Gospodarski list 19/2014

C I J E N A 1 2 k n

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

19

PRILOG OVOG BROJA

C I J E N A 1 2 k nC I J E N A 1 2 k n

Držanje kokoši nesilja

191915. listopada

2014.

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

AKTUALNE TEME 5 9,34 milijuna kuna za pripremu jesenske sjetve na

poplavljenim područjima 6 – 8 Novosti Ovršnog zakona 9 95. obljetnica Agronomskog fakulteta u Zagrebu 10 Zadružna prodaja zagorskih purana 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 14 – 15 Isplativa proizvodnja šljive 16 Ulaganje u rast i nova radna mjesta

RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 19 Gubici u prinosu i kakvoći kod kasne berbe

kukuruza 20 Pravilnom odlukom do stabilnih prinosa 23 – 24 Uzgoj uljanog lana 25 – 26 Gnojite travnjake stajskim gnojem 27 Poljski testovi

VAŠ VRT 28 – 30 Ekološki uzgoj lisnatog povrća za zimsku

potrošnju 31 – 32 Šparoga – vrijedna, ali nedovoljno zastupljena 33 – 34 Folije kao prekrivači zaštićenih prostora 35 Sitnocvjetne maćuhice – zimski ukras u mnoštvu

boja 36 – 37 Najljepše ukrasne biljke u jesen 38 – 39 Šipak u vrtovima i okućnicama MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 41 – 49 Držanje kokoši nesilja

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVO 52 – 53 Zašto je šumsko voće ukusnije? 54 – 55 Kozičavost ogolila stabla višanja 56 – 57 Zaštita trešnje u jesen 59 – 60 Kako blizina vodenih površina utječe na uzgoj

vinove loze i kakvoću grožđa? 61 O vinu uz vino

STOČARSTVO 62 Njega prasadi nakon prasenja 63 – 64 Zarazne bolesti dišnog sustava 65 Mlijeko magarice, hrana i/ili lijek?

LJEKOVITO BILJE 66 – 67 Biljke za duševni mir

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/48 16 145telefaks 01/48 16 146

DirektoricaAndreja Vrcan

E-mail: [email protected]štvo

Majstora Radonje 12telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777

telefaks 01/38 43 666E-mail: [email protected]

www.gospodarski.hr

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

Ivan Stupnišek (urednik)Ilustracije

Božidar Špoljarić-Largo

Fotogra� jeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Računovodstvo i pretplatatelefon 01/38 43 555telefaks 01/30 77 725

[email protected]: [email protected]

IBAN HR1223600001101284610kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i gra� čka pripremaVJESNIK d.d. ZAGREBSlavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

Iz ovog broja izdvajamo:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

www.gospodarski.hrwww.gospodarski.hrinternet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

gospodarskilist

41 15. listopada 2014.

Držanje kokoši nesilja

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Konzumna jaja se danas proizvode na mnogo načina glede veličine i oblika far-me, tipa nesilja i načina njihove hranid-be. U intenzivnoj proizvodnji konzumnih jaja najčešće se koriste hibridne kokoši koje nose jaja smeđe ili bijele ljuske, ovi-sno o navikama konzumenata. U eksten-zivnoj proizvodnji na manjim obiteljskim farmama nerijetko se koriste čiste pa-smine kokoši nesilja koje su svojim fe-notipskim i genotipskim obilježjima pri-lagođene podneblju u kojem se uzgajaju. U Hrvatskoj se za tu namjenu sve više koristi hrvatska izvorna pasmina kokoši – kokoš hrvatica.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. listopada 2014. 15. listopada 2014.gospodarskilist

42

Objekt za smještaj kokoši Zabranom držanja kokoši u kla-

sičnim kavezima koja je stupila na snagu s 01.01.2012. godine svi se dosadašnji proizvođači, kao i oni koji se tek namjeravaju početi ba-viti proizvodnjom konzumnih jaja moraju odlučiti za jedan od susta-va koji su dozvoljeni u zemljama članicama EU. Te nove sustave su već odavno prihvatile i neke europ-ske države nečlanice (Švicarska), a polako se uvode i na drugim kontinentima diljem svijeta. Do-zvoljeni alternativni sustavi držanja kokoši nesilja za proizvodnju kon-zumnih jaja su: slobodni sustav s velikim ispustima, poluintenzivno držanje s manjim ispustima, pod-ni sustav držanja na dubokoj stelji, etažni sustav držanja u štali – voli-jere, te držanje u tzv. obogaćenim kavezima.

Bez obzira na sustav držanja, veličinu jata i pasminu (hibrid) ne-silja, objekt ili zgrada gdje će biti proizvodnja jaja mora omogućiti optimalne uvjete za proizvodne ži-votinje, snesena jaja, čuvanje hrane i drugog materijala, te povoljne uv-jete za rad čovjeka.

Prije izgradnje objekta potrebno je proučiti lokalne propise i zakone o izdavanju građevinskih i lokacij-skih dozvola. Oni mogu određivati ograničenja glede dimenzije objek-ta, materijala za izgradnju i sl., te ih je potrebno proučiti što je što ranije moguće. Prilikom planiranja lokaci-je potrebno je imati na umu biološ-ko sigurni pristup vozila i osoblja.

Veličina, relativan položaj i oblik peradnjaka mora biti takav, da na najmanju moguću mjeru svede pri-jenos patogenih organizama izme-đu i unutar jata. Potrebno je usvojiti politiku uzgoja jedinki iste dobi na jednoj lokaciji. Također je potrebno uzeti u obzir postojanje peradnja-ka na susjednim lokacijama koje mogu značiti rizik prijenosa obolje-nja putem zraka.

