POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 . o ž u j k a

2016. 4

godina 175.

prilog ovog broja

Suvremena tehnologija proizvodnje krumpira

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: pretplata@gospodarski-list.hr

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

andreja@gospodarski-list.hrUredništvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725redakcija@gospodarski-list.hr

Glavni urednikGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

Odgovorni urednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

hrvoje@gospodarski-list.hr

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

pretplata@gospodarski-list.hr

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr

AKTUALNE TEME 2 – 3 S raznih strana 4 – 5 Ostvarivanje prava na novčanu potporu u sektoru

konjogojstva 6 – 9 Produktivnost hrvatskog poljoprivrednika 11 Pravni savjeti 12 – 13 Stručni savjeti 14 – 15 Nedostaci proizvodnje peršina u Hrvatskoj

RATARSTVO, MEHANIZACIJA 18 Pir – kultura velikog potencijala 21 – 22 Plodnost tla – mjere očuvanja i popravka 27 – 28 Predsjetvena priprema tla

ZAŠTITA BILJA, VAŠ VRT 31 – 32 Hrvatski fitomedicinari dorasli su izazovima 33 – 34 Zaštita biljaka pesticidima jedino uz izobrazbu 39 – 40 Ograničenja u suzbijanju bolesti poriluka 42 – 43 Ukrasne biljke za mali vrt (2) 44 Papučica živahnih boja

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 45 – 61 Suvremena tehnologija proizvodnje krumpira

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, O VINU UZ VINO 64 – 65 Proizvođači voćnog i loznog sadnog materijala,

2015. godina 67 – 69 Godišnji program zaštite breskvi i nektarina 71 – 72 Kako pravilno oblikovati mladu lozu 72 Mlada vina, dobra vina PČELARSTVO, PERADARSTVO, STOČARSTVO 74 – 75 Cjevasta podnica 76 – 77 Alternativni izvori bjelančevina u hranidbi peradi 78 – 79 Zdravo i otporno potomstvo 80 Hranidba konja LJEKOVITO BILJE 81 – 82 Ljekoviti podbjel naviješta proljeće

Poštovani pretplatnici,u ovom broju Gospodarskog lista darujemo vam CD na ko-jem se nalazi sljedeći sadržaj:• Pregled sadržaja Gospodarskog lista za 2015. godinu• Registar članaka po rubrikama• Registar članaka po autorima• Pretraživač po ključnim riječima

Nadamo se da će vam ovaj praktični sadržaj biti od koristi.Hvala vam na vašoj vjernosti !

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

mali

Suvremena tehnologija proizvodnje krumpira

Krumpir je višegodišnja ze-ljasta biljka i jedna od naj-raširenijih namirnica na svi-jetu. Danas je krumpir na četvrtom mjestu kao uzgoj-na biljka iza riže, pšenice i kukuruza. Suvremena proi-zvodnja krumpira zahtijeva puno tehnoloških operacija i primjenu suvremene me-hanizacije. Samo tako se određene radne operacije (priprema tla, sadnja, na-vodnjavanje, gnojidba, za-štita i berba-vađenje) mogu obaviti pravovremeno i kva-litetno. Konkurencija na tr-žištu je nemilosrdna. Troš-kove proizvodnje krumpira treba svesti na minimum (cca. 0,80 kn/kg) kako bi se uz kvalitetu, količinu i kon-tinuiranu opskrbu tijekom cijele godine opstalo na tr-žištu.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2016.gospodarskilist

46 1. ožujka 2016.

Krumpir (Solanum tuberosum) je biljka iz porodice Solanaceae pori-jeklom s Anda, gdje su je Indijanci nazivali papa. U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet.

Kvaliteta sjemenaPrije pripreme za sadnju gomo-

lja moramo voditi računa o kvaliteti sjemena, tj. zdravstvenom stanju i fiziološkoj dobi sjemena. Fiziološki mlado sjeme neće klijati ili će kli-jati samo vršna dominantna klica; njenim otkidanjem sjeme postaje fiziološki starije i tada tjera glavnina klica, a otkinemo li i te klice sjeme postaje fiziološki staro i tada tjeraju vrlo slabe i nitave klice.

Prilikom naklijavanja moramo vo-diti računa o dormantnosti sjeme-na koja je strogo sortna osobina, tako da imamo sorte s vrlo kratkom dormantnošću (npr. Annabelle-31, Berber-41, Cecile-37, Liseta-34, Colomba-41) kao i sorte s rela-tivno dugom dormantnošću (kao što su: Adora-66, Desire-66, Mo-zart-68, Victoria-69, Monalisa-69, Gioconda-70, Memphis -70, Sylva-na-76, Fabula-78). Od navedenih sorata najkraće razdoblje spavanja gomolja (razdoblje dormantnosti ima Annabelle (izraženo brojčano =31) , a najduže razdoblje spava-nja ima Fabula (izraženo brojčano 78). Proizvođač će otuda znati da je za očekivati kako će se u jednakim uvjetima čuvanja sorta Annabelle najranije probuditi i ako to tempe-

ratura dozvoli (iznad 5°C) počet će klijati, a Fabula će se najkasnije probuditi i zato Fabulu treba uvijek prije naklijavanja prvo zagrijava-njem probuditi.

Nakon prekida dormantnosti gomolja on prelazi u fizološku dob apikalne ili vršne dominantnosti, što

znači da će i u uvjetima povoljnim za klijanje krenuti samo vršno oko i razvit će se vršna klica koja će do-mninirati nad ostalim okcima i držati će ih dalje u fazi mirovanja. Nakon ovog razdoblja slijedi fiziološka dob normalnog klijanja gomolja, kada tjera glavnina okaca. Zadnja fiziološka dob gomolja je fiziološko staro sjeme. Fiziološki star gomolj je bez turgora, tj. mekan je (gu-mast) i tjera slabe i razgranate ni-tave klice ili je „babičav“, tada se na gomolju formiraju gomoljčići i takav gomolj ne daje nadzemni porast.

Do sličnog propadanja, tj. truleži gomolja, kao što je bakterijska tru-lež, može doći i u skladištu kada kondenzacijom vode na gomoljima također zapriječimo pristup kisika gomolju, tj. s filmom kondenzirane vode stvorimo anaerobne uvjete koji pogoduju razvoju već spome-nute bakterije. Ova bakterija una-toč prisustvu u lenticelama gomo-lja kod pravilne ventilacije, tj. ako nema kondenzacije vode na gomo-ljima, ne može izazvati trulež i pro-

Prikaz fiziološke dobi gomolja i nasada nastalih od takvih gomolja (1-5). 1 označava fiziološki mlado, a 5 fiziološki staro sjeme

Fiziološki star gomolj s nitavim klicama

U godinama s ekstremno viso-kim temeperaturama (sušne go-dine) zna uslijed temperaturnog šoka (prejako zagrijavanje tla) doći do prekida dormantnosti gomolja, te isti prokliju u tlu i prije vađenja. Ako prije nakli-javanja kod sorata s dugom dormantišću moramo prekinuti mirovanje, to se može učiniti na više načina: 1. rezanjem gomolja,2. čuvanjem gomolja u tami i vi-sokoj vlazi,3. potapanjem rezanih gomolja u 1 do 2 % otopinu tiouree (ko-risti se npr. u institutima da se dobiju izboji s lišćem za testira-nje na prisutnost virusa), ali ne i proizvodnji krumpira.

Bakterijska gnjiloća na rezanim gomoljima koji su nakon rezanja umakani u vodenu otopinu preparata Dali. Na rezu je film vode stvorio anaerobne uv-

jete (koji se zbog hladnog vremena sporo sušio, a zarastanje reza je također bilo usporeno – zbog preniske temperature i nedostatka kisika). Spomenuti

uvjeti su pogodovali razvoju bakterije Erwinia carotovora (koja letalno može bez ikakvih posljedica po gomolje i nasad biti u lenticelama, a da se to

nikad ne uoči.

Priprema i sadnja

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2016. gospodarskilist

47 1. ožujka 2016.

padanje gomolja. Drugi često viđen način neadekvatne brige o sjemen-skom krumpiru je čuvanje sjemena u neadekvatnim prostorijama, gdje lako može doći do smrzavanja sje-mena. Smrznuće lako možemo prepoznati, a daleko je gori slučaj takozvanog „ namrznuća“ gdje ne dolazi do vidljivog potamnjenja me-kote i „pišanja“ gomolja, nego su oštećeni apikalni vršci klica i go-molj je u takvom fiziološkom stanju da će dati nasad krumpira koji ima zakočen rast bez vidljivih simptoma za opažača, koji ne zna šta se sa sjemenom događalo prije sadnje na naklijavanju, ili još ranije u tran-sportu.

