drugi procesi poput svraba, poja-ve krasta, sekundarnih bakterijskih infekci-ja, otpadanja dlake i nemogućnosti njena rasta uslijed oštećenja dlačnih folikula, pa sve do automutilacije (životinja uslijed stalnog i intenzivnog osjećaja svraba ozlje-đuje vlastito tijelo češanjem). Slina i izmet ektoparazita mogu u životinja izazvati po-javu alergijskih reakcija i hipersenzibiliza-cije sa svim posljedicama. Također, mnogi ektoparaziti, a što je vrlo bitno, prenosioci su protozoa, bakterija, virusa, nematoda i cestoda (drugih nametnika i/ili uzročnika bolesti).


stočarstvo

gljivice koja normalno obitava u prirodi za zaražavanje populaci-je krpelja određenog područja može biti izuzetno atraktivna, jeftina i pouzdana metoda za smanjivanje njihova broja, pa čak i iskorijenjivanje te vrste na određenom području. Sa stano-vištva ekološke prihvatljivosti, ova gljivica klasificirana je kao nisko patogena (rizik uzrokova-nja bolesti gotovo je zanemariv) i za ljude i životinje.

Mjere mehaničkog sma-njivanja broja parazita

U objektima zatvorenog, po-luotvorenog ili otvorenog tipa moguće je smanjiti broj ekto-parazita mjerama sprečavanja njihova ulaska u objekt postav-ljanjem odgovarajućih mreža i zapreka. Ovim će se mjerama svakako smanjiti broj letećih parazita (muhe, mušice, ko-marci…), no broj parazita koji stalno žive na i u koži životinja neće se mijenjati. Postavljanje takvih mreža relativno je skupa mjera, a njome se smanjuje i cir-kulacija zraka unutar nastambe i prirodna ventilacija objekta sa svim negativnim posljedicama. Nadalje, ukoliko životinje dio dana ipak borave na otvore-nom, na svom će tijelu u objekt unijeti i stanoviti broj insekata, te će ova mjera polučiti rezultate upitne kvalitete.

Odgovarajuća zaštita životi-nja od ektoparazita može se po-stići i ukoliko se paraziti poput muha, komaraca i krpelja mogu pronaći i uhvatiti te ukloniti dok nisu na tijelu životinje, odno-sno dok su još u prirodi i na otvorenom prostoru. Korištenje metoda poput zamki sa sred-stvima koja ih privlače koristi se diljem svijeta, a tom je mjerom populaciju muha i komaraca moguće umanjiti čak za 80 do 90% unutar određenog prosto-ra. Kao atraktanti (sredstva koja parazite privlače) koriste se i fe-romoni (“spolni mirisi”) koji će privući ženke komarca (poznato je kako krv sišu samo ženke ko-marca) i nekih mušica i muha.

Također je korištenjem feromo-na moguće privući i parazite oba spola, ukoliko oni pred-stavljaju problem životinjama i interesantni su za eradikaciju. I kod nas je već dulje vrijeme u upotrebi mehanička zamka za insekte u obliku ljepljivih traka s atraktantom, koje se vješaju na stropove nastambi, a na koje se insekti lijepe, čime im se može značajno smanjiti populacija.

Kemijske mjere Na tržištu su danas prisutni

brojni gotovi pripravci namije-njeni suzbijanju ektoparazita i u zatvorenom i na otvorenom prostoru, a koji ne djeluju štetno na organizam životinje (i čovje-ka!). Njihova upotreba, među-tim, ipak treba biti kontrolirana i zbog svojstva parazita za razvo-jem rezistencije na te pripravke, ali i zbog mogućeg negativnog utjecaja na okoliš prekomjer-nom i nepravilnom primjenom.

Sintetski insekticidi neuro-toksičnih svojstava prisutni su na tržištu već više od 50 godi-na i vrlo su efikasni, upotreba im je lagana i relativno su jefti-ni. Međutim, nedostatak im je najčešće posljedica nepravilne upotrebe i činjenice kako para-ziti razvijaju otpornost (rezisten-ciju) na njih, te je neophodno stvarati nove spojeve kako bi se ta otpornost izbjegla. Upravo je stoga poželjno izraditi program suzbijanja parazita u koji se upotreba insekticida i ektopa-razitika mora uklopiti u cilju što boljeg i kvalitetnijeg uspjeha i uz što nižu cijenu. No, u tom je cilju neophodno što skorije toč-no utvrditi štete koje prisutnost ektoparazita nanosi u smislu produktivnosti, trajanja proi-zvodnog života i drugih šteta na životinjama kako bi se mogla izraditi kvalitetna analiza cijene i troškova. Neophodna su i do-datna istraživanja u cilju utvrđi-vanja utjecaja ektoparazitoza na dobrobit životinja što je gorući svjetski problem koji je predugo bio zanemaren.

dr. sc. Robert Zobel, dr. med. vet.


Big Dutchman International GmbHBig Dutchman Pig Equipment GmbHP.O. Box 1163 . D-49360 Vechta . Germany . Phone +49 (0) 4447 801-0Fax +49 (0) 4447 801-237 . www.bigdutchman.de . [email protected]

Program opreme za peradarstvo:DK d.o.o.Frana Supila 50a/IV . HR-42000 VaraždinTel. 042 321 930 . Fax 042 321 931GSM 098 284 [email protected] Kralj dr. vet. med.

