Gospodarski list 21/2014

C I J E N A 1 2 k n

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

21

prilog ovog broja

Bolesti i štetnici u zaštićenom uzgoju povrća i cvijeća

15. studenoga

2014.

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

AKTUALNE TEME 2 Preporukezaorganizacijskoitehnološkounapređenje

proizvodnjemlijeka 3 Povećanjekonkurentnostivoćarskeproizvodnje 5 Tradicionalnoocjenjivanjekakvoćeplodovajabuke 6 – 7 Zakonoobrtu 8 Najboljioračitloznajupripremitiiulošimuvjetima 9 – 10 Poštivanjepravilastruke,najjeftinijijenačinpovećanja

proizvodnje 12 Pravnisavjeti 13 Stručnisavjeti 14 – 15 Uzgojgljivamožebitiunosan16 – 19 Budućnostmalihpoljoprivrednihgospodarstava

RATARSTVO, MEHANIZACIJA20 – 22 Upoljoprivrednojproizvodnjianalizatlajeneophodna 23 50godinaMaschioGaspardomehanizacije 24 – 25 Kompaktan,snažan,Kubota 26 – 27 Prednostiinedostacikasno-jesenskogsuzbijanja

korovaužitaricama

VAŠ VRT 29 Neobičnevrstekrastavaca(2) 30 – 31 Jesenskasadnjaukrasnoggrmlja

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK32 – 47 Bolestiištetniciuzaštićenomuzgojupovrćaicvijeća

VOĆARSTVO, VINARSTVO50 – 53 Kojebobičastovoćeposaditi? 55 Domaćevinodalekonajomiljenije

PČELARSTVO,PERADARSTVO, STOČARSTVO 56 – 57 Primjenaoksalnekiseline58 – 59 Važnijiunutarnjiparazitiperadi 60 – 61 Uzgojprasadinakonodbića 62 Kozenakrajugodine 63 – 64 Mljekomat–izazovzaproizvođače

mlijeka 65 Trihineloza

LJEKOVITO BILJE 66 – 67 Zavinairakije

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/38 43 222Direktorica

Andreja Vrcan E-mail: [email protected]

UredništvoMajstora Radonje 12

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725

E-mail: [email protected]

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

Ivan Stupnišek (urednik)Ilustracije

Božidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Pretplata i računovodstvotelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]: [email protected]

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

Iz ovog broja izdvajamo:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

NASLOVNASTRANICAUzgojpovrćauzaštićenomprostorukodproizvođačaMartineiIvanaŠulogauBistrikrajZagreba

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

32 15. studenoga 2014.

Bolesti i štetnici u zaštićenom uzgoju povrća i cvijeća

maliG

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IKIako Hrvatska ima veli-ke potencijale za proi-zvodnju povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima (plastenicima, stakleni-cima), prema službenim podacima sredinom pr-vog desetljeća u novom mileniju povrće se za tr-žište u svježem stanju uzgajalo na nešto više od 470 ha. Budući da se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu, u ta-kvom se uzgoju javljaju specifični štetni orga-nizmi prilagođeni povi-šenim temperaturama i vlažnosti zraka - uzroč-nici biljnih bolesti, te štetni organizmi živo-tinjskog podrijetla. Po-jedinih sezona njihova pojava može potpuno onemogućiti uspješan uzgoj povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima. Važno ih je na vrijeme prepoznati i poduzeti dovoljno učinkovite ke-mijske ili biološke mjere zaštite.

15. studenoga 2014.

U seoskim područ-jima gdje dominira usitnjenosti posje-da i veći broj sitnih čestica zemljišta po gospodarstvu, u narednom bi razdoblju s izdaš-nijim bespovrat-nim sredstvima iz Europskog fonda ruralnog razvoja trebalo usmjeriti mlađe obitelji na profitabilnije uzgoje biljaka uz primjenu novih tehnologija u zaštićenim prosto-rima.

Od povrtnih se kultura u tim pro-storima najviše uzgajala rajčica, paprika i nešto manje salatni krasta-vac, dok se tijekom zimskog razdo-blja najviše sadi salata. Od cvjetnih vrsta tijekom zime započinje uzgoj vrlo popularnih pelargonija i surfini-ja, koje se u rano proljeće prodaju radi ukrašavanja balkonskih ograda i prozorskih okna. Pritom bi za eko-nomski isplativu proizvodnju treba-lo izgraditi i opremiti jedan ili više objekata najmanje 1.000 m2 ukupno obradive površine u kojima će se ti-jekom čitave godine intenzivno proi-zvoditi povrće ili cvijeće.

Tako se zadnjih godina u našoj zemlji uzgoj rajčice i paprike bez tla - na inertnom supstratu (npr. kame-noj vuni) s hranjivom otopinom (hi-droponski uzgoj), proširio na nešto više od 44 ha zaštićenog prostora.

Profitabilan uzgoj uz primjenu novih tehnologija

Osim za uzgoj biljaka, zaštiće-ni su proizvodni prostori idealno mjesto za prezimljenje i neželje-no umnažanje različitih kategorija uzročnika biljnih bolesti, npr. pla-menjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), baršunasta plije-san (Fulvia passiflora), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveil-lula), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclarotinia), te štetnih organizama, npr. cvjetni štitasti moljac ili “bije-la mušica” (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mine-ri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella), šampinjonske mušice (Sciaridae), mekokožne grinje (Tarsonemidae) i drugi.

Zbog ponovljenog uzgoja istih kultura pri zaštićenom uzgoju u tlu

U zaštićenim se prostorima u našoj zemlji najčešće uzgaja plodovito povrće (rajčica, paprika i salatni krastavci), a hidroponski je uzgoj raširen na nešto više od 10 % ukupnih površina

plastenika i staklenika. Mjerama ruralnog razvoja mlada gospodarstva - početnici s manjim površinama zemljišta trebala bi se educirati i usmjeriti na kulture koje uzgajamo upravo u

ovakvim prostorima.

često se javljaju bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike (Fusari-um, Verticillium, Phytophthora i dr.).

Najčešće bolesti pri uzgoju

rajčice, paprike i krastavaca

Bolesti nadzemnih organa napa-daju stabljiku, lišće i plodove, a simp-tomi se najčešće pojavljuju u obliku paleži, pjegavosti, truleži. Kvalitetno prozračivanje i uzgoj otpornijih bilja-ka je osnovna preventivna mjera da ovih bolesti bude što manje.

Plamenjača rajčice (Phytopht-hora) ubraja se među najdestruk-tivnije biljne bolesti kulturnog bilja, koja je u prošlosti uvjetovala ne-

www.syngenta.hr

Od Syngente samo najbolje !

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

33gospodarskilist

BASF

Cro

atia

d.o

.o. I

. Luč

ića

2a, 1

0000

Zag

reb,

tel.

01/6

000

000,

fax.

01/

6000

090

, ww

w.a

gro.

basf

.hr

Dist

ribut

er z

a RH

: Chr

omos

Agr

o Ra

dnič

ka c

esta

173

n, 1

0002

Zag

reb,

ww

w.c

hrom

os-a

gro.

hrBA

SF C

roat

ia d

.o.o

. I. L

učić

a 2a

, 100

00 Z

agre

b, te

l. 01

/600

0 00

0, fa

x. 0

1/60

00 0

90, w

ww

.agr

o.ba

sf.h

rDi

strib

uter

za

RH: C

hrom

os A

gro

Radn

ička

ces

ta 1

73n,

100

02 Z

agre

b, w

ww

.chr

omos

-agr

o.hr

BASF

Cro

atia

d.o

.o. I

. Luč

ića

2a, 1

0000

Zag

reb,

tel.

01/6

000

000,

fax.

01/

6000

090

, ww

w.a

gro.

basf

.hr

Dist

ribut

er z

a RH

: Chr

omos

Agr

o Ra

dnič

ka c

esta

173

n, 1

0002

Zag

reb,

ww

w.c

hrom

os-a

gro.

hr

Sredstva za zaštitu bilja upotrebljavajte pažljivo.Prije uporabe obavezno pročitajte uputu.

BASF Croatia d.o.o. je član CROCPA udrugeproizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja

Opet će biti rodna godina!Opet ćććććććććććććććeeeeeeeeeeeeee biti rodna godinnnnnnnnnnnnnnnaaaaaaaaaaaa!

Signum®

Signum® je više od klasične zaštite bilja. To je novi kombinirani sistematični fungicid s AgCelence® efektom uz čiju primjenu možete očekivati:

veći prinos,bolju toleranciju na stres,bolju kvalitetu i povećanu uspješnost proizvodnje.

Kažu da sam čovjek od zemlje i da jako dobro znam koliko

ova vrsta života zahtjeva truda i strpljenja. Najviše zbog toga

jer moj višemjesečni rad često ovisi o vremenskim prilikama i pojavi biljnih bolesti ili nametnika. Ali, dobro je da uvijek

mogu nešto napraviti za povećanje izvjesnosti rezultata. Ja

sam odabrao BASF koji se sa svojim savjetima i proizvodima pokazao kao partner na kojeg mogu računati

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

BASF-oglasSIGNUM-GospList_208x275.ai 1 3/22/13 12:41 PM

15. studenoga 2014.

