Gospodarski list 3/2015

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

prilog ovog broja

Klonska selekcija vinove loze

C I J E N A 1 2 k n

1 5 . v e l j a č e

2015. 3

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

AKTUALNE TEME 2 Dodjela novih prava na plaćanja u 2015. godini 3 Pokretanje proizvođačke organizacije mladih

poljoprivrednika 4 U što možete ulagati u okviru podmjera 4.1. i 4.2.? 5 Podravski poljoprivredno-poslovni uzlet 6 Usprkos lošoj pčelarskoj godini,

pčelari ne posustaju! 8 – 9 U kojem smjeru ide europska poljoprivreda? 10 Pravni savjeti 11 Stručni savjeti 14 – 15 Magarac – od tradicije do

unosnog proizvoda

RATARSTVO, MEHANIZACIJA, ZAŠTITA BILJA16 – 17 Utjecaj toksičnih tvari na biljke 19 Prihrana uljane repice 21 Utjecaj kukuruzne zlatice na kvalitetu silažnog

kukuruza 23 – 24 Usitnjavanje i baliranje nakon rezidbe 25 – 27 Vijesti iz mehanizacije 31 Koja sredstva za zaštitu bilja ne vrijede u 2015.? (2) VAŠ VRT 33 – 34 Zaštita češnjaka od neželjenih organizama 38 – 39 Okomito ozelenjavanje 40 – 41 Kompost od komine 42 Pelin – najgorči lijek MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 43 – 53 Klonska selekcija vinove loze

VOĆARSTVO, PČELARSTVO 56 – 57 Solitarne pčele – dobri oprašivači 58 – 59 Kako započeti sa pčelama? STOČARSTVO, MLJEKARSTVO 60 – 61 Važnost redovitog kretanja krava 62 – 63 Hranidbene metode novorođenih

malih preživača 64 – 65 Autohtoni (tradicijski) sirevi Hrvatske

LJEKOVITO BILJE 66 – 67 Heljdina kaša – zdrava i ukusna

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/38 43 222Direktorica

Andreja Vrcan E-mail: [email protected]

UredništvoMajstora Radonje 12

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725

E-mail: [email protected]

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

Ivan Stupnišek (urednik)Ilustracije

Božidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Pretplata i računovodstvotelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]: [email protected]

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

Klonska selekcija vinove loze

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Vinova loza je kultura čiji se uzgoj danas bazira na sortama koje su prikladne za određena uzgojna područja, ali i pojedine tehnologije proizvodnje. Svaka sorta vinove loze nastala je samo iz jedne sje-menke, iz koje je izrastao prvi trs. Svaki trs koji je nastao iz sjemenke je različit, a svojstva koja su imali roditelji nikada se na jednak način ne prenose na potomke, što je značajka spolnog razmnožavanja koju nalazimo kod svih vrsta. Tako da i ako uzimamo sjemenke iz istog grozda svaka će dati trs drugačijih svo-jstava. Zbog toga je jasno kako se u vinogradarskoj proizvodnji takav način razmnožavanja nije mogao koristiti. Umjesto toga kod vinove loze koristi se tzv. vegetativno razmnožavanje kod kojeg se novi trsovi dobivaju iz vegetativnih dijelova (vegetativnih pupova), što znači da je svaki novi trs koji se dobije na ovaj način jednak ishodišnom trsu i ima istu genetsku osnovu (isti genom). Grupa (populacija) trsova koji su nastali na ovaj način u vinogradarskom smislu naziva se sorta. Ovakav način razmnožavanja u biološkom smislu nazivamo kloniranje.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. veljače 2015. 15. veljače 2015.gospodarskilist

44

Sorte vinove loze – nastanak i razmnožavanjeDanas se smatra kako na svijetu

postoji oko 10 000 sorata. Većina tih sorata samo su lokalno značajne ili se danas više ne uzgajaju već su očuvane samo u kolekcijama, mje-šovitim ili ekstenzivnim nasadima. Smatra se tako da je samo 200-300 sorata gospodarski značajno, tj da se nalaze u komercijalnoj proi-zvodnji, dok se može reći kako se glavnina svjetske proizvodnje vina danas bazira na 50-ak sorata. Tako u vodećim vinogradarskim zemlja-ma dominiraju stare, tradicionalne i dobro poznate sorte koje su se na-kon toga proširile i u ostala vinogra-darska područja svijeta. Takve sor-te nazivaju se i klasične ili svjetske sorte. Razlog ovako malom broju sorata koje su u uzgoju leži u njiho-vim dobrim osobinama, ali i prepo-znatljivosti od strane proizvođača. Tako je puno lakše plasirati vino neke poznate svjetske sorte kao što je chardonnay ili cabernet sau-vignon nego od neke sorte manje zvučnog imena. Tako danas imamo milijune hektara u svijetu koji su za-sađeni samo s jednom sortom, što znači da su svi trsovi na tim površi-nama nastali samo iz jedne jedine početne sjemenke tj. ishodišnog trsa, a kasnije su dalje vegetativno razmnožavani.

Uzmimo npr. sortu chardonnay koja je nastala iz jedne sjemenke pretpostavlja se negdje u Francu-skoj nakon što je došlo do opraši-vanja cvijeta sorte belina velika bi-jela (gouais blanc) s polenom sorte pinot (vjerojatno crni), a danas je rasprostranjena u gotovo svim vi-nogradarskim područjima Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Australi-je, Afrike i Azije.

Unutarsortna varijabilnost – razlika između trsova iste

sorte Prema svemu navedenom svi tr-

sovi jedne sorte trebali bi biti iden-tični međutim to nije tako. Imamo niz okolinskih uvjeta koji očekivano utječu na vanjski izgled trsa, i na

Primjenom iste tehnologije u identičnim ekološkim uvjeti-ma, doslovce na dva trsa iste sorte jednog pokraj drugog, očekivali bismo kako između njih neće biti nikakve razlike u pogledu bitnih gospodarskih obilježja. Međutim ponekad se jave određene razlike koje znači nisu uvjetovane ni okolinskim uvjetima, niti primijenjenom tehnologijom. Postoje dva najvažnija objaš-njenja pojave ovakvih razlika. Prvo razlog može biti da je je-dan od njih zaražen nekim od virusa koji se javljaju kod vino-ve loze, koji mogu u bitnome izmijeniti izgled i performanse trsova. U pravilu oni djeluju negativno na prinos i njegovu kvalitetu, pa takve trsove na-stojimo eliminirati iz daljnje proizvodnje. Drugi razlog po-jave razlika unutar sorata jest pojava mutacija. Mutacije su promjene na genomu biljke tj. izmjena genetske osnove koja je specifična za pojedinu sortu. Tako možemo zaključiti da svi trsovi neke sorte ne moraju no-siti i jednaki genotip.

ono što zanima vinogradare, ka-kav će biti prinos grožđa i njegova kvaliteta. Tako ovisno o području uzgoja koje je definirano klimatskim prilikama (količinom padalina, tem-peraturom) tipom tla, geografskim obilježjima (inklinacija i ekspozicija, nadmorska visina) trsovi iste sorte izgledaju i daju bitno drugačiji pri-nos i kvalitetu grožđa. Također u koliko imamo trsove jedan do dru-gog (u istim ekološkim uvjetima), a primijenimo različite tehnologije (uzgojni oblik, gnojidba, zaštita, na-tapanje i sl.) to će rezultirati bitnim razlikama između njih u pogledu količine i kvalitete prinosa.