Kontakt partneri za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i SlovenijuProgram opreme za svinjogojstvo:IMEX-BJELOVAR d.o.o.Đurđevacka cesta 117 . 43000 BJELOVARTel. 043 277 000 . Fax 043 277 001GSM 098 239 853 [email protected] . www.imex.hrg. Borivoj Vičević

MC99NT II je Big Dutchmanov najnoviji hranidbeni kompjuter zaHydroMix, kompjuterski kontrolirani sistem tekućeg hranjenja.MC99NT II, nadogradnja postojećeg MC99, ujedinjuje najmo-derniju kompjutersku tehnologiju (NT=Nova Tehnologija) zaizvršavanje višefaznog hranjenja, ovisno o željenom tipu, na zaht-jev ili senzorskog hranjenja. Zovite odmah za više informacija!

SISTEMI OBORA

SUHO HRANJENJE

TEKUCE HRANJENJE

KONTROLA UTJECAJA NA OKOLIŠ

IZGNOJAVANJE

SKLADIŠTENJE HRANE

ZA SVAKU VRSTU I TIP OBJEKTA!

´

´

HydroMixKompjuterski kontrolirani

Sistem tekuceg hranjenja

Higijenski paket

“Higijenski paket” skup je Uredbi koje se primjenjuju na području EU od 2006. godine, a obuhvaća opće higijenske mje-re za hranu, mjere u higijeni hrane živo-tinjskog podrijetla, postupke službenih kontrola te uvjete zdravlja životinja za proizvodnju hrane koja je namijenjena za prehranu ljudi.

Uredba (EZ) 852/2004Uredbom o higijeni hrane 852/2004

postavljena su opća pravila higijene u proizvodnji svih vrsta hrane, obveze proizvođača (farmera, prerađivača, dis-tributera itd.) te smjernice za dobru pro-izvođačku praksu. Posebno je naglašen sustav samokontrole i odgovornosti svih sudionika u lancu proizvodnje koji moraju osigurati zdravstvenu ispravnost hrane. Uredbom su propisane opće odredbe o higijeni koje se primjenjuju u primarnoj proizvodnji hrane te svim fazama koje se nastavljaju na primarnu proizvodnju. U dijelu stočarske proizvodnje, pod pri-marnom proizvodnjom podrazumijeva se proizvodnja i uzgoj životinja namijenjenih proizvodnji hrane, transport tih životinja na tržište ili u klaonicu te transport izme-đu farmi. U sektoru mljekarstva pojam primarne proizvodnje predstavlja mužnja i pohrana mlijeka na farmi, a primarni pro-izvod je sirovo mlijeko.

Zahtjevi iz Uredbe 852/2004 ne primje-njuju se na primarnu proizvodnju nami-jenjenu za osobnu uporabu u domaćin-stvu, pripremu, rukovanje ili skladištenje hrane u domaćinstvu namijenjene za osobnu potrošnju u domaćinstvu te izrav-nu opskrbu malim količinama primarnih

Propisi Europske unije u području higijene mlijeka

Problematika higijene, zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane danas je u Europskoj uniji regulirana s nekoliko općih uredbi proizašlih iz te-meljnog Zakona o hrani. Opći zakon o hrani kojim se posebno uređuju principi na kojima se treba temeljiti moderno zakonodavstvo o hrani u Europskoj uniji i zemljama članicama, osnivanje Europske agencije za hranu (EFSA) te postupci u slučaju pojave krize sigurnosti hrane uk-ljučujući sustav brzog uzbunjivanja. Određuje se da se propisi o hrani moraju temeljiti na analizi rizika radi postizanja općeg cilja visoke razine zaštite zdravlja i života ljudi, a procjena rizika temelji se na dostupnim znanstvenim dokazima i obavlja se na nezavisan, objektivan i transpa-rentan način.

proizvoda kojima proizvođač opskrblju-je krajnjeg potrošača ili lokalni objekt u maloprodaji koji izravno opskrbljuje kraj-njeg potrošača. Posljednji navod odnosi se konkretno na izravnu prodaju malih količina primarnih proizvoda (jaja, sirovo

mlijeko i dr. ) na farmi, lokalnoj tržnici, op-skrbu lokalnog maloprodajnog objekta ili lokalnog restorana. Navedena djelatnost

mora se regulirati nacionalnim zakono-davstvom koje se mora voditi ciljevima spomenute Uredbe tj. ne smije dovesti u pitanje zdravstvenu ispravnost primarnih proizvoda i sigurnost potrošača.

Primarni proizvođači hrane moraju osi-gurati provođenje svih zaštitnih mjera u pogledu onečišćenja primarnih proizvo-da (onečišćenja iz zraka, tla, vode, stoč-ne hrane, gnojiva, veterinarskih lijekova, sredstva za zaštitu bilja i dr.) te mjere zaštite zdravlja i dobrobiti životinja uk-ljučujući programe praćenja i suzbijanja zoonoza. Također je predviđeno i vođe-nje evidencija o provedenim mjerama što uključuje zapise o vrsti i podrijetlu hra-ne za životinje, provedenim liječenjima životinja, pojavama bolesti koje mogu utjecati na zdravstvenu ispravnost pro-izvoda životinjskog podrijetla, rezultate provedenih analiza na uzorcima uzetim od životinja ili drugim uzorcima bitnima za zdravlje ljudi, te sva izvješća o obav-ljenim pregledima životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla.