Plamenjača rajčice je bolest ko-joj pogoduju prohladno-vlažni uvjeti. Za početni ili “skriveni” razvoj bolesti su potrebna više-struka vlaženja nadzemnih or-gana (lišća, plodova, stabljike) u razdoblju dužem od 10 sati, uz temperature barem 10°C, ali ne značajno veće od 28°C i relativ-nu vlažnost zraka u krumpirištu veću od 90 %. Negativno na ra-zvoj bolesti utječu mnogobroj-ni vrlo vrući dani (s temperatu-rama većim od 34°C u trajanju dužem od 6 sati). Prepoznava-nje prve pojave plamenjače u zaštićenom uzgoju rajčice je od velikog značaja u sprječavanju šteta. Često se u praksi znakovi plamenjače mogu zamijeniti s brojnim drugim neživim pore-mećajima, te gljivičnim, bakte-rijskim i virusnim oboljenjima krumpira. Na lišću su simptomi vidljivi u obliku malih vodena-stih tamnosmeđih pjega, sa žu-to-zelenim rubom prema zdra-vom staničju lista.

sagledive ekonomske, političke i socijalne posljedice. Pored rajčice ova bolest napada krumpir i sur-finije (Petunia spp.). Malo je koja biljna bolest u proteklih 170 godina potakla rad tako velikog broja istra-živača na proučavanju uzročnika, epidemiologije, oplemenjivanja to-lerantnog bilja, molekularne geneti-ke i biotehnologije u cilju smanjenja velikih ekonomskih šteta. U godina-

ma pogodnim za razvoj plamenjače urodi rajčice mogu biti potpuno uni-šteni (npr. 2014. pri uzgoju rajčice na otvorenim gredicama i poljima).

Za povišene relativne vlage u ra-nojutarnjim satima, na donjoj stra-ni rubova lisnih pjega, razvija se karakteristična bijela prevlaka. To su organi za širenje bolesti, a na jednoj prosječnoj lisnoj nekrozi ih se može razviti 100.000-300.000! Tada je bolest najopasnija, jer sva-ko naredno duže zadržavanje vlage na biljkama pogoduje neobično br-zom širenju plamenjače.

Od prve pojave znakova pla-menjače do potpunog uništenja usjeva u optimalnim je meteoro-loškim prilikama dovoljno samo 14 dana.

Bolest se iz godine u godinu prenosi zaraženim zaostalim bilj-nim ostacima (najčešće odbačenim

PripravakDjelotvornost na važnije bolesti rajčice Karenca u

danimaPhytophthora Fulvia Botrytis Alternaria

Equation PRO + -/+ - + 7Signum DF* - +/- + + 3Quadris* ili Ortiva* SC + -/+ - + 3Revus SC + - - - 14Ranman Top SC + - - - 4Domark* ME - + - -/+ 4Teldor 500 SC - - + - 4Switch WG - - + - 3Melody Duo WP + - - +/- 14

Tablica 1. Mogući izbor nekih fungicida kraće karence za zaštitu rajčice od važnijih bolesti

*pripravci učinkoviti i na pepelnicu rajčice (Leveillula)!

oboljelim plodovima rajčice) ili sad-njom zaraženog sadnog materijala. Obližnja polja zaraženog krumpira plamenjačom, često su izvor bolesti za rajčicu uzgajanu u zaštićenim pro-storima. Cjelokupni uspjeh kemijske zaštite ovisi o pravovremenom suzbi-janju, te izboru vrste i količine fungici-da. Danas u našoj zemlji imamo veći broj dovoljno učinkovitih pripravaka za suzbijanje plamenjače rajčice (vidi Tablicu 1.). Oni se razlikuju svo-jim kemijskim sastavom, načinom i mjestom djelovanja, cijenom, a vrlo važno je voditi računa o najmanjem broju dana koji mora proći od njiho-ve zadnje primjene do berbe plodo-va rajčice (karenca).

Plamenjača je također vrlo česta bolest pri uzgoju salatnih krastavaca (Pseudoperonospora cubensis), a suzbija se uglavnom istim sredstvi-ma kao i plamenjača rajčice. Primje-

rice, dopuštenje u našoj zemlji za suzbijanje plame-njače krastavaca imaju pripravci Quadris ili Orti-va SC (karenca 3 dana), Revus SC (karenca 7 dana), Ranman Top (ka-renca 3 dana) i Equation PRO (karenca 7 dana).

Baršunasta pli-jesan (Fulvia pa-ssfilora) predstav-lja zadnjih godina

Tipični znakovi plamenjače rajčice – pojava prvih pjega na listu (lijevo), jače zaražena biljka (u sredini) i razvoj “bijele prevlake” na zaraženim plodovima rajčice.

BASF

Cro

atia

d.o

.o. I

. Luč

ića

2a, 1

0000

Zag

reb,

tel.

01/6

000

000,

fax.

01/

6000

090

, ww

w.a

gro.

basf

.hr

Dist

ribut

er z

a RH

: Chr

omos

Agr

o Ra

dnič

ka c

esta

173

n, 1

0002

Zag

reb,

ww

w.c

hrom

os-a

gro.

hrBA

SF C

roat

ia d

.o.o

. I. L

učić

a 2a

, 100

00 Z

agre

b, te

l. 01

/600

0 00

0, fa

x. 0

1/60

00 0

90, w

ww

.agr

o.ba

sf.h

rDi

strib

uter

za

RH: C

hrom

os A

gro

Radn

ička

ces

ta 1

73n,

100

02 Z

agre

b, w

ww

.chr

omos

-agr

o.hr

BASF

Cro

atia

d.o

.o. I

. Luč

ića

2a, 1

0000

Zag

reb,

tel.

01/6

000

000,

fax.

01/

6000

090

, ww

w.a

gro.

basf

.hr

Dist

ribut

er z

a RH

: Chr

omos

Agr

o Ra

dnič

ka c

esta

173

n, 1

0002

Zag

reb,

ww

w.c

hrom

os-a

gro.

hr

Sredstva za zaštitu bilja upotrebljavajte pažljivo.Prije uporabe obavezno pročitajte uputu.

BASF Croatia d.o.o. je član CROCPA udrugeproizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja

Opet će biti rodna godina!Opet ćććććććććććććććeeeeeeeeeeeeee biti rodna godinnnnnnnnnnnnnnnaaaaaaaaaaaa!

Signum®

Signum® je više od klasične zaštite bilja. To je novi kombinirani sistematični fungicid s AgCelence® efektom uz čiju primjenu možete očekivati:

veći prinos,bolju toleranciju na stres,bolju kvalitetu i povećanu uspješnost proizvodnje.

Kažu da sam čovjek od zemlje i da jako dobro znam koliko

ova vrsta života zahtjeva truda i strpljenja. Najviše zbog toga

jer moj višemjesečni rad često ovisi o vremenskim prilikama i pojavi biljnih bolesti ili nametnika. Ali, dobro je da uvijek

mogu nešto napraviti za povećanje izvjesnosti rezultata. Ja

sam odabrao BASF koji se sa svojim savjetima i proizvodima pokazao kao partner na kojeg mogu računati

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

BASF-oglasSIGNUM-GospList_208x275.ai 1 3/22/13 12:41 PM

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

35 15. studenoga 2014.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. studenoga 2014. 15. studenoga 2014.gospodarskilist

36

Optimalne temperature za za-razu rajčice su vrijednosti 22° do 24°C, a relativna vlažnost zraka pri tome mora biti veća od 90 %. Baršunasta plijesan najčešće napada lišće rajčice, a rjeđe mogu biti zaraženi plodo-vi, cvijetovi, peteljke i stabljika. Najprije je napadnuto starije (donje) lišće, jer je pri zemlji relativna vlažnost veća. Karak-teristični simptomi ove bolesti se prepoznaju na naličju (do-njoj strani) napadnutog lišća u formi maslinasto-baršunastih prevlaka.

poseban problem pri uzgoju hibrida rajčice neograničenog rasta u negri-janim zaštićenim prostorima, odno-sno još češće u grijanim plastenici-ma i hidroponskom načinu uzgoja. Razvoj baršunaste plijesni primarno određuje osjetljivost (neotpornost) hibrida, optimalne temperature zraka i visoka relativna vlažnost.

Zbog većeg broja infekcija ostva-renih u relativno kratkom razdoblju lišće se osuši, a epifitocija može za-vršiti defolijacijom biljaka. U integri-ranoj proizvodnji rajčice u našoj ze-mlji nemamo registriranih dovoljno učinkovitih fungicida za suzbijanje baršunaste plijesni. Visoki hibridi rajčice se sukcesivno ili višekratno beru, a prvi znakovi navedenih bo-lesti se često pojavljuju početkom plodonošenja ili tijekom berbe.

Stoga se u takvim proizvod-nim prostorima i uvjetima uzgo-ja smiju koristiti samo određena kemijska sredstva, dopuštena za primjenu u zaštićenom uzgoju, uz propisanu karencu koja nije veća od 7 dana! Karenca je broj dana koji mora proći od primjene ke-mijskog sredstva za zaštitu bilja do početka berbe plodova rajči-ce.

Samo sadnjom otpornijih kul-tivara (hibrida), postizanjem op-timalnog sklopa, kvalitetnim pro-zračivanjem, uravnoteženom gnojidbom, prepoznavanjem i uklanjanjem zaraženih biljnih or-gana iz proizvodnih prostora

može se umanjiti pojava i razvoj gljivičnih oboljenja. Potrebna je stalna kontrola i oprez proizvođa-ča rajčice, jer u relativno kratkom razdoblju neželjene bolesti mogu potpuno uništiti proizvodnju (npr. plamenjača, baršunasta plijesan). Pri izboru fungicida za preventivnu zaštitu rajčice u plastenicima pred-nost dajemo pripravcima navedeni m u Tablici 1. (pritom je vrlo važno prepoznati po tipičnim znakovima uzročnike bolesti ili se biljnim ma-terijalom obratiti za pomoć struč-nim osobama!).

Crna ili koncentrična i smeđa pjegavost (Alternaria, Septoria) se prepoznaje po tamnim (crnim) okruglastim pjegama, promjera od nekoliko mm do 2 cm. Pjege su ti-pične po tamnim zoniranim krugo-vima, što se odlično vidi kada obo-ljelo lišće gledamo prema izvoru svjetlosti.

