18
10 Principa Ekonomije Nabroj ekonomske principe: -ljudi se suocavaju sa izborima - cena necega je ono cega se odricete da biste nesto dobili -ljudi reaguju na podsticaje -trgovina moze svakome da donese boljitak - cene rastu kada drzava stampa previse novca (inflacija) Razmisljati kao Ekonomista Definisi pojam ekonomije: Ekonomija je naucna disciplina koja izucava osnovna pravila ponasanja I ekonomske zakonitosti u ekonomskim aktivnostima. Ekonomija je nauka koja se bavi proucavanjem i podelom oskudnih resursa. Koji je predmet izucavanja ekonomije: Ekonomija proucava kako drustvo raspolaze sa oskudnim resorsima radi proizvodnje dobara I usluga I kako vrsi njihovu raspodelu medju clanovima drustva. Kojim se to metodama ekonomija sluzi? ** konkretno metoda samo jedna – naucna. Pomaze se objektivnim I normativnim analizama kao I modelima (simplifikacije npr) ** Sta je to microekonomija I definisi je: Microekonomija je grana ekonomije koja proucava kako domacinstva I kompanije donose odluke I kako ostvaruju interakciju na trzistima. Sta je to macroekonomija I definisi je: Makroekonomija je grana ekonomije koja izucava sire ekonomske fenomene kao sto su inflacija, nezaposlenost I privredni rast.

Kolokvijum-1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

kolokvijum

Citation preview

Page 1: Kolokvijum-1

10 Principa Ekonomije • Nabroj ekonomske principe:

-ljudi se suocavaju sa izborima

- cena necega je ono cega se odricete da biste nesto dobili

-ljudi reaguju na podsticaje

-trgovina moze svakome da donese boljitak

- cene rastu kada drzava stampa previse novca (inflacija)

Razmisljati kao Ekonomista

• Definisi pojam ekonomije:

Ekonomija je naucna disciplina koja izucava osnovna pravila ponasanja I ekonomske zakonitosti u ekonomskim aktivnostima.

Ekonomija je nauka koja se bavi proucavanjem i podelom oskudnih resursa.

• Koji je predmet izucavanja ekonomije:

Ekonomija proucava kako drustvo raspolaze sa oskudnim resorsima radi proizvodnje dobara I usluga I kako vrsi njihovu raspodelu medju clanovima drustva.

• Kojim se to metodama ekonomija sluzi?

** konkretno metoda samo jedna – naucna. Pomaze se objektivnim I normativnim analizama kao I modelima (simplifikacije npr) **

• Sta je to microekonomija I definisi je:

Microekonomija je grana ekonomije koja proucava kako domacinstva I kompanije donose odluke I kako ostvaruju interakciju na trzistima.

• Sta je to macroekonomija I definisi je:

Makroekonomija je grana ekonomije koja izucava sire ekonomske fenomene kao sto su inflacija, nezaposlenost I privredni rast.

Page 2: Kolokvijum-1

• Subjekat microekonomije?

Osnovni subjekat microekonomije je preduzece ali I pojedinac/domacinstvo

• Subjekat macroekonomije?

Privreda kao celina.

Medjuzavisnost i Dobici od Trgovine

• Definisi pojam trgovine:

Razmena robe ili usluga

• Na osnovu cega se proizvodjaci (bilo pojedinac, preduzece, nacionalna Celina) specijalizuju u proizvodnji koja je namenjena trgovini?

**sticanjem neke od prednosti ( apsolutne ili komparativne) ?? **

• Koji su principi na osnovu kojih se proizvodjaci specijalizuju u proizvodnji?

** princip komparativne prednosti? **

• Sta znaci princip apsolutne prednosti?

Poredjenje proizvodjaca nekog dobra prema njihovoj produktivnosti.

• Sta znaci princip komparativne prednosti?

Poredjenje nekog dobra prema njihovom oportunitetnom trosku.

• Sta su to oportuitetni troskovi I koji su?

Sve ono cega se morate odreci da biste nesto drugo dobili. // Koji su?