Poželjno mjesto izgradnje objekta

Objekt je poželjno izgraditi na što ravnijem vodopropusnom zemljištu koje nije moguće koristiti za bilo koji drugi vid poljoprivredne proi-zvodnje. Potrebno je voditi računa o klimatskim obilježjima područja na kojem je planirana gradnja objekta, prosječnim ljetnim i zimskim mini-malnim i maksimalnim temperatura-ma, izloženosti dominantnim vjetro-vima i količini oborina.

Zbog specifične proizvodnje i ostvarenja biosigurnosti, objekt i prostor u kojem se nalazi, treba biti fizički ograđen i samo s jednim ula-zom. Na ulaz u farmu se postavlja-ju dezinfekcijske barijere za vozila i za ljude. Na farmi obično postoji upravna zgrada u kojoj se nalazi sanitarni prostor, koji služi za pres-vlačenje i tuširanje djelatnika kod dolaska i odlaska s radnog mjesta. Time se sprječava rizik od prijeno-sa patogenih mikroorganizama na farmu i s farme. Treba voditi računa o epizootiološkoj situaciji šireg po-dručja radi prevencije od zaraznih bolesti, te stoga udaljenost objekta za smještaj matičnog jata od nase-ljenog mjesta ili neke druge farme treba biti minimalno 1000 metara zračne linije. Potrebno je voditi ra-čuna o mjestu za odlaganje lešina i gnoja.

Najmanji su zahtjevi za kvalite-tom peradnjaka u ekstenzivnoj pro-izvodnji, gdje u blažim klimatskim uvjetima zadovoljavaju i drveni objekti koji na jednoj strani mogu biti i otvoreni (nadstrešnice), u ko-jima kokoši nalaze zaštitu od nevre-mena i divljih životinja.

U svakoj ozbiljnijoj proizvodnji jaja potrebno je imati solidno gra-đeni objekt za smještaj opreme i nesilja. U takvim objektima jaja se proizvode cijele godine bez obzira na vanjske prilike. Veličina perad-njaka, u prvom redu ovisi o željenoj godišnjoj proizvodnji jaja, te o su-stavu držanja kokoši. Nedostatak manjih peradnjaka s podnim drža-

Objekt mora biti u skladu s Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 136/05., 101/07., 11/10. i 28/10.), Pravilnikom o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje (NN 44/10.) i Pravilnikom o dobroj poljo-privrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08.), te Pravil-nikom o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilja (NN 77/10., 99/10., 51/11.).

Objekti za smještaj nesilja

Podužna osovina objekta treba ležati u dijagonali sjever-jug ili sjeveroistok-jugozapad. Time objekt dobiva znatan udio sun-čevog zračenja ujutro i navečer, a tijekom dana je minimalno izložen suncu. Objekt treba ima-ti osiguran dobar izvor vode, a također mora biti riješeno i pi-tanje otpadnih voda. Peradnjak s kontroliranim uvjetima zahti-jeva pouzdani izvor električne energije za rad ventilacije, gri-janja, rasvjete i opreme za hra-njenje.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4315. listopada 2014. 15. listopada 2014.

njem je da su oni “hladni”, odnosno imaju premalo životinja po m

2 da bi

se u zimskim mjesecima samoza-grijavali, pa ih treba dogrijavati, što povećava troškove proizvodnje.

Potrebni odjeli u prostoru i materijali za izradu

U organizaciji prostora u objektu minimalno bi trebalo imati dva odje-la. Na prednjoj strani peradnjaka treba biti manji predprostor gdje se nalazi dezinfekcijska barijera, alati, radna odijela, ambalaža i drugo te, ako nije moguće osigurati poseban prostor, mjesto za jaja zaštićeno za-vjesama. Skladištenje i dugotrajnije čuvanje jaja nikako se ne smije or-ganizirati u peradnjaku s nesiljama.

Visina peradnjaka ovisi o nači-nu proizvodnje (podni, kavezni), konstrukciji krova i plafona i u ve-ćini slučajeva se kreće od 3,0 – 4,0 metra. Pod peradnjaka se izrađuje isključivo od kvalitetnog, zaglađe-nog betona, a zidovi od klasičnih građevinskih materijala, ili od mon-tažnih elemenata dobre toplinske neprovodnosti i otpornih na vlagu i dezinfekcijska sredstva.

Iako peradnjaci nemaju velike količine otpadnih voda, tamo gdje nije ustrojena javna kanalizacija treba se pobrinuti za propisane septičke jame u koje će se slijevati prljavština od pranja i dezinfekcije peradnjaka.

Oprema za hranjenje i napajanje konzumnih

nesiljaZa normalnu proizvodnju ra-

splodnih jaja, uz solidno građen objekt, konzumnim je nesilicama potrebna oprema, smještaj, hra-njenje, napajanje, nesenje jaja, prečke za sjedenje i oprema za održavanje optimalnih mikrokli-matskih uvjeta. Razvojem pera-darstva razvili su se i poboljšali različiti sustavi za hranjenje pe-radi.

Izbor sustava ovisi o veličini objekta, tehnologiji uzgoja i drža-nja. Sustav za hranjenje je najčešće od kontejnera – silosa za prihvat krmnih smjesa smještenog izvan objekta, prihvatnih koševa, tran-sportera i hranilica unutar objekta. Hrana se konzumnim nesiljama, koje se drže u slobodnom sustavu s velikim ispustima, poluintenziv-nom držanju s manjim ispustima, kod podnog sustava držanja na dubokoj stelji i u volijerama može raznositi pomoću tri sustava hranje-nja.