Što je klonska selekcija ?Klonska selekcija dobila je naziv

jer se provodi izborom klonova tj. vegetativnog potomstva koje pri-pada istoj sorti. Klonska selekcija danas je najvažniji način oplemenji-vanja vinove loze. Naime zbog teš-kog uvođenja novih sorata na neko područje, u velikoj mjeri uvjetova-nog favoriziranjem tradicionalnih (tzv. starih) sorata od strane potro-šača, oplemenjivanjem se nastoje poboljšati postojeće sorte. Klonska

Dva klonska kandidata kraljevine različite boje kožice

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4515. veljače 2015. 15. veljače 2015.

Klonska selekcija je postupak kojim se iz populacije sorte izdvajaju trsovi (potencijalni klonovi) kod kojih uočavamo pozitivne promjene nekog od gospodarski važnih svojstava. Klonska selekcija podrazumije-va usporednu genetičku i zdrav-stvenu selekciju.

selekcija se temelji na unutarsor-tnoj varijabilnosti, kao posljedici akumuliranja mutacija tijekom du-gotrajnog vegetativnog razmnoža-vanja. Dugotrajnom propagacijom bez sustavne selekcije sorta gubi proizvodni potencijal odnosno gubi neke značajke koje karakteriziraju određenu sortu zbog pojave i aku-mulacije mutacija koje mogu biti pozitivne i negativne.

Zdravstvena selekcija Zdravstvena selekcija provodi se

kako bi dobili virusno čisti sadni ma-terijal. Zdravstvena selekcija (izbor zdravih klonova) provodi se uspored-no s genetičkom selekcijom (izbor pozitivnih mutanata). Ona podrazu-mijeva odabiranje zdravih trsova tj. detekciju i proučavanje simptoma bolesti što ih uzrokuju virusi ili viru-sima slični organizmi koji se preno-se vegetativnom razmnožavanjem koji negativno utječu na proizvodne osobine sorata, a ujedno i doprinose povećanju fenotipske varijabilnosti unutar populacije vinove loze.

Prije razmnožavanja odabrani trsovi se provjeravaju na prisutnost uzročnika virusnih i virusima sličnih bolesti vinove loze. S obzirom na zahtjevnost i visoke troškove testi-ranja, u postupku certifikacije kon-troliraju se one bolesti koje uzroku-ju najveću gospodarsku štetu.

Da bi sadni materijal imao status „virus free“ prema važećim zakon-skim propisima (NN 133/2006) ELI-SA testovi moraju biti negativni na ove viruse: GFLV (Grapevine Fan-leaf Virus) – virus lepezastog lista vinove loze GLRaV-1 i 3 (Grapevine Leafroll associated Virus) i virus mo-zaika gušarke ArMV (Arabis Mosaic Virus).

Indeksiranje i testovi ELISA pro-vode se po preporučenoj shemi OIV-a (Međunarodne organizacije za lozu i vino. ELISA testiranje i in-deksiranje obavlja ovlaštena struč-na ili znanstvena institucija, koja ovisno o rezultatima testiranja izda-je zdravstvenu potvrdu (certifikat).

Genetička selekcijaGenetička selekcija je jedna od

faza klonske selekcije. Dijeli se na masovnu klonsku selekciju koja može biti pozitivna i negativna i na individualnu klonsku selekciju. Cilj masovne klonske selekcije je očuvanje identiteta sorte, tj. njezi-nih specifičnih obilježja pročišća-vanjem populacije od negativnih mutanata i sprječavanje njihovog daljnjeg razmnožavanja u postupku dobivanja sadnog materijala kate-gorije standard. Cilj individualne klonske selekcije izdvajanje i raz-množavanje pozitivnih mutanata te njihovo uvođenje u proizvodnju sa statusom klona.

Masovna selekcijaOvaj tip selekcije podrazumijeva

evaluaciju i označavanje trsova u matičnom vinogradu sorte, a uklju-čuje fenotipsku (vizualnu) genetič-ku i zdravstvenu selekciju temeljem očitovanih simptoma viroza, čime se dobiva pročišćen i ujednačen ali ne i potvrđeno čist i zdravstveno

ispravan materijal. Provode se tri evaluacije. Prva se treba provesti ti-jekom cvatnje radi sortne identifika-cije, bujnosti, ocjene zdravstvenog stanja te eventualnih ozljeda biljke. Druga evaluacija se provodi prije berbe tijekom pune zrelosti kada se pregledavaju i ocjenjuju općom ocjenom izgled grožđa, boja bobi-ce, i količina uroda. Treća evaluacija se provodi neposredno prije opada-nja lišća radi detekcije nekih viroza. Prema karakteru masovna selekcija može biti pozitivna ili negativna.

Pozitivna masovna selekcija provodi se prema pozitivnim i tipič-no sortnim fenotipskim obilježjima. Odabrani trsovi se obilježavaju te se precizno evidentiraju u knjizi selekcije prema rasporedu u ma-tičnom nasadu. Evaluacija odabra-nih trsova se obavlja najmanje tri godine uzastopno te se za daljnje razmnožavanje, odnosno proizvod-nju cijepova kategorije standard oni koji su ocijenjeni visokim ocjenama. Isti ti trsovi se mogu uzeti kao pola-zište individualne klonske selekcije.

Ako se u postupku masovne po-zitivne selekcije za odabrane trso-ve dokaže odsutnost gospodarski važnih bolesti prema službenoj listi nedopuštenih bolesti propisanih laboratorijskim testovima, pupovi s najmanje 5 elitnih biljaka iz ova-kvog postupka mogu se upotrijebiti za zasnivanje novog predosnovnog

Klon plavca malog sa sivom bojom kožice

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


46

matičnog nasada sorte. Predosnov-ni matični nasad služi kao ishodište za formiranje komercijalnog matič-nog nasada za proizvodnju sadnog materijala kategorije certificirani (plava etiketa).