Sjemenski krumpir Adora – smrzao u neadekvatno izoliranoj prostoriji,

slično se događa za jakih zima u kamionskom transportu sjemenskog

krumpira

Fiziološku dob gomolja važno je poznavati, jer će uz ostale fakto-re utjecati na tip nasada. Fiziološki mlado sjeme dat će nasad sporog dospijeća (kasni nasad), a fiziološki staro sjeme nasad brzog dospijeća (rani nasad). Sjeme u fiziološkoj dobi normalne klijavosti daje naj-bolje usjeve za proizvodnju u nas raširenih srednje kasnih sorata, jer je pojas bujan, broj stabljika norma-lan i dospijeće nasada nije prerano. Ako uvjeti za dug rast nasada po-stoje (dobra zaštita od plamenjače,

dobra opskrba vodom), sjeme u fazi neposredno nakon vršne do-minantnosti dat će dobar nasad. Za reprodukciju u sjemenarstvu najpogodnije je sjeme u fiziološkoj fazi pune klijavosti jer će dati mak-simalan broj klica, a time i stabljika, što će rezultirati s najvećim brojem gomolja.

Priprema gomolja za sadnju

Gomolje možemo saditi: Nenaklijale – okca su probuđe-

na, klijanje je sporo i stoga klice mogu biti napadnute u tlu od rizok-tonije i drugih mikroorganizama,

Mini-naklijale – gomolji su s ma-lim žuto zelenim klicama koje su tek krenule, nicanje je brže nego kod

nenaklijalih gomolja, a mini naklija-vanje se obavlja u prozirnim vreća-ma,

Naklijale – gomolji se naklija-vaju na svjetlu, klice su zelene i čvrste 1-2 cm duge, nicanje je i do 10 dana ranije, brz razvoj korijena, a stabljike su bujne. Naklijava se u kištricama u stakleniku, pod za-štitnom folijom vani ili u prostoriji s umjetnim osvjetljenjem. Naklijali gomolji se sade cijeli ili su rezani, naklijavaju se ako se želi brže dos-pijeće nasada, ranije zatvaranje sklopa, bolja kontrola korova i rani-je zametanje gomolja.

Postupak mini-naklijavanja

Mini-naklijavanje počinje 1 do 3 tjedna prije sadnje. Sjeme koje je uobičajeno čuvano na 3 do 4 C° stavi se u prozirne mrežaste vreće u prozračan i osvijetljen prostor. Za to postoje posebni stalci koji se u sadnju stavljaju izravno s viljuška-rom na sadilicu. Klice na gomoljima spremnim za sadnju kod mini-nakli-javanja su bijeložute boje i svega su nekoliko milimetara duge.

Svojstva nasada brzog dospije-ća su (nasad kratkog razvojnog ciklusa): srednja bujnost cime, rano zametanje gomolja i rano dospijeće usjeva (rano dozrije-vanje). Takav nasad daje relativ-no velik prinos u kratkom vre-menu (u nas proizvodnja ranog krumpira).Svojstva nasada sporog dospi-jeća su (nasad dugod razvoj-nog ciklusa): bujni rast cime, zametanje i dospijeće gomolja je kasnije. Ako su prisutni uvje-ti za normalno dospijeće cime, nasad će dati veći urod od na-sada brzog dospijeća. U našim uvjetima problem nasada spo-rog dospijeća je suša ili prera-no umiranje cime u godinama jakog napada plamenjače ili al-ternarije.

Nasad sporog dospijeća (kasni) Nasad brzog dospijeća (rani)

Fiziološki mlado sjeme Fiziološki staro sjeme

Visoke temperatureDugi dan – potiče rast cime

Niske temperatureKratki dan – potiče zametanje gomolja

Slab intenzitet osvjetljenja Jak intenzitet svjetla

Rijedak sklop Gusti sklop

Puno dušika Manje dušika

Obilje vode u tlu Ograničena količina vode u tlu

Tretiranje sjemena s giberelinskom kiselinom

Tretiranje nasada s retardantima rasta B9 i CCC

Što utječe na tip rasta nasada?

Mininaklijali gomolji u mreža-stim prozračnim vrećama

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2016. 1. ožujka 2016.gospodarskilist

48

Postupak naklijavanja gomolja

Gomolji se ne smiju saditi izrav-no iz hladnog skladišta, kao ni oni „ ohlađeni“ prispjeli iz uvoza za hlad-ne zime. Gomolje treba što prije istresti iz vreća u kištrice ili na pod u 1.5 do 2 sloja i ako klice slabo kre-ću, zagrijati prostoriju tijekom 1 do 2 dana na 18 C° (15-20 C°) da se sve klice probude i dobije ujedna-čeno klijanje. Ako su okca već pro-buđena, prostoriju treba postupno zagrijavati 1 do 2 stupnja na dan na željenih 15-20 C° i povremeno pro-vjetravati da se osigura potreban priljev svježeg zraka za intenzivno disanje probuđenih gomolja. Za-visno od željenog tipa nasada, po potrebi se vršna klica pretresanjem gomolja odlomi kako bi potjerale i ostale klice. Za proizvodnju ranoga krumpira bolje je imati manji broj klica po gomolju, u praksi se često na rezanoj jedinici ostavlja samo

jedno oko. Otkidanje vršne klice ne preporuča se za sjeme sitne kali-braže 28/35 mm, kao ni za fiziološki staro sjeme. Višekratno ponovljeno otkidanje klica zavisno od sorte na kraju završava sa slabim ili nika-kvim klijanjem.

Pred-naklijavanje obavljamo u mraku i na relativno višim tempe-raturama radi brzog buđenja i rasta klica da bi što prije dobili klice 0,5 do 10 mm koje ćemo zatim „očvr-snuti“ na svjetlu i na temperaturi od 5 do 15 C°, zavisno od uvjeta i sta-nja sjemena.

Pred kraj naklijavanja kada su klice očvrsle i dosegle dužinu 1 do 2 cm, ako uvjeti za sadnju nisu po-voljni, može se sniziti temperatura na 5 do 6 °C da se zaustavi rast kli-ca i sjeme će moći čekati optimal-ne uvjete za sadnju i do 2 tjedna. Dobro naklijale smatramo „očvrsle“ klice koje su zelene boje s ili bez korijenčića koje su dovoljno žilave da ako uhvatimo gomolj za klicu i lagano protresemo dobro očvrsle klice, one će se otrgnuti i otpasti. Za planiranje naklijavanja gomolja

Ako uvjeti ne dozvoljavaju sad-nju, tada se temperatura mora spustiti na 5 do 6 C°, a ako to nije moguće, a do sadnje ima još tjedan dana, tada će se pre-tresanjem polomiti ove istjerale klice i omogućiti novo klijanje. Otkidanje klica se ne preporu-čuje za sorte koje imaju slab vigor i slabe klice kao i kod fizi-ološki starog sjemena. Ako nije bilo uvjeta za mini-naklijava-nje, a sjeme je čuvano na 3 do 4 C°, za preprouku je zagrijati ga barem nekoliko dana prije sadnje na 15 do 20 C°. U našim uvjetima mini-naklijavanje nije za preporuku za proizvodnju mladog krumpira, na otocima i priobalju, kao ni za rane nasa-de kratkog razvojnog ciklusa u kontinetalnom dijelu Hrvatske. Možemo ga primijeniti za sad-nju srednje kasnih sorata, tj. za nasade srednje dugog razvoj-nog ciklusa.