Različiti sustavi hranjenjaStariji i sve manje u upotrebi je

takozvani podni konvejer. On se sastoji iz limenog pocinčanog žli-jeba, koji s gornje strane ima razli-čito raspoređene žičane pregrade. Na dnu žlijeba nalazi se lanac koji raznosi hranu po objektu. Ovisno o brzini protoka hrane, najčešće se javlja problem pri kojem se jače i agresivnije životinje smjeste na ulaz konvejera u objekt i pojedu veću količinu hrane, te tako za one osta-le ostane manja količina.

Takozvani “tuba sustav” sastoji se od okruglih hranilica i cijevi za raznos hrane, a osnovni mu je ne-dostatak nemogućnost kontrole količine hrane u pojedinim hranili-cama.

Najnoviji sistem čini spiralni tuba sustavi ili takozvani “Chore time” koji ima manji rastep hrane, veliku brzinu punjenja hranilica i kontrolu napunjenosti, i veću higi-jenu krmne smjese. Prihvat krmne

smjese je u silosu koji je smješten izvan objekta i koji je najčešće ka-paciteta 10 do 12 tona. Iz silosa koji je instaliran pored objekta pre-ko pužnog transportera hrana se dovodi do usipnog koša u objekt. U objektu se, ovisno o veličini pro-izvodnje, nalazi različit broj hranid-benih linija. Svaka hranidbena linija ima na sebi usipni koš, a na obje-šenu transportnu cijev pričvršćene su okrugle hranilice, izvedene tako da se u svakoj može regulirati koli-čina hrane. Na kraju linije nalazi se kontrolna hranilica u koju je instali-ran senzor koji pali i gasi motor koji dovodi hranu po čitavoj dužini hra-nidbenog sustava. Linije hrane su ovješene o strop, te se cijeli sustav prilikom remonta podiže pod strop. Na cijevima (sa spiralom) za tran-sport hrane kroz objekt nalazi se žica kako bi se spriječilo sjedanje kokoši na sustav za hranjenje.

Pojenje konzumnih nesiljaZa pojenje konzumnih nesilica

danas postoje različiti sustavi koji se međusobno razlikuju po obliku, veličini i načinu punjenja vodom. Pojidbeni sustav mora biti tako izveden da ne dopušta prolijevanje vode, te da se može lako održavati i dezinficirati.

Stariji, ali još uvijek pouzdan i jef-tin, su viseće okrugle pojilice, čiji je nedostatak u odnosu na “nipl” pojili-

Konstrukciji i izradi krova treba posvetiti posebnu pažnju, oso-bito u pogledu toplinske izola-cije, jer se proizvodni objekti s konzumnim nesiljama u princi-pu zimi ne griju, a ljeti u našim uvjetima znaju vladati previso-ke vanjske temperature. Veći-na modernijih peradnjaka za konzumne nesilje nema prozo-ra jer, se koristi programirana umjetna rasvjeta, no u slučaju ugradnje prozora, oni moraju imati mogućnost zamračivanja i lakog i sigurnog otvaranja i za-tvaranja radi što manjeg uzne-miravanja životinja.

Kod obogaćenih kaveza kokoši se hrane iz žljebastih hranili-ca koje su smještene s vanjske strane svakog reda kaveza. Ras-podjela hrane u hranidbene žli-jebove provodi se lancem. Usi-pni koševi za hranu nalaze se na početku sustava. Lanac klizi po žlijebovima duž baterija, što osigurava distribuciju hrane do svih životinja i sprječava raz-gradnju sastojaka smjese. Sva-kom redu kaveza pripada po jedan usipni koš. Vrijeme hra-njenja je regulirano preklopnim satnim mehanizmom. Transport hrane od silosa do koševa sva-kog reda baterija u potpunosti je automatiziran.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


44

ce slabija higijena i više rada na odr-žavanju ispravnosti funkcioniranja.

Moderniji sustav napajanja sa-stoji se od cijevi s niplama, jedinice za regulaciju pritiska vode i završ-nog seta koji omogućuje ispiranje sustava. Pojidbeni sustav također je ovješen na strop objekta, te se pomoću sajli podešavaju visi-ne, ovisno o tijeku proizvodnje i u objektu se instalira u više linija ovi-sno o broju životinja.

Oprema za reguliranje mikroklimatskih uvjeta

Peradnjaci za držanje konzu-mnih nesilja u podnom sustavu, volijerama i obogaćenim kavezima, trebaju biti zaštićeni od svjetlosti, a sva svjetlost koja se osigurava ne-silicama mora potjecati iz umjetnih izvora.

Rasvjetna tijela vezana su preko preklopnog satnog mehanizma i re-ostata za regulaciju dužine i jačine svjetlosnog dana.

Faktori koji utječu na temperaturu

Na ambijentalnu temperaturu utječe razina izolacije, nepropu-snost prema vjetru, kapacitet venti-lacije i prisutnost dodatnog grijanja ili hlađenja. Poželjno je da se dnev-na kolebanja temperature zadrža-vaju na minimumu, a da tempera-tura ne iznosi manje od 10°C i ne više od 26°C. Optimalni raspon je od 18-22°C.

Dobra izolacija će spriječiti ko-lebanje temperature unutar pe-radnjaka. U slučaju da se pokaže potreba objekt za držanje nesilica moguće je zagrijavati na nekoliko načina.

Ovisno o financijskim moguć-nostima i dostupnosti pojedinih energenata objekt je moguće par-cijalno zagrijavati infra grijalicama na ukapljeni plin (propan – butan), koje rade na principu slobodnog sagorijevanja plina. Zagrijavanje se može i pomoću električnih grijalica, termogena, koji za pogon koriste plin ili naftu, te pomoću klasičnih peći na drva.