Negativna masovna selekci-ja je selekcija u kojoj se označa-vaju i evidentiraju samo oni trsovi s netipičnim i negativnim sortnim obilježjima, bolesni trsovi i oni koji ne zadovoljavaju općim izgledom. Isključuju se iz razmnožavanja i nakon selekcije se krče iz nasada. Odlike ove metode su brzina i jed-nostavnost te se najčešće primje-njuje pri selekciji loznih podloga.

Individualna klonska selekcija

U ovoj metodi selekcije odabiru se elitni trsovi, koji moraju biti ge-netički i zdravstveno provjereni, a izražena specifična obilježja klon-skog kandidata se moraju vjerno prenositi na vegetativno potomstvo. Selekcija se provodi unutar popula-cija sorti za proizvodnju grožđa ali i loznih podloga. Postupak indivi-dualne klonske selekcije se može podijeliti u tri faze :

1. Pretklonska selekcija izvornih matičnih elitnih trsova - klonskih kandidata,

2. Selekcija potencijalnih klonova (klonska selekcija)

3. Zaključno ispitivanje i priznavanje (homologacija) novih klonova.

Pretklonska selekcija započinje izborom trsova koji se već postigli visoke ocijene u postupku masov-ne pozitivne selekcije, međutim početni trsovi mogu biti izabrani i u proizvodnome nasadu ako je selek-cionar zapazio neka vrijedna obi-lježja poput promjene u vremenu dozrijevanja, promjene boje kožice i sl. Ovako odabrane trsove ozna-čavano kao izvorne matične elitne trsove te ih uključimo u postupak pretklonske selekcije.

Pretklonska selekcija treba obu-hvatiti pregled najmanje 10 000 tr-sova s više različitih položaja izme-đu kojih se fenotipskom selekcijom u prvoj godini izabere 1-2% najbo-

ljih trsova koji će se detaljno pratiti u iduće 3 godine. 1. Selekcija potencijalnih klo-

nova provodi se u pokusnom nasadu u kojem je vegetativno potomstvo bezvirusnih matičnih trsova iz pretklonske selekcije posađeno u ujednačene uvjete kako bi se uklonio utjecaj različi-tih okolinskih uvjeta na ekspre-siju gospodarski važnih svojsta-va. Ovo je potrebno kako bi se unutarsortne razlike tj. pozitivne promjene uočene na matičinim trsovima iz predselekcije potvr-dile kao posljedica nasljedne i stabilne promjene genetske osnove tj. kao mutacije. Vegeta-tivno potomstvo matičnih trsova u pokusnom nasadu promatra-ju se kao klonske linije ili klon-ski kandidati. U ovom nasadu svaki klonski kandidat treba biti zastupljen sa najmanje 3, a optimalno 20 trsova kako bi se

moglo kvalitetno provesti ispiti-vanje svih važnih karakteristika. Nakon ulaska nasada u puni rod provodi se trogodišnja ispi-tivanja koja kod vinskih sorata uključuju i enološku evaluaciju.

2. Završno ispitivanje klonova slijedi nakon izdvajanja nekoliko najzanimljivijih klonskih kandi-data iz druge faze individualne klonske selekcije. Oni se sade na najmanje dvije lokacije i cije-pljeni su na najmanje dvije razli-čite podloge. Rezultati svih ovih ispitivanja koriste se u postupku registracije klonova određene sorte kod nadležne institucije tj. Zavoda za sjemenarstvo i rasad-ničarstvo - Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Na-kon završenog postupka tj. pri-likom registracije klon pojedine sorte dobiva jedinstvenu oznaku (šifra klona) koja se koristi za njegovo označavanje.

Klonski kandidati plavca malog različitog vremena dozrijevanja

Početak klonske selekcije - obilježavanje trsova zanimljivih svojstava u nasadima pojedine sorte

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4715. veljače 2015. 15. veljače 2015.

U slučaju kad selekciju provodi-mo nad starim, autohtonim sortama s malim populacijama kod kojih u uzgoju nije bila provođena klonska selekcija, pa temeljem toga možemo očekivati izraženu unutarsortnu va-rijabilnost, masovna pozitivna selek-cija trebala bi obavezno imati za cilj očuvanje unutarsortne varijabilnosti.

Klonska selekcija autohtonih sorata vinove

loze u Hrvatskoj

Autohtone sorte vinove loze imaju vrlo značajnu ulogu u vino-gradarstvu Republike Hrvatske, a posebno za područje Dalmacije. Ukupne površine pod vinogradima u Hrvatskoj iznose oko 26 000ha, a od najvažnijih 30 sorata na tim površinama njih 15 smatra se au-tohtonima. Značajan je i porast udjela autohtonih sorata pri podiza-nju novih nasada, tj. u proizvodnji sadnog materijala koji je s 21,6% u 2004. godini porastao na 37,8% u 2010. godini. Unatoč niza pozitivnih aspekata naglog povećanja udjela autohtonog sortimenta u ukupnoj vinogradarskoj proizvodnji Hrvat-ske postoji problem kvalitete sad-nog materijala koji je kod svih au-tohtonih sorata najniže kvalitativne kategorije „standard“. Zbog velike potražnje za sadnim materijalom autohtonih sorata, plemke za njiho-vu proizvodnju često su uzimane iz

proizvodnih nasada, bez prethodno provedenih selekcijskih postupaka.

Navedenim istraživanjem obu-hvaćeni su virusi čija prisutnost nije dopuštena u certificiranom sadnom materijalu: GFLV (Grapevine fanleaf virus), ArMaV (Arabis mosaic virus), GLRaV-1 i GLRaV-3 (Grapevine le-afroll virus 1 and 3).

S obzirom na veliku važnost au-tohtonih sorata vinove loze u vino-gradarskoj proizvodnji nužno je hit-no provođenje postupaka klonske selekcije čime se jedino može osi-gurati zdrav i kvalitetan sadni ma-terijal ovih sorata, spriječiti daljnje širenje gospodarski štetnih virusa te izdvojiti klonove kod najznačaj-nijih sorata kako bi se omogućilo vinogradarima da odabirom klona

Kad bismo masovnu pozitiv-nu klonsku selekciju kod au-tohtonih sorata usmjerili na izdvajanje samo onih trsova s određenom skupinom svojsta-va postoji puno veća opasnost od gubitka velikog dijela unu-tarsortne varijabilnosti tj. nekih vrijednih karakteristika koje su nastale mutacijama. Ovakav pristup masovnoj pozitivnoj selekciji zajedno s eliminacijom virusa preporuča se kao jedna od najučinkovitijih mjera za očuvanje unutarsortne varija-bilnosti kod tradicionalnih so-rata.

pojedine sorte unaprijede svoju proizvodnju.