Za primarne proizvođače hrane izni-mno su važne nacionalne i europske preporuke o dobroj higijenskoj praksi koje moraju sadržavati relevantne podat-ke o opasnostima vezanima uz primarnu proizvodnju te mjerama za njihovu kon-trolu. U tom pogledu važna je edukacija proizvođača i izrada smjernica o kontroli bioloških, kemijskih i fizikalnih onečišći-vača; uporabi vode, organskog otpada i gnojiva, primjeni sredstava za zaštitu bi-lja, veterinarskih lijekova i aditiva u stoč-noj hrani i njihovoj sljedivosti; pripremi, skladištenju, uporabi i sljedivosti hrane za životinje, zbrinjavanju otpada, mjerama sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja i ljudi te sustavima obavješćiva-nja nadležnih tijela, higijeni držanja živo-tinja, higijeni prijevoza hrane, te načinu vođenja propisanih evidencija.

Među obvezama subjekata koji posluju s hranom (proizvođača, prerađivača, dis-tributera itd.) ističe se uspostavljanje, pro-vođenje i održavanje sustava HACCP koji je temeljni alat u osiguranju zdravstvene ispravnosti hrane. Njegova implementa-cija podrazumijeva cjelovit pristup, punu


Primarni proizvodi mogu se prera-đivati i na mjestu proizvodnje, pri-mjerice proizvoditi sir od sirovog mlijeka na farmi. U tom slučaju više se ne radi o primarnoj proizvodnji ni primarnom proizvodu pa su higijen-ski zahtjevi takove proizvodnje i pro-daje na farmi drugačiji. S tim u vezi moraju se zadovoljiti propisani higi-jensko-tehnološki uvjeti za izgradnju objekta, opremu, uklanjanje otpada, skladištenje i prijevoz hrane. S dru-ge strane, zakonodavstvo predviđa i dopušta u određenim uvjetima tzv. fleksibilnost, primjerice odstupanja od Uredbe zbog primjene tradicio-nalnih metoda i alata u proizvodnji hrane koje se moraju validirati i ne smiju ugroziti zdravstvenu ispravnost proizvoda.

stočarstvo

20. srpnja 2013. gospodarski list 73

suradnju i angažiranost svih zaposlenika u prehrambenom sektoru. Poput smjerni-ca za dobru higijensku praksu, i načela HACCP-a se nude kroz edukacijske pro-grame koji se prilagođuju vrsti objekta i tipu proizvodnje. U tom smislu također se uvažava načelo fleksibilnosti posebi-ce za manja poduzeća, dok u primarnoj proizvodnji primjena HACCP-a još nije izvodiva, ali je poticanje dobre higijenske prakse komplementarno.

Uredba (EZ) 853/2004Uredbom 853/2004 propisani su uvje-

ti koji se moraju zadovoljiti u proizvodnji mlijeka na farmama, poglavito koji se od-nose na zdravlje životinja, zatim načela higijene u prerađivačkim postrojenjima, te kriteriji za svježe sirovo mlijeko.

U vezi s zdravstvenim stanjem životinja, mlijeko mora potjecati od životinja koje:

• ne pokazuju simptome zaraznih bo-lesti koje se mlijekom mogu prenosi-ti na ljude

• su dobrog općeg zdravstvenog sta-nja, ne pokazuju znakove bolesti koja bi mogla dovesti do kontamina-cije mlijeka i koje, posebno, ne pate od infekcije spolnog sustava popra-ćene iscjetkom, enteritisa popraće-nog proljevom i temperaturom, ili od prepoznatljive upale vimena

• nemaju ozljede vimena koje bi utje-cale na mlijeko

• nisu nedopušteno liječene (direktiva 96/23/EZ)

• su izvan vremena karencije. U pogledu bruceloze mlijeko mora

potjecati od krava, ovaca ili koza koje pri-padaju stadu slobodnom ili službeno slo-bodnom od bruceloze (Direktiva 64/532/EEZ, Direktiva 91/68/EEZ). Nadalje, ako se radi o mlijeku drugih vrsta koje mogu oboljeti od bruceloze, moraju se redovito pretraživati na tu bolest u okviru plana za suzbijanje bruceloze.

U pogledu tuberkuloze, mlijeko mora potjecati od krava koje pripadaju stadu slobodnom od tuberkuloze, prema Direk-tivi 64/432/EEZ, te ako potječe od drugih vrsta koje mogu oboljeti od TBC da su redovito pregledavaju prema službenom planu. Koze koje se drže zajedno s krava-ma moraju se pregledavati na TBC.

Međutim, sirovo mlijeko životinja koje ne zadovoljavaju gore navedene uvjete, može se uz odobrenje službe-nog tijela, upotrebljavati:

• ako se toplinski obradi tako da je test na fosfatazu negativan - ako se radi o kravama koje ne reagiraju po-zitivno na testove za TBC i brucelo-zu, niti ne pokazuju simptome

• ako se radi o ovcama i kozama koje ne reagiraju pozitivno na testove za brucelozu, ili ako su cijepljene protiv bruceloze, te koje ne pokazuju simp-tome bruceloze

• za proizvodnju sira, zrenje od najma-nje 2 mjeseca

• nakon toplinske obrade s negativ-nim testom na fosfatazu

• ako se toplinski obradi da se osi-gura zdravstvena ispravnost, a po-tječe od ženki drugih vrsta koje ne reagiraju pozitivno na testove TBC i brucelozu ni ne pokazuju simpto-me, ali potječu iz stada u kojem su te bolesti otkrivene u okviru službe-nog plana.