Page 3: Kolokvijum-1

Npr cena studiranja(fax,stan,hrana,potroseno vreme)

• Navedite kako glasi ekonomski princip koji je vezan za trgovinu.

Princip 5: Trgovina moze svakome da donese boljitak.

Trziste I konkurencija, ponuda I traznja

• Definisite pojam trzista

Grupa kupaca I prodavaca odredjenog dobra ili usluge.

• Navedite funkcije trzista.

Informativna (skupljanje informacija o ponudi I traznji)

Selektivna (nagradjuje uspesne I kaznjava neuspesne)

Distributivna (raspodela dohodaka)

Alokativna (alokacija oskudnih resorsa)

• Navedite karakteristike savrsene(apsolutne) konkurencije?

-odredjuju ga 2 osnovne karakteristike: a)sva dobra koja se nude na trzistu su jednaka b)i kupci I prodavci su toliko brojni da ni jedan kupac ni prodavac ne moze ponaosob da utice na trzisnu cenu

• Navedite oblike konkurencije (trzista)

Konkurentno trziste (mnogo kupaca I mnogo prodavaca – zanememarljiv uticaj na trzisnu cenu)

Oligopol (nekoliko dominatnih preduzeca)

Monopol (jedno dominatno preduzece koja diktira uslove poslovanja drugim preduzecima I diktira cenu nezavisno od trzista)

• Definisi pojam traznje (Demand – na graficima se obelezava sa D) I navedi faktore koji uticu na visinu traznje

Trazena kolicina nekog dobra koju su kupci spremni da kupe. Faktori koji uticu na visinu traznje su cena robe, dohodak, cena srodnih dobara, ukusi, ocekivanja I broj kupaca.

• Definisi opsti zakon traznje.

Page 4: Kolokvijum-1

Tvrdnja da, ako su ostali uslovi nepromenjeni, trazena kolicina tog dobra opada kada se cena tog dobra poveca.

• Definisi pojam traznje I nacrtaj grafikon traznje.

Pojam – pitanje 5. Grafikon knjiga str 66. Slika 4.1

• Sta je to trzisna traznja?

Zbir svih individualnih traznji kada je rec o nekom dobru ili usluzi. // na grafikonu se sve individualne traznje sabiraju HORIZONTALNO ( slika 4.2, str 66)

• Koji faktori deluju na visinu traznje?

Dohodak ( imam vise novca - kupovacu vise banana )

Cene srodnih dobara ( cena papaje padne – kupicu manje banana (volim da jedem banana ili papaje))

Ukusi

Ocekivanja (npr sledeci mesec cu imati vise para pa cu ovog meseca mozda kupiti vise banana)

Broj kupaca

• Sta znaci pomeranje traznje duz krive traznje?

Do promene traznje DUZ krive traznje dolazi sa promenom cene, ceteris paribus. Posto se nista drugo nije promenilo (cena,ukus,broj kupaca,…) za isti novac moze se dobiti manje nekog dobra I to je kretanje po krivoj – ne dolazi do pomeranja same krive traznje.

• Nacrtajte grafik povecanja traznje kolicine robe.

Slika 4.3 str 67 – kriva D je inicijalna. Shift na desno znaci da je doslo do povecanja traznje (D2).

• Nacrtajte grafik smanjenja traznje.

Slika 4.3 str 67 – D3. (shift na levo)

• Sta nazivamo normalnim dobrom a sta inferiornim dobrom?

Normalno dobro je dobro kod kojeg, povecanje dohotka dovodi do povecanja traznje

Inferiorno dobro je dobro kod kojeg, povecanje dohotka dovodi do smanjenja traznje (npr voznja autobusom – ako krenem da zaradjujem vise, vozicu se taxijem)

• Sta su to komplementarna dobra a sta su supstituti?

Page 5: Kolokvijum-1

Supstituti -Kada pad cene jednog dobra smanjuje traznju za drugim dobrom.Primer – teleca I becka snicla.

Komplementi -Kada pad cene jednog dobra povecava traznju za drugim dobrom.Primer – benzin I automobil.

• Definisite trziste ponude?