S obzirom na činjenicu da je in-dividualna klonska selekcija dugo-trajan proces koji obično traje od 18-25 godina i istovremeno hitne potrebe za poboljšanjem kvalitete sadnog materijala autohtonih sorta pokrenuta su istraživanja u sklo-pu znanstvenog projekata „Unu-tarsortna raznolikost vinove loze i unaprjeđenje klonske selekcije“ na Agronomskom fakultetu u Zagre-bu s ciljem da se primjenom novih analitičkih postupaka ubrza i pove-ća učinkovitost klonske selekcije autohtonih sorata vinove loze.

U Hrvatskoj tijekom nikada nije bilo sustavnog provođenja klonske selekcije autohtonih sorata vinove loze, kao ni ustanove kojoj bi zadaća bila održavanje visokih kvalitativnih kategorija dobivenih selekcijom. Naj-veći dio autohtonih sorata vinove loze povezuje se s područjem Dalmacije gdje su one osnova vinogradarsko vinarske proizvodnje. Sve navedeno je kod autohtonog sortimenta na po-dručju Dalmacije rezultiralo visokim stupanjem zaraženosti gospodarski štetnim virozama, otežanom proi-zvodnja sadnog materijala – nepo-stojanje matičnjaka plemki za proi-zvodnju kvalitetnog repromaterijala i visokom razinom unutarsortne vari-jabilnosti kao posljedice akumulacije pozitivnih i negativnih mutacija u po-pulaciji pojedinih sorata.

Istraživanjima koja su provede-na na autohtonom sortimentu u zadnjih 10-ak godina utvrđena je izuzetno visoka zaraženost gospodarski štetnim virusima u njihovoj populaciji. Zabrinjava i činjenica kako se svi ovi rezul-tati odnose samo na one trso-ve koji nisu pokazivali vizualne simptome viroza, tj. odabrane u postupku pozitivne masovne selekcije. To znači da bi infekcija virusima u ukupnoj populaciji sorata mogla biti i veća od de-tektirane, pa tako i u sadnom materijalu koji se proizvodi bez selekcije.

Matični nasad klonskih kandidata dalmatinskih autohtonih sorata, Baštica kod Zadra

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


48

Klonske selekcije vinove loze u svijetu

Početak klonske selekcije vinove loze veže se uz Njemačku u dru-goj polovici19. stoljeća gdje je po prvi put Gustav Froelich usporedio klonske linije (potomstvo pojedi-načnih odabranih trsova) sorte Sil-vanac zeleni. Od tada u razvijenim vinogradarskim zemljama vinogra-darstvo postaje nezamislivo bez klonova koji su nakon sorte naj-važniji prilikom podizanja nasada u određenim uvjetima ili za određenu tehnologiju (tip vina). Samo u nje-mačkoj danas imamo preko 400 re-gistriranih klonova različitih sorata, a gotovo da nema komercijalnog vi-nograda koji je posađen neselekci-oniranim materijalom, tj. preko 99% vinograda zauzimaju klonovi. Prvi

znanstveni dokazi koji su potvrdili klonske razlike sežu s početka 20 st., a do danas gotovo da i nema svojstva za koje nije dokazano po-stojanje većih ili manjih razlika iz-među klonova. Zanimljivo je kako je u Njemačkoj prinos sa 3280 l/ha sredinom 18 st. porastao na preko 9000 l/ha danas, a najmanje polo-vicu ovog povećanja pripisuje se korištenju boljih selekcioniranih klo-nova. Osim u pogledu visine prino-sa klonskom selekcijom uvelike se utječe i na poboljšanje kvalitete.

Što donose klonovi u vinogradu ?

Klonovi pojedine sorte vinove loze su potomstvo jednog trsa kod kojeg je došlo do određenih pozitiv-nih promjena koje su stabilne kroz dugi niz godina i čije potomstvo nakon umnožavanja cijepljenjem također zadrži ta pozitivna svojstva i međusobno se ne razlikuje. Da bi klon neke sorte bio priznat mora dakle zadovoljiti slijedeće kriterije: razlikuje se od prosjeka sorte u ne-koj od gospodarski važnih osobina, razlike su pozitivne, stabilne i pre-nose se kod cijepljenja na potom-stvo i slobodan je od virusa i drugih bolesti koje se prenose cijepljenjem na potomstvo.

Klonovi i dalje nose naziv sorte kojoj pripadaju, a uz to imaju i odre-đenu šifru ili dodatni naziv kako bi proizvođači mogli znati o kojem je

klonu i kakva su njegova svojstva. U svim razvijenim vinogradarskim zemljama gotovo da se i ne koristi drugi sadni materijal osim klonova čija su proizvodna svojstva jasno definirana, a razlike između klonova omogućuju proizvođačima da unu-tar pojedine sorte dobrim izborom klona postižu određene značajke, sigurnije prinose, bolju kvalitetu i td.

Kod većine svjetskih sorata iz-dvojeni su i registrirani mnogobroj-ni klonovi koji se bitno razlikuju po svojstvima koja su izuzetno važna za kvalitetu vina. Tako postoje klo-novi koji se bitno razlikuju u dužini vegetacijskog razdoblja (brzini po-stizanja pune zrelosti), ukupnom potencijalu za nakupljanje šeće-ra, razini ukupne kiselosti u punoj zrelosti, rodnom potencijalu, ko-eficijentu rodnosti (broj grozdova po rodnoj mladici), veličini grozda, sadržaju aromatskih spojeva, sa-držaju antocijana i drugih fenolnih spojeva.

U suvremenoj vinogradarskoj proizvodnji nužno je ne samo oda-brati pravu sortu za određeno pod-ručje ili tip vina već je potrebno po-znavati i dosege klonske selekcije kod takve sorte. Na taj način može-mo bitno unaprijediti proizvodnju i kvalitetu vina što u konačnici utje-če na isplativost takve proizvodnje. Najnapredniji proizvođači informi-raju se o različitim svojstvima klo-nova koji su izdvojeni na nekom području. Vrlo je čest slučaj da se nasadi ne podižu samo s jednim klonom neke sorte već sa nekoliko njih koji se međusobno nadopunju-

Proizvodnja cijepova s obilježenih trsova koji nisu bili zaraženi vi-rusima - klonskih kandidata

Ukupno gledajući stanje na tr-žištu sadnog materijala vinove loze u Hrvatskoj zadnjih 10-ak godina, a i više, može se uočiti kako preko 70% ukupno proi-zvedenih cijepova spada u ka-tegoriju standard (žuta etiketa) što je najniža razina kvalitete koja uglavnom nije prošla ni masovnu klonsku selekciju i nije testirana na prisutnost vi-rusa. Samo 30% svih cjepova iz tog razdoblja je certificirani sadni materijal, a samo jedan manji dio od toga su selekcioni-rani klonovi.