Mininaklijavanje na prikolici

Mininaklijavanje u stakleniku na specijalnim metalnim okvirima

Strojno postavljanje okvira s prozirnim vrećama s mininaklija-lim gomoljima na sadilicu, gdje se izvlačenjem šipke na dnu vre-će ispuštaju gomolji izravno u sadilicu

Sadnja mininaklijalih gomolja (metalni okviri i prozirne vreće s mininaklijalim gomoljima na sadilici)

Na svjetlu naklijali gomolji s čvrstim klicama koje u sadnji ne otpadaju

Nakon što su klice u zamračenoj prostoriji na temperaturi od 15 do 20 C° dosegle dužinu od 5 do 10 mm (15 mm), postupno im se snizuje temperatura na 10 C° i počne ih se osvjetljavati difuznom sunčevom svjetlošću (prozor) ili umjetnim osvjetlje-njem (fluorescentne lampe) ti-jekom 11 do 12 sati na dan. U praksi se postavlja jedna fluo-rescentna lampa od 40 do 60 W na svakih 4 do 5 m² poda, tako da se lampa objesi na strop, te da visi između kištrica. „Očvršći-vanje“ na svjetlu pri temperatu-ri od 8 do 10 °može trajati 5 do 6 tjedana. Svjetlo će usporiti i go-tovo zaustaviti rast klica, tako da se izduživanje klica koči spu-štanjem temperature na 8 do 10° C i povećanjem intenziteta ili dužine osvjetljenja. Tijekom cijelog postupka naklijavanja, vlažnost zraka treba održavati na 70 % - 80 % radi boljeg ra-zvoja korjenovih začetaka.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

491. ožujka 2016. 1. ožujka 2016.

možemo računati da naklijavanje treba započeti 7 do 9 tjedana prije sadnje. Najčešće ono traje 3 do 6 i pol tjedana. Ako imamo situaciju da sjeme nismo naklijavali, a da je ono već razvilo duge bijele klice i nije fiziološki staro (najčešće drža-no u vrećama) klice treba otkinuti i sjeme staviti nekoliko dana prije sadnje na temperaturu 15 do 20°C. Možemo ga saditi kad su nove klice krenule ako tlo nije hladnije od 6° C.

Treba spomenuti i postupak naklijavanja pod plastičnom fo-lijom, ali on se ne preporuča za male količine sjemena, jer bi ko-lebanje temperatura bilo preveli-ko kao i opasnost od smrzavanja. Smatra se da za naklijavanje pod plastičnom folijom nebi smjelo biti manje od 15 t, jer se ova količina stvara vlastitim disanjem s dovolj-no topline kao što i tijekom dana akumulira dovoljno sunčeve ener-gije i time osigurava veću stabilnost temperature gomolja noću. Dnevnu temperaturu pod folijom treba odr-žavati na 15 C°, a noću ne manje od 5 C°. Ako nastupi duže hladno razdoblje, temperatura se održava plinskim ili naftnim grijačima kakvi se upotrebljavaju u staklenicima. Vlažnost zraka se održava na 80 do 90 % relativne vlage. Tijekom dana se bočne strane otvaraju, a noću zatvaraju. Za istu svrhu mogu po-služiti i plastenici. U nas ovaj način naklijavanja nije uobičajen.

Rezanje gomoljaRezanje gomolja je uvijek riskan-

tan postupak i rezati se smije samo zdravo i mlado fiziološko sjeme. Mi uobičajeno režemo gomolje ručno, a postupak je uobičajen na otocima i priobalju, a manje u kontinental-nom dijelu Hrvatske. Zavisno od veličine gomolja, reže se na manje gomoljne jedinice i smatra se da jedinica nebi smjela biti manja od 40 g.

Fizološki mlado sjeme se može rezati i do 30 dana prije sadnje, a ako su gomoljima trgane vršne kli-ce, rezati se smije do 14 dana prije sadnje. Ako su klice otrgnute sje-

menu koje je u fazi normalnog klija-nja (tjera glavnina klica), s gledišta rezanja smatramo ga starim sje-menom, a staro sjeme se ne smije rezati za podvrgavanje postupku zarašćivanja rana, nego samo ne-koliko dana neposredno pred sad-nju. Općenito, najbolje rezultate dat će rezanje sjemena u fazi mirova-nja, kao i sjemena u fazi dominacije vršne klice.

U principu razlikujemo dva po-stupka za pripremu gomolja za sadnju rezanjem.

1. Rezani gomolji sade se nepo-sredno nakon rezanja u vlažno i zagrijano tlo (nikako u mokro i hladno tlo) gdje postoje dobri uvjeti (toplina, vlaga, zrak) za zarašćivanje rane reza. U praksi proizvođaći režu gomolje i sade ih u istom danu vodeći računa da se rezani gomolji ne isuše (na vjetru ili suncu), tj. da se od-mah nagrnu tlom.

2. Rezani se gomolji prije sadnje podvrgnu postupku zarašći-vanja rana, tj. stvaranja nove pokožice. Rezane gomoljne jedinice drže se barem 4 dana u prostoriji s visokom relativ-nom vlagom zraka 85 % do 90 % i temperaturom 12 do 15 C° uz redovito provjetravanje.

Naklijavanje u kištricama – naj-češće u podrumskim prostorija-ma, osvjetljenje uz danje svjetlo kroz prozor i dodatno florescen-tnim lampama

Naklijavanje u stakleniku

Naklijavanje uz osvjetljenje s florescentnim lampama

Rezanjem se prekida dorman-tnost i probuđuju se klice i iz rezanog dijela obično izraste jedna glavna stabljika koja nosi samo nekoliko gomolja, koji stoga ranije dosegnu poželj-nu veličinu, tj. ranije dolaze u „tehnološku zriobu“. Od tuda je postupak rezanja posebno zanimljiv za proizvodnju ra-nog mladog krumpira. Gomolje treba prije rezanja zagrijati na 13 C° barem 10 dana da kre-nu okca. Treba voditi računa o smanjenju sposobnosti gomo-lja da brzo zarašćuje ranu reza koja dolazi s fiziološkom staro-šću gomolja.

Rezani gomolji posađeni u hladno i previše vlažno tlo - gušenje i u ko-načnici propadanje gomolja (miris

na silažu)

Rijetke preživjele biljke krumpira

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2016. 1. ožujka 2016.gospodarskilist

50

Zarašćivanje rana išlo bi brže kod više temperature od 15 C°, ali zbog opasnosti napada fuzarijske truleži i bakterijiskih truleži, nije uputno obavlja-ti zarašćivanje rana na višim temperaturama.

Sadnja gomolja u hladno i vlažno tlo, ili ako nakon sadnje bude kišno i hladno vrijeme i nicanje se produ-ži, često dolazi do napada gljive ri-zoktonije koja napada klice i novi iz-danci tjeraju iz nižih pupova. Napad rizoktonije možemo izbjeći tako da sitnije gomolje sadimo pliće kako bi

izboji što prije izašli van i formirali stadij „rozete“, a tada rizoktonija više nema snagu da „presječe“ sta-bljiku, nego je samo oštećuje dje-lomično .

U postupku naklijavanja (poseb-no na sitnoj frakciji sjemena 28/35 mm) znaju u nekim godinama biti znatni gubici od srebrolikosti (Hel-mintosporium solani) koja zahva-ti cijelu površinu malih gomolja i „oslijepi okca“. Gljiva živi ispod kožice gdje uđe zrak i dolazi do re-fleksije svjetlosti što daje mrljama srebrenasti izgled. Štetnost gljive očituje se zbog napada klica koje ne tjeraju, stoga kažemo da „oslje-pljuje okca“. Takve gomolje mora-mo izdvojiti i ne saditi ih jer ne kliju. Krupniju frakciju gomolja, npr.35/55 mm gljiva ne uspije „oslijepiti“ jer do sadnje ne zahvati sva okca i nju možemo saditi (antagonosti u tlu spriječiti će srebrolikost da „oslije-pi“ preostala okca, a u praksi nije bilo problema sa sadnjom gomolja kojima nisu zahvaćena sva okca, kao niti sa sadnjom preostalog sje-mena nakon izdvajanja „osljeplje-nih okaca“).

Sklop, gustoća sadnje i potrebna količina sjemena

Gustoća sklopaSklop kod nasada krumpira

mjerimo brojem sadnih gomolja po hektaru, a zapravo je broj sta-bljika po hektaru odlučujući faktor prinosa.

Kako za sadnju možemo upotri-jebiti različite kalibraže (npr. 28/35 mm, 35/55 mm i 55/65 mm), otuda je potencijalni broj stabljika po go-molju različit. Sitno sjeme će imati manji broj stablijka od krupnijega, s

U postupku zarašćivanja rana kakve su rezane gomoljne jedi-nice u više slojeva ili u vlažnim vrećama, potrebno ih je nakon 24 sata protresti da rezani dije-lovi ne srastu. Pri rezanju treba voditi računa da se nožem za rezanje ne rašire gljivične (fuza-rijske suhe truleži) i bakterijske bolesti (bakterijska mokra tru-lež), te virusi (PVS i PVX). Da se to ne dogodi, pri rezanju se oš-trice noževa drže zbog steriliza-cije u 70 % alkoholu i izmjenju u postupku rezanja. Postupak zarašćivanja rana se ne smije olako shvatiti i uvjeti za zarašći-vanje reza se moraju osigurati.