Crna pjegavost napada lišće koje trpi od vrućine i nedostatka

Simptomi baršunaste plijesni rajčice – tipična baršunasta prevlaka na nalič-ju lista (lijevo).

vode ili biljka trpi od nekog drugog šoka. Povećanjem broje pjega lišće se potpuno osuši. Može napasti stabljiku rajčice u formi izduženih, tamnih lezija koje je mogu potpuno obuhvatiti u prizemnom dijelu, pa tada biljke brzo propadaju. Crna pjegavost se također javlja na zele-nim ili zrelim plodovima rajčice.

Razvijaju se udubljena tamna mjesta (do 1 cm u meso), s vidljivim koncentičnim krugovima, dobro “odvojena” od zdravog tkiva.

Siva plijesan (Botrytis) je vrlo česta bolest u zaštićenom uzgo-ju zbog povećane vlažnosti zraka, manje osvijetljenosti, često pove-ćane gnojidbe dušikom i ozljeda; detaljnije je opisana kod bolesti cvijeća.

Bijela trulež (Sclerotinia) je kao prije opisana siva plijesan polifa-gni patogen koja parazitira više stotina biljnih vrsta. U zaštićenom uzgoju rajčice bijela trulež se rela-tivno često pojavljuje. Obično do

Simptomi crne i smeđe pjegavosti (lijevo), sive plijesni (u sredini) i bijele truleži (desno).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

3715. studenoga 2014. 15. studenoga 2014.

zaraze stabljike najčešće dolazi u prizemnim dijelovima. Na mjesti-ma zaraze se prvo vidi duguljasta vodena pjega koja se brzo poveća-va i prstenasto obuhvaća stabljiku. Oboljeli dio tkiva razmekša, dobije svjetlo sivu boju i odumre. U povolj-nim uvjetima temperature i vlage na zaraženim se dijelovima formira bijeli pahuljasti micelij. Bijela trulež je bolest nešto hladnijih i vlažnijih podneblja. Optimalne temperature razvoja su 15° do 21°C, uz visoku vlažnost zraka.

Pepelnica (Leveillula taurica) sve češće se poljavljuje posljednjih go-dina u kontinentalnom dijelu Hrvat-ske na visokim hibridima rajčice. U našoj je zemlji uzročnik ove polifa-gne bolesti dugo poznat i opisivan gotovo svake godine u Dalmaciji na ružmarinu i artičoki. Bolest je na rajčici prvi put opisana u Kaliforniji. Pojavljuje se i na paprici.

Dobru preventivnu učinkovitost protiv pepelnice daju pripravci re-gistrirani za suzbijanje drugih bo-lesti rajčice, npr. Quadris SC (0,1 %) ili Signum DF (0,1-0,15 %), uz pridržavanje karence 3 dana. Ako usmjerenu zaštitu provodimo kada se već značajno pojavljuju simpto-mi pepelnice rajčice u zaštićenom uzgoju tada je moguće koristiti i pri-pravke na osnovi sumpora, ali pri-tom karenca iznosi 14 dana.

Pored rajčice pepelnice se vrlo često pojavljuju u usjevima paprike i krastavaca, a mjere zaštite i izbor pripravaka je isti, npr. Signum ima

dopuštenje za primjenu u paprici, a Ortiva u krastavcima.

Bolesti korijena i prizemnog dijela

stabljikeJednom podignuti plastenik

(staklenik) i česti uzgoj istih sku-pina povrća (cvijeća) na istom mjestu predstavlja monokulturu, a time raste opasnost od pojave većeg broja bolesti koje napadaju korijen i prizemne dijelove stablji-ka.

U takvom uzgoju gotovo svake sezone bilježimo veće ili manje štete od “mladenačkih” štetnih or-ganizama, odnosno uzročnika bo-lesti koje se pojavljuju u najranijim stadijima razvoja i rasta (izuzetak je hidroponski uzgoj povrća). U stadiju klijanja, nicanja i ukorje-njavanja rasada povrća ili cvijeća najčešći su, ali i potencijalno najo-pasniji, (pseudo)gljivični uzročnici paleži i polijeganja. Općenito vrije-di pravilo da je značenje (i štete) od paleži mladih biljčica to veće, što su uvjeti klijanja i nicanja nepo-voljniji.

Uzročnici te pojave su različi-te gljivice koje se mogu nalaziti u nedovoljno steriliziranom supstra-tu (Pythium, Sclerotinia, Rhizocto-nia, Fusarium, Verticillium i dr.) ili se prenose sjemenom (Alternaria, Phoma, Botrytis, Fusarium, Rhizoc-tonia i dr.).

Kako na njihovu štetnu pojavu utječe veći broj čimbenika, moguć-nosti prognoze još nisu dovoljno razvijene, pa valja poznavati i pri-mijeniti preventivne mjere suzbi-janja. Premda se u temperaturnim

zahtjevima neznatno razlikuju, na-brojenim je neželjenim mikroorga-nizmima zajedničko da se najčešće pojavljuju u uvjetima previsoke za-sićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije biti previše gust jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti. Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog sjemena! Sindrom polijeganja rasada najče-šće se pojavljuje u razvojnom stadi-ju kotiledona (tzv. “lažni” listovi), jer s razvojem prvog para pravih listo-va biljčice postaju znatno otpornije.

Tada u zoni korijenova vrata (to je ono mjesto gdje biljka izlazi iz ze-mlje) rasad postaje tanji, vodenasti i lomi se. Polegle biljke treba skupiti i iznijeti iz rasada, jer se poremećaj vrlo brzo prenosi od biljke do biljke.

Poželjno je preventivno zalije-vanje rasada fungicidnom otopi-nom već prije pojave simptoma (već se prije sjetve zemlja može zaliti fungicidima na osnovi man-kozeb-a), a svakako se mora ra-sad tretirati čim se primijete prve polegle biljčice. Zalijevati se ne smije preobilno, jer većina uzroč-nika polijeganja rasada pogoduje veća količina vode.

Sjetvom tretiranog sjemena fungicidima može se samo uma-njiti zaraza gljivama iz tla!

Pepelnica rajčice se najbolje ra-zvija na temperaturama 25° do 28°C, te pri relativnoj vlažnosti 52-75 %. Prvi znakovi bolesti se pojavljuju na starijem lišću, gdje se na gornjoj strani pojav-ljuju žućkaste pjege prekrivene baršunasto-bijelom prevlakom, a naknadno se takvo lišće suši. Osjetljive hibride rajčice u pla-stenicima valja zaštititi čim se pojave prvi simptomi ove bo-lesti, jer je poznata štetnost pepelnice na urode rajčice u rasponu 10-90 %.

Pepelnica na lišću paprike (lijevo), rajčice (u sredini) i krastavaca (desno).

Njihova je pravovremena iden-tifikacija vrlo važna jer uspjeh dezinfekcije nakon sjetve (tzv. djelomična ili parcijalna ste-rilizacija, odnosno zalijevanje mladog rasada fungicidnom otopinom) prvenstveno ovisi o vrsti pripravka prilagođenog nametniku kojeg suzbijamo.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


38

Osim uzročnika polijeganja u rasadu se mogu pojaviti i neke specifične bolesti pojedinih kultu-ra, npr. gangrena korijenovog vra-ta paprike (Phytophthora capsici), bijela trulež (Sclerotinia sclerotio-rum) i sl.

Gangrena korjenova vrata (Phytophthora capsici) je jedna od najčešćih bolesti koja može pot-puno uništiti uspješnu proizvodnju paprike. Mogu biti zaražene već mlade biljčice u proizvodnji rasada, kada iznenada padaju kao poko-šene. Ipak, najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome u vri-jeme rasta i razvoja prvih plodova. Tada se neželjene promjene javljaju u zoni korjenova vrata, na tom di-jelu biljke paprike poprimaju sme-đu boju uz naknadni razvoj vlažne truleži.

Uzročnik ove bolesti je pse-udogljiva Phytophthora capsici, koja prezimljuje na zaraženim biljnim ostacima ili slobodno u zemljištu bez biljke domaćina. Za svoj razvoj zahtjeva dosta visoke temperature, između 10° i 35°C, a istovremeno je potrebna voda. Korištenje dezinficiranog sjeme-na (thiram) paprike i/ili patlidžana i parcijalna dezinfekcija klijališta preventivnim zalijevanjem dopu-štenim fungicidima je obavezna mjera zaštite u proizvodnji pre-sadnica.

Izbor ocjeditih terena za uzgoj paprike i patlidžana su također važna preventivna mjera.

Nakon rasađivanja potrebno je zalijevanje biljaka 0,25 % otopi-nom pripravaka koji sadrže pro-pamokarb (npr. Previcur Energy SL, Proplant SL, Trepak 607 SL).

Taj postupak valja ponoviti u in-tervalima 15 do 20 dana, uz po-štivanje karence za papriku 35 dana!

Proizvođači u certificiranoj eko-loškoj proizvodnji mogu preven-tivno koristiti mikro-biološke pri-pravke na osnovi korisne gljivice Trichoderma spp. (npr. Tiffi, Tri-fender, TF Binap).

Primjenjuju se zalijevanjem pre-sađenih biljaka ili sustavima “kap po kap”. Ovaj pristup kemijske ili biološke zaštite može se s više ili manje koristiti protiv ostalih uzroč-nika bolesti koje napadaju podze-mne ili prizemne dijelove stabljike povrća ili cvijeća.

Djelatna tvar propamokarb pri-tom je učinkovita samo na pseudo-ljivice (Pythium, Phytophthora), dok bi mikro-biološki pripravci na osno-vi korisne gljivice Trichoderma spp. trebali pokazati bolju učinkovitost na ostale uzročnike propadanja ko-rijena ili prizemnog dijela stabljike (npr. Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusa-rium, Verticillium).