Osim svojstava koja izravno utječu na razinu prinosa i kvali-tetu vina, klonovi se bitno razli-kuju i po svojstvima koja utječu na i njihove uzgojne značajke u smislu razlika u bujnosti, na-čina rasta (kod nekih sorata izdvojeni su klonovi sa usprav-nim rastom mladica što olakša-va njihov uzgoj) te manju osjet-ljivost na sivu plijesan (klonovi s debljom kožicom i rastresitijim grozdom).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4915. veljače 2015. 15. veljače 2015.

ju u smislu kvalitete. Npr. kod sor-te chardonnay izdvojeni su klonovi s izraženom muškatnom aromom zahvaljujući visokoj koncentraciji monoterpena u kožici koja je ina-če svojstvena muškatnim sortama, međutim rijetko se koji proizvođač odluči koristiti samo taj klon u svo-joj proizvodnji vina koja su u tom slučaju nisu karakteristična za sor-tu. Većina proizvođača odlučuje se samo za određeni udio tog klona u nasadu čime samo nadopunjuje osnovni aromatski profil vina ove sorte.

Vodeće rasadničarske kuće već duži niz godina u svojoj ponudi sadnog materijala kod gotovo svih značajnijih sorata imaju po nekoli-ko klonova (kod najvažnijih sorata i više), a informacije o njihovim oso-binama mogu se pronaći u njihovim katalozima. Obično uz svaki klon idu osnovne informacije o njego-vom potencijalu rodnosti, kvalitete (sadržaj šećera i razina kiselosti u punoj zrelosti), veličini i zbijenosti grozda ili neke specifičnosti kao što su intenzitet arome kod klonova bi-jelih sorata ili intenzitet obojenosti kod klonova crnih sorata.

Važno je znati da klonovi koji su izdvojeni na nekom području radi određenih dobrih svojstava ne

moraju nužno ta ista svojstva po-navljati kada se posade na nekom drugom području. Prije značajnog širenja i preporuke određenog klo-na za novo područje prvo potrebno provesti istraživanja koja kojima se ispituje stabilnost svojstava koja su utvrđena u drugačijim okolinskim uvjetima.

Najpoznatiji selekcionerski centri u svijetu

U vodećim vinogradarskim ze-mljama svijeta postoje dobro ra-zvijeni i mnogobrojni selekcioner-ski centri koji izdvajaju i održavaju mnogobrojne klonove najvažnijih sorata. U takvim centrima osim re-gistriranih klonova koji su trenutno zanimljivi proizvođačima postoje i tzv. repozitoriji klonova u kojima se čuvaju stari klonovi koji više nisu tržišno zanimljivi, ali i izdvoje-ni klonski kandidati koji po svojim svojstvima trenutno nisu zanimljivi. Na ovaj način moguće je u koliko se trendovi na vinogradarskom trži-štu promjene relativno brzo izdvojiti novi klon koji će odgovarati novim zahtjevima. Npr. u Njemačkoj je krajem 20. st. bio trend izdvaja-nja klonova sa visokim i stabilnim prinosima dok se trenutno traže klonovi koji imaju nizak prinos, ra-

stresiti i gotovo rehuljav grozd kako se uz minimalne intervencije u vi-nogradu moglo proizvesti vina vi-soke kakvoće i kako bi se smanjila upotreba zaštitnih sredstava protiv sive plijesni (klonovi sa rastresitijim grozdom manje su osjetljivi na sivu plijesan).

Najpoznatiji francuski klonovi brojnih svjetskih sorata su oni se-lekcionirani u francuskom institutu ENTAV-INRA. U svome najnovijem katalogu opisuju 318 sorata i njiho-ve klonove više informacija o ovom najvećem svjetskom institutu za se-lekciju vinove loze može se pronaći na njihovim web stranicama (www.entav.com). Klonovi ove selekcij-ske kuće imaju u svom nazivu ozna-ku ENTAV ili samo CL i broj klona.

Osim iz Francuske poznate se-lekcije ove sorte dolaze iz Njemač-ke i to iz Instituta za oplemenjivanje vinove loze u Geisenheimu. Ovaj institut ima najdužu povijest u pro-vođenje klonske selekcije, a s ob-zirom na okolinske uvjete izdvojeni klonovi mogu biti zanimljivi za naša najsjevernija uzgojna područja. Po-sebno su zanimljive selekcije Rizlin-ga rajnskog kao njihove najvažnije sorte. Klonovi izdvojeni u ovom in-stitutu nose oznaku GM. U Njemač-koj se selekcija osim u ovom insti-tutu provodi i u institutu Freiburg (klonovi oznaka FR) te tzv. Dreher klonovi (oznaka D).

Najpoznatije talijanske selekci-je dolaze iz Conegliana (oznake SMA) i iz rasadničarske kuće VCR (Vivai Cooperativi Rauscedo). U no-vije vrijeme klonove različitih sora-ta izdvajaju i u SAD-u i to iz FPS-a (Fundation Plant Service, Davis, Ca-lifornia). Osim navedenih postoje i brojne druge manji selekcionerski centri.

Primjeri poznatih klonova „svjetskih“ sorata

Kod svih važnijih sorata u svije-tu nalazimo veliki broj izdvojenih klonova iz različitih selekcionerskih centara. Ovdje samo navodimo primjer dviju poznatih sorata char-donnay i pinot crni.

Sadnja matičnjaka klonskih kandidata sorte graševina u Kutjevu - vidljivo je da u blizini nema vinograda kako ne bi došlo do zaraze virusima

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


50

ChardonnayKod sorte chardonnay zbog nje-

zine izuzetne raširenosti imamo ci-jeli niz klonova iz različitih vinogra-darskih područja svijeta.

Najpoznatiji klonovi ove sorte zasigurno su francuski klonovi koje možemo podijeliti u tri osnovne grupe: klonovi niskog prinosa za visoku kvalitetu, klonovi s intenziv-nijom aromom te klonovi prikladni za proizvodnju pjenušca. Iz grupe visoko kvalitetnih i nisko prinosnih klonova za najsjevernija područja izdvaja se klon ENTAV 1066 sa vi-sokim udjelom malih neoplođenih bobica u grozdu, od kvalitetnih klo-nova srednjeg prinosa izdvajaju se klonovi ENTAV 95, 96 i 548, 1066, GM 50, GM 51, GM 52, GM 53, GM 54 i GM 57, D 276, SMA 130, klo-novi ENTAV 77 i ENTAV 809 najpo-znatiji su klonovi chardonnaya sa izraženom muškatnom aromom, a klonovi s visokim prinosom i izra-ženom kiselošću prikladni za proi-zvodnju pjenušca su GM 1, GM 2, GM 3, SMA 108, SMA 123, FR 152, D 271 i sl.