Fuzarijska suha trulež - gljivična bolest gomolja

Bakterijska mokra trulež

Napad gljive rizoktonije na klice za vrijeme nicanja, vide se bočna tjeranja oštećenih klica i kasnije stvaranje „zračnih“ gomolja u pazušcu stabljika

Gomolj s površinskim flekama koje mogu biti opasne ako pre-kriju okca u početku klijanja

Optimalnim se smatra sklop od 15 do 20 stablika po m2 (150.000 do 200.000 glavnih stabljika po ha). U proizvodnji srednje ranih i srednje kasnih sorata stolnog krumpira u na-šim uvjetima će zavisno od pri-stupačne količine vode u arid-nijim područjima biti dovoljno 10 stablijka po m², a u ostalima 15, uz mogućnost navodnjava-nja i 20 stabljika po m2. Općeni-to, optimalnim za većinu sorata smatra se 150.000 stabljika po hektaru. Povećanje broja sta-bljika najčešće neće rezultirati povećanjem prinosa po ha, već smanjivanjem broja krupnih gomolja. Isto tako smanjenje broja stabljika po ha rezultira-tiće daleko većim udjelom kru-pnih gomolja.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

511. ožujka 2016. 1. ožujka 2016.

tim da svaka klica neće neminovno izrasti u glavnu stabljiku i iskustve-no je određeno koliko se broj sta-bljika po gomolju može očekivati.

Potrošnja sjemena u kg/ha

Kalibraža 28/35 mm daje pro-sječno 2.5 stabljike po gomolju, a sadi li se 60.000 gomolja, po 1 ha dobije se sklop 60.000 x 2.5 = 150.000 stabljika po ha. Sadi li se krupnije sjeme kalibraže 45/55 mm, bit će prosječno 5 stabljika po gomolju (150.000 : 5 = 30.000 gomolja), prosječna težina tih go-molja je 90 g, odnosno 30.000 x 0,09kg = 2700kg gomolja po-trebnih za sadnju. Za postizanje željenog sklopa za dotičnu sortu služimo se tablicom gdje zavisno od rastojanja redova (60 cm, 70 cm, 75 cm) očitavamo potreban razmak gomolja u redu da bi do-bili željeni sklop. Npr., za razmak redova od 75 cm željeni sklop od 41.000 biljaka postići ćemo sad-njom gomolja u redu s razmakom od 32 cm.

SadnjaSadnja se obavlja u dobro pri-

premljeno i zagrijano tlo. Za krum-pir je vrlo važna proljetna pred-sjetvena priprema tla kojom se osigurava optimalna vlažnost da se ne formiraju grude (buse) za koje ne želimo da ostaju do isko-pa. Grude moraju biti manje od razmaka prečki kombajna i formi-ranje gruda treba svakako izbjeći ako će se iskop raditi kombajnom. Za formiranje humka pri sadnji tre-ba nam rahli mrvičasti sloj dubine 10 cm koji se priređuje drljačama. Krumpir sadimo u tlo na dubini od 10 cm koje je zagrijano 6-8° C. Uobičajeno tako da je gornja stra-na gomolja u ravnini s izravnatom površinom tla, s time da ispod gomolja još uvijek ima razrahlje-ne zemlje 1 do 2cm. Prekoračenje agrotehničkog roka sadnje uzro-kuje sniženje prinosa zavisno od dužine prekoračenja.

Ovisno od tipa tla, sorte i načina vađenja možemo saditi pliće i du-blje od uobičajene normalne dubi-ne.

Dublja sadnja ; gornja povr-šina gomolja je oko 5 cm ispod površine tla. Dublja sadnja pruža gomoljima bolju zaštitu od pozelje-njavanja i pregrijavanja tla (zaštita od sekundarnog rasta, manji je napad moljca i fitoftore gomolja, a lošija je drenaža tla i teži je iskop). Normalna dubina sadnje; gomolji su dobro zaštićeni tlom, ali je po-željno naknadno nagrtanje, drena-ža tla je dobra. Plitka sadnja; gor-nja površina gomolja je u ravini s površinom tla. Gomolji nisu dosta pokriveni tlom, drenaža je dobra i lak je iskop. Primjenjuje se ako je sjeme slabe snage klijanja, ako tlo nije dovoljno vlažno i nakon oblinih kiša.

Polaganje gomolja mora biti u sredinu humka, jer ćemo u pro-tivnom pri prolasku traktora gnje-čiti postrano formirane stolone i gomolje, a neposredno pod po-vršinom formirani gomolji će po-zeleniti. Nagrtanje točno iznad postavljenih gomolja obavlja se po-moću mehaničkog i elektronskog markiranja. Mehaničko markiranje

obavlja sadlica ostavljanjem braz-de po sredini sadilice koju poslije slijedi marker nagrtač-rovospre-mača.

Elektronsko markiranje se obav-lja elektronski tako da nagrtač-rovospremač točno slijedi sadni greben. Sadnja se obavlja ručno, poluautomatskim i automatskim sadilicama kao i specijalnim au-tomatskim sadilicama za naklijalo sjeme.

1. poluautomatske sadilice; du-bina sadnje i razmak u redu daju se dobro podesiti, radnici ručno ulažu gomolje u okretni kružni horizon-talni razdjelnik i gomolji se izravno polažu u zemlju iza brazdaša y-obli-ka, iza koga su diskosni nagrtači. Ove sadilice ne oštećuju naklijalo sjeme, ali je za svaki red potreban jedan radnik.

2. automatske sadilice; dubi-na i razmak sadnje se daju dobro podesiti, gomolji se automatski iz spremnika (sanduka) doprema-ju do žlica koje su na kružnoj traci što prolazi kroz sanduk i zahvaćaju gomolje. Nisu podesne za naklijale gomolje jer otkidaju klice, nego za nenaklijale i mini-naklijale gomolje. Rade se kao dvoredne i četverored-ne sadilice.

TEMP. TLA Orijentacijski broj dana do nicanja6-7°C Početak nicanja<7°C Ne razvija se korijen10 - 12°C 25 - 27 dana14 - 16°C 18 - 22 dana18 - 20°C 10 -12 dana 21°C 8 dana - optim. temp. 18 - 25°C 12 - 13 dana 27 - 28°C 16 - 17 danaPri temperaturi <od 7°C i kod suhog tla pri > od 25°C moguća je poja-va “babičavosti”.

Kod sadnje sitnijeg sjemena plićim nagrta-njem postižemo bolje zagrijavanje tla u zoni gomolja, brže nicanje, a time i manji napad

rizoktonije jer izlaskom klice i formiranjem rozete (prvih zelenih listića) klica postaje otporna na napad

rizoktonije

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2016. 1. ožujka 2016.gospodarskilist

52

3. specijalne automatske sa-dilice za naklijalo sjeme u koje se oscilatornim mehanizmom do-premaju naklijali gomolji do po-kretnih remenova postavljenih u v-obliku (vodoravne razdjelne trake na tračnom dnu). Nakon sadnje s dvorednom sadilicom nagrće se s dvorednim nagrtačem, a nakon četveroredne, nagrće se sa četve-rorednim ili dvorenim nagrtačem -redospremačem.

Radi usporedbe navode se ot-porne sorte s pripadajućim brojem koji označava njihov stupanj otpor-nosti.

Od starih sorata osjetljive su Dezire-41, Cleopatra-42, Adora-46, Monalisa-46 i Jaerla-58, a od novi-jih sorata daleko su od njih otporni-je sorte Gioconda-61, Sylvana-65, Memphis-65, Fabula-67, Flamen-co-68, Challenger-70, Carlita-70, Colomba-70, Canbera-72, Mo-zart-73 i Cecile-78. Mnogi će uvi-djeti da bi ranu sortu Adoru valjalo zamjeniti ranom sortom Colomba koja je od nje rodnija i otpornija na krastavost.

Nagrtanje niknutog krumpira

Automatska dvoredna sadilica –žličara

Automatska sadilica za naklijalo sje-me s ježastom trakom

Ježasta traka koja nosi naklijale gomolje i ne oštećuje klice

Nagrtanje; formiranje humaka – redospremačem

Jak napad krastavosti javlja se u godinama kada u vrijeme formiranja gomolja nema dovoljno oborina, a osobito na već spomenutim “kra-stavim njivama“. U praksi si možemo pomoći navodnjavanjem tako da biljkama osiguramo dovoljno vode u vrijeme formiranja gomolja kao i izborom otpornih sorata. Proizvođači iz iskustva znaju koje su im njive sklone krastavosti i na njih treba saditi otporne sorte i po mogućno-sti navodnjavati nasad u vrijeme formiranja gomolja, što se poklapa s fenofazom cvatnje.