Zaražene, a već biljke paprike naglo venu i suše se. Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog natapanja. Ako se bolest javlja u čvorištima grana ili peteljkama lišća, tada odumiru dijelovi iznad zaraženih mjesta. Plodovi paprike mogu biti napadnu-ti izravno, ili preko peteljke.

Tretiranjem biljaka se uspjeh postiže samo preventivnom pri-mjenom fungicida (prije zaraze i pojave znakova bolesti).

Trgovački pripravak Djelatna tvar ili korisni antagonist Primjena Karenca Distributer

Previcur Energy propamokarb & Al-fosetil

0,2 % zalijevanjem i 0,25 % prskanjem

3 dana prskanjem21 dana ljuta paprika35 dana zalijevanjem

Bayer CropScience

Proplant SL propamokarb 0,25 % zalijevanjem 35 dana zalijevanjem Agrochem Max

Tiffi, Trifender, TF Binap

Trichoderma spp. 0,25-0,3 % zalijevanjem nakon sadnje

OVP(ograničena vremenom primjene)

“Virtus Ars”, “ZKI sjeme”, “Zeleni hit”

Tablica 2. Neki kemijski i biološki pripravci za zaštitu paprike od uzročnika gangrene korijenova vrata

Simptomi gangrene korijenovog vrata paprike (slike lijevo) te netipični znakovi sušenja i propadanja rajčice i krastavaca u plastenicima nakon višegodišnjeg

ponovljenog uzgoja

Za vlažnog razdoblja se formira prvo vodenasta pjega koja naknadno zahvaća čitav plod, a na njemu se može for-mirati i “bjeličasta prevlaka”. No, ako nakon zaraze domini-ra suho razdoblje plodovi jed-nostavno smežuraju.

Ova bolest napada i patlidž-an, s istim ili sličnim promjenama kao na paprici.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Najčešći štetnici plodovitog

povrća i cvijećaŠtitasti moljac ili "bijela mušica"

(Trialeurodus vaporariorum) je eko-nomski značajan štetnik na povrću i cvijeću u zatvorenom ili zaštićenom uzgoju, te se svake godine pojav-ljuje u jačem intenzitetu. To je ma-leni kukac, veličine svega 2 mm. Tijelo i krila su mu pokrivena finim voštanim praškom, što mu daje bi-jelu boju (po veličini i boji štetnih je dobio ime “bijela mušica”). Odrasli oblici živahno lete. Ličinka je po-kretna nekoliko sati, a zatim se pri-čvrsti na stalno mjesto (plosnata je tijela, pa time sliči štitastim ušima).

Osica traži ličinke bijele mušice u koje odlaže svoja jaja. Jedna žen-ka osice odloži 60-100 jaja u tzv. predkukuljicu štitastog moljca. Tem-peratura zraka mora biti veća od 15°C. Ličinka osice se razvija u ličin-ki štitastog moljca ili bijele mušice, pa ona pocrni. Uspjeh ovog načina suzbijanja bijele mušice ponajviše ovisi o povoljnom omjeru broja osica prema broju štetnika u objektu, pa biološko suzbijanje treba započeti u početnim zarazama sa štitastim moljcima. Primjena korisne osice Encarsiae formosae se posebno

uspješno koristi u proizvodnji rajčice i paprike, a manje na krastavcima jer njihovo dlakavo lišće ometa aktivnost osice. Jednom kad se unesu korisne osice u objekt vrlo je ograničena pri-mjena kemijskih sredstava za suzbi-janje ostalih štetnika (npr. lisnih uši, stakleničke grinje, gusjenica sovica itd.) i biljnih bolesti, jer većina kemij-skih pripravaka ima negativan učinak na brojnost i aktivnost korisnih osica (slična problematika kao pri korište-nju bumbara za oprašivanje). “Bijela mušica” sisanjem sokova prvo uzro-kuje žućenje lišća, a zatim postupno odumiranje. Štetnik obilno izlučuje «mednu rosu», koju naseljavaju glji-vice čađavice a time umanjuju asi-milacijsku funkciju lišća, i plodove i cvijeća onečišćuju do te mjere da gube tržišnu vrijednost. Smanjuju pri-rod i kakvoću proizvoda, a na cvijeću u stambenim prostorijama ujedno smetaju ljudima.

Štetnik se širi prodajom presad-nica zaraženih nepokretnim i teško uočljivim ličinkama. Aktivno se širi letom unutar plastenika (staklenika). Ženke bijele mušice odlažu 100-200 jaja, obično na najmlađe vršne dijelove biljaka. Jaja se odložena u

manjim skupinama ili pojedinačno na naličje lišća. Mužjaci su malo-brojniji. Porastom biljaka najviše se ličinki nalazi s donje strane lišća nižih etaža, pa se početna “žarišta” razvoja bijele mušice teže primijete. Laganim udaranjem biljaka odrasli “leptirići” odlepršaju s naličja.

Ima najčešće 10-12 pokoljenja tijekom godine, pa se na biljkama istovremeno nalaze svi razvojni sta-diji (odrasli moljci, jaja, ličinke i ku-kuljice). Ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, jer nemamo do-voljno djelotvornih pripravaka na sve razvojne stadije kukaca. U komer-cijalnoj proizvodnji povrća i cvijeća važno je bijelu mušicu pravovremeno zamijetiti i započeti mjerama zaštite.

Obavezno iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče. Žutim ljepljivim pločama se mogu odrediti početna “žarišta” štetnika i provesti lokalno kemijsko suzbijanje. Imperativ ke-mijskog suzbijanja bijele mušice je spriječiti “udomaćivanje” namet-nika, ali istovremeno izbjegavati prečestu primjenu insekticida, po-glavito pripravaka iz iste kemijske skupine (jer štitasti moljac brzo po-staje otporan na pretjeranu primje-nu istih kemijskih spojeva). Pri izbo-

PripravakDjelotvornost na važnije štetnike rajčice Karenca

u danimaBijele mušice Grinje Lisne uši GusjeniceAlverde SC - - - + 3Avaunt EC - - - + 3Actara WG + - + - 3Affirm WG - - - + 3Chess WG** + - + - 3Runner SC - - - + 1Laser KS* - - - + 3Vertimec EC* - + - - 7Kraft EC* - + - - 7Teppeki WG + - + - 3

Tablica 3. Mogući izbor nekih insekticida kraće propisane karence za za-štitu rajčice

Zadnji stadij ličinke zovemo predkukuljica, također je bijele boje, pa je zovemo “bijela pupa”. Ona je česta meta korisne para-zitske osice Encarsia formosa, koja se uzgaja u laboratorijima i koristi za biološko suzbija-nje bijale mušice! Parazitirane predkukuljice ovog štetnika ili tzv. “crne pupe” mogu se kupiti na zapadnoeuropskom i hrvat-skom tržištu (npr. “EN-STRIP” proizvođača Koppert). “Crne pupe” su zalijepljene na kar-tončiće, čuvaju se u posebnim spremnicima, a donošenjem u objekt (plastenik ili staklenik) i pričvršćivanjem za biljke zapo-činje razvoj korisne osice.

Najveće štete od “bijele mušice” bilježimo u proizvodnji rajčice i paprike, a nešto manje u proi-zvodnji krastavaca, ali također na gerberima, muškatlima, surfini-jama i brojnom drugom cvijeću.

Pri temperaturama zraka 22° do 25°C, razvoj potpune generaci-je bijele mušice traje samo 21 do 28 dana. Razvoju štitastog moljca pogoduje visoka vlaž-nost zraka.

*pripravci djelotvorni na kalifornijskog tripsa (paprika, krastavac veliki); ** dopuštenje samo u krastavcima i ukrasnom bilju

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


40

ru insekticida važno je poštivanje dopuštenja po kulturama, uz pridržavanje pro-pisane karence (vidi Tablicu 3.).

Pored “bijele mušice” u našoj se zemlji širi vrlo slična karantenska vrsta duhanov štitasti moljac (Bemi-sia tabaci), a utvrđen je na područ-ju 12 županija.

Zadnjih šest godina sve je češća i hrđasta grinja rajčice (Aculops lycopersici), koja se prvi put u našoj zemlji spominje 1988. godine na po-dručju Cavtata (Dubrovačko-nere-tvanska županija), a tijekom srpnja-kolovoza 2007. godine se masovnije pojavila u Turnju (na području Za-darske županije). Vjerujemo da je ova grinja proširila zaraženom am-balažom u kontinentalne zaštićene prostore. Njihova populacija vrlo brzo raste do te mjere da sve veći broj biljaka pokazuje simptome na-

“Bijela mušica” se naj-češće razvija na donjoj

strani lišća, a pojava čađavica na napadnutim

organima je jedna od sekundarnih vrsta šteta.

Poznato je da staklenička grinja ili koprivin ili obični crveni pauk (Tetranychus urticae) predstav-lja vrlo opasnog nametnika pri uzgoju povrća u zaštićenom prostoru umjerenog pojasa. Od plodovitog povrća najveće štete uzrokuje na krastavcima i tikvicama, nešto manje na paprici, a još manje na rajčici. Simptomi napada ove grinje se lako prepoznaju po bjelkasto-srebrnasto-žućkastim točkica-ma između lisnih žila, pa lišće postaje mramorno i na kraju se osuši. Na donjoj strani lišća mo-žemo i golim okom vidjeti sitne, žućkasto-zelene, grinje s četiri para nogu i tamnom leđnom mrljom.

lik plamenjači (Phyto-phthora infestans).

Rđasta je grinja značajno ma-nja (0,15-0,2 x 0,06-0,07 mm) od običnog crvenog pauka (1 mm). Tijelo hrđaste grinje je dugulja-stog, crvolikog oblika. Prednji dio je proširen, sužava se prema za-tku, imaju samo dva para nogu, a narančaste su do žuto-smeđe boje.