Mlijeko koje potječe od životinja koje ne zadovoljavaju pobrojane uvjete, po-sebno ako pozitivno reagiraju na profilak-tičke testove za TBC i brucelozu, ne smije se upotrebljavati za prehranu ljudi. Zara-žene i sumnjive životinje moraju se odvo-jiti od ostalih kako ne bi štetno utjecali na mlijeko drugih životinja.

Higijena na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka

Prostori i oprema

Oprema za mužnju te prostori u koji-ma se mlijeko skladišti, njime rukuje ili se hladi moraju biti smješteni i građeni tako da se ograniči opasnost od konta-minacije mlijeka. Prostori za skladištenje moraju biti zaštićeni od štetočina, mora-ju biti odvojeni od prostora za smještaj životinja, te imati odgovarajuću opremu za hlađenje.

Površina opreme koja dolazi u dodir s mlijekom (pribor, spremnici, cisterne, namijenjeni za mužnju, sakupljanje ili prijevoz) mora se lako čistiti i prema po-trebi dezinficirati te održavati u dobrom stanju – glatki, perivi i neotrovni mate-rijali. Te površine se nakon upotrebe moraju očistiti i prema potrebi dezinfi-cirati. Nakon svakog prijevoza, ili nakon svake serije prijevoza gdje je razdoblje između istovara i slijedećeg utovara vrlo kratko, ali u svakom slučaju najmanje jednom dnevno, spremnici i cisterne

koji se upotrebljavaju za prijevoz siro-vog mlijeka moraju se na odgovarajući način očistiti i dezinficirati prije ponovne upotrebe.

Higijena tijekom mužnje, sakupljanja i prijevoza

Mužnja se mora obaviti na higijenski način, a mora se osigurati:

• da prije mužnje sise, vime i okolni di-jelovi budu čisti

• da mlijeko svake životinje bude pre-gledano kako bi se utvrdile organo-leptičke ili fizikalno-kemijske anoma-lije, te da mlijeko koje pokazuje te anomalije ne bude upotrebljeno za prehranu ljudi

• da mlijeko životinja koje pokazu-ju kliničke znakove bolesti vimena bude upotrebljeno za prehranu ljudi samo prema uputama veterinara

• da životinje koje su podvrgnute lije-čenju kod kojeg bi moglo doći do prisutnosti ostataka lijekova u mli-jeku budu označene, te da mlijeko dobiveno od tih životinja ne bude upotrijebljeno za prehranu ljudi prije isteka propisane karencije

• da se sredstva u koja se uranjaju ili kojim se prskaju sise upotre-bljavaju jedino ako ih je odobrilo nadležno tijelo te da se ona upo-trebljavaju način koji ne dovodi do neželjenih količina njihovih ostataka u mlijeku.

(nastavak u sljedećem broju)Dr. sc. Nevijo Zdolec


Nakon mužnje mlijeko se mora drža-ti na čistom mjestu koje je tako kon-struirano i opremljeno da se izbjegne svaka kontaminacija. Ono se u sluča-ju svakodnevnog sakupljanja mora odmah ohladiti do temperature od najviše 8 oC ili do najviše 6 oC, ako se sakupljanje ne obavlja svakodnevno. Tijekom prijevoza se mora održavati hladni lanac i pri dolasku u odredišni objekt temperatura mlijeka ne smije biti veća od 10 oC. Subjekti u poslo-vanju s hranom ne moraju zadovoljiti temperaturne zahtjeve ako mlijeko zadovoljava kriterije za sirovo mlije-ko, ako se prerađuje u roku 2 sata od mužnje, te ako je veća temperatura potrebna zbog tehnoloških razloga vezanih uz proizvodnju određenih mliječnih proizvoda i ako to dopusti nadležno tijelo.

stočarstvo



stočarstvo

Nadaleko poznata Bračka škuta, koju gastronomi prepoznaju po poseb-noj aromi i okusu mediteranskog bilja, s pašnjaka na visoravni Vidove gore. Bonkulovići cijene ovu deliciju, kao vr-hunski užitak, koja se ničim ne može mjeriti i bez čega bi gastronomsko proljeće s obiljem janjetine bilo nepre-

AlBUMINSKI SVJEŽI SIR

Bračka škutaDjelovanjem topline, kazeini, albumini, globulini i masti iz sirutke uzrokuje zgrušavanje bjelančevina, što nam daje novi mliječni dijetalni proizvod.

poznatljivo, bez ovog završnog slatkog čina na bračkom stolu. Škuta je sporedni produkt u procesu pro-izvodnje sira, prozra-čan, žuto-zelenkaste boje i sladunjavog okusa, vrlo sličan mla-

dom siru. Na sjevernom primorju zovu je skuta, na makarskom primorju puina, a na južnom primorju urda.

Škuta se na Braču dobiva na vrlo jednostavan način – nakon sirenja ov-čjeg sira, ostatak sirutke se procijedi

i stavi u posudu u kojoj se postupno zagrija-

va sve do vrenja. Mnogi proizvo-

đači škute u sirutku prije zagri javanja dodaju do 3 posto kisele sirutke koja je ostala iz prošlog dana,

a kada sirutka provrije doda se

i 10 posto svježeg kozjeg mlijeka, čime

se dobiva kvalitetnija škuta. Škutu, koja se počinje gru-

šati već na temperaturi od oko 70 °C, nakon što provrije, treba pokupiti u čistu tkaninu sa sitnim rupicama, dvo-struko savijenu gazu i ostaviti da se dobro ocijedi, nakon čega se spremi na hladno mjesto. Od 100 litara mlije-ka, nakon sirenja, dobije se oko 6 kilo-grama škute.