Sorta Desire i Fabula sađene na „krastavoj njivi“ gdje Actinomices

scabies uzročnik krastavosti krum-pira živi na mrtvoj organskoj tvari u tlu (biljni ostaci). Na njivi gdje su rasli Desire i Fabula, krastavost je

razmnožena povećanjem pH vri-jednosti tla prevelikom gnojidbom

otpadom iz šećerane.

Lijep izgled glatke kožice na krasta-vost otporne sorte Mozart Sl 32 mr.sc. Ivan Buturac

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

531. ožujka 2016. 1. ožujka 2016.

Dugo vremena krumpir je sma-tran namirnicom potrošača niže kupovne moći. Njegovu su proi-zvodnju u najvećoj mjeri za vlastite potrebe, bez odgovarajućih potica-ja i s niskom tehnološkom razinom, obavljala mala poljoprivredna gos-podarstva. Tehnički opremljenija i ekonomski snažnija poljoprivred-na gospodarstva u pravilu su se odlučivala za kapitalno intenzivnu proizvodnju s nižim utroškom rada ljudi.

U Hrvatskoj se krumpir najviše uzgaja u Slavoniji i Međimurju, a proizvodnja se brzo prilagođava i zahtjevima na tržištu uz primjenu nove, suvremene tehnike i tehno-logije. Tako se u povoljnim godi-nama, uz navodnjavanje, ostvaruju urodi s više od 60 t/ha.

Precizna poljoprivredaTrend modernog uzgoja krumpi-

ra ide u pravcu korištenja uređaja, alata i najmodernijih tehnologija visoke preciznosti s ciljem ostva-rivanja najveće moguće produk-tivnosti. Navedeno nas dovodi do pojma „precizna poljoprivreda“. Osnovnu pretpostavku precizne poljoprivrede čine pravilno i preci-zno prikupljene informacije koje, nakon obrade, poljoprivredniku po-mažu donijeti ispravne, svrsihodne i argumentirane odluke, planiraju-ći buduću proizvodnju na temelju usporedbe brojnih parametara s obrađivanih parcela iz prijašnjih godina. Za preciznu, produktivnu i ekonomičnu proizvodnju krumpira u današnje vrijeme neizostavna je upotreba GPS sustava za navođe-nje strojeva i opreme u polju, prili-kom obrade tla, sadnje, prihrane, zaštite i berbe.

Temeljni cilj je točno, precizno i selektivno osigurati svakoj biljci op-timalne uvjete za rast i razvoj, isto-vremenim smanjenjem negativnih utjecaja na okoliš radi prekomjerne

primjene mineralnih gnojiva i kemij-skih sredstava za suzbijanje štetni-ka i bolesti. Time se ostvaruje eko-nomičnija proizvodnja uz značajne uštede na repromaterijalu, radu lju-di i strojeva uz značajne uštede u potrošnji energije.

Priprema tla i sadnja Kvalitetnom i pravovremenom

obradom cilj je stvoriti prorahljeno tlo mrvičaste strukture s dobrim vodozračnim uvjetima. Obrada tla počinje ljetno-jesenskim zaorava-njem ostataka pretkulture na dubi-nu oko 15 cm kojom se sprječava razvoj korova i gubitak vlage u tlu. Gnojidba stajskim gnojem i uno-šenje 50% fosfora i kalija obavlja se prije jesensko-zimskog oranja. Prije proljetne obrade unosi se u tlo druga polovica fosfora i kalija gnoji-va i 50% dušičnih gnojiva. Obrada mora biti kvalitetno obavljena, jer omogućava dobar prohod stroja u sadnji, brzo klijanje i razvoj kori-jenja, što je uvjet za jednakomjer-no nicanje gomolja. Dopunskom obradom se zatvara zimska brazda,

uništava korov, te priprema sjetveni sloj za sadnju gomolja krumpira.

Iako krumpir dobro podnosi mo-nokulturu, iz fitohigijenskih razloga ne sadi se više godina uzastopno na istom mjestu (posebno radi za-štite od nematoda). Na isto mjesto može doći tek nakon 3-4 godine. Plodored je jedan od osnovnih na-čela proizvodnje krumpira, jer se značajno utječe na smanjenje na-pada štetnika. Najbolji predusjevi za krumpir su lucerna, crvena djete-lina, djetelinsko-travne smjese, gra-šak i lupina, dok su žitarice nešto nepovoljniji predusjevi.

Vrijeme sadnje u kontinentalnim krajevima Hrvatske je od sredine ožujka do sredine travnja, a u gor-skim predjelima od početka do kra-ja travnja. Primjenom suvremenih automatskih sadilica moguće je dnevno posaditi i do 5 hektara.

Neposredno prije sadnje sjemen-ski krumpir se iz prikolice prednjim traktorskim utovarivačem doprema do sadilicama u jambo vrećama kapaciteta od 1000 kg. Automatske sadilice imaju spremnike za gomolj kapaciteta i od 2000 kg.

Primjena suvremene mehanizacije u proizvodnji krumpira

Globalni pozicijski sustav (GPS)

GPS mogućuje pouzdano pozi-cioniranje, navigaciju i vremen-ske usluge korisnicima širom svijeta na kontinuiranoj osnovi u svim vremenskim uvjetima, danju i noću, svugdje na Zemlji ili blizu nje, ondje gdje postoji neometan kontakt s četirima ili više satelita GPS-a.

Dopunska obrada

Višegodišnje leguminoze i dje-telinsko-travne smjese kao pre-dusjevi povećavaju prinos i do 20 % u usporedbi sa žitaricama.

Automatska sadilica za krumpir

Sjemenski krumpir u jumbo vrećama

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2016. 1. ožujka 2016.gospodarskilist

54

Količina sadnog materijala ovi-si o sortimentu, kalibraži gomolja, te o vremenu dozrijevanja. U na-šim uvjetima se sadi količina od 30.000 – 60.000 biljaka po hek-taru. Sadi se u razmacima 70 cm između redova i 25 – 50 cm unutar reda.

Sadnja se može obaviti ručno, poluautomatski, automatski i spe-cijalnim sadilicama za naklijano sjeme. Poluatomatske sadilice tre-ba usluživati barem jedna osoba za razliku od automatskih koje rade samostalno.

Za sadnju treba osigurati sje-menski gomolj koji mora biti ujednačene veličine i oblika, bez deformacija i oštećenja. Gomolji se prije sadnje mogu i naklijavati. Veličina gomolja određuje način sadnje, tj. razmak sadnje između redova i unutar reda kao i dubinu sadnje. Dubina sadnje ovisi o tipu tla, klimatskim uvjetima i krupnoći sadnog gomolja. Uobičajena du-bina sadnje je 8-12 cm, tako da je gomolj pokriven slojem tla 5-6 cm. Količina gomolja za sadnju ovisi o njihovoj krupnoći, obliku i vegeta-cijskom prostoru.

Navodnjavanje krumpira

Jedna od najvažnijih agroteh-ničkih mjera u intenzivnoj poljo-privrednoj proizvodnji krumpira je navodnjavanje. Navodnjavanjem se osigurava dovoljna vlažnost tla, dobar prijem presadnice i nicanje sjemena, pomaže kod međured-

ne kultivacije, te se ovlažuje tlo zbog lakšeg vađenja korjenastih struktura (kada je tlo vrlo suho). Isto tako mogu se dodavati mine-ralna gnojiva, fungicidi, herbicidi i insekticidi. Navodnjavanjem povr-ća, pa i krumpira u prosječnim go-dinama moguće je povećati urod 20-30%, a u sušnim godina i više od 50%.

Navodnjava se na razne načine, uglavnom umjetnim kišenjem i lo-kalizirano kapanjem ili primjenom mini rasprskivača.

Zaštita krumpiraPrimjenom GNSS-a (global-

ni navigacijski satelitski sustav) u poljoprivredi može se precizno definirati položaj stroja, biljke, za-korovljenost, sklop, oblik parcele, depresije, izbočine itd.). U RH se GNSS uglavom koristi na većim proizvodnim površinama prilikom sjetve ili sadnje, gnojidbe i zaštite usjeva.