Prvenstveno se smatra štetni-kom rajčice, ali napada i druge biljne vrste iz porodice pomoćni-ca: npr. slatki krumpir, patlidžan, duhan, krumpir i slično, a povre-meno i biljke iz roda Petunia.

U jednoj sezoni grinja razvija do 7 generacija. Ženke žive 20-tak dana i odlažu 10-50 jaja. Iz oplođe-nih se jaja razvijaju ženke i mužjaci,

a iz neoplođenih samo mužjaci. Li-činke, nimfe i odrasli oblici sišu bilj-ne sokove najprije na nižim etaža-ma biljke. Napadnuto lišće poprima srebrnastu boju, a kasnije se suši i odumire (pa nalikuje plamenjači). Množenjem, brojnija populacija gri-nja migrira preko stabljike do vrš-nog lišća napadnute biljke.

Tijekom vrlo vrućeg i suhog razdoblja hrđasta se grinja razvi-ja jako brzo, pa svojom ishranom mogu uništiti biljke u svega nekoli-ko dana. Štete se na rajčici pojav-ljuju od sredine do kraja ljeta, kad se sukcesivno beru plodovi, pa je kemijsko suzbijanje značajno ote-žano.

Zbog činjenice da se ove gri-nje ne vide prostim okom, bitno je na vrijeme prepoznati simptome i razlikovati ih gljivičnih infekcija (Phytophthora infestans, Alternaria solani).

U našoj zemlji registrirani pri-pravci na osnovi abamektina (Ver-timec, Kraft EC) pokazali su se učinkovitim za suzbijanje koprivine i hrđaste grinje rajčice.

Optimalnim se uvjetima za ra-zvoj hrđaste grinje smatraju temperature 21° do 27°C, uz relativno nisku vlažnost zraka (30 %), što često plastenicima i staklenicima.

Napadnuta stabljika mijenja boju u smeđu i njena površina puca po dužini. Kod vrlo jakog napada mogu biti napadnuti i plodovi koji također poprimaju brončanu boju, a prema nekim istraživanjima zabilježene su štete u gubitku priroda rajčice čak 65 %!

Početni gubitak zelene boje lista između žila na listu paprike zbog razvoja stakleničke grinje (slika lijevo), te napad hrđaste grinje rajčice (u sredini)

koji nakon nekoliko dana sliči razvoju plamenjače (slika desno).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis) je u Europi otkriven tek 1983. godine, a u Hrvatskoj se pojavio 1989. u staklenicima kod Lipika. Veličine je oko 1 mm, ali ti-pične narančastožute boje. Osim krizantema napada gerbere, ruže, afričke ljubice, ciklame i dr. cvijeće, a među povrtnim kulturama najviše šteti paprici, salatnim krastavcima i salati.

Danas je proširen u čitavoj zem-lji, te se smatra jednim od najčešćih nametnika u zaštićenom uzgoju povrća i cvijeća. Osim opisanih izravnih šteta, moguće su i veće posljedice zbog naknadnog razvo-ja nekih virusnih bolesti (npr. virus TSWV).

Kalifornijski trips vrlo brzo razvija rezistentnost ili otpornost na često korištene insekticide, a na povrću se u zaštićenom uzgoju vrlo često suzbija biološkim načinom – gra-bežljivim grinjama (Amblyseius cu-cumeris, A. degenerans) i predator-skim stjenicama (Orius laevigatus). Od novijih su skupina insekticida učinkoviti naturaliti: Laser KS (do-pušten na krastavcima uz karen-cu 3 dana i paprici uz karencu 7 dana) i Vertimec EC (dopušten na salatnim krastavcima uz karencu 7 dana).

Muhe lisni mineri (Liriomyzae) su sitne mušice (1,5-2,3 mm) koje proizvođači obično zanemaruju, pa pojava brojnih mina na lišću

neugodno izne-nađuje. Ličinke narastu do 2 mm, narančaste do oker boje.

Do sredine 1990-tih godina ti su štetnici na plodovitom povrću (kra-stavcima i rajčici) u Hrvatskoj bili od manje važnosti, jer su se javljali kasnije na odraslim i dobro razvije-nim biljkama, pa nastale promjene na lišću nisu bile ekonomski važ-ne. Ipak, tijekom srpnja 1995. na krastavcima u staklenicima sred-nje Dalmacije je potvrđen vrlo jaki napad lisnih minera usprkos pro-vođenim mjerama zaštite.

To su termofilne vrste pa su kod nas uglavnom štetne u zaštićenom prostoru (osobito u kontinental-nom dijelu zemlje), a najkraći ra-zvoj imaju pri temperaturi 23°C. Ličinke tada iz odloženih jaja izla-ze nakon samo 2-3 dana, a njihov

razvoj traje 12-14 dana. Imaju više generacija godišnje čiji se razvoj isprepliće, pa su u plastenicima na napadnutim biljkama istovremeno prisutni svi razvojni stadiji ovog štetnika (odrasli oblici, jaja, ličinke i kukuljice), što značajno otežava njihovo suzbijanje.

Prezimljuju u stadiju kukuljice pod grudicama zemlje ili na sa-moniklom bilju. Svim preventivnim mjerama treba nastojati spriječiti unošenje ovih štetnika u zaštićene proizvodne uvjete. Presadnice mo-raju biti dobro razvijene i zdrave, a trganjem i iznošenjem prvih zaraže-nih listova može se usporiti širenje muha lisnih minera. Brojnost odra-slih kukaca se može pratiti vješa-

njem žutih ljepljivih ploča, a njiho-vim većim brojem u plastenicima i staklenicima zaraza se značajno smanjuje.

Kemijsko suzbijanje valja početi provoditi pravodobno i preventiv-no, odnosno ranijim suzbijanjem prvih pokoljenja treba spriječiti

Simptomi zaraze ovise o na-padnutoj biljci. Na cvijeću če-sto oštećuje latice cvijeta, pa one gube svoju estetsku vri-jednost. Na paprici sisanjem sokova na plodovima uzrokuje njihovu deformaciju. Na salat-nim krastavcima i zelenoj salati sisanjem lisnih sokova nasta-ju bjeličaste točkice, odnosno srebrolikost i nekrotičnost lišća (sušenje napadnutog lišća).

Napad kalifornijskog tripsa (lijevo) često vidimo na cvjetnim organima

(slika gore – sitni kukci naranča-sto-žute boje) ili po posljedicama

– nekrozama na oštećenim biljnim organima (desno na plodu paprike).

Mine vrste Liriomyza trifolii se nalaze s gornje strane lista, ispočetka su uske a kasnije se naglo prošire u nepravilan kružni ili ovalan oblik. Rjeđa vrsta Liriomyza bryoniae pravi kratke, uske, zmijolike mine samo malo na kraju proširene. Osim krastavaca i rajčice muhe lisni mineri najviše oštećuju patlidžane i tikvice, te krizan-teme, gerbere i druge vrste po-vrća i cvijeća.

Muhe lisnih mi-nera (Liriomyza)

postale su tek posljednjih 20-tak godina sve značaj-niji štetnici povrća

i cvijeća u zašti-ćenim prostorima

naše zemlje

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


42

nosti na visokovrijednim kulturama (sjemenski i kukuruz šećerac, rajči-ca, mahunarke, duhan itd.) kukuru-zna sovica se u zemljama EU nalazi na A2 karantenskoj listi štetočinja. Gusjenice mlađih stadija su tamni-je boje, a odrasle imaju naglašene leđne tamne trake svjetlijih rubova. Osnovna boja odraslih gusjenica je zelenkasta, žućkasta ili bijelosmeđa.

Gusjenice kukuruzne sovice se hrane lišćem, ali imaju posebne po-trebe za reproduktivnim organima biljke: npr. svilom, metlicom, sje-menkama u mahunama, plodovima rajčice, paprike, krastavcima, u gla-vicama suncokreta. Upravo se zbog sjemenki ubušuju u glavicu sun-

cokreta, plodove rajčice i paprike, klip kukuruza, pa ih je teško otkriti u mlađim stadijima ili ranom napadu usjeva. Razvoj i brojnost gusjenica sovica određuju temperature i kvali-teta ishrane. Na mjestima oštećenja razvijaju sekundarne gljivice i bakte-rije - uzročnici truleži. Za njihovo je uspješno suzbijanje važna pravovre-mena prognoza pojave uz praćenje leta leptira sovica (lovnim lampama, hranidbenim mamcima, feromoni-ma) i redovitim zdravstvenim pregle-dima usjeva nakon njihove masovne pojave (već jedna gusjenica po biljci se smatra kritičnim napadom).

Zakašnjela primjena insekticida može biti nedjelotvorna, jer su odra-sle gusjence zbog voštane prevlake otporne na kontaktni učinak pripra-vaka, odnosno za želučano djelova-nje ja potrebno da gusjenice pojedu dosta hrane (stoga su zadnji stadiji gusjenica sovica vrlo otporni na kemijsko suzbijanje insekticidima). Suzbijanje lisnih sovica također ote-žava činjenica da se gusjenice uvla-če u unutrašnjost napadnutih orga-na. Isto tako suzbijanje lisnih sovica u višekratnoj berbi povrća omogu-ćuje primjenu samo onih insekticida s propisanom kratkom karencom navedenim u Tablici 3., npr. naturaliti (Laser KS uz karencu u rajčici i kra-stavcima 3 dana, odnosno u paprici 7 dana) ili regulatori razvoja kukaca (Runner SC uz karencu samo 1 dan za rajčicu i papriku) ili ostali insek-ticidi različite kemijske pripadnosti: Avaunt EC (karenca za rajčicu i pa-priku 3 dana) ili Alverde SC (karen-ca za rajčicu i papriku 3 dana).