Tekućina koja ostane nakon izdva-janja škute, zove se skutnica i daje se kao nadomjestak hrane za svinje. Ov-čja škuta sadrži 41 posto vode i masti, 15 posto bjelančevina, a ostatak su mi-neralne tvari, šećeri i drugo.

Škuta se konzumira u svježem stanju pošećerena ili posoljena, ali i kao doda-tak raznim salatama, namazima i sen-dvičima, posebno kao dodatak raznim kolačima.

Sinaj Bulimbašić

Počeli su Bračani iz starih škafetina, prašnjavih bilježnica i požutjelih stra-nica kuharica, pronalaziti i pripremati svojim gostima, stare zaboravljene specijalitete. Degustirali smo i zapisali jedan takav recept.SaStojci:

● tanki biskvit za podlogu,● 10 g domaće marmelade od višnje

maraske,● 400 g škorupa od kozjeg mlijeka ili

vrhnja za kuhanje (za završni pre-maz),

● 400 g škorupa od ovčjeg mlijeka ili vrhnja za kuhanje (za kremu),

● 400 g škute od ovčjeg mlijeka,● 16 plodova višnje maraske, bez ko-

štica,● 150 g šećera u prahu,● 3 žumanca,● sok od jednog domaćeg limuna,● naribana korica od pola limuna,● jedna vrećica vanilin šećera, ● prstohvat soli,● 15 g želatine

TORTA OD ŠKUTEPriPrEma:

Za kremu pomiješamo 400 g škute, šećer, žumanke, sok i ribanu koricu od limuna, va-nilin šećer i sol, a na kraju u toploj vodi razmutimo želatinu i sve zajedno glat-ko istučemo ručno ili mikserom. U posebnoj posudi se istuče škorup – vrhnje u koje dodamo sve ostale sa-stojke koje smo ranije pripremili. Tako pomiješane sastojke lagano i pažljivo promiješamo u kompaktnu masu.Tanku podlogu od biskvita poprskamo razrijeđenim likerom od višnje, ili ako tortu radite za djecu, poprskamo siru-pom od višnje, stavimo na dno kalupa za torte i namažemo marmeladom, te na istu stavimo kremu. Tortu zamrznemo najmanje pola sata, a prije samog serviranja ukrasimo je sa 400 g tučenog škorupa ili vrhnja, a na vrhu pravilno rasporedimo 16 plodova višnje maraske, tako da na svaku krišku torte dođe po jedna višnja.tortu obvezno stavimo u hladnjak do serviranja.

U prošlom broju naveli smo kako puše-nje duhana stvara tjelesnu i psihičku ovi-snost, te da ga svrstavamo u prave bolesti ovisnosti. Zbog toga je prestanak pušenja pravi izazov za pušača.

Izazov – i pravi razlog za prestanak

Činjenica je da svaki čovjek počne pušiti iz različitog razloga – jedni jer se na taj način lakše socijaliziraju, drugi kako bi se „riješili“ stresa, treći jer smatraju kako im je pušenje u imidžu, i tako možemo nabrajati unedo-gled. Upravo je zato važno da svaki pušač nađe „svoj“ razlog za prestanak pušenja. U vremenima recesije možda je najvažniji ra-zlog financijske prirode, naime pušenje i te kako košta i stvara financijski teret kućnom proračunu, osobito kod okorjelih pušača, koji puše i nekoliko kutija na dan.

Kod mlađih osoba, te ženske populacije, nije naodmet spomenuti tjelesne prednosti prestanka pušenja (bjelji zubi, svježi dah, ljepši ten, manje bora oko usana) kao i bo-lje zdravlje (bolji imunitet, smanjen rizik na-stanka niza teških i ozbiljnih bolesti poput raka, srčanog i moždanog udara, itd.).

Roditeljima koji puše, možda bi najbo-lji razlog za prestanak pušenja bilo zdravlje njihove djece i davanje dobrog primjera.

Pri tome je dobro odrediti datum pre-stanka pušenja, ali ne „od ponedjeljka“ , „od prvog“ ili „od Nove godine“, već naći neki datum koji nije ni preblizu ni predaleko, ali kojeg ćete se sigurno držati.

Tjelesna i psihička pripremaSljedeći korak je tjelesna i psihička pri-

prema na prestanak pušenja. Tijekom od-vikavanja od pušenja, od samog početka,

„Prestati pušiti je najlakša stvar na svijetu, pa ja sam prestao pušiti barem tisuću puta.“

Mark Twain

Kako prestati pušiti?Nepušači smatraju kako je lako moguće prestati pušiti i vrlo često pušačima prigovaraju o „nedostatku“ volje i/ili interesa, te o „slabo-sti“ karaktera. S druge strane, većina pušača smatra da bi se mogli „odreći“ duhana kad god požele, međutim stvarnost ih uglavnom demantira.

potrebno je uzimati dovoljno vode, potruditi se dobro doručkovati i spavati 7-8 sati svaki dan. Dobro bi bilo i redovito vježbati (iako pušači nisu baš poznati po zdravom stilu života), a ako ste i dalje neodlučni po tom pitanju, svaki slobodan trenutak iskoristite za hodanje/šetnju na svježem zraku.