Pinot-i sorte ili klonovi

Jedan od najboljih primjera razi-ne promjena koje mogu uzrokovati mutacije jest primjer sorata iz grupe pinot.

Naime izvorno je sorta pinot bila samo crna, tj.

generativnim pu-tem iz sjemenke prvo je nastala sorta pinot crni. Kroz izrazito dugi period uzgoja ove sorte pojavile su se mutacije koje su dovele do promje-ne boje kožice pa su se tako pojavili klonovi bijele i sive

boje kožice. Kako su ovi mutanti izdvojeni i korišteni u proizvodnji znatno ranije nego li je bio poznat postupak klonske selekcije ovi su mutanti proglašeni novim sorta-ma pa tako danas zapravo najpo-znatiji klonovi su sorte pinot sivi i pinot bijeli, ali i neki drugi manje poznati iz te grupe.

Klonska selekcija provodi se kod ovih sorata odvojeno, pa tako posebno kod pinota crnog imamo izrazito veliki broj klonova (crne boje kožice), a posebno kod se-lekcije ove sorte išlo u smjeru iz-dvajanja mutanata koji daju inten-zivnije obojena vina.

Pinot crni. Sorta iz grupe pinot koja ima zasigurno najveći broj klo-nova. Samo iz ENTAV-a (Francuska) ima preko 50 registriranih klonova. S obzirom na karakteristike sorte i njeno korištenje za proizvodnju mir-nih crnih vina ali i kao najvažnijoj sorti za proizvodnju pjenušca na isti se način i se klonovi mogu podijeliti u dvije grupe. Isto tako kod ove sor-te izdvojeni su i klonovi sa rastre-sitijim grozdom i debljom kožicom kako bi se smanjila njegova izrazita osjetljivost na sivu plijesan. Sve ovo potrebno je uzeti u obzir prilikom iz-bora prikladnog klona ove sorte za pojedine uvjete ili ciljanu kategori-ju vina. Od klonova za proizvodnju pjenušaca tu su posebno istaknuti: ENTAV 292 i 386, GM 1-1, GM 1-6, GM 1-11 i sl.. Intenzivna boja i tani-nima (netipično za sortu, ali može se iskoristiti u određenom postotku za poboljšanje boje i strukture vina) klonovi ENTAV 777 ali i ENTAV 667, GM 20-19 i sl. Elegantna tipična mekana vina sorte pinot crni: EN-TAV 943, 114, 115 i sl.

Dostupnost klonova hrvatskih sorata i nužnost

pokretanja Hrvatskog lozno-selekcijskog centra

U Hrvatskoj je moguće nabavi-ti klonove samo za svjetske sorte (chardonnay, rizling rajnski, pinot, sauvignon, graševina i sl.), dok klonovi kod autohtonih sorata ili svjetskih sorata selekcionirani u našim uzgojnim uvjetima još uvi-jek ne postoje. Postupak klonske selekcije započeo je tek 2006 go-

dine, od strane stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu kod većine au-tohtonih ili udomaćenih sorata (škrlet, graševina, kraljevina, žlahtina, plavac mali, pošip, vugava, grk, debit, plavina, maraština), a zbog dugotrajnosti postup-ka prva sorta kod koje će u 2015. godini biti podignut matičnjak klonova jest škr-let. Kod ove sorte izdvojena

Klonovi sorte chardonnay selekcionirani u francu-skom institutu ENTAV-INRA.

Klonovi kod kojih je došlo do mutacije boje kožice i kod dru-gih sorata mogu se registrirati kao nova sorta, tj. ne mogu se smatrati klonom, jer više ne-maju svojstvo koje je obilježje sorte.

Klonovi sorte pinot crni

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

5115. veljače 2015. 15. veljače 2015.

su tri klona koji posjeduju odre-đene razlike u prinosu, sadržaju šećera, masi grozda i sadržaju aroma. Ulaskom matičnjaka u rod moći će se na tržištu pronaći sadni materijal ovih klonova. Od ostalih sorata u narednim godinama kre-će se u postupak prijave klonova koji bi trebao biti dovršen kroz ne-koliko narednih godina.

Dakle unatoč tome što se klon-ska selekcija provodi u Hrvatskoj nedostaje poveznica između se-lekcionera (za sada uglavnom Agronomskog fakulteta u Zagre-bu) i rasadničara koji bi koristili ovaj materijal za podizanje vlastitih matičnjaka. Nai-me u svim razvijenim v inog rada rsk im zemljama postoje državne instituci-je koje održavaju inicijalni (početni) materijal klonova (kojeg selekcioneri izdvoje) i dalje op-skrbljuju rasadničare koji onda podižu ma-tičnjake. Matičnjaci ima-ju svoj rok trajanja nakon čega se jedino iz inicijalnog materijala, koji se čuva u posebnim uvjetima, može podići novi matičnjak neke sorte ili klona.

Institucionalna podrška lozno rasadničarskoj proizvodnji u Re-publici Hrvatskoj trenutno se svodi samo na nadzor proizvodnje i trži-

šta, ali ne i u osiguravanju osnov-nih preduvjeta za unaprjeđenje te iste proizvodnje kroz opskrbu lo-znih rasadnika sa predosnovnim kategorijama sadnog materijala neophodnih za uspostavljanje ma-tičnjaka nižih kategorija što je uobi-čajena praksa svih vinogradarskih država EU.

Ovaj nedostatak vinogradari na-stoje djelom nadomjestiti uvozom kvalitetnog sadnog materijala inter-nacionalnih sorata, dok za autoh-tone sorte vinove loze ne postoji takva mogućnost. Naime s obzirom na male populacije i lokalni značaj većine autohtonih sorata vinove loze, njihov sadni materijal proizvo-di se uglavnom lokalno tj. u doma-ćim loznim rasadnicima. Zbog ne-postojanja sustavne selekcije, kao ni izvora predbaznog sadnog ma-terijala za podizanje kvalitetnih ma-tičnjaka ovih sorata sadni materijal je generalno niske kvalitete, neu-jednačenih proizvodnih osobina i u velikoj mjeri zaražen gospodarski štetnim virozama.