Tablica 4. Prvi biološki agensi korišteni za zaštitu povrća pri zaštićenom uzgoju od najvažnijih štetnika

Korisni organizam Proizvod Štetni organizam Oblik biološ-ke borbe

Orius laevigatus Thripor-L Frankliniella occidentalis predator

Encarsia formosa En-Strip Trialeurodes vaporariorum, Bemisia tabaci parazitoid

Phytoseiulus persimilis Spidex Tetranychus urticae predator

Feltiella acarisuga Spidend Tetranychus urticae predator

Aphidius colemani Aphipar Myzus spp. parazitoid

Dancusa sibiricaDiglyphus isaea Minex Liriomyza spp. parazitoid

jače razmnažanje ovih štetnika. Za suzbijanje se obično preporu-čuje naizmjenična uporaba razli-čitih kemijskih skupina insekticida koji istovremeno suzbijaju i druge skupine štetnika, vodeći računa o propisanim karencama za plodo-vito povrće u zaštićenom uzgoju.

Na lisne su minere učinkovitiji (1.) neonikotinoidi, npr. acetamiprid (Mospilan SP) (karenca = 3 dana krastavac), tiametoksam (Actara 25 WG) (karenca = 7 dana krastavac i rajčica) i (2.) naturaliti, npr. spino-sad (Laser KS) (karenca = 3 dana krastavci i rajčica) i abamektin (Ver-timec EC, Kraft EC) (karenca = 7 dana krastavac za salatu u zaštiće-nom prostoru, rajčica). Biološke mjere borbe koje se zadnjih godi-na sve više provode protiv drugih štetnika (“bijele mušice”, lisnih uši, kalifornijskog tripsa, koprivine ili stakleničke grinje) moguće je pro-voditi i protiv muha lisnih minera. Komercijalno su dostupni su pri-rodni neprijatelji (parazitske osice): Dancusa sibirica i Diglyphus issae.

Gusjenice lisnih sovica (Noctu-idae) se zadržavaju i hrane lišćem, odnosno plodovima različitih biljaka. Najčešće napadaju usjeve u kojima se zadržava visoka vlaga zraka (95-100 %), a često su to različite povrt-ne i cvjetne vrste. Gusjenice izgriza-ju nepravilne rupe na lišću, a jača populacija uzrokuje golobrst. U nas su najčešće spominju kupusna so-vica (Mamestra brassicae), povrtna (Mamestra oleracea) i sovica gama (Autographa gamma). Migratorna je vrsta. Zbog potencijalno velike štet-

Tijekom proteklih godina na više je lokaliteta u našoj zemlji potvr-đena pojava kukuruzne (pamu-kove) sovice, te su zabilježene štete na ratarskim i povrtlarskim usjevima (npr. suncokret, rajči-ca, paprika). Izrazito je polifagni štetnik, što znači da se hrani ra-zličitim biljnim vrstama.

Pri uzgoju plodovitog povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima se pojavljuju i različite vrste štetnih gusjenica

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Najčešće bolesti ukrasnog bilja

Pelargonije ili muškatli (Pelargo-nium peltatum, Pelargonium zonale) se lako razmnažaju reznicama, pa su vrlo prikladne i česte za uzgoj u ukrasnim posudama na balkonima i prozorima. Matične biljke s kojih uzimamo reznice moraju biti zdrave, snažne i dobro razvijene. Poznato je da muškatle napada oko 14 gljivič-nih i 4 bakterijske bolesti, a dijelimo ih u skupinu (pseudo)gljivičnih koje uzrokuju trulež korijena i venuće bi-ljaka (npr. Fusarium, Phytophthora, Pythium, Rhizoctonia, Thielaviopsis, Verticillium), zatim lisne pjegavosti (Alternaria, Glomerella, Cercospora, Cylindrocladium, Phyllosticta), hrđu (Puccinia) i palež biljaka (Botrytis, Sclerotinia). Od bakterijskih uzroč-nika bolesti (Agrobacterium, Ralsto-nia, Xanthomonas, Pseudomonas) pojavljuju se simptomi venuća, pje-gavosti i paleži pelargonija. Ipak, u našim se uvjetima proteklih godina često pojavljuju dvije bolesti na koje se najčešće prenose zaraženim ma-tičnim biljkama.

Bakterijska pjegavost i palež (Xanthononas campestris pv. pe-largonii) je potencijalno najopasniji patološki poremećaj pelargonija, jer izravnim mjerama kemijske za-štite ne postižemo visoki postotak djelotvornosti. Uzročnik ima razvi-jenu fiziološku rasu (pv.) pelargonii, što mu daje patogenost za rodove biljaka Geranium i Pelargonium. Bolest uzrokuje sindrome truleži stabljike, venuća i pjegavosti lišća, ali izraz bakterijska palež najbolje odgovara manifestaciji simptoma u

našim uzgojnim uvjetima muškatla.

Bakterija se širi iz lisnih pjega u žilno staničje pa inficirano lišće odumire i ostaje visjeti na stablji-kama. Kada su biljke su-stavno zaražene preko korijena, prve promjene su vidljive venućem do-njih listova, uz naknadno propadanje svih nadze-mnih organa - “palež”. Svi kultivari uspravnih (Pelargonium zonale) i vi-sećih pelargonija (Pelar-gonium peltatum) su vrlo osjetljivi na bakterijsku palež.

Na zaraženom lišću simptomi postaju vidljivi nakon 7 dana pri temperaturi 27°C, odnosno na-kon 21 dan uz temperaturu 16°C. Temperature zraka manje od 10°C ili veće od 32°C mogu zaustaviti

razvoj ove bolesti. Starije biljke su manje osjetljive na sustavnu zara-zu i razvoj paleži. Ipak, takve biljke mogu sadržavati bakterije u žilnom staničju, što rezultira infekcijom re-znica. Premda se bakterija ne može dugotrajno održati u zemljištu bez biljnih ostataka, moguća je zaraza mladih biljaka preko korijena. Uz-ročnik bolesti se održava do godinu dana na oboljelim biljnim organima.

Bakterija se nekoliko mjeseci se može održati na površini lišća kao epifit bez vidljivih znakova. Može također dobro “prezimiti” na divljim ili kultiviranim višegodišnjim Gerani-um vrstama.

Dinamika pojave i izgled simp-toma ovise o osjetljivosti vrste i kultivara, mjestu zaraze, uz-gojnim uvjetima (temperatu-ra i vlažnost), te potencijalu ili izvoru bolesti. Na primarno zaraženom lišću putem konta-miniranih kapljica vode razvija se pjegavost, prvo vidljiva na naličju a nakon nekoliko dana na gornjoj strani lišća. Lisne pjege su male, smeđe, promjera svega 2-3 mm s jasno naglaše-nim rubovima. Spajanjem pje-ga nastaju žilama ograničene lisne nekroze (u obliku slova “V”), koje žućkastim tkivom prelaze u zdravi dio lista (sličan simptom se javlja kod venuća uzrokovanog Verticillium spp. i Fusarium spp.).

Ako zaraza potječe od prizemnog ili podze-mnog dijela reznica posljedice su potpuno i

naglo propadanje mladih presadnica (u sredi-ni), a sekundarne zaraze se često preko rubnog tkiva lista šire lisnim žilama prema peteljkama i

stabljici (desno)

Euro - brod d.o.o., Slavonski Brod, Dr. Mile Budaka 1.Telefon: 035/452 580, 035/452 581 – Faks: 035 401 370E-mail:[email protected] www.euro-brod.hr

MENNO Florades TM

gljivice, bakterije, virusi i viroidi, više nisu problem!

Konzultacije i prodaja:

dezin�cijens u hortikulturi

Osnovne mjere biljne higijene za sprječavanje pojave bakterij-ske paleži muškatla su korište-nje zdravih “matičnih” biljaka pri uzgoju reznica, sterilizira-nog supstrata i posuda. Za ste-rilizaciju svih posuda, stolova, alata, konstrukcije plastenika ili staklenika, sustava za natapa-nje i dr. može se koristiti benzo-jeva kiselina (Menno Florades).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


44

Dobro se prenosi putem konta-miniranog noža za rezanje reznica. Sekundarno se bolest vrlo dobro prenosi štetnicima (“bijelim muši-cama”), kapljicama vode pri zalije-vanju, kišom, te fizičkim dodirom zaraženog i zdravog lišća. Poznata je spoznaja da samo nekoliko infici-ranih biljaka bakterijama roda Xant-homonas u optimalnim uvjetima uzrokuje propadanje 10.000 neza-raženih presadnica.

Mlade biljčice se preporuču-je preventivno zalijevati otopinom kaptana. Pri kemijskom suzbijanju bolesti prednost dati preventivnoj primjeni bakrenih fungicida. U ne-kim razvijenim zemljama okruženja protiv bakterijske paleži se koriste spojevi koji povećavaju otpornost biljaka (SAR-spojevi), obogaćeni glineni minerali, antibiotici, organ-ske kiseline i mikrobiološki pri-pravci. Sve navedene skupine su djelotvorne samo ako se koriste preventivno (ne liječe zaražene bilj-

ke). Neki bakarni fungicidi i antibi-otici uzrokuju prijevremeno žućenje latentno inficiranih pelargonija bak-terijom, pa se takve biljke izlučuju iz proizvodnje. Novije spoznaje govo-re u prilog određene djelotvornosti fungicida famoksadona (Equation PRO) na bakterije, ali istu treba provjeriti u proizvodnji pelargonija.

Hrđa pelargonija (Puccinia pe-largonii zonalis) spada u kategori-ju obligatnih parazita koji u pravilu ne uništavaju inficiranog domaćina, ali smanjuju biljni vigor, reduciraju razvoj cvjetnih organa i zbog poja-ve sorusa (pustula) umanjuju estet-sku vrijednost ukrasnog bilja. Na 56 različitih hortikulturnih vrsta opisa-no je čak 125 vrsta hrđa.