Tijekom odvikavanja od pušenja dobro je imati potporu, osobito obitelji i prijatelja, te se što više družiti s nepušačima, kako biste usvojili neke od njihovih obrazaca po-našanja. Za druženje s pušačima imat ćete vremena kad postanete nepušač, a tada im možete postati i „svijetli“ primjer. U svakom slučaju jako je bitno naći dovoljno vremena za odmor i opuštanje, te ni u kom slučaju jednu ovisnost zamijeniti drugom. Poznato je da neki pušači u trenutcima „krize“, po-nekad posegnu za alkoholom, za slastica-ma ili hranom, kako bi nadomjestili potrebu za duhanom.

Ako ipak ne uspijete u svom naumu i za-palite cigaretu, ne očajavajte, uvijek postoji drugi put. Međutim i taj drugi put morate početi sve ispočetka, ali ovaj put s jačom vjerom u sebe i svoje mogućnosti.

Zamjenska nikotinska terapijaAko shvatite da se ne možete odviknu-

ti od duhana bez tuđe pomoći, najbolje se javiti svom liječniku, koji će Vas uputiti u mogućnosti grupne terapije na Vašem po-dručju. Na tim sastancima susrest ćete se s osobama koje imaju isti cilj kao i Vi, te

možete razmijeniti iskustva i pomagati jedni drugima. liječnici vrlo često, a na temelju iskustva rada s dugogodišnjim pušačima, savjetuju uporabu tzv. zamjenske nikotin-ske terapije (uzimanje nikotinskih flastera ili žvakaćih guma) u kombinaciji s grupnom terapijom.

Osim navedenih sredstava postoje i li-jekovi koji također djeluje na receptore u mozgu, te smanjuju želju za pušenjem kao i apstinencijske teškoće, a kako djeluju i an-tidepresivno, daju se pušačima koji pate od depresije. liječenje tim lijekovima traje ne-koliko mjeseci, međutim neki nisu registrira-ni kod nas ili se ne mogu nabaviti u našim ljekarnama.

Zasad nije znanstveno dokazano djelo-vanje hipnoze na prestanak pušenja (koja je nekad bila jako popularna kao „mjera“ odvikavanja), dok se pušenje tzv. e-cigarete također ne preporučuje (jer ipak sadržava nikotin!).

U određenog broja pušača u smanjenju apstinencijske krize može pomoći akupun-ktura.

Na kraju, najvažnija je samostalno do-nesena čvrsta odluka o prestanku pušenja kao i vjera u sebe i svoje mogućnosti.

mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva

Svaki pušač mora odabrati „samo svoj“ razlog za prestanak pušenja, jer će tek tada početi otkrivati zadovolj-stvo svojim životom u kojem više ne „vlada“ duhan.

U psihičkoj pripremi važno je vizua-lizirati sve moguće situacije u kojima se možete naći tijekom odvikava-nja (npr. Što ako mi netko ponudi cigaretu? Kako se ponašati među pušačima?), ali i načine reagiranja na stres u kojima ste dosad posezali za duhanom (npr. Što ako se naljutim?). Dobra priprema dovest će i do dobrih rezultata, a svaki put kad se othrvate želji za duhanom i pravilno reagirate – nagradite se, makar nekom sitnicom. Ta pomoćna sredstva djeluju na način

da opskrbljuju nikotinom receptore u mozgu i na taj način smanjuju apsti-nencijske teškoće ovisnika, a mogu se kupiti u našim ljekarnama.

BEZ DUHANA SVAKOG DANA

naše zdravlje


77

PriPrema

✦ 1 hobotnica (oko 2kg) ✦ 1 kg krumpira ✦ 1 glavica luka ✦ 20 dag mrkve ✦ 5 češnja češnjaka ✦ 1 grančica ružmarina ✦ 2 lovorova lista ✦ 1 dl maslinovog ulja ✦ 2 dl bijelog vina ✦ solPostuPak

Hobotnicu operite, izvrnite joj tijelo, izvadite utrobu, kljun i ponovno dobro operite.Posušite hobotnicu te je nauljite i stavite u dobro zagri-

janu i nauljenu posudu za pečenje pod pekom.Uz hobotnicu stavite narezani krumpir, mrkvu, češnjak, na-sjeckani luk, lovorov list i grančicu ružmarina. Sve dobro po-solite.Podlijte vinom i pecite ispod peke oko 90 minuta. (Možete i u pećnici)Kada krumpir dobije zlatnožutu boju, a hobotnica omekša jelo je gotovo.

Hobotnica ispod peke

Hobotnica u fazi pripreme Recepti

PriPrema:

✦ 20 dag očišćenog lososa✦ 2 velike žlice maslinova ulja✦ 4 jaja✦ 1/2 češnja češnjaka✦ 1/2 žlice mljevenog kima✦ 1 limun✦ 20 dag slanutka ✦ 7 dag ricotta sira ✦ 1 žlica korijandera peršinaPostuPak:

Jednu žlicu ulja, te sok od limuna iskoristite za mazanje loso-sa. Dodajte sol i papar. Na zagrijanoj tavici ribu pecite jednu minutu sa svake strane, te maknite s vatre. Lososa preselite

na tanjur, a tavicu počistite papirnatim rupčićem. Jaja, kim, na-sjeckani češnjak i naribanu limunovu koricu, pomiješajte u zdje-lici, dodajte slanutak, ricotu i korijander. Na tavici u kojoj ste pe-kli lososa zagrijte drugu žlicu maslinova ulja, pa dodajte smjesu s jajima i pecite desetak minuta. Maknite s vatre prije nego što bude pečeno do kraja. Losos nasjeckajte na sitnije komadiće i stavite preko jaja. Pospite peršinom.

