44
8/14/2019 Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet http://slidepdf.com/reader/full/oktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1/44

Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 144

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 344

GLAVNI I ODGOVONI UEDNISean ĐERSIMOVIĆFAULE Igor IVAŠOVIĆEKONOMIJA Veljko BOJOVIĆ Ivana TODOROVIĆDUŠVO Bojana ANDIĆMOZAI amara BEOČANIN Mira OBENIĆP IM Ivana MANDIĆ Milica JOVANOVIĆFOOGRFIJA Sveozar KRDŽIN

Iva OJČIĆ

DIZAJN amp PrePress Damjan DOBILA Vladan MILOSAVLJEVIĆriD sudio Beograd wwwsudioridne

ČLANOVI EDACIJE Dušan VOJNOVIĆaarina ILIĆ aarina SAVIĆ BojanaMAOVINOVIĆ Nenad UŽIĆ SandraBALI Jelena MALEIĆ Ana PEŠIĆIvana OVAČEVIĆ Nena BEČIĆMara LUOVAC Marija OMIĆ AlanOVAČEVIĆ Marija PANOVIĆ MarkoOVAČEVIĆ Nikola NIIOVIĆ

Sofija ĐUOVIĆ Milica IVIĆ LukaMILADINOVIĆ Marko ĐENADIĆ aarinaOVČIĆ Filip LUIĆ Aleksa DOIĆ NikolaMAOVIĆ Marko SOJANOVIĆ Sanja VUMIOVIĆ Nenad JEVOVIĆ

LEOI Maja ILIĆ Milica POŠEVSI

bdquoMonopolListrdquoČasopis sudenaa Ekonomskog akuleaamenička 6 11000 Beograd Srbijaeleon + 381 11 30 21 196monopollisgmailcom wwwmonopolliscom

GLAVNI I ODGOVONI UEDNISean ĐERSIMOVIĆeleon +381(0)65 2200 424seandjergmailcom

MENADŽEDušan VOJNOVIĆeleon +381(0)63 7329 829dusanvojgmailcom

UVodNIk

m e m b e r o f

SadržaJ

CIP - KALOGIZACIJA U PUBLIKCIJINarodna biblioeka Srbije Beograd

378MONOPOLLISGlavni urednik Goran Javorac-199 br 1- - Beograd(amenička 6) Sudenska UnijaEkonomskog akulea u Beogradu199 - - 28cm

ISSN 182-3450=MONOPOLLISCOBISSS-ID 117255180

f

a k U l t e t

e k o N o m I J a

d r U š t V o

m o z a I k

4 UredNIčka StraNa 5 StUdeNtSkI ProteSt6 INterVJU Sa dekaNom7 StUdeNtSke orgaNIzacIJe8 IN memorIam I VodIč za NoVaJlIJe9 eraSmUS10 SPort Na ekof-U I StUdeNtI za SloBodU

11 StUdIraNJe U SloVačkoJ12 SrBIJa za mlade14 BUdI U tokU16 traNzIcIJa 17 UredNIčka StraNa 18 INterVJU Sa Halom VarIJaNom19 aIr SerBIa 20 PIroV oPoraVak SrPSke PrIVrede21 roNald koUz22 toJotIN NoVI keIretSU23 frederIk BaStIJa 24 BItcoIN25 SocIJalNo PredUzetNIštVo26 UredNIčka StraNa 27 Sećaš lI Se dolI Bel28 maNIPUlacIJa

29 rUšImo NoVe lIdere30 INterVJU Sa NemaNJom JaNIčIćem31 doBrodošlI U VelIkU BrItaNIJU32 šarm I lIderStVo33 aNkSIozNoSt34 zadUžBINe U BeogradU35 UredNIčka StraNa 36 HaBzBUrzI37 emocIoNalNa INtelIgeNcIJa 38 međUNarodNI VoloNterSkI kamP39 PoP kUltUra 40 krItIka daNašNJeg drUštVa I z aBaVNa StraNa 41 zaBaVNa StraNa 42 atelJe 212