Pri optimalnim temperaturama 16° do 21°C za klijanje infektivnih uredos-pora je potrebno vlaženje osjetljivog tkiva u trajanju barem 3 sata. Uredos-pore u zaštićenom prostoru mogu zadržati vijabilnost na otpalim i suhim listovima do tri mjeseca.

Zadržavanje vode na lišću pe-largonija primarno određuje broj uspješnih infekcija i manifestaciju bolesti. Od zaraze do izbijanja no-vih uredosorusa pri povoljnim je temperaturama (21°C) potrebno 19 dana, a pri vrijednostima iznad 30°C razvoj hrđe prestaje. Potrebno je redovito kontrolirati zdravstveno stanje biljaka, nakon pojave prvih znakova ukloniti zaraženo lišće i obavezno provesti mjere kemijske zaštite. Moguće je koristiti površin-ske fungicide prema Tablici 5. (npr. mankozeb, metiram), odnosno na-kon razvoja simptoma hrđe biljke tretirati kurativnim djelatnim tvarima (npr. bitertanol, tetrakonazol). Do-bru preventivnu zaštitu daju i stro-bilurini (npr. azoksistrobin, trifloksi-strobin).

Hrđe su jedna od najčešćih sku-pina bolesti ukrasnog bilja i cvijeća, a prepoznaju kao mali “jastučići” - nakupine na naličju smeđe, žute ili bijele boje.

Uz viseće pelargonije ili muškatle “omiljena” ukrasna vrsta brojnih balkona i prozora obiteljskih kuća su surfinije ili petunije (Petunia x hybrida). Skladni vegetativni rast i sukcesivno otvaranje raznobojnih cvjetova određuju kvaliteta presad-nica, sterilizirani supstrat, redovito zalijevanje, uravnotežena gnojidba, zasjena tijekom ekstremnih ljetnih vrućina i štetni nametnici. Pored moguće pojave lisnih uši (Aphidae)

Hrđom su jače napadnute uspravno rastuće muškatle (Pe-largonium x hortorum, P. zona-le). Prvi znakovi bolesti su često neopaženi, jer se pojavljuju na naličju lista u obliku sitnih žuć-kastih pjega promjera svega 0,5 mm. Nakon 10-14 dana pjege se povećavaju, postaju jasno vidljive na gornjoj strani lista, a na naličju izbiju crveno-smeđi “jastučići”. Jače zaraženo lišće požuti, odumire i otpada, pa bolest u optimalnim uvjetima i na osjetljivim kultivarima može biti jako destruktivna. Ova hrđa je autoecijska vrsta vezana is-ključivo na rod Pelargonium.

Djelatne tvari Pripravci Primjena (%) Suzbijanje

Dopuštenje za ukrasno bilje općenito:

azoksistrobin Quadris, Ortiva SC 0,075-0,1 % hrđe i pepelnice

fenheksamid Teldor SC 500 0,1-0,15 % siva plijesan

fludioksonil & ciprodinil Switch WG 0,08-0,1 % siva plijesan

M-metalaksil & mankozeb Ridomil Gold MZ 0,25-0,3 % plamenjače

Al-fosetil Aliette Flash 0,3 % plamenjače

pirimetanil Mythos, Pyrus 0,25 % siva plijesan

bakar Kupropin 0,3-0,75 % pjegavost i palež

penkonazol Topas 100 EC 0,025 % pepelnice

propamokarb Previcur, Proplant 0,1-0,3 % plamenjače

trifloksistrobin Zato 50 WG 0,015 % pepelnice

metiram Polyram DF 0,25 % hrđe, plamenjače

Dopuštenje za cvijeće (općenito):

folpet Folpet WP, Folpan 0,2-0,25 % pjegavosti

kaptan Captan, Merpan 0,25-0,3 % pjegavosti

sumpor Chromosul i dr. 0,2-0,35 % pepelnice

Dopuštenje za krizanteme:

mankozeb Dithane DG Neotec 0,2-0,25 % hrđe, pjegavosti

bitertanol Baycor 25 WP 0,25 % hrđe

tetrakonazol Domark ME 0,06-0,075 % hrđe

Tablica 5. Fungicidne djelatne tvari dopuštene za suzbijanje biljnih bolesti cvijeća

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


i “bijele mušice” (ili štitastog molj-ca) (Trialeurodes), najčešći pato-loški poremećaji balkonskih vise-ćih petunija u našoj zemlji su: siva plijesan (Botrytis), pepelnica (Oidi-um), smeđa pjegavost lista (Septo-ria), različiti biljni virusi (CMV, TMV, TSWV, PVY) i plamenjača (Phytopht-hora).

Plamenjaču surfinija uzrokuje ista patogena gljivica koja tijekom kišnih ljeta uzrokuje naglo propa-danje i sušenje usjeva krumpira i rajčice (Phytophthora infestans). Od virusnih se infekcija prepoznaje po razvoju sporonosne “prevlake” bijele boje na napadnutom lišću ili stabljici. Strana i domaća iskustva potvrđuju da je u kemijskoj zaštiti petunija ili surfinija opravdana pri-mjena azoksistrobina (Quadris SC ili Ortiva), te famoksadona & cimok-

sanila (Equation PRO WG = 0,04 %). Time je osigurana kvalitetna za-štita od plamenjače i lisne pjegavo-sti (Septoria lycopersici).

Siva plijesan uzrokovana glji-vom roda Botrytis napada mno-gobrojne jednogodišnje i trajne biljne vrste širom svijeta, pa ovog polifagnog kozmopolita s pravom ubrajamo u skupinu ekonomski najštetnijih uzročnika biljnih bolesti. Razvoju plijesni pogoduje prohlad-no i vlažno meteorološko razdoblje, s optimalnim temperaturama oko 15°C i dugotrajnim zadržavanjem vodenog sloja na površini osjetljivih biljnih organa. Uzgoj ukrasnih vrsta u zaštićenim prostorima (stakle-nicima ili plastenicima) pogoduje razvoju sive plijesni tijekom cijele godine. Nekoliko vrsta unutar roda Botrytis uzrokuje plijesan i palež, a svakako je najvažnija Botrytis ci-nerea. Sindrom plijesni je često opisan kod anemona, begonija, gladiola, gerbera, kalendula, kri-zantema, maćuhica, dalija, fuksija, petunija, pelargonija, ruža, cinija i dr. Još su poznate dvije vrste usko vezane uz određene domaćine: Botrytis paeoniae napada peonije, a Botrytis tulipae uzrokuje palež tulipana. Zabilježeni su slučajevi potpunog propadanja biljaka zbog epifitocije sive plijesni (npr. palež i trulež cvatova krizantema), a sredi-nom 1980-tih godina štete od sive plijesni pelargonija samo u Sjedi-njenim Američkim Državama su procijenjene na 5-7 milijuna $.

Na lišću Botrytis uzrokuje nekro-ze okružene žućkastom zonom, ali na infekciju su ipak najosjetljivije latice cvijeta. Morfološka građa i kemijski sastav latica čine cvijet značajno osjetljivijim na širenje gljivice u odnosu na listove. Infek-cija cvijeta ja moguća pri vlažnosti zraka 100 % na temperaturama 18° do 25°C. Početni znakovi su sitne vodenaste pjege koje se brzo po-većavaju, latice odumiru i otpadaju. Formiranje obilne sive pahuljaste prevlake na bolesnim dijelovima je tipičan i lagano prepoznatljiv simp-tom botritisa. Primarni ekološki čimbenik epifitocije sive plijesni je vrlo visoka relativna vlažnost zraka (97-100 %) ili dugotrajno zadržava-nje vodene prevlake na biljkama, jer se plijesan obično razvija u širo-kom rasponu temperature zraka (4° do 25°C).

Svako zadržavanje vlage duže od 4 sata na površini osjetljivog tki-va pogoduje klijanju botritisa i mo-gućoj zarazi (npr. za infekciju lista je potrebno vlaženje barem 4 sata na 21°C ili 8 sati na 15°C), pa se ri-zična razdoblja za razvoj sive plije-sni danas prate pomoću posebnih mjernih uređaja (npr. CDA-Agra, µMETHOS, Luft i dr.). Suzbijanje

Smeđu palež uz propadanje li-šća i stabljike surfinija u reala-tivno kratkom razdoblju mogu uzrokovati nekrotični sojevi biljnih virusa koje prenose lisne uši ili epifitocija plamenjače. Suzbijanjem lisnih uši smanjuje se mogućnost prijenosa biljnih virusa, pa je prilikom sadnje presadnica surfinija moguće u supstrat rasipati “sistemične” granulirane insekticide (odvo-jeno od korijena mladih bilj-čica) ili redovito pregledavati zdravstveno stanje i folijarno prskati biljke u vrijeme pojave prvih uši.

Plamenjača (Phytophthora) (slike lijevo) i siva plijesan (Botrytis) se uz hrđe često razvijaju u našim proizvodnim područjima, pa je potrebna redovita

kontrola i zaštita osjetljivih biljaka domaćina.

Na ukrasnom bilju gljiva Botrytis cinerea može inficira-ti sjeme, lukovice, presadnice, korijenov vrat, stabljiku, list, cvjetni pup i cvijet (cvat). Jedi-no je korijen pošteđen izravne infekcije botritisom. Na zarazu je posebice osjetljivo oštećeno tkivo i fiziološki staro biljno sta-ničje. Zaraza korjenovog vrata je najčešće posljedica infekcije pri ukorjenjavanju presadnica ili reznica. Tada se na dijelu sta-bljike blizu tla može uočiti ta-mna nekroza. Gljiva tada često prodire u stabljiku, a kad uništi provodno tkivo biljka ugiba. Stoga siva plijesan na reznica-ma može biti vrlo destruktivna, pa su nizozemskim pokusima na nezaštićenim biljčicama za-bilježeni vrlo visoki mortaliteti (više od 80 %).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


46

sive plijesni nije lagano i jednostav-no, zbog širokog kruga osjetljivih domaćina i vrlo povoljnih uvjeta razvoja u zatvorenom prostoru. Mjere kojima smanjujemo vlažnost zraka u plastenicima i staklenicima onemogućuju i razvoj gljive Botrytis cinerea, ali u tehnički slabije opre-mljenim objektima to u praksi nije lako provedivo.