Ventilacija peradnjakaVentilacija peradnjaka može biti

prirodna i umjetna. Prirodna izmje-na zraka moguća je u malim, slabo naseljenim peradnjacima u koji-ma se perad uglavnom sklanja od vremenskih nepogoda i noći, dok u svim drugim slučajevima ven-tilatorima utjerujemo ili izvlačimo zrak iz objekta (umjetna/forsirana ventilacija). Ovisno o konstrukcija-ma stropova i krovova, te izvedbi ventilatora (brzohodni, sporohodni, višebrzinski), kretanje zraka unutar objekta može biti u raznim pravci-ma, no, najbitnije je da sve životinje dobiju jednake količine svježeg zra-ka bez propuha i velike buke.

S vanjske strane, ispred ventila-tora, ugrađuju su limeni vjetrobra-ni, a s unutrašnje strane žaluzine sa zaštitnom žičanom mrežom. Za dovod zraka potrebni su dovodni otvori koji se ugrađuju u podužne zidove. U otvore su ugrađeni zaslo-ni za regulaciju dotoka i usmjerava-nje svježeg zraka. Regulacija otva-ranja i zatvaranja otvora je potpuno automatizirana duž cijelog objekta na osnovu temperaturnih promjena u nastambi. S vanjske strane do-vodnih otvora ugrađeni su svjetlo-brani za sprečavanje ulaska dnev-nog svijetla. Korištenje tunelske ventilacije ima prednost za vrijeme velikih vrućina pred povećanjem maksimalne ventilacije. U vrućim klimatskim uvjetima, zatvoreni pe-radnjaci zahtijevaju prisutnost su-stava za hlađenje. To se obično po-

Da bi spriječili začepljenje po-jidbenog sustava koriste se � l-teri kod ulaza vode u objekt i to od 20, 10, 5 i 1 mikrona. Ispira-nje cijevi potrebno je minimal-no jednom godišnje hidrogen peroksidom. Za davanje lije-kova ili vitamina u određenom postotku koristi se dozator ra-znih tekućina (lijekovi, vitami-ni), smješten u pred prostoru. Za praćenje količine utrošene vode, objekt mora imati instali-ran vodomjer.

Pravilno izveden sustav pojenja

Ciljni intenzitet svjetla u pe-radnjaku za razdoblje nesivosti treba biti oko 60 luksa u razini peradi. Zbog bolje ujednače-nosti svjetla, rasvjetna tijela mogu biti naizmjenično obje-šena na veću i manju visinu od poda. Jačina žarulja mora biti 40-60 W kako bi se osigura-lo maksimalno 3,5 - 4,5 W/m2 podne površine.

Praksa je pokazala da je sigur-nije instalirati više ventilatora manjeg kapaciteta, prvenstve-no zbog osiguranja od kvarova, tako je manja mogućnost da se istovremeno pokvari više venti-latora, nego ako ih imamo ma-nje ili samo jedan. Stropni ven-tilatori ugrađuju se u odvodne kanale sa zaštitnim kapama duž sljemena krova. Zidni ventilato-ri ugrađuju se u zabatni zid na kraju objekta, oko 110-120 cm visoko od poda.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


stiže isparavanjem vode. Hlađenje isparavanjem se primjenjuje kad temperature prijeđu 27°C s ciljem zadržavanja aklimatiziranih jedinki na radnim temperaturama unutar raspona od 25-31°C. Učinkovitost ovih sustava ovisi o relativnoj vlaž-nosti. Sustavi za hlađenje s ispa-ravanjem vode ne smiju se koristiti ukoliko relativna vlažnost unutar peradnjaka prelazi 85-90%.

Sustavi držanja konzumnih nesilja

Opća pravila i minimalni standar-di propisani za alternativne sustave držanja kokoši nesilica objavljeni su u NN 77/10.

Vanjski dio ispusta koji služe za napasivanje kokošima u slobod-nom i poluintenzivnom uzgoju tre- je sustav za izgnojavanje. Cilj je da

kokoši prilikom penjanja do gnijez-da za nesenje jaja što više očiste noge i tako čim manje zaprljaju jaja kod nesenja.

Ugrađena ventilacija u perad-njaku

Kod slobodnog sustava drža-nja kokoši nesilice moraju imati neprekidan pristup otvorenom prostoru, a zemljište na koje ima-ju pristup mora biti uglavnom pokriveno vegetacijom, najveća naseljenost ne smije biti veća od 1.000 kokoši po hektaru, odno-sno po jednoj kokoši mora biti osigurano 10 m2, a unutrašnjost zgrade mora biti uređena tako da zadovolji uvjete speci� cirane za držanje na dubokoj stelji ili etaž-nog sustava držanju u štali.

Vanjski dio ispusta koji služe za

Poluintenzivni sustav držanja kokoši se od slobodnog razli-kuje samo u broju nesilja po m2

zatravnjenog ispusta, odnosno najveća naseljenost ne smije biti veća od 4.000 kokoši po hektaru zemljišta dostupnog kokošima, odnosno po jednoj kokoši mora biti osigurano 2,5 m2.

Slobodni sustav držanja Poluintenzivni sustav držanja

Najveća naseljenost kokoši ne-silja kod podnog sustava drža-nja ne smije biti veća od 7 ko-koši po m2 iskoristivog podnog prostora, najmanje 1/3 podnog prostora mora biti pokrivena steljom (slama, drvena hoblo-vina), i mora biti osiguran do-voljno velik prostor poda za sakupljanje izmeta. Rešetkasti dio poda može biti izveden od drva, plastike ili žičane mreže.

Kod etažnog sustava držanja ko-koši nesilja u štali (volijere) najve-ća naseljenost ne smije biti veća od 25 kokoši po m2 iskoristivog podnog prostora, a unutrašnjost štale mora biti opremljena preč-kama za sjedenje, dovoljno du-gačkim da osigura 15 cm dužine prečke po svakoj nesilji.

ba biti ograđen žičanom mrežom visine najmanje 1,5 m.