Slicno kao trzisna traznja. Zbir svih ponuda svih prodavaca na trazistu.

• Definisite pojam ponude?

Pojam ponude predstavlja kolicinu nekog dobra koju su proizvodjaci spremni da proizvedu pri odrenjenim cenama istog dobra.

• Koji faktori uticu na visinu ponude?

Cene inputa ( veca cena inputa znaci ce dovesti do manje ponude)

Tehnologija ( tehnoloski napredak povecava ponudu )

Ocekivanja (npr sladoled – zimi se prodaje manje sladoleda nego leti – pa ce firma da odvoji neke zalihe za leto I zimi prodavati manje sladoleda)

Broj prodavaca (vise kompanija koje prodaju sladoled znaci veca ponuda na trzistu)

• Definisi opsti zakon ponude?

Predstavlja tvrdnju,da ako je sve ostalo nepromenjeno ponudjena kolicina dobara raste, kada raste cena tog dobra.

• Cime je uslovljeno pomeranje krive ponude duz ponude?

**Mislim da je pisac hteo da kaze pomeranje duz krive ponude – trzisna cena (cena uvek ima pomeranje duz krive – ponude ili traznje. Svi ostali faktori pomeraju te krive desno ili levo)

• Nacrtajte grafikon povecanja ponude

• Nacrtajte grafikon smanjenja ponude

Slika 4.7 str 73. Shift na desno je povecanje, shift na levo je smanjenje

• Definisi pojam ravnoteze

Situacija u kojoj je cena dostigla nivo na kojem je ponudjena kolicina jednaka trazenoj kolicini.

//svako trziste tezi ka ravnotezi samo po sebi I to je lepota ekonomije (:

Page 6: Kolokvijum-1

• Sta je to ravnotezna cena a sta je to ravnotezna kolicina

Ravnotezna cena je cena koja balansira ponudjenu kolicinu I trazenu kolicinu

Ravnotezna kolicina je ponudjena kolicina I trazena kolicina pri ravnoteznoj ceni.

• Nacrtajte grafikon razvnoteze ponude I traznje.

Slika 4.8 strana 75. Stavis grafikone ponude I traznje jedan preko drugog I gde se seku D I S krive (krive ponude I traznje) tu je tacka ravnoteze.

• Nacrtajte grafikon prekomerne ponude (slucaj gde dolazi do viska ponude)

• Nacrtajte grafikon manjka ponude (manjak)

Strana 76, slika 4.9

• Definisi pojam zakona ponude I traznje

Tvrdnja da se na svakog dobra uskladjuje da bi izbalansirala ponudjenu I trazenu kolicinu datog dobra

• Kada postoji visak,a kada manjak?

Manjak predstavlja situaciju kada je trazena kolicina veca od ponudjene.

Visak predstavlja situaciju kada je ponudjena kolicina veca od trazene.

Elasticnost Ponude I Traznje I Njena Primena

• Koja je traznja elasticna?

Za traznju nekog dobra kaze se da je elasticna ako trazena kolicina u velikoj meri reaguje na promene cene.

• Koja je traznja neelasticna?

Za traznju se kaze da je neelasticna ako je reakcija trazene kolicine na promene cene neznatna.

• Za koju traznju kazemo da je savresno elasticna?

Za onu kod koje bez obzira na cenu,trazena kolicina ostaje ista.Kako se elasticnost povecava kriva traznje

Page 7: Kolokvijum-1

postaje sve ravnija.

• Za koju traznju kazemo da je savresno neelasticna?

Za onu kod koje veoma male promene cena,dovode do velikih promena trazene kolicine.

• Nacrtaj grafikon savrsene elasticnosti traznje

Str 91 slika 5.1 pod e)

Primer: Banane su savrseno elasticno dobro. Ako se cena banana na trzistu promeni za makar jedan cent – niko ih nece kupovati (elasticnost je veca od 1)

• Nacrtaj grafikon savrseno neelasticnosti traznje

Str 91 slika 5.1 pod a)

Primer: Banane su savrseno neelasticno dobro (neazmenjive su). Koliko god da promene cenu banana – ljudi ce ih I dalje kupovati u istoj meri.