Omlet od lososa

Zapečene paprike PriPrema✦ 10 paprika ✦ 1 kg mljevenog mesa ✦ 8 dag ulja ✦ peršin ✦ 1/2 glavice luka ✦ 2 češnja češnjaka ✦ papar, sol ✦ 1 jaje ✦ 10 dag riže ✦ 1/4 kg rajčice ✦ brašno ✦ 10 dag naribanog siraPostuPak

Paprike operite i prepolovite, te izvadite sjemenke i unutarnje žile.Mesu dodajte nasjeckani peršin, na ulju poprženi i nasjeckani

luk i češnjak, sol, papar, jaje i opranu rižu.Dobro izmijesite rukama i pri tome dodajte malo vode. Nadjev mora biti sočan, da bi riža kasnije imala dovoljno tekućine. Pripre-mljenim nadjevom napunite paprike.Nadjevene paprike stavite u staklenu, vatrostalnu posudu, dolijte 1/2 l vode i pecite u pećnici 30 min na 180 ºC. Na ulju popržite brašno, zalijte propirjanim i protisnutim rajčicama i prokuhajte u glatki umak. Dodajte nadjevenim paprikama zajed-no s naribanim sirom. Pecite još 15 minuta i poslužite.

Veseli kolačićiPriPrema✦ 9 dag bjelanjaka sobne temperature (to je cca 3 jaja)✦ 3 dag kristal šećera✦ 11 dag badema✦ 20 dag šećera u prahuPostuPak

Bademe ubacite u kipuću vodu i ostavite ih unutra samo mi-nutu. Potom im skinite koru i dobro osušite.Kad ste ih dobro osušili i ohladili, sameljite ih u što sitniji

prah, zatim im dodajte šećer u prahu, pa sve zajedno još jed-nom sameljite (najbolje u blenderu na najvišoj brzini).Istucite bjelanjke u čvrst snijeg (ako imate ručni mikser, držite ga sasvim okomito na posudu tako da u smjesu uđe što manje zra-ka). Kristal šećer treba dodati u dva navrata, jednom pri sredini miksanja, a drugi put pred kraj. Ako želite obojiti vesele kolačiće najbolje je boju dodati u bjelanjke dok ih miksate.U bjelanjke ručno dodajte mješavinu badema i šećera u prahu. Miješajte špatulom prilično energično (suprotan savjet od ono-ga koji inače čujete kad su bjelanjci u pitanju) okrećući posudu svaki put po pola kruga. Kad to ponovite deset puta, provjerite

Kruh s povrćemPriPrema✦ 50 dag brašna ✦ oštrog ✦ 20 dag brašna, kukuruznog ✦ 2.5 dag kvasca ✦ 4 dag ulja ✦ 5 dl vode ✦ 7 dag maslina nasjeckanih ✦ 1 rajčica ✦ sitno nasjeckana ✦ 1 žuta paprika ✦ nasjeckana✦ 1 manja glavica luka✦ sitno nasjeckanaPostuPak

Kukuruzno brašno stavite u posudu i prelijte s 2 dl kipuće vode. Dobro promiješajte i ostavite da se potpuno ohladi. U malo oštrog brašna raz-mrvite svježi kvasac, dodajte malo tople (ne vruće) vode i sve dobro

promiješajte. Ostavite na toplom dok kvas ne naraste. Pomiješajte obje vr-ste brašna, dodajte, kvasac, toplu vodu i ulje. Dobro umijesite tijesto i, ako je potrebno, dodajte još malo vode da bude mekano (ne gnjecavo). Tijesto ostavite pokriveno na toplom mjestu dok se ne udvostruči. Dodajte povrće i premijesite tijesto. Podijelite ga u dva dijela i napravite štruce. Stavite ih u prikladnu, malo nauljenu posudu, pokrijte i ostavite na toplom da se diže još pola sata. Pecite kruh u vrućoj pećnici 45 minuta na temperaturi 180˚C.

je li smjesa prave konzistencije. Smjesa mora re-lativno brzo padati sa špatule i mora se sama po-ravnati (ne smije ostati čvrsti repić na vrhu). Ako nije dovoljno izmiješana, ponovite još koji put pa opet provjerite.Plehove obložite papirom za pečenje. Zalijepite krajeve papira za pleh s malo smjese pa će vam biti lakše jer se papir neće micati. Smjesu stavite u vrećicu za ukrašavanje kolača s običnim, okru-glim vrhom pa istiskujte krugove jednake veliči-ne (promjera otprilike 2,5 cm). Ostavite po 3 cm razmaka između makrona.Ostavite makrone da se malo posuše tako na ple-hu. Znat ćete da su spremni za pečenje kad vam se više ne budu lijepili za prst kad ih dotaknete. To može trajati od pola sata po suhom vremenu

do i više od sat vremena ako je u zraku puno vlage.Ugrijte pećnicu na 140°C i pecite makrone 12 do 15 minuta.Osnovni recept za kremu PriPrema✦ 2 žumanjka✦ 4 dag kristal šećera✦ 50 ml mlijeka✦ 10 dag maslaca sobne temperature

PostuPakTucite žumanjke i šećer dok ne posvijetle.Kuhajte mlijeko dok ne provri, dodajte ga polako u žumanjke, pa opet sve miksajte dvije minute. Nakon toga dodajte maslac, pa miksajte još dvije minute.Ako želite kremu s okusom lješnjaka/badema, povećajte količi-nu mlijeka na 100 ml i dok ga kuhate, u njega dodajte 10 dag fino mljevenih lješnjaka/badema.Ako želite kremu s okusom ruže, dodajte 2 male žličice ružine vodice pred kraj miksanja.Ovo je samo osnovni recept, pokusi s aromama su beskrajni!