Rešetkasti je dio poda obično smješten u sredini objekta gdje se nalaze i sustavi za hranidbu i po-jenje nesilja, te gnijezda, a ispod rešetkastog dijela poda smješten

Volijere ili avijariji imaju dijelo-ve s povišenim podovima na ko-jima se u nekoliko razina nalaze sustavi za hranidbu i napajanje, te gnijezda za automatsko saku-pljanje jaja. Ispod svakog poviše-

Potpune krmne smjese za konzumne nesilice s 15%, 16.3% i 17 % bjelančevina.

Dopunska krmna smjesa sa 30% bjelančevina.

Tvornica stočne hrane d.d., Dr. Ivana Novaka 11, 40000 Čakovec, Tel: 040/329-160, E-mail: [email protected]

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


46

nog poda su nasteljeni prolazi koji nesiljama omogućavaju kupanje u stelji. Obično se tijekom noćnih sati tim prolazima koriste sami uzgajivači kako bi eventualno od-stranili uginule kokoši i pokupili tzv. podna jaja koja kokoši nisu snesle u gnijezda.

Ovisno o broju kokoši nesilica objekti za proizvodnju jaja etažnim sistemom držanja u staji imaju odre-đen broj volijera s gnijezdima koja mogu biti opremljena s takozvanim istjerivačem peradi, određen broj linija hranjenja i pojenja, te linija prečki za sjedenje. Podovi etaža se izrađuju od žičane rešetke. Ispod podnih rešetki, kao i ispod gnijezda

nalaze se trake za izgnojavanje. Pro-stora za čeprkanje u sustavu volijera kokoši imaju napretek, budući da je cijela podna površina prekrivena steljom. Rešetka za zatvaranje pro-stora ispod volijera je vrlo korisna, jer se na početku nesenja smanjuje

manevarski prostor kokošima, pa ih se time indirektno upućuje na kori-štenje prostora ispred gnijezda, a time ujedno i upotrebu gnijezda za nešenje. Zatvaranje može biti ručno i automatsko.

Grupna gnijezdaGrupna gnijezda u proizvodnim

objektima se smještaju na prvoj i drugoj razini i to naizmjenično, tako da se ispred ulaza u gnijezdo nalazi veći prostor s hranom i vodom, na kojem se zadržava više kokoši, te im se skraćuje put do gnijezda, kad osjete potrebu za nešenjem. Na podu gnijezda se nalazi specijal-ni plastični otirač s rupama. Otirač daje kokošima ugodnu mekoću, te ga rado prihvaćaju za nesenje jaja. Pod je ukošen, pa se netom sneseno jaje otkotrlja na traku za sakupljanje, te ga kokoš više ne može uprljati, niti nakljucati, odno-sno pojesti. Volijere mogu biti tako konstruirane, da svako jaje snese-no na podu volijere ipak završi na traki za sakupljanje, jer je pod cije-le volijere također ukošen, pa jaje nema druge mogućnosti nego se otkotrljati na traku za sakupljanje. U volijere se ugrađuje i žičani istjeri-vač, koji automatski lagano istjeruje kokoši nakon što su snesle sva jaja (prema programu koji se daje raču-

nalu) i sprječava ulaz u gnijezdo do sljedećeg jutra (otvaranje je opet programirano ovisno o programu svjetla), kako kokoši bespotrebnim sjedenjem u gnijezdu ne bi uprljale otirač. Na svaki m2 gnijezda dolazi 120 nesilica. Gnijezda i učenje ko-koši da gnijezda koriste pri nese-nju, jedan je od najosjetljivijih trenu-taka na početku nesenja.

Neovisno o tome, proizvodni dio objekta sastoji se od predvor-ja, u kojem se smještaju osjetljiva računala i ostali aparati, odijeljen pregradnim zidom s ugrađenim vratima.

Osim stropne rasvjete cijelog objekta, u volijeri se smještaju još dva sustava rasvjete. Ispod volijere s donje strane instaliraju se zelene lampe, koje osvjetljavaju prostor ispod volijera, kako bi se kokoši pozvale da se ondje zadržavaju i prpoše. Taj prostor nema instali-ranu nikakvu drugu opremu, ali je vrlo važan za odmor životinja. Dru-gi instalirani rasvjetni sustav su ra-svjetna crijeva, koja se protežu uz čitavu dužinu reda volijere na prvoj i drugoj razini, i blago osvjetljavaju unutrašnjost volijere, kako bi poji-lice, hranilice i ulaz u gnijezda bili dobro uočljivi.

Važnost redoslijeda gašenja i paljenja svjetala

Na kraju svjetlosnog dana, važan je redoslijed gašenja pojedinih

Podni sustav držanja

Projektirane volijere trebaju za-dovoljavati odredbe EU Direk-tive 98/58/EC o zaštiti životinja na farmama, te trebaju imati najmanje 10 cm hranidbenog prostora po nesilji, 15 cm prečki za sjedenje i ne više od 120 ne-silja po m2.

Kako bi se nesilje podijelile u manje grupe, čitav se objekt može podijeliti u više odje-ljaka sa žičanim pregradama. Pregrade su visine zida i svaki hodnik između volijera ima vra-ta. Ovakvo formiranje manjih grupa zahtjeva i EU Direktiva 98/58/EC o zaštiti životinja na farmama, kojom se dozvoljava maksimalna naseljenost odjelj-ka od 6000 nesilja. Iskustva ta-kođer pokazuju da je mnogo lakše kontrolirati proizvodnju u malim grupama, pa je i s tog stanovišta formiranje odjeljaka povoljno.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


svjetala da bi se sve kokoši vratile u volijere i izgleda ovako:

1) gašenje zelenih lampi ispod volijera,

2) gašenje stropne rasvjete i 3) gašenje svjetlećeg crijeva u

volijeri. Paljenje svjetla obavlja se slje-

dećim redoslijedom:1) pali se stropna rasvjeta, 2) pali se svjetleće crijevo i 3) pali se zeleno svjetlo ispod vo-

lijere. Naravno, sve se ovo odvija au-

tomatski prema programu koji se memorira u računalu. Međutim, u nekim jatima dio kokoši na početku ipak ostaje u hodniku unatoč uga-šenom svjetlu, pa ih je potrebno ručno dizati u volijeru, kako bi navi-kle spavati na prečkama.