• Nacrtaj grafikon jedinicne elasticnosti traznje

Str 91. Slika 5.1 pod c)

Normalna elasticnost. Primer. Banana su “normalno” elasticne. Povecanje cene za 22% dovodi do smanjenja trazene kolicine za 22%

• Nacrtaj grafikon nesavrsene elasticnosti traznje

Slika 5.1 pod d)

Elasticnost je >1. Povecanje cene za 22% dovodi do smanjenja trazene kolicine za 67%

• Nacrtaj grafikon nesavrsene neelasticnosti traznje

Slika 5.1 pod a)

Elasticnost je <1 ali >0. Povecanje cene za 22% dovodi do smanjenja trazene kolicine za 11%.

• Kako se ponasa velicina ukupnog prihoda pri neelasticnoj traznji?

*ukupan prihod – iznos koji placaju kupci I primaju prodavci nekog dobra I prodate kolicine.

Kod neelasticne traznje prihod se povecava – str 93 slika 5.3

Page 8: Kolokvijum-1

• Kako se ponasa velicina ukupnog prihoda pri elasticnoj traznji?

Str 93. Slika 5.4 – obrnuto od neelasticne traznje

• , 11) Sta je to elasticna/neelasticna ponuda? **

Prikazuje u kojoj meri ponudjena kolicina nekog dobra reaguje na promenu cene tog dobra. Elasticna je ako u velikoj meri reaguje na promene cene, neelasticna je ako ne reaguje

Pitanja 12)-16) strana 99 slika 5.6 – slicno kao kod elasticnosti traznje

Elasticnost Ponude I Traznje

• Definisi pojam cenovne elasticnosti traznje

Mera koja pokazuje koliko trazena kolicina nekog dobra reaguje na promenu cene tog dobra, a dobija se deljenjem procentualne promene trazene kolicine sa procentualnom promenom cene.

• Navedi determinante (odrednice) cenovne elasticnosti traznje

-raspolozivost bliskih supstituta (puter I margarin. Povecanje cene putera, ceteris paribus, izaziva znacajan pad prodate kolicine putera.)

-neophodna dobra nasuprot luksuznim dobrima ( neophodna dobra su uglavnom neelasticna (nezamenjiva) dok su luksuzna dobra uglavnom elasticna (zamenjiva)

-definicija trzista (Usko definisana trzista uglavnom imaju elasticniju traznju nego sire definisana trzista na primer : hrana vs slatkisi. Hrana je prilicno neelasticna jer nema zamene za hranu dok slatkisi mogu da se zamene necim drugim

-vremenski horizont (ako se cena benzina poveca, trazena kolicina benzina neznatno se smanjije u prvih nekoliko meseci. Medjutim, vremenom, ljudi ce ipak poceti da kupuju automobile sa manjom potrosnjom goriva, koriste javni prevoz itd…)

• Navedite izraz, formulu za izracunavanje cenovne elasticnosti traznje.

Cenovna elasticnost traznje = %promena trazene kolicine / %promena cene .

• Navedite izraz, formulu za izracunavanje elasticnosti traznje po metodu aritmeticke sredine

C.E.T.=[(Q2 – Q1) / (( Q2 +Q1) /2)] / [( P2 - P1 ) / (( P2 - P1) /2)]

Page 9: Kolokvijum-1

• Za koju traznju kazemo da je neelasticna?

Elasticnost je manja od 1.

• Za koju traznju kazemo da je elasticna?

Elasticnost je veca od 1. ** jedinicna (normalna) elasticnost je tacno 1

• – 11) slika 5.1 str 91.

• – 7, b) – 8, c) – 9, d) – 10, e) – 11.

• Sta je ukupan prihod I kako se izracunava?

Iznos koji placaju kupci I primaju prodavci nekog dobra, iskazan kao proizvod cene dobra I prodate kolicine. Izraz za izracunavanje ukupnog prihoda je = P*Q ,odnosno cena dobra pomnozena sa prodatom kolicinom dobra.

• Sta se desava sa velicinom ukupnog prihoda u slucaju neelasticne krive traznje?