Malo je djelatnih tvari koje su u našoj zemlji dopuštene (registri-rane) za suzbijanje sive plijesni na ukrasnom bilju i povrću (vidi Tablicu 1. i Tablicu 5.). Poželjno je u intenzivnoj proizvodnji i primjeni fungicida naizmjenično koristiti pri-pravke iz različitih kemijskih skupi-na, zbog sprječavanja razvoja re-zistentnosti ili otpornosti uzročnika bolesti.

Najčešći štetnici cvijeća

Cvijeće i ukrasno bilje u zaštiće-nim prostorima najčešće napadaju iste vrste kao i primjerice plodovi-to povrće: cvjetni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Trialeurodes), sta-klenička grinja (Tetranychus), ka-lifornijski trips (Frankliniella), lisne uši (Aphidae), mušice lisni minera (Liriomyzae), te štetne gusjenice (Noctuidae i dr.).

Pored navedenih vrsta mno-gi proizvođači povrća u hidro-ponskom uzgoju, ali i cvijeća krajem zimskog razdoblja, sve češće zadnjih godina susreću ne-željenu pojavu šampinjonskih mu-šica (Sciaridae) i mekokožnih grinja (Tarsonemidae).

Obje vrste potječu iz tropskih uvjeta, odnosno optimalni eko-loški čimbenik njihova razvoja je toplina, manje svjetla i visoka vlažnost. Također, privlači ih or-ganska masa pri raspadanju i alge pri hidroponskom uzgoju plodovi-tog povrća.

Šampinjonske mušice naziv je koji se kod nas koristi za mu-šice iz porodice Sciaridae (rodovi Sciara i Bradysia) su dugo pozna-

Djelatne tvari Pripravci Primjena (%) SuzbijanjeDopuštenje za ukrasno bilje općenito:

pirimikarb Pirimor WG 50 0,06 % lisne ušialfa-cipermetrin Fastac SC, Direct 0,012-0,018 % štitasti moljac, tripsipimetrozin Chess WG 0,06 % štitasti moljac, lisne ušitiametoksam Actara 25 WG 0,02 % lisne uši, štitasti moljcitiakloprid Calypso 480 SC 0,025 % lisne ušilufenuron Match EC 050 0,1 % tripsimetoksifenzoid Runner SC 0,04-0,05 % gusjenice soviceabamektin Vertimec, Kraft EC 0,075-0,1 % tripsi, grinje, mineripiretrin Kenyarox Vede EC 0,07-0,08 % tripsi, štitasti moljci

Dopuštenje u ružama:tau-fluvalinat Mavrik 2F 0,02 % lisne ušiimidakloprid Confidor 200 SL 0,05-0,1 % lisne uši

Dopuštenje u ljiljanima, gardenijama i buvardiji:imidakloprid Confidor 200 SL 0,05-0,1 % uši, cvjetni štitasti moljac

Dopuštenje u gerberama:imidakloprid Confidor 200 SL 0,05-0,1 % uši, cvjetni štitasti moljacspinosad Laser KS 0,015-0,02 % tripsi, mineri

Tablica 6. Insekticidne i akaricidne djelatne tvari dopuštene za suzbijanje štetnih kukaca i grinja cvijeća u Republici Hrvatskoj

te i opisivane kao štetnici pri uz-goju jestivih gljiva, pa se kod nas koristi naziv šampinjonske muši-ce. Prisutne su svugdje u prirodi i važan su sastavni dio naše faune. Odrasli oblici su male mušice veli-

čine samo 1-4 mm, a imaju samo 1 par prozirnih krila. Opasne su njihove ličinke koje dosežu veli-činu 8 mm, sjajno su bijele boje tijela i sjajne crne glave, nalik na glavicu pribadače.

Šampinjonske mušice su veličine svega 1-4 mm i imaju jedan par prozirnih krila (slika gore lijevo), ali njihove ličinke narastu do 8 mm (gore desno). Ekonomski štetnici

postaju u zadnje vrijeme uvođenjem novih tehnologija (npr. hidroponski uzgoj povrća – na slikama dolje). Izvrtanje biljaka paprike pri hidoponskom

uzgoju (dolje lijevo i sredina) i mortalitet odraslih mušica nakon primjene insekticida (dolje desno).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Šampinjonske mušice tek se zadnjih godina sve više navo-de kao ekonomski značajni na-metnici povrća i ukrasnog bilja. Najvažniji razlog tome su novi-je tehnologije, koje uključuju uzgoj rasada, reznica i odraslih biljaka u gotovim supstratima, odnosno uzgoj povrća u hidro-ponskom načinu. Od ukrasnih vrsta napadaju mlade biljke sobnih i balkonskih lončanica poput poinsetia, petunija, be-gonija, fikusa, krotona, spatifilu-ma, pelargonija i karanfila, a od povrća preferiraju salatu, rajči-cu i papriku. Moguće su štete na jagodama ako se uzgajaju u manjim posudama ili kontejne-rima.

Tablica 7. Mogućnosti kemijskog i biološkog suzbijanja šampinjonskih mušica

*navedenih pripravaka nema na hrvatskom tržištu; **dozvola prestala važiti, a krajnji rok za maloprodaju i primjenu zaliha je 1.1. 2015.

Skupina Djelatna tvar Ime pripravka

karbamati metiokarb Mesurol EC*

piretroidideltametrin Decis EC

permetrin Plenum WG*

regulatori razvoja kukaca (RRK)

diflubenzuron Dimilin EC

fenoksikarb Insegar WG

teflubenzuron Nomolt SC**

ciflutrin Trigard WP*

neonikotinoidi

imidakloprid Confidor 200 SL

acetamiprid Mospilan SP

tiakloprid Calypso 480 SC

tiametoksam Actara WG

mikrobiološki insekticidi Bacillus thuringiensis israelensis BioMükk WDG*

biljni insekticidi azadirahtin NeemAzal EC

prirodni neprijatelji

Steinernema feltiae Entonem, Sciarid

Hypoaspis aculifer Entomite Aculifer

Hypoaspis miles Entomite Miles

U Europi je opisano čak 600 ra-zličitih vrsta ovih mušica. Za razliku od mužjaka, ženke su dobri letači, te pronalaze i odlažu jaja pojedi-načno ili u skupinama na otvorene hrpe komposta ili u zatvorene pro-store u supstrat u kojem se uzgaja rasad povrća ili cvijeća. Ženke žive u prosjeku svega 3-4 dana tijekom kojih odlože prosječno 100-150 jaja.

Ukupan razvoj od jaja do odra-slog oblika pri temperaturi 18oC traje 30 dana, a pri vrijednosti 30oC samo 20 dana. Ličinke se skrivaju od direktnog svjetla, te se zavlače u supstrat, a na površinu izlaze samo noću. Također, štete su veće

ako se rasad uzgaja u stiropornim kontejnerima. Ličinke šampinjon-skih mušica su redoviti stanov-nici komposta, a odrasli kukci mogu osjetiti miris raspadaju-će organske tvari na 10-tak km zračne udaljenosti. Njihove ličin-ke se u pravilu hrane sporama i mi-celijem supstratnih gljiva i algama, ali kod prekobrojnog umnažanja često izgrizaju biljno tkivo. Štete

su najveće ako napadaju bazalne dijelove tek poniklih biljčica ili tek oblikovano korijenje reznica. U našoj su zemlji tijekom 2003. godi-ne zabilježene štete i na odraslim biljkama paprike u hidroponskom uzgoju. Suzbijanje šampinjonskih mušica obuhvaća preventivne i ku-rativne mjere, među kojima ističe-mo dodavanje kompostu pripravka iz grupe regulatora razvoja kukaca (RRK). Kurativno se ovi štetnici suzbijaju zalijevanjem, fumigaci-jom ili zamagljivanjem prostora jednim od insekticida, čiji izbor ovi-si o kulturi na kojoj se koristi (vidi Tablicu 7.).

U novije vrijeme vrlo učinkovitu zaštitu daje primjena prirodnih ne-prijatelja (Steinernema, Hypoaspis), naročito pri uzgoju rajčice i paprike. U tom slučaju treba provoditi mjere biološke borbe i protiv drugih štet-nih organizama u zaštićenim pro-storima.

mr. sc. Milorad Šubić, Savjetodavna služba,

Čakovec

Mekokožne” ili tarsonemidne grinje (Tarsonemi-dae) obuhvaća vrste koje se hrane mrtvom or-ganskom tvari, biljkama, gljivicama i kukcima. Premda su štetne posljedice na biljkama opisane još davno, tek posljednjih godina kod nas po-staju značajni ekonomski štetnici u zaštićenom uzgoju brojnih vrsta lončanica (npr. ciklame, afričke ljubice, kalanhoe, šeflera, ukrasnog bršlje-na, saintpaulia, glosinije, geranijum, petunije i dr.) i cvijeća za rez (gerbera, krizanteme). Napadaju i jagode u visokim plastičnim tunelima. Zbog njihove disperzije u biljnom tkivu vrlo teško se kemijski suzbijaju. U razvijenim se zemljama sve više koriste mikrobiološki pripravci na osnovi glji-vica Beauveria bassiana, Metarhizium anispoliae i Paecilomyces fumosoroseus, jer su postignuti do-bri rezultati u suzbijanju mekokožnih grinja.

Documents

Gospodarski list 21/2014