Obogaćeni kaveziObogaćeni kavezi trebaju osi-

gurati najmanje 750 cm2 površi-ne poda za svaku nesilju, od toga 6002 cm iskoristivo. Visina kaveza na mjestima, osim iskoristivog pro-stora, treba biti najmanje 20 cm u svakoj točki. Minimalna površina kaveza treba iznositi 2 000 cm2.

Raspored sustava kod obogaćenih kaveza

Obogaćeni kavezi omoguća-vaju nesilicama dovoljno prostora za kretanje i u potpunosti zadovo-ljavaju njihove prirodne potrebe. Konstrukcija baterija se izvodi kao samostojeća. Vrata kaveza su ta-kvog oblika i veličine da se iz ka-veza može izvaditi, ili u njega staviti odrasla kokoš, a da joj tim postup-kom ne prouzroče patnje ili ozlje-de. Svi metalni dijelovi najčešće su galvanizirani. Stranice i podovi kaveza su od žičane mreže, a omo-gućavaju dobar pregled životinja i

nesmetano provjetravanje. Kokoši se hrane iz žljebastih hranilica koje su smještene s vanjske strane sva-kog reda kaveza. Raspodjela hrane u hranidbene žlijebove provodi se lancem.

Volijere za kokoši Grupiranje na prečke

U kavezu kokošima treba biti osigurano gnijezdo, stelja za kljucanje i «kupanje», prečka za sjedenje dužine najmanje 15 cm po kokoši. Svaki kavez treba imati žlijeb za hranjenje dužine najmanje 12 cm po životinji i kontinuirani sustav napajanja po cijeloj dužini kaveza, osim kod nipla ili čašica. Najmanje 2 niple ili 2 čašice moraju biti instalirane unutar svakog kaveza i lako dostupne svakoj životinji. Kavezi moraju biti opremljeni priborom za skraćivanje/brušenje noktiju. Prolaz iz-među dva reda kaveza mora biti razmaknut najmanje 90 cm, a najma-nja visina od poda do prvog reda kaveza mora biti 35 cm.

Obogaćeni kavezi

Usipni koševi za hranu nalaze se na početku sustava. Lanac klizi po žlijebovima duž baterija, što osigurava distribuciju hrane do svih životinja i sprječava raz-gradnju sastojaka smjese. Sva-kom redu kaveza pripada po jedan usipni koš. Vrijeme hra-njenja je regulirano preklopnim satnim mehanizmom. Transport

hrane od silosa do koševa sva-kog reda baterija u potpunosti je automatiziran. Za napajanje kokoši koristi se auto-matski nipl sustav.

Sastoji se od pla-stične cijevi smje-štene duž gornjeg dijela svakog reda kaveza u koju su učvršćene niple. U

svakom kavezu nalazi se 6 nipli. Is-pod nipli nalaze se plastični kanalići za skupljanje i odvod viška vode po cijeloj dužini baterije. Na početku svake baterije nalazi se vodokotlić, koji osigurava stalni pritisak vode u pojidbenom sustavu, a on je preko filtera i medikatora spojen na vodo-vod.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


48

Izmet iz svake etaže kaveza pada kroz žičani pod na vodoravnu polipropilensku traku ispod svakog reda kaveza. Traka klizi na specijal-nim nosačima i bočno je zaštićena pregradama koje onemogućavaju ispadanje gnoja u hranidbene žli-jebove. Na kraju svake etaže nala-ze se noževi od inoksa za čišćenje polipropilenskih traka. Svaki red baterija ima svoj pogon za izgno-javanje. Pokretne trake iznose gnoj na kraj baterije, gdje zatim pada u poprečni kanal. U kanalu se nalazi kružna traka kojom se gnoj izbacu-je iz peradarnika.

Sustav za zbrinjavanje svježeg gnoja

Svježi gnoj nesilja sadrži oko 75% vlage, jako je agresivan i znatno op-terećuje okoliš zbog emisije amo-nijaka i ostalih plinova. Zbog toga se može instalirati oprema, koja će gnoj posušiti na oko 30% vlage, pa će biti mnogo manje agresivan, ali što je još važnije, stvoriti će se ko-rica, koja će znatno smanjiti emisiju štetnih plinova i neugodnog mirisa. Sustav funkcionira tako, da se iznad traka za izgnojavanje instaliraju pla-stične cijevi promjera 120 mm. Cije-vi na sebi, u razmaku od 200 mm, imaju rupe okrenute prema traci (Ø 8 mm). U cijevi se pomoću jednog snažnog ciklona upuhuje zrak koji izlazi kroz rupice na cijevima i pro-sušuje gnoj. Za sušenje se koristi zrak isisan iz objekta, te se ne koristi dodatna energija.

Sa svake strane kaveznih bateri-ja nalaze se košarice za skupljanje jaja. Na dnu tih košarica nalazi se polipropilenska traka za automat-sko sakupljanje jaja. Na početku baterije nalazi se kružna traka – lift.

Iz lifta se jaja prebacuju na popreč-ni transporter kojim se dopremaju direktno u sortirnicu. Lift je pomičan po vertikali i skuplja jaja iz svake etaže posebno, ali i za sve redove baterija istovremeno.