Kod neelasticne krive traznje, povecanje cene dovodi do smanjenja trazene kolicine koje je proporcionalno manje. Zato se ukupan prihod (proizvod cene I kolicine) povecava.

• Sta se desava sa velicinom ukupnog prihoda u slucaju elasticne krive traznje?

Kod elasticne krive traznje, povecanje cene dovodi do smanjenja trazene kolicine koje je proporcionalno vece. Zato se ukupan prihod (P*Q) smanjuje.

• Definisite pojam dohodne elasticnosti traznje.

Dohodna elasticnost pokazuje kako se trazena kolicina menja kada se promeni dohodak potrosaca.

• Navedi izraz za izracunavanje dohodne elasticnosti traznje

D.E.T.= % Δ trazene kolicine / % Δ dohotka

• Definisi pojam unakrsne elasticne traznje

Prikazuje u kojoj meri trazena kolicina nekog dobra menja kada se promeni cena nekog drugog dobra.

Page 10: Kolokvijum-1

• Navedite izraz, formulu za izracunavanje unakrsne elasticnosti traznje

U.E.T. = % Δ trazene kolicine dobra 1 / % Δ cene dobra 2

• Nacrtajte grafikon savrseno neelasticne ponude (elasticnost = 0)

Str 99 slika 5.6 pod a)

• Nacrtajte grafikon savrseno elasticne ponude (elasticnost = ∞)

Str 99 slika 5.6 pod e)

• Nacrtajte grafikon neelasticne ponude (elasticnost < 1 )

Str 99 slika 5.6 pod b)

• Nacrtajte grafikon jedinicno elasticne ponude ( elasticnost =1)

Str 99 slika 5.6 pod c)

• Nacrtajte grafikon elasticne ponude ( elasticnost > 1)

Str 99 slika 5.6 pod d)

• Kako se izracunava cenovna elasticnost ponude?

Prikazuje u kojoj meri ponudjena kolicina nekog dobra reaguje na promenu cene tog dobra.

C.E.T. = % Δ ponudjene kolicine / % Δ cene

Ponuda, Traznja I Politika Vlade

• Sta podrazumeva pojam kontrole cena?

Drzava nekad kontrolise cene ubacivanjem plafona ( gornjeg limita ) ili praga ( donjeg limita ) cena.

• Sta znaci maximiranje cena a sta utvrdjivanje donje granice cena?

Page 11: Kolokvijum-1

Plafon/prag

• Koji su to ishodi moguci kad drzava uvede maximalne cene?

2 ishoda:

Prvi : plafon cene je veci od ravnotezne cene I on nema uticaja na trziste, pa trziste moze da ostvari ravnotezu ponude I traznje (neobavezujuce ogranicenje)

Drugi: plafon cene je manji od ravnotezne cene(obavezujuce ogranicenje). Sada dolazi do pomeranja trzisne cene do maximalne dozvoljene cene i [ri toj ceni trazena kolicina premasuje ponudjenu kolicinu I dolazi do manjka.

• Efekti obavezujucih maximalnih cena

Odg u pitanju 3) u drugom ishodu

• Kako utvrdjivanje donje granice cena utice na ishode trzista?

Ponovo dva ishoda – obavezujuci I neobavezujuci.

Neobavezujuci je kada je minimalna cena (prag) ispod ravnotezne cene i taj prag nema uticaja na trziste.

• Koji su efekti obavezujucih minimalnih cena?

Kada drzava nametne prag cene koji je visi od ravnotezne cene – trziste mora da se prilagodi. Sile ponude I potraznje pmeraju cenu ka ravnoteznoj tacki ali kada trzisna cena dodje do praga – nastaje “visak”

//gornji (plafon) limit stvara manjak, donji (prag) limit stvara visak

• Kako porezi uticu na trziste ishoda?

Porez na dobro stvara razliku izmedju cene koju kupci placaju I cene koju prodavci ostvaruju. – npr kupci placaju vise a prodavci naplacuju manje za jedno isto dobro.

• Sta je to poresko opterecenje I sta prikazuje?