Nacionalni program pomoći sektoru vina za Hrvatsku

za razdoblje 2014.-2018.

Sve navedeno značajno sma-njuje proizvodni

potencijal hrvat-skih autohtonih

sorata i ote-žava njihov uzgoj te se

mnogi proi-z v o - đači okreću inter-nacionalnim sortama čime se uzrokuju brojne nega-tivne posljedice za hrvat-

sko vinogradarstvo. Naime autohtone sorte vinove loze nedvojbeno bi trebale biti osnova budućeg razvoja vinogradarstva i vinarstva,

i velika prednost hrvatskih proizvođača pred međuna-

rodnom konkurencijom pred koju su stupili ulaskom Hrvatske u EU.

S obzirom da mogućnost izravne državne intervencije na tržištu vina s ciljem zaštite domaće proizvod-nje nije moguća nakon ulaska Hr-vatske u EU, država mora osigurati osnovne preduvjete za očuvanje i širenje proizvodnje vina autohtonih sorata vinove loze koje zbog svoje kvalitete, ali i originalnosti osigura-vaju konkurentnost hrvatskih proi-zvođača na domaćem, a posebno na inozemnom tržištu.

Trenutno pokrenut program mje-ra usmjerenih za unapređenje vino-gradarske proizvodnje u Hrvatskoj u sklopu „Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za Hrvatsku za razdoblje 2014.-2018. uvidio je potrebu poboljšanja konkurentno-sti i promocije hrvatskih vina na međunarodnom tržištu. Također uviđa se i potreba obnove vinogra-da i premještanje vinograda na po-dručja koja osiguravaju kvalitetnije grožđe.

Nažalost nije uključena mjera koja je preduvjet za uspješnost na-vedenih mjera, a to je unapređenje kvalitete sadnog materijala autoh-tonih sorata vinove loze.

Naime poznato je kako je naj-bolja mjera za povećanje konku-rentnosti hrvatskog vinogradarstva upravo proizvodnja i plasman vina autohtonih sorata kod kojih ne po-stoji kvalitetan sadni materijal koji bi omogućio njihovo širenje u pro-izvodnji. S druge strane premje-štanje vinograda na bolje položaje neće samo po sebi imati očekivani efekt u koliko se koristi sadni mate-rijal loše kvalitete i upitnog sanitar-nog statusa.

Naime sadni materijal koji je tre-nutno na raspolaganju proizvođači-ma zbog lošeg sanitarnog statusa uvelike će doprinijeti širenju gospo-darski štetnih viroza na nove kvali-tetne položaje što ima dugotrajan negativan utjecaj na vinogradar-stvo.

doc.dr.sc. Darko PreinerZavod za vinarstvo i

vinogradarstvoAgronomski fakultet u Zagrebu

Unatoč tome što klonove hr-vatskih sorata tek očekujemo, zahvaljujući klonskoj selekciji koju provodi Agronomski fa-kultet u Zagrebu za ukupno 9 sorata od 2015. godine, dos-tupna je manja količina certi-ficiranog sadnog materijala ili plemki i to iz matičnjaka koji su podignuti prema najstrožim kriterijima i kojima se provodi izdvajanje klonova. Međutim, rasadničari još uvijek nemaju svojih certificiranih matičnjaka ovih sorata.

Škrlet


52

Proizvođači voćnog i loznog sadnog materijala, 2014. godina

Ususret sezoni sadnje voćaka i vinove loze donosimo popis proizvođača voćnih sadnica i loznih cijepova. Podatke nam je ustupio Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Hrvat-skog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Više informacija možete saznati na internet-skim stranicama www.hcphs.hr (sekcija Publikacije (knjige, brošure, izvješća))

Proizvođač Ulica i br. Mjesto Poštan-ski broj Kontakt osoba Telefon

AGRO BABIĆ proizvodnja i prodaja voća i voćnih sadnica Godinjak 16c Staro Petrovo

Selo 35420 Darko Babić 098-98-28-492

AGRO MARIJO, vl. Marijo Puljiz Lubenička 12/a Zagreb 10000 Marijo Puljiz 01/276-10-60

AGRO-CAR d.o.o. Podgorska 10, Novaki Bistranski Donja Bistra 10298 Branko Car 01/339-1017

AGROING d.o.o. M. P. Miškine bb Varaždin 42000 Dinko Brlenić 042/350-908

AGROLUKA, vl. Siniša Marinclin Dolenec 54 Buševec 10417 Siniša Marinclin 01/625-5755

AGROMEĐIMURJE d.d. Ruđera Boškovića 10 Čakovec 40000 Sanja Hrašćanec 040/660-191

BARANJSKI VOĆNJACI d.o.o. Petefi Šandora 25 Kneževi Vinogradi 31309 Kuzman Baričević 031/730-057

BJELIŠ d.o.o. Mandarinska 24 Opuzen 20355 Andrija Bjeliš 020/671-180

CORYLUS KOOPERANTI d.o.o. Rakitje, Selišće 45 Brestovje 10437 Siniša Marinclin 098/738-773

DISPLANTARIUM d.o.o. M.A. Relkovića 7 Staro Petrovo Selo 35420 Zvonko Šporčić 035/387-182

DOMINANT d.o.o. Splitska 30 Metković 20350 Slavko Korda 020/681-385

EDENSKI VRT d.o.o. Zrinski vrt 6 Virovitica 33000 Marija Ojurović 033/721-979

FITOPROMET d.o.o. Moščenićka 15 Zagreb 10000 Goran Ostojić 01/4835-733

FRAGARIA d.o.o. V Ravnice 2 Zagreb 10000 Stanko Barbarić 01/233-9729

FRAGARIA PLANTA d.o.o. Mrakov breg 3 Kupinečki Kralje-vec, Brezovica 10257 Stanko Barbarić 01/6537-162

FRUCTUS d.o.o. Sv. Mihovila 19 Velika Ludina 44316 Zorislav Kiš 044/692-113

GERONT d.o.o. F. Tuđmana bb Kaštel Novi 21216 Mate Žanić 021/230-169

GOSPODARSTVO MOULIS A. Starčevića 6 Daruvar 43500 Vlado Moulis 043/335-442

HIMERA d.o.o. Gajeva bb Cestica 42208 Stjepan Barulek 042/724-099

HORVAT d.o.o. Ludbreška bb Donji Kraljevec 40320 Tomislav Horvat 040/655-083

KAROLINA d.o.o. Vukovarska cesta 209/a Osijek 31000 Petar Turalija 031/586-101

NOVI RUŠEVAC d.o.o. Ivekovićeva 33 Zagreb 10000 Marijana Vašara 099/345-67-06

Obrt “APPLE” Mobine 32 Metković 20350 Jozo Matić 020/681-168

OPG Zlatan Kljaković Gašpić A. Stipančića 24 Zagreb 10000Zlatan Kljaković Gašpić

01/3831-662

OPUZEN INTERNATIONAL d.o.o. A. Starčevića 46 Opuzen 20355 Oliver Prović 020/671-572