Rasvjetna tijela se postavlja-ju centralno duž svakog prolaza. Zbog bolje ujednačenosti svjetla, rasvjetna tijela se naizmjenično vješaju na veću ili manju visinu od poda. Rasvjetna tijela su vezana preko preklopnog satnog mehaniz-ma i reostata za regulaciju dužine i jačine svjetlosnog dana.

Hranidba nesiljaOd svih čimbenika u proizvodnji

jaja hranidba je najvažnija jer bez optimalne opskrbe nesilja hranjivim tvarima, one neće biti u stanju sne-sti 300-310 jaja u 360 dana, odno-sno prosječno dnevno 50-55 g jaj-čane mase. Utrošak od 2,4–2,6 kg hrane za kg jajčane mase znači da kokoši trebaju dnevno konzumirati 120-130 g hrane, odnosno gotove krmne smjese, da bi ostvarile spo-menutu proizvodnju.

Tablica-potrebe na hranjivim tvarima kokoši smeđih tipova

Temperatura u peradnjaku 18 - 22 oC 26 - 30 oCKonzumacija hrane g/dan 115,00 120,00 95,00 100,00Metabolička energija MJ/kg 11,91 11,28 11,91 11,28Surove bjelančevine % 15,00 14,20 18,00 17,00Kalcij % 3,50 3,30 4,20 4,00Ukupni fosfor % 0,52 0,50 0,63 0,60Iskoristivi fosfor % 0,30 0,28 0,36 0,34Natrij % 0,14 0,13 0,16 0,15Klor % 0,13 0,13 0,16 0,15Lizin % 0,68 0,65 0,82 0,78Metionin % 0,33 0,32 0,40 0,38Metionin+cistin % 0,58 0,56 0,71 0,67Triptofan % 0,15 0,14 0,18 0,18Linolenska kiselina % 0,90 0,85 1,05 1,00

Pojednostavljeno gledajući koko-ši u hrani moraju dobivati pedesetak različitih hranjivih tvari podjednake važnosti. Neke od tih tvari redovi-to su zastupljene u većini krmiva, a drugih ima samo u nekim krmi-vima, pa su to limitirajući čimbe-nici u sastavljanju krmnih smjesa. Glavne skupine prijeko potrebnih hranjivih tvari jesu: bjelančevine, ugljikohidrati (šećeri), masti, mi-neralne tvari, vitamini i voda. Osim toga, u hrani se nesiljama često do-daju i razni dodaci: enzimi, probio-tici (biološki stimulatori), pigmenti za bojenje žutanjka itd. Sve hranjive tvari mogu se istodobno ponuditi kokošima u obliku kompletnih kr-mnih smjesa, najčešće brašnastog oblika, a njihov sastav i sadržaj hra-njivih tvari ovisi o tipu nesilja, godiš-njem dobu i starosti jata.

Budući da je uobičajena praksa da držaoci kokoši nesilja nabavlja-ju hibridne pilenke u dobi od 19 do 20 tjedana, mogu ih odmah početi hraniti hranom za nesilje. Pri tome treba računati s rastućom dnevnom potrošnjom krmne smjese od 85 do

Zastupnik i distributer CHORE-TIME EUROPE Nizozemska, KANTERS Nizozemska, DOSATRON Francuska, ZIEHL-ABEGG Njemačka, IMPEX Nizozemska, P.P.U.H. WITPOL Poljska itd.

Kompletno opremanje stočnih objekata u sustavima: hrane, vode, transporta hrane, ventilacije i kontrole mikroklime, grijanje, hlađenje i skladištenje.

RB-Inženjering d.o.o., Vinogradi Ludbreški 121b, 42 230 Ludbreg, Tel: +385 42 81 90 04, GSM: +385 98 133 71 05

E-mail: [email protected]: www.rb-inzenjering.hr

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


105 g do dobi od 23 tjedna, zatim je potrošnja 95-110 g do dobi od 25 tjedana, a nakon toga kokošima treba dnevno od 115 do 125 g hrane. Tijekom cijelog ciklusa proizvodnju tre-ba računati s dnevnom potrošnjom od 120 do 125 g hrane po kokoši. Te vrijednosti vrijede za suvremene smeđe hibrid-ne nesilje držane u kavezima, a u podnom držanju spome-nute vrijednosti treba povećati za 5-10 g dnevno.

Pored gotovih kompletnih krmnih smjesa na tržištu postoje dopunske krmne smjese ili takozvani “superi” za sve vrste i ka-tegorije domaćih životinja, pa i za nesilje. Njihova je prednost što se ne mora kupovati kukuruz, koji čini najveći dio svih kom-pletnih krmnih smjesa, i na taj način se štedi odnosno povolj-nije plasira vlastito krmivo, a osigurava se optimalna hranidba životinja. “Superi” su većinom četrdesetpostotni, a to znači da za kompletnu krmnu smjesu moramo pomiješati 40 % “supera” i 60 % mljevenog kukuruza.

Krmne smjese se mogu raditi i na obiteljskim gospodar-stvima ukoliko ona posjeduju veći dio vlastitih krmiva koja se u njih ugrađuju.

Kokoši nesilje moraju uvijek u svom proizvodnom vijeku imati na raspolaganju dovoljne količine svježe vode. Treba istaknuti da i kraći nedostatak vode dovodi do prekida ne-senja, osobito pri povišenim ljetnim temperaturama. Dnevna potrošnja vode ovisi o više čimbenika; o količini konzumi-rane hrane, o temperaturi okoline, nesivosti i tjelesnoj masi kokoši. Tako je težinski omjer u potrošnji vode i hrane pri temperaturi od 16 oC u objektu 2.0 : 1, a kod 27 oC 2.5 : 1.