Nacin na koji se teret poreza deli medju ucesnicima na trzistu. Ko snosi koliki teret kada drzava nametne porez.

• Kako se dele poreska opterecenja I od cega zavise?

Osnovna podela je po tome kome se namecu - kupcima ili prodavcima. Zavisi od cenovne elasticnosti

Page 12: Kolokvijum-1

ponude I traznje sa da (veci) teret snosi ona strana trzista koja je manje elasticna jer je toj strain trzista teze da reaguje na porez.

• Kako glasi opste pravilo podele poreskog opterecivanja?

Teret poreza uglavnom snosi ona strana trzista koja je manje elasticna je je toj strain trziste teze da reaguje na porez promenom prodate ili kupljene kolicine.**

Troskovi Proizvodnje

• Definisi pojam ukupnog prihoda.

Iznos koji neko preduzece ostvaruje na osnovu prodaje svog outputa

• Definisi pojam ukupnog troska proizvodnje?

Trzisna vrednost inputa koje neko preduzece koristi u proizvodnji.

• Sta je to profit?

Razlika izmedju ukupnog prihoda I ukupnog troska

• Kakvi su to explicitni a kakvi su to implicitni troskovi?

Explicitni – troskovi inputa koji preduzecu namecu novcane izdatke

Implicitni – troskovi inputa koji preduzecu NE namecu novcane izdatke

• Sta je ekonomski a sta je racunovodstveni profit?

Ekonomski – razlika izmedju ukupnog prihoda I ukupnog troska, ukljucujuci I explicitne I implicitne troskove

Racunovodstveni – razlika izmedju ukupnog prihoda I ukupnog explicitnog troska.

• Zasto je ekonomski profit manji od racunovodstvenog?

Slicno kao kod oportunistickog troska – ekonomski profit ukljucuje implicitne troskove pa je racunovodstveni PROFIT veci.

Page 13: Kolokvijum-1

• Sta je to proizvodna funkcija? Nacrtaj grafik

Odnos izmedju kolicine inputa koji se koriste u proizvodnji nekog dobra I kolicine outputa tog dobra.

Grafik na slici 13.2 str 252

• Sta nam pokazuje proizvodna funkcija?

Iz grafika proizvodne funkcije se vidi da ona postaje sve ravnija kako se input povecava – sto ukazuje na opadajuci granicni proizvod. Imati uvek vise radnika ne znaci da ce oni proizvesti vise nekog dobra – ( u jednom trenutku ce poceti da smetaju jedan drugom ) .

• Definisi pojam marginalog proizvoda.

Pokazuje promenu u ukupnom obimu proizvodnje koja je nastala zbog toga sto je zaposlenost porasla za 1 radni sat.

• Pojam opadajuci marginalni proizvod?

Povecanje broja radnika,smanjuje granicni proizvod.

• Navedite osnovnku karakteristiku marginalnog proizvoda.

Granicni proizvod – povecanje outputa do kojeg dolazi usled dodatne jedinice inputa. Granicni proizvod nekog inputa se smanjuje s povecanjem kolicine inputa (opada).

• Navedite osnovnu podelu troskova proizvodnje.

Fiksni i varijabilni

• Kakvi su fixni a kakvi variabilni troskovi?

Fixni troskovi se ne menjaju s kolicinom proizvedenog outputa.

Variabilni troskovi se menjaju zavisno od kolicine proizvedenog outputa.

• Cemu su jednaki ukupni troskovi proizvodnje?

Jednaki su iznosu koje preduzece placa da bi pribavilo dodatna sredstva.

• Navedite izraz, formulu sto cini ukupne troskove.

Trzisna vrednost svih inputa koje neko preduzece koristi u proizvodnji

Page 14: Kolokvijum-1

TC = FC + VC

• Definisi pojam ukupnog prosecnog troska

Ukupan trosak podeljen sa kolicinom outputa.

• Navedite izraz, formulu za irazcunavanje prosecnog ukupnog troska

ATC = TC / Q

• Na grafiku nacrtajte krivu prosecnog ukupnog troska

Slika 13.7 str 261 najbolje I najsire nacrtano (kratkorocan I dugorocan ATC)

• Definisi pojam granicnog troska?