Primjena bespilotnih letjelica nudi novu generaciju tehnike i tehno-logije nadziranja nasada i usjeva, pa tako i za usjev krumpira. Sustav sadrži sve komponente GPS-a, in-formacije s terena su nakon analize brzo dostupne, rukovanje sustavom je jednostavnije i u konačnici jeftini-

je, bez obzira što su početna ulaga-nja nešto veća u odnosu na sustav GPS-a postavljenog na traktoru.

Dosadašnji načini i sustavi zašti-te bilja temeljili su se na tretiranju cijele površine, dok se primjenom sustava GPS-a usjev može selek-tivno tretirati. Tretirajući cijelu povr-šinu stvaraju se veliki gubici zaštit-nog sredstva, povećava negativni utjecaj istih na okoliš, što uzrokuje i značajne ekonomske ekonomske

Lokalizirano navodnjavanje krumpira kapanjem

Shematski prikaz sjetve ili sadnje uporabom GNSS-a

Kontrolni monitor s mogućno-šću nadziranja rada i upravlja-nja priključcima

Bespilotna letjelica (eBee Ag)

Mobilni sektorski uređaj za na-vodnjavanje

Linijski sustav navodnjavanja kišenjem

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

551. ožujka 2016. 1. ožujka 2016.

gubitke. Konačni cilj kojemu treba težiti je maksimalno učinkovita primjena stroje-va za zaštitu bilja kako bi se aplikacija obavila pravovre-meno i kvalitetno.

Vučene traktorske i samo-kretne prskalice koriste se u zaštiti krumpira na velikim proizvodnim površinama, a mogu ostvariti dnevni učinak tretiranja i do 100 hektara. Obično su potpomognu-te GNSS sustavom tako da se aplikacija može provoditi noću kada je slabija vidljivost, nema vje-tra i niža je temperatura zraka. Pri-likom rada samokretne prskalice postižu radne brzine veće od 10 km/h, a sustavom GNNS-a se tre-tira samo biljna masa (putem sen-zora automatski se prekida dotok škropiva na uvratinama i na mjesti-ma gdje nema biljne mase) čime se ostvaruju velike financijske uštede. Naravno, da su ovakvi strojevi pri-hvatljivi i s ekološkog stajališta jer je sprječeno zagađivanje okoline (pčela, životinja, vodotoka i sl.).

Novije generacije traktorskih i sa-mokretnih prskalica imaju ugrađen sustav zračne potpore koji omo-gućuje intenzivniji ulazak zaštitnog sredstva u biljnu masu, jer zaštitno sredstvo ulazi u biljnu masu pod

određenim kutom. Raspodjela škropiva je ujednačena na lice i na-ličje lista.

Uređaj za elektrostatičko nabija-nje čestica koriste pojedini proizvo-đači prskalica i orošivača. Načelo rada uređaja za elektrostatičko na-bijanje čestica bazira na privlačenju čestica različitog električnog nabo-ja. Uređaj za elektrostatički naboj napaja se strujom s električne in-stalacije traktora.

Transformator pretvara električ-ni napon od 12 V na 12.000 do 15.000 V, a elektrode pod napo-nom postavljene su pored mlazni-ca malo ispred otvora za škropi-vo. Kapljice pri izlazu iz mlaznice nalijeću na naboj visoke voltaže i poprimaju pozitivni naboj čime se omogućava bolje nalijeganje ka-pljica na biljne dijelove negativnog naboja.

Primjena elektrostatike na oro-šivačima uvedena je 1976. god. u Italiji i od tada ju koristi više proi-zvođača. Elektrostatički uređaj na orošivaču smješten je ispred izla-znog otvora za zrak, a neposredno uz mlaznice.

Ubiranje-vađenje krumpira

Preduvjet za učinkovito i kvalitetno vađenje gomolja ovisi dobrim dijelom o sa-stavu i stanju tla. Poželjno je da tlo bude sipko, bez većih gruda, a sadržaj vode u tlu između 14-24%, jer se tada zemlja najmanje lijepi za rad-ne organe stroja. Određeni propusti u prethodnim rad-nim operacijama (obrada tla,

sadnja, njega i zaštita usjeva) za vrijeme suviše vlažnog tla, dovode do sabijanja tla čije se posljedice odražavaju na slabo prosijavanje zemlje i pojavi čvrstih gruda koje otežavaju separaciju. Sadnja go-molja mora biti izvršena na jedna-koj dubini, a prilikom nagrtanja svi humci (grebeni) moraju biti jednake širine i visine.

Strojevi za krumpir u jednoj rad-noj operaciji vade gomolje, odstra-

Samokretna prskalica

Shematski prikaz rada prskalice sa zračnom potporom

Samokretna prskalica za zaštitu usjeva s zračnom potporom

Vađenje krumpira dvorednim vučenim strojem

Odstranjivanje pri-mjesa nakon vađe-nja

1. ožujka 2016.

njuje primjese, tj. sipko tlo, grude, kamenje, cimu, trule gomolje. Pro-čišćeni gomolji dopremaju u spre-mnik na stroju ili se izravno dopre-maju u prikolicu koju drugi traktor vuče paralelno s kombajnom. Te-meljni cilj pri vađenju krumpira jest racionalno vađenje svih gomolja iz tla sa što manjim oštećenjima uz odvajanje tla, kamenja i biljnih osta-taka. Vrijeme za berbu jest kad su gomolji završili svoj fiziološki razvoj uz odumiranje nadzemnih dijelova biljke.

Bitni preduvjeti za učinkovito i kvalitetno vađenje gomolja je pra-vilna podešenost stroja, iskustvo rukovatelja stroja, stanja tla, veli-kom urodu (preko 50 t/ha), sorte krupnijeg gomolja okruglog oblika, glatke pokožice, plitkih okaca i krat-kih stolona. Prethodno je potrebno je otkloniti cimu mehanički ili kemij-skim sredstvima.

Značajno oštećenje gomolja može se dogoditi pri transportu i skladištenju. U izvađenoj masi go-molja treba biti što manje gruda tla, kamenja, cime i majčinskih gomo-lja. Izvađeni krumpir se prije skla-dištenja sortira po krupnoći, zdrav-stvenom stanju i oštećenju.

Za dulje čuvanje jestivog krum-pira optimalna temperatura zraka u skladištu trebala bi biti 4-5°C, rela-tivna vlažnost zraka 92-95%, uz po-

Tretiranje gomolja prije skla-dištenja

Podno skladište za krumpir

vremeno provjetravanje. Čuvanjem krumpir gubi na masi 7-10 % od ukupne uskladištene mase zbog pojačanog disanja, ishlapljivanja, proklijavanja, truljenja i dr.

Izvađeni krumpir se prevozi trak-torskim prikolicama ili kamionima do skladišta. Prije skladištenja po-novno sortira po krupnoći, zdrav-stvenom stanju i oštećenju, te se tretira pripravcima djelatne tvari koji sprječavaju intenzitet disanja go-molja, te ih štiti od gubitka vlage i hranjivih tvari.

Kvalitetno čuvanje krumpira omogućeno je u specijalnim toplin-ski izoliranim skladištima s aktiv-nom ventilacijom. Krumpir se naj-češće čuva u podnim skladištima ili drvenim boks paletama.

Krumpir u skladištu pri tempera-turi zraka 2–4oC može se čuvati do 8 mjeseci bez bojazni da će klijati. Prva 1-3 mjeseca nakon vađenja iz zemlje krumpir neće klijati ni kod povišenih temperatura zraka, jer je u dormantnom stanju, a nakon toga krumpir se tretira protiv klija-nja, što je učinkoviti postupak, ali do temperature od 18oC.

prof.dr.sc. Stjepan Sito, Zavod za mehanizaciju

poljoprivrede Agronomski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

USIPNI BUNKERI

www.grapak.hr

Mob.: +385 992151370prodaja@grapak.com

SADILICE

OGRTAČI

KOMBAJNI

Sortiranje gomolja prije skladištenja

Transport izvađenog krumpira

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2016.gospodarskilist

56

gospodarskilist

57 1. ožujka 2016.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

Grapak i Grimme na tržištu djeluju zajedno već više od 10 godina, pod motom: »Uberimo uspjeh« pomoću inovativne teh-nike za krumpir, šećernu repu i ostalo povrće i postižu značajne korake u poboljšanju učinkovitosti proizvodnje.