Tablica-primjeri krmnih smjesa za kokoši nesilja

prof.dr.sc.Zlatko Janječić,Zavod za hranidbu životinja,

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

amacs(Agro Management and controlsystem). Sustav konstantnogpraćenja managementa i kontrolepodataka, u realnom vremenu zafarme nesilica, sa svake lokacijena svijetu!

ViperModularni klima i proizvodnikompjuter za uporabu u peradars-kim farmama (tov brojlera, kon-zumne nesilice i brojlerski roditeljiuzgoj i proizvodnja). Može se koristiti za kontrolu temperature,vlažnosti, statičkog pritiska, potrošnje vode i vaganja životinja.

FluxXHranilica sa mnogo dodatnihprednosti jamči uspješan uzgoj itov, od jednodnevnog pileta dobrojlera spremnih za tržište.

EuroVent-EUBaterija sa trakom za izmetprilagođena normama EU-2012, sa ventilacijom zauspješnu proizvodnju kon-zumnih jaja.

Oprema za peradarstvo za zatvorene hale

Jedno-stavno

najbolji

Program opreme za svinjogojstvo:IMEX-BJELOVAR d.o.o.Đurđevacka cesta 117 . 43000 BJELOVARTel. 043 277 000 . Fax 043 277 001GSM 098 239 853 [email protected] . www.imex.hrg. Borivoj Vičević

Big Dutchman International GmbHBig Dutchman Pig Equipment GmbHP.O. Box 1163 . D-49360 Vechta . Germany . Phone +49 (0) 4447 801-0Fax +49 (0) 4447 801-237 . www.bigdutchman.de . [email protected]

Program opreme za peradarstvo:DK d.o.o.Frana Supila 50a/IV . HR-42000 VaraždinTel. 042 321 930 . Fax 042 321 931GSM 098 284 [email protected] Kralj dr. vet. med.

Kontakt partneri za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju

Krmivo Mjera A B C DKukuruz % 59,60 65,25 29,35 33,35Sojina sačma (48%) % 28,00 23,40 21,50 11,00Pšenica % 35,20 32,90Ječam % 10,00Dehidrirana lucerna % 1,50 1,50Mast % 2,00 1.00 1,50 1,00Stočna kreda % 7,80 7,80 7,80 7,80Monokalcijski fosfat % 1,15 1,15 1,15 1,15 Sol % 0,35 0,35 0,25 0,25Premiks % 1,00 1,00 1,00 1,00Dl metionin % 0,10 0,05 0,75 0,05Kalkulativni hranjivi sadržajSurove bjelančevine % 18,60 16,90 17,80 13,80Metabolička energija MJ/kg 11,95 11,91 11,70 11,70Kalcij % 3,30 3,26 3,30 3,30Fosfor iskoristivi % 0,41 0,40 0,41 0,40Natrij % 0,19 0,19 0,18 0,18Metionin % 0,42 0,34 0,36 0,28Metionin + Cistin % 0,70 0,59 0,54 0,49Lizin % 1,02 0,88 0,95 0,65

099/22 98 415MOBw w w . a u s t r o d i e s e l .

Izvrsne performanse. Na svim poljima.

Kontaktirajte svojeg MF distributera!

MF 5600 SAVRŠEN SVESTRANI TRAKTOR!

MASSEY FERGUSON je svjetski priznati brend AGCO korporacije.

Grapak d.o.o.Mavra Schlengera 5Gornji Kneginec, 42204 TurčinTel: +385 (0)42 209 236www.grapak.hr

Poljoopskrba MT d.o.o.Skorotinci 432252 OtokTel: +385 (0)32 395 515www.pmt.hr

Terra Diesel d.o.o.Marina Držića 210370 Dugo SeloTel: +385 (0)1 2753 751www.terradiesel.hr

Luka Topmax d.o.o.Čehi, Sisačka cesta IV. odv. 5710020 ZagrebTel: +385 (0)1 6214 244www.luka-topmax.hr

MF 5611 Dyna 4 - 110 KSFINANCIRANJE NA ROK OD 3 GODINE - 36 MJESECI

U 6 POLUGODIŠNJIH OBROKA

KAMATNA STOPA : 0%Učešće : 18.218,74 Eura

6 obroka po : 9.084,39 Eura

sa strane VB Leasinga

hr

TEL099/22 98 415w w w . a u s t r o d i e s e l . h r

► Austro Diesel nudi najbolju uslugu opskrbe rezervnim dijelovima od svih u branši.

► 12 mjeseci garancije na sve AGCO originalne rezervne dijelove –

uključujući i radne sate ugradnje.► Opskrbu rezervnih dijelova za strojeve

starije od deset godina 10+ – garantira dobar odnos cijene i povoljno održavanje

te popravak Vaših starijih strojeva.

Grapak d.o.o.Mavra Schlengera 5Gornji Kneginec, 42204 TurčinTel: +385 (0)42 209 236www.grapak.hr

Poljoopskrba MT d.o.o.Skorotinci 432252 OtokTel: +385 (0)32 395 515www.pmt.hr

Terra Diesel d.o.o.Marina držića 210370 Dugo SeloTel: +385 (0)1 2753 751www.terradiesel.hr

Luka Topmax d.o.o.Čehi, Sisačka cesta IV. odv. 5710020 ZagrebTel: +385 (0)1 6214 244www.luka-topmax.hr

OVLAŠTENI PARTNERI ZA HRVATSKU:

SAMO ORIGINALNI DIJELOVI su dovoljno dobri za vaš

Massey Ferguson traktor

MF Ersatzteil-Anzeige_210x297.indd 1 07.08.14 17:27

Documents

Gospodarski list 19/2014