To je povecanje ukupnog troska do kojeg dolazi usled proizvodnje dodate jedinice outputa.

• Definisi pojam marginalnog troska

Povecanje ukupnog troska do kojeg dolazi zbog dodatne jedinice proizvodnje

• Navedite izraz, formulu za irazcunavanje marginalnog troska

MC = ΔTC / ΔQ

• Sta nam pokazuje marginalni trosak?

Koliko ce se ukupni trosak promeniti kada preduzece promeni nivo svoje proizvodnje.

• Kakav je odnos izmedju marginalnog I prosecnog troska? (prosecan ukupni trosak ? )

Prosecni ukupan trosak nam daje trosak jedne jedinice / marginalni trosak nam daje trosak “jos jedne jedinice”.

• Navedi tri vazne karakteristike krivih troskova

-rastuci granicni trosak

-kriva prosecnog ukupnog troska u obliku slova U (visok za niske nivoe outputa – smanjuje se do efikasnog obima – onda opet raste za visoke nivoe outputa)

Page 15: Kolokvijum-1

-odnos izmedju granicnog troska I prosecnog ukupnog troska (dokle god je MC (granicni trosak) manji od AC (prosecnog troska) – prosecni trosak ce opasti. Ako je MC veci od AC – prosecni trosak ce rasti.

• Pojam efikasnog obima traznje?

To je kolicina outputa koja minimizira prosecan ukupan trosak.

• Definisi pojam ekonomija obima.

Osobina da dugorocni prosecni ukupni trosak opada s povecanjem outputa.

• Definisi pojam dezeknomija obima.

Osobina da dugorocni prosecni ukupni trosak raste s povecanjem kolicine outputa.

• Definisi pojam konstantnog prinosa (od obima)

Osobina da se dugorocni prosecni ukupni trosak ne menja s promenom kolicine outputa.

• Izracunavanje prosecnog prihoda?

Prosecan prihod = P*Q/Q

• Cemu je jednak prosecan prihod savrsene konkurencije?

U uslovima savrsene konkurencije,prosecan prihod je jednak ceni dobra.

• Navedi izraz za izracunavanje i def pojam marginalog prihoda?

MR = ΔTR /ΔQ Promena ukupnog prihoda koja nastaje prodajom dodatne jedinice proizvoda.

• Kada konkurentno preduzece maksimizira profit?

Preduzece maksimizira profit ako proizvodi kolicinu za koji je marginalni prihod jednak marg. trosku.

• Kada konkurentno preduzece privremeno obustavlja proizvodnju?

Obustavlja proizvodnju ako je prihod koji ostvaruje od proizvodnje manji od njegovih varijabilnih troskova.

• Kada preduzece izlazi sa trzista?

U drugom roku, preduzece izlazi sa trzista ako je prihod koji ostaruje od proizvodnje manji od njegovih ukupnih troskova.

Page 16: Kolokvijum-1

• Zasto nastaju monopoli?

3 glavna uzroka:

VLASNISTVO nad kljucnim resursomDRZAVA daje jednom preduzecu pravo da proizvodi neko dobroTROSKOVI proizvodnje cine jednog proizvodjaca efikasnijim u odnosu na veliki br. proizvodjaca

• Pojam prirodnog monopola?

Neka grana je prirodni monopol kada je jedno preduzece u stanju da celo trziste snadbeva dobrom ili uslugom uz nize troskove nego sto bi to mogla da ucine dva ili vise preduzeca.

• Navedi neke mere ekonomske politike u borbi protiv monopola?

1.pokusajem da monopolizovane grane ucini konkurentnijim.

2.regulisanjem ponasanja monopola

3.pretvaranjem nekih privatnih monopolskih preduzeca u javna preduzeca

4.ne cineci nista

• Pojam cenovne diskriminacije?

Je poslovna praksa prodaje istog dobra razlicitim kupcima po razlicitim cenama,iako su troskovi proizvodnje tog dobra isti za oba takva kupca.

Page 17: Kolokvijum-1