Tehnika separacijeSustav separacije kamena i gru-

da iz tla pomoću Grimme strojeva, tvrtka Grapak u praksi je predstavi-la prije nekoliko godina u međimur-skim poljima. U proizvodnji krumpi-ra separacijom kamena poboljšava se struktura tla, toplinski režim tla, smanjuju se oštećenja na stroje-vima, smanjuje se potreban broj radnika pri vađenju krumpira i do-biva se produkt lijepog ujednače-nog izgleda koji je tržišno vrijedniji. Sustav separacije kamena iz tla u Njemačkoj, Engleskoj i Irskoj prisu-tan je već 25 godina, a mogućnost primjene u Hrvatskoj, pogotovo u područjima s šljunkovitim tlima je velika.

Proces separiranja je preduvjet za uzgoj krumpira visoke kvalitete na područjima koja obiluju kamenom i grudama. Korisnici se oslanjaju na prednosti učinkovitog separiranja gruda i kamenja u 3 faze: oblikovanje gredica, separiranje i sađenje u pret-hodno oblikovane gredice. Prednosti kod branja su između ostalog, vidno manja oštećenja krumpira zbog ka-menja i gruda, drastično smanjenje troškova branja, kao i vidno veći ka-pacitet vađenja.

Osim strojeva za oblikovanje gredica, za uspješno separciju tla od gruda i kamenja koriste se stro-jevi za separiranje i strojevi za sad-nju u gredice.

Tehnika za sadnjuU proljeće predstavlja kamen te-

meljac za uspješno branje. Grimme korisnicima nudi sadilice s posudi-

Poduzeće Grimme jedan je od vodećih svjetskih proizvođača teh-nike za proizvodnju krumpira. Prodajni program obuhvaća sve od proljetne tehnike za sadnju do tehnike za skladištenje poljopri-vrednih produkata. Strojeve odlikuju kvalitetni materijali i bespri-jekorna izrada. Poduzeće Grapak d.o.o., ekskluzivni zastupnik za Sloveniju i Hrvatsku nudi brz i pouzdan servis i dobavu rezervnih dijelova (i za starije modele).

cama koje sade u 2,3,4,6,8 i 12 re-dova, te sadilice s trakama (bez po-sudica) koje sade u 2 ili 4 reda. Na raspolaganju su i mnoge korisne mogućnosti, kao što je pokretna traka za naklijani krumpir, različite glave za oblikovanje humaka, do-zatori zaštitnih sredstava, rasipači umjetnog gnojiva, GPS navigaci-ja, rasipači granulata i još mnogo toga.

Sadilice s posudicama mogu biti vučene i nošene, a mogu se i kombinirati s frezom, te prednjim rasipačem gnojiva i oračem. Sadi-lice bez posudica također dolaze u izvedbi vučenih i nošenih.

Kultivacija i ogrtanjeZa kultivaciju humaka mogu se,

ovisno o kakvoći tla, koristiti freze i ogrtači humaka da bi se dobilo rahlo izmrvljeno tlo i trbušasti humci. Sta-bilni veliki trbušasti humci osigurava-ju veći udio gomolja, manje zelenog krumpira i manje korova. Pored toga strojevi za kultivaciju brinu za manje korova, s obzirom na to da se klice odrezuju s cjelokupne površine hum-ka. Grude koje smetaju usitnjavaju se frezama, čime se minimalizira za-htjevno razdvajanje pri vađenju. Svi strojevi su robusni, a uz to konstrui-rani tako da dugo traju kako bi mogli izdržati sve zahtjeve i uvjete rada.

Stroj za oblikovanje humaka serije GH isporučiv je u 2-,4-,-6 i -8 rednoj izvedbi. Od dodatne opreme na ogrtač se može ugraditi dyker koji pomoću malih lopatica kopa rupe u tlu kako bi se u njima pohra-nila voda, čime se osigurava bolji vodni režim u humcima s krumpi-rom i sprječava ispiranje tla uslijed jakih kiša.

GF 200 -2-redni ogrtač (75 ili 90 cm širina reda) pomoću dodatnih opcija može se opremiti kao kulti-vator za kultivaciju cijelom širinom polja (1,5 ili 1,8 m širine), pogodan za stražnju i prednju ugradnju.

Pojačani okvir kao i korištenje velikog mjenjača osigurava rad bez smetnji i kod najlošijih uvjeta rada. Kućište je optimalno amortizirano, čime se smanjuju ostaci zemlje na stroju.

Još jedna posebna karakteristika je raznovrsnost priključne opreme. S XL kalupom za oblikovanje hum-ka može se izraditi humak do 105 cm, tako ima više prostora za rast krumpira.Tako se i gomolj može položiti više, što je bitno ako ima previše vlage u zemlji.

Postoji i kalup za mrkvu - 3-red-ni, te okvir za kombinaciju sa si-jaćicom. Hidraulična regulacija pritiska kalupa za izradu humka ili rotirajuće vratilo sa zaobljenim no-ževima za ekstremno kamenito tlo.

Uz navedene strojeve, Grimme proizvodi i strojeve za pripremu za berbu i berbu, te mehanizaciju za skladištenje.

Za više informacija, javite se ovlaštenom zastupniku, tvrtki GRAPAK d.o.o.

Grapak d.o.o.Mavra Schlengera 5Gornji Kneginec42204 Turčin, HrvatskaTel: +385 (0)42 209 236Gsm: +385 (0)99 69 88 290Fax: +385 (0)42 209 237E-pošta: prodaja@grapak.com

Grimme - visoka tehnologija u proizvodnji krumpira

1. ožujka 2016.

SPO

NZO

RIR

AN

I PR

ILO

G

1. ožujka 2016.

Prema temeljnim odrednicama u narednom razdoblju do 2020. najve-ći dio poticaja (oko 30 %) iz zajednič-ke poljoprivredne politike EU planira isplatiti gospodarstvima koja će go-dišnje proizvoditi barem 3 kulture, dio površina imat će pod pašnjaci-ma, a djelomično će se baviti ekološ-kom poljoprivredom (barem na 7 % površina). Stoga se i hrvatski poljo-privrednici od 2015. sezone sreću s pojmom “zelena plaćanja”.

Plodored je temeljni preduvjet uspješne integrirane poljoprivred-ne proizvodnje (NN 137/12.), a Teh-nološke smjernice za ratarsku proi-zvodnju zahtijevaju tijekom 5 godina na istoj parceli uzgoj barem 3 biljne vrste iz botanički različitih porodica.

Uspješna biljna proizvodnja du-goročno se može održati samo ako odabrane kulture uzgajamo sustav-no jednu za drugom u plodoredu. Jedan od značajnih razloga uvođe-nja plodoreda je snošljivost usjeva prema ponovljenoj ili dugotrajnoj uzastopnoj sjetvi i tolerantnost pre-ma korovima, štetnicima i uzročni-cima bolesti koji ne “nakupljaju” u zemljištu.

Divlje su biljke vrlo snošljive, a vr-ste koje se ne mogu prilagoditi na uvjete koji vladaju u prirodnim biljnim zajednicama ubrzo bivaju potisnute. Naprotiv, poljoprivredne se kulture ponašaju različito prema ponovlje-noj ili dugotrajnoj uzastopnoj sjetvi i sadnji. Neke to lakše podnose, dok

Zdravstvena ispravnost gomolja krumpira pred sadnju

su druge vrlo osjetljive, pa ih dijelimo u dvije osnovne skupine:

a) snošljive ili samostabilne kul-ture (npr. kukuruz, proso, raž, zob, soja, krumpir i slično)

i b) nesnošljive ili samolabilne kulture (npr. šećerna repa, mrkva, suncokret, grašak i slično)

Nesnošljivost kultura odavno pri-vlači pozornost znanstvenika, a naj-češće proizlazi iz pojma “umornost” tla i sve jače pojave štetnih organi-zama. Stoga se niti snošljive ili sa-mostabilne poljoprivredne usjeve ne preporučuje često uzgajati na istoj parceli ili u monokulturi, a budući plodored sprječava širenje štetnika, bolesti i korova, njegovo je provo-đenje temeljna mjera u integriranoj zaštiti bilja.

DegeneracijaPremda krumpir ubrajamo u sno-

šljive biljne vrste prema ponovlje-nom uzgoju na istoj površini, tržni je uzgoj nemoguć bez sadnje zdrav-stveno ispravnih i aprobiranih maj-činskih gomolja. Naime, pravo sje-me koje nastaje u zelenim bobama iz cvjetova cime nema važnost na

formiranje gomolja i za njega su za-interesirani samo znanstvenici radi dobivanja novih sorti krumpira.