PriPrema✦ 60 mil ulja✦ 8 dag šećera✦ 3 jaja✦ 30 dag brašna ✦ 1 žličica praška za pecivo✦ prstohvat soli ✦ 1 žličica cimeta✦ 45 dag naribane mrkve✦ 20 dag mljevenih oraha✦ 2 žličice vanili šećera✦ 10 dag nasjeckanog ananasaKrema✦ 10 dag maslaca ✦ 25 dag kremastog sira✦ 20 dag kokosa✦ 1 žličica vanilije✦ Šećer u prahuPostuPak

Zagrijte pećnicu na 175 º C. Pomiješajte ulje, šećer i jaja te dodajte brašnu, prašku za pecivo, soli i cimetu koje ste prethodno pomiješali u zdjeli. Na kraju dodajte i mrkvu,

orah, vanili šećer i ananas te sve dobro izradite. Stavite na lim i pecite 35-40 minuta. Ostavite da se ohladi, pa po sredini prere-žite. Za kremu izradite maslac sa sirom dok ne dobijete homo-genu smjesu. Dodajte žlicu vanilije, kokos i šećer u prahu (po želji) te miješajte dok se svi sastojci ne spoje. Smjesu nanesite na biskvit i preklopite. Na vrh isto tako nanesite smjesu, te kolač stavite u frižider da se dobro ohladi!

Egzotične šnite

PriPrema✦ 5 bjelanjaka ✦ 25 dag šećera ✦ 1 žličica limunovog soka ✦ 2 žličice škroba ✦ 20 dag marelica (koje ste prethodno blanširali i po želji pošećerili) PostuPak

Izmiksajte bjelanjke i postupno dodajite šećer, te miksajte dok se ne osjeti šećer pod mikserom i pod prstima, dodajte limu-nov sok i škrob i promiješajte. Papir za pečenje malo namaži-

te maslacem i premažite smjesom bjelanjaka. Pecite 10 minuta na 180 ºC, pa smanjite na 160 ºC i pecite još 15 minuta. Kada je smjesa pečena, izvadite ju i ostavite da se ohladi. Nanesite mare-lice i zarolajte. (Po želji možete dodati i tučeno vrhnje). Stavite u hladnjak da se ohladi i poslužite.

Pjenasta rolada od marelica

Veliko sniženje cijena svihvrsta gumaGUME ZA OSOBNA VOZILA,TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE155/70R13 T75 COMPACT SPORTIVA 280,00175/70R13 T82 COMPACT SPORTIVA 319,00175/65R14 T82 COMPACT SPORTIVA 339,00195/65R15 H91 SUPER Z SPORTIVA 432,00195/65R15 H91 CPC5 CONTINENTAL 588,00205/55R16 V91 CPC 5 CONTINENTAL 817,0011,2-28 8PR TR135 BKT 1620,0012,4-28 8PR TR135 BKT 1872,006,00-16 6PR VOD. TF9090 BKT 381,0010,0/75-15,3 14PR TL AW909 IMPL. BKT 661,0013,0/65-18 16PR TL AW702 IMP. BKT 1461,00

Sve cijene su s PDV-om s popustima za gotovinsko plaćanje.

ZA SVE OBAVIJESTI OBRATITE SE U KRIŽEVCIMA, NIKOLE TESLE 49Telefon 048 / 682-573Faks 048 / 682-659

POSLOVNA JEDINICA RIJEKASLAVKA KRAUTZEKA 93Telefon 051 / 218-554Faks 051/ 431-176

POSLOVNA JEDINICA ZAGREBKOVINSKA b.b.Tel. 01 / 3498-020Faks 01 / 3498-001

POSLOVNA JEDINICA OSIJEKVUKOVARSKA 221Tel. 031 / 586-152, faks 031 / 586-151

POTROŠAČI, TRGOVCI, VULKANIZERI, PODUZEĆANA ZALIHI IMAMO CJELOKUPNI PROGRAM GUMA ZA AUTOMOBILE, TRAKTORE,GRAĐEVINSKE I POLJOPRIVREDNE STROJEVE

TRGOVAČKO DRUŠTVO ZA TRGOVINU NA VELIKO I MALO d.o.o.N. Tesle 49, 48260 KRIŽEVCI, 048/682-573Faks 048/682-659, žiro-račun 239007-1100046239

AKCIJSKA PRODAJA GUMA ZA OSOBNA VOZILA, TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE

ISPORUKA ODMAHPROVJERITEMI NISMO SAMO PONEKAD POVOLJNI,MI SMO UVIJEK NAJPOVOLJNIJI.UGODNU VOŽNJU GUMAMAKUPLJENIM U „ROBNOM CENTRU”KRIŽEVCI, KAO I U SVIM NAŠIMPOSLOVNIM JEDINICAMA.

CONTINENTALCPC5

SPORTIVASUPER Z

BKT-TF9090

BKT-TR-135

BKT- TL AW702 IMP.

robnicentarRCPRODAJA IMONTAŽA GUMA

web shop

Internet prodaja sdodatnim popustom

www.robni-centar.hr

BKT-TL AW909 IMP.

SPORTIVACOMPACT

Documents

Gospodarski list 13/14