PIĆULO d.o.o. Trg Opuzenske bojne 7/IV Opuzen 20355 Mate Mihaljević 020/671-178

POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK Južno predgrađe 17 Osijek 31000 Krunoslav Dugalić 031/273-400

PP ORAHOVICA d.d. Stjepana Mlakara 5 Orahovica 33515Krunoslav Jakopin

033/675-625

Proizvodni obrt ˝ KUPINA ˝ Put u trojičke vinograde 8 Bešlinec 10312 Frane Ivković 01/3700-869

RASADNICI HADROVIĆ d.o.o. A. Šenoe 15 a Erdut 31206 Ante Hadrović 031/596-222

RASADNIK DARKO I. Mažuranića 17 Rovinj 52210 Gordan Trojanović 052/811-172

RASADNIK KERESTINEC d.o.o. Kerestinečka cesta II odv. br. 13 Kerestinec 10431

Gordana Paprić-Bogić

01/338-49-10

RASADNIK LONGO Madona del Campo bb Rovinj 52210 Nevija Longo 052/829-081

RASADNIK MILIĆ - Obrt za proiz.sad.mat. Z. Balokovića 7 Donji Miholjac 31540 Mario Milić 031/631-959

RASADNIK PRUD Put Narone 124 Metković 20350 Mate Volarević 020/690-631

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

5315. veljače 2015. 15. veljače 2015.

Proizvođači loznog sadnog materijala, 2014. g.

zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo 31000 OSIJEK, Vinkovačka cesta 63, tel. 031/275-200, fax 275-208

Proizvođači voćnog i loznog sadnog materijala, 2014. godina


AGRO-CAR d.o.o. Podgorska 10, Novaki Bistranski Donja Bistra 10298 Branko Car 01/339-1017

DOMINANT d.o.o. Splitska 30 Metković 20350 Slavko Korda 020/681-385

FRAGARIA PLANTA d.o.o. Mrakov breg 3 Kupinečki Kralje-vec, Brezovica 10257 Stanko Barbarić 01/6537-162

HIMERA d.o.o. Gajeva bb Cestica 42208 Stjepan Barulek 042/724-099

HRVAŠTINA d.o.o. Glavice Sinj 21230 Ante Anušić 022/886-906

Lozni cijepovi IVANOVIĆ Kralja Tomislava 23 Vukojevci, Našice 31500 Zorica Ivanović 031/697-337

Lozni cijepovi KUTJEVO d.o.o. Kamenjača 1 Kutjevo 34340 Božo Bokšić 034/314-060

POLJAK MBS j.d.o.o. Mije Hunjadi 2/B Sveta Marija 40326 Branko Poljak 040/660-217

Obrt za vinarstvo i rasadn. ŠIPUN Šipun 16 Vrbnik 51516 Ivica Dobrinčić 051/857-086

OPG Rakušić Dražan Dusina 115/a Veliki Prolog 21277 Dražan Rakušić 021/606-175

POTOČKI usluge i trgovina, Janko Potočki Radoboj 238c Radoboj 49232 Janko Potočki 049/349-290

Proizvodnja sad.mat., voća i povrća ČOTO Zagrebačka 1 Opuzen 20355 Ivo Čotić 020/671-263

RASADNIK PRUD Put Narone 124 Metković 20350 Mate Volarević 020/690-631

RUDINA d.o.o. S.Lehote 92 Budrovci 31400 Ivica Tubić 031/833-175

ŽIŽEK d.o.o. Trg bana Jelačića 11 Sveta Marija 40326 Ivan Žižek 040/660-677


RUZINAVI BROD Davora Zbiljskog 26 Zagreb 10000 Davor Capan 099/3138-257

SJEME d.o.o. Bilice II, 21E Split 21000 Ante Majić 021/317-313

SKINK d.o.o. Valalta bb Rovinj 52210 Željko Prgomet 052/830-611

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU-Zavod za mediteranske kulture Marka Marojice 4 Dubrovnik 20000 Jasmina Družić 020/332-423

Uzgoj sad.mat.i ukr.b.VIR,vl. Mato Obšivač Zrinskih i Frankopana 23 Metković 20350 Mato Obšivač 020/686-223

V.V.V.V. BLAJIĆ d.o.o. Turjaci 6 Sinj 21230 Dušan Blajić 021/836-299

VIBOR d.o.o. Mosorska 2 Žrnovnica 21251 Žarko Kovačić 021/328-521

VOĆARSKI CENTAR-IVKOVIĆ d.o.o. Savska 183 Zagreb 10000 Frane Ivković 01/3691-007

VRT d.o.o. Matice hrvatske 4/1 Bjelovar 43000Katarina Poljak Laušić

043/242-470

ŽAKIĆ-COMMERCE d.o.o. Požeška 23 Cernik 35404 Vitomir Žakić 035/362-688

ŽIŽEK d.o.o. Trg bana Jelačića 11 Sveta Marija 40326 Ivan Žižek 040/660-677

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

Upravo Vaš tip! AXOS 320 CX s 84 KS – Austria & Adria Edition

• snaga 84 KS, 4 cilindra zapremine 4,4 lit. • hidraulični reverzer - brza promjena smjera kretanja • 2 stupnja prijenosa, sve brzine se mijenjaju bez upotrebe pedale kvačila • kardansko vratilo s 3 brzine • udobna kabina sa staklenim otvorom na krovu • klima uređaj, zračno sjedalo, sjedalo suvozača iste kvalitete • električna regulacija podiznog mehanizma uz smanjenje vibracija • podizna snaga do 4.200 kg • 3 upravljačka uređaja s križnom ručicom • proširenje blatobrana straga • gume 440/65 R24; 540/65 R34

SADA po akcijskoj cijeniveć od € 48.789,-

uklj. PDVAkcija traje do 15.03.2015

Eko-Terra d.o.o.Čakovečka 5440305 Pušćine+385 (0) 40 821 868www.eko-terra.claas-partner.at

Jerkovic d.o.o.J. Kozarca 5131224 Koška+385 (0) 31 681 712www.jerkovic.hr

claas.hr

CLAAS_AnzA4_TRAKTOREN_KROATISCH_091014.indd 4 09.10.14 11:16

Documents

Gospodarski list 3/2015