Sjemenski se krumpir može uspješno uzgajati samo u područji-ma sa sporim tempom izrođivanja, odnosno u regijama gdje nema uzgoja stolnog ili jestivog krumpira (takvi su usjevi izvori virusnih zara-za koje lisne uši prenose na obližnje sjemenske usjeve) i geografskim širinama bez visokih ljetnih tempe-ratura (gomolji s polja koja tijekom ljeta budu izloženi toplinskom stresu u pravilu budu fiziološki stariji i ma-nje pogodni za novu sadnju).

Iz tih se razloga sjemenski krum-pir u našoj zemlji proizvodi uglav-nom u brdsko-planinskim područji-ma (Lika, Gorski Kotar, Žumberak), a takva proizvodnja mora biti prijav-ljena i pod posebnim zdravstvenim nadzorom. Kvaliteta se provjerava laboratorijskim ispitivanjem zdrav-stvenog stanja, a prema cjelokupnoj dopuštenoj zarazi virusima razliku-jemo četiri kategorije sjemenskog krumpira na tržištu (Elita, Original, I i II sortna reprodukcija).

Osim virusnih infekcija gomolji-ma krumpira se prenosi još 50-tak drugih nametnika (gljivice, bakterije, nematode), od koji se neki zadrža-vaju dulje razdoblje u tlu. Svakako su najopasnije gljivične bolesti koje se naknadno brzo šire u vegetaciji (npr. plamenjača, crna pjegavost), pa njih ne bi smjelo biti na sjemenu. Kako naša zemlja nema vlastiti istra-živački rad na selekciji sorata krum-pira, a domaćom proizvodnjom zadovoljavamo tek 5 % potreba za sjemenskim krumpirom, najveći dio

Porodica (kultura) Ograničenje Porodica (kultura) Ograničenje

Mahunarke (soja) U 3 godine najviše 1x kao glavni usjev Tikvenjače (uljna tikva) U 3 godine najviše 1x kao glavni

usjev

Krstašice (uljana repica)

U 3 godine najviše 1x kao glavni usjev Pomoćnice (krumpir) U 4 godine najviše 1x kao glavni

usjev

Trave (kukuruz, strne žitarice)

U 5 godina najviše 2/3 plodo-reda (3x) Glavočike (suncokret) U 4 godina najviše 1x kao glavni

usjev

Lukovičaste vrste (luk, češnjak)

U 5 godina najviše 1x kao glavni usjev Lobodnjače (šećerna repa) U 4 godine najviše 1x kao glavni

usjev

Ograničenja* nekih važnijih kultura u plodoredu pri integriranoj proizvodnji

“Degeneracija” ili izrođivanje krumpira je osnovni razlog pro-sječno vrlo niskih prinosa krum-pira u našoj zemlji, a nastaje kao posljedica virusnih infekci-ja sjemena krumpira iz vlastite reprodukcije.

*zabranjena sjetva kukuruza i strnih žitarica (pšenica, ječam, zob, raž, tritikale) dva puta uzastopno!

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

59 1. ožujka 2016.

tih potreba podmirujemo uvozom iz zapadnoeuropskih zemalja (npr. Ni-zozemska, Njemačka, Belgija i sl.).

Zbog različitih zemljišno-klimat-skih uvjeta i organizacije proizvodnje jestivog i sjemenskog krumpira u tim područjima degeneracija krumpira zbog virusnih infekcija nije ograniča-vajući čimbenik uspješne proizvod-nje, već puno veće štete pričinjavaju krumpirove nematode (Globodera), bakterijske bolesti (Ralstonia, Clavi-bacter, Erwinia) i zemljišne gljivične bolesti gomolja (Rhizoctonia, Fusa-rium, Spongospora, Streptomyces i dr.). Na taj su način od osamosta-ljenja Republike Hrvatske unesene neke nove kategorije nametnika krumpira (npr. cistolike nematode – Globodera), a prijeti nam pojava određenih bolesti s kojima se još nismo sreli u našoj tržnoj proizvod-nji stolnog ili jestivog krumpira (npr. dvije karantenske bakterijske bolesti – Clavibacter i Ralstonia).

Svake pak godine uvezene sje-menske partije krumpira budu zara-žene određenim postotkom uzročni-ka bakterijske “crne noge” (Erwinia), suhe truleži (Fusarium), gljivične “bijele noge” (Rhizoctonia) ili povr-šinske krastavosti (Streptomyces). Više od 15-tak godina nakon osamo-staljenja sjemenski krumpir je uva-žan prema “Mjerilima za utvrđivanje zdravstvenog stanja usjeva i objeka-

ta, sjemena i sadnog materijala” (NN 53/91.) koji je propisivao dopuštenu zarazu gomolja na tržištu za samo 12 kategorija štetnih organizama (a gomoljima se prenosi 60-tak različitih nametnika)!

Od 1990-tih godina Vijeće mini-stara i Komisija EU donose godišnje na desetke novih propisa (direktiva, odluka i uredbi) kojima se uređuju i jedinstveni fitosanitarni kriteriji za sve članice, a glavni su ciljevi sprje-čavanje širenja štetnih organizama bilja putem premještanja pošiljka bi-lja na zajedničkom tržištu. Stoga je čuvanje biljnih putovnica svake par-tije kupljenog sjemenskog krumpira obveza svih proizvođača, a kontrola zdravstvenog stanja majčinskih go-molja tijekom naklijavanja i pregleda krumpirišta u vegetaciji redovita uz-gojna mjera. Tržni proizvođači krum-pira iz tih razloga moraju biti upisani u FITO-Upisnik (NN 54/07.).

Ograničenja u proizvodnji

Zbog zadržavanja infektivnosti nekih nametnika na zaostalim bilj-nim organima u tlu, krumpir bi na istu parcelu trebalo saditi tek sva-ke treće ili još bolje tek nakon če-tvrte godine. Ali, ako tržni proizvo-đači krumpira žele prodavati svoj proizvod putem trgovačkih lanaca

Tijekom pripreme gomolja pred sadnju potrebno je provjeravati zdravstveno stanje sjemenskog krumpira, (slike s lijeva na desno) na suhu trulež (Fusarium), “bijelu nogu krumpira” (Rhizoctonia), bakterijsku vlažnu trulež ili “crna noga krumpira” (Erwinia), običnu krastavost (Streptomyces) i karantensku smeđa trulež gomo-lja (Ralstonia). Neke od navedenih uzročnika bolesti gomolja dopuštene su u manjim zarazama u sjemen-skim partijama krumpira (npr. suha trulež 2 %, bakterijska vlažna trulež 4 %, obična krastavost 10 %), ali nekih ne smije biti (npr. bakterijska smeđa trulež, krumpirov rak). Moguće reklamacije na kvalitetu sjemena krumpira u pravilu su vjerodostojne samo do prve polovice svibnja!

zahtijeva se da godišnje isporučuju barem 300 t jestivog krumpira, što bi uz prosječni prinos 30 t/ha zna-čilo da svake godine moraju zasa-diti barem 10 hektara. Ako bi željeli poštivati pravilo da krumpir na istu površinu sadimo tek svake treće ili četvrte godine onda bi trži proizvo-đači krumpira trebali posjedovati ili imati u zakupu najmanje 30-40 ha poljoprivrednog zemljišta!

Kako zbog ograničenih zemljiš-nih kapaciteta veliki dio obiteljskih gospodarstva još uvijek ne poštuje ova pravila, važno je u plodored s čestim uzgojem krumpira uključiti biljne vrste koje smanjuju štetnost zemljišnih uzročnika bolesti što zna-čajno smanjuju kakvoću i prinose gomolja krumpira (npr. Rhizoctonia, Streptomyces, Spongospora, Colle-totrichum, Helminthosporium i dr.).

Također je poznato je da kulture pogodne zelenoj gnojidbi (npr. rau-ola, facelija, repica, uljna rotkva, za-tim smjese za zelenu gnojidbu koje sadrže lupinu, stočni grašak, faceli-ju, aleksandrijsku djetelinu, heljdu i uljnu rotkvu) smanjuju populaciju cistolikih nematoda (Globodera) u tlu, pa bi tržni proizvođači jestivog krumpira ove spoznaje trebali što više koristiti u praksi.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2016.gospodarskilist

60

mr.sc. Milorad Šubić, Savjetodavna služba, Čakovec

www.agrochem-maks.com

Zemljišni herbicid za suzbijanje korova u kukuruzuKOBAN T

· djelovanje preko lista i tla · sprječava ponovno

nicanje korova

· rezidualnodjelovanje