Siže nam nova generacija brucoša eklo bi se u veoma nezgodno vreme Novi minisri finansija i privrederazmaraju smanjenje poreskog operećenja zarada ali posavlja se pianje kako nadomesii pad prihodaPrva lekcija koju će naši brucoši naučii iz Menkjuove knjige je ndash nema besplanog ručka Simulans zazapošljavanje radnika je naročio skup ako se ima u vidu da u koneksu zabrinjavajućeg javnog duga nijedovoljno ni zadržai posojeći fiskalni defici već ga reba smanjivai egisrovana zaposlenos je najnižau isoriji i goovo da su izjednačeni broj zaposlenih i broj penzionera Naši brucoši mogu se zapiaikakva im je budućnos čak i da seknu diplomu u čije mukorpno osvajanje ek kreću u je i sudenskiproes proiv raznih novih namea koje naš akule uvodi a čija je opravdanos veoma diskuabilna Naši brucoši dočekani su nekom vrsom vanrednog sanja punim dvorišem nezadovoljnih sudenaa koji suspremni da blokiraju akule ukoliko zareba I pored svega ja im preporučujem da hladne glave krenu saučenjem da redovno pohađaju časove predavanja i vežbi jer će ako najbolje spremii ispie I da ne brinuSudensko doba je najlepše doba u živou pravi problemi kreću ek kasnije Dragi brucoši dobrodošli naEkonomski akule i želim vam srećan počeak sudiranja

ČASOPIS MONOPOLLIS JE OSNOVAN OD SRNE SUDENSE UNIJE EONOMSOG FAULEA

Stefan ĐERASIMOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 444

4

fakUltet Urednička strana

Neko mi je jednom prilikom davno rekaorsquorsquoSinko nemoj da porošiš baš sve šo si sekaorsquorsquoUpozorenje i save na mesu ja na velikom esu

I ako sve šo sam eškom mukom ušekrsquooZavršilo je po kaanama i diskoekama raznim

U minui načinih pivske flaše praznimDok sam klinke iz kraja šmekrsquoo

Zadnji dan škole drušvo i suze radosnice krećuDok se sveska iz srpskog našla u smeću

A ja reših da na jednom mesu nađem sreću Ali sam nažalos e godine budžeu zapalio sveću

Prijemni prođe sruših se krsquoo Berlinski zidOd oga me je jeza prošla i susigao sid

Niša od veselog sausa na ejsuSedoh sa mojima i rekoh da mi vode donesuI konačno s eškom mukom izusih u besu

rsquorsquoZeznuše me glupa pianja na esuMaori izgleda da ćeš morai da drešiš kesursquorsquo

eva u neverici a ćale se ne uznemirava zbogog sanja

Već sa nepoljuljanom sigurnošću velirsquorsquoHm razmišjam i moram i priznai

sineDa o nikakav problem nije

Daćemo i ih so somaNajbinija i je a diplomarsquorsquo

A ja ga pogledah mrkorsquorsquoMa ćale bolje da odem u pečal-

buDa ne bih ovde crkrsquoorsquorsquo

Prenebegne i on moju žalbuI ponosno i odlučno reče

rsquorsquoSine dosa s im višeIma dovoljno nezadovoljene ržišne

niše

Znam da i ovo zvuči kao klišeao kad se mikro i makro susreću Ali ako se Lagranž sa brojkama mogao snaći

I i ćeš u preduzećuZao moje vreme više s im ne raćirsquorsquo

Zbogom more niša od sudenskoga domaa me je činjenica pukla krsquoo udar groma

Leo mi prolee u repaju okaSigao prvi dan aksa

Okupiće se u amfiearu mnogo olkaZavrši se predavanje puna uisaka glavaBogme pomislih biće meni ovde srava

Odoh na šaler uverenje mi rebaMnogi popus za sudene iza ugla vreba

Avaj i dalje mi u glavi odzvanjaOd prodornog šalerušinog dranja

rsquorsquoNema uverenja sa aksaDok se ne plai admin aksarsquorsquo

Vraćam se busom kući iznerviran u saruad me neko grubo za rame prodrmusa

rsquorsquoDobar dan imae karursquorsquoeče dosadni konrolor BusPlusaPrva nedelja aksa reakcije razne

Od brucošijada me polako susižu kazneZovem oraka piam za neki grafikon A on meni opušeno

rsquorsquoČoveče o zna i najveći moronI još jednu svar zapami

Mada je o jasno svakoj budaliNajbinija svar u mai

Su i dierencijali i inegralirsquorsquoZbog ogromne nepažnje

Pogrešno ću nacrairivu ponude i ražnje

Sećam se očevih rečirsquorsquoSlušaj sine aino

Solica se zagreva kičma sesavija

ažu žena je krsquoo vinoBolja je šo je sarijarsquorsquo

I ako me leđa bole glavezavučene

Plašim se poremećaja diskushernije

Zbog jedne nenaučeneSaisičke vremenske serije

Niša od mog imskog vođsva

Bez znanja dvosrukog knjigovodsvaI ako sve dok bol ne splasnePopu propale sraegijske alijanse

Moram vam iskreno rećiDa sam se u međuvremenu navikrsquoo

A da vi ne brinee oliko Jer čak iako budee malo spavali

Podele u knjigama s eškoćom razgraničavali A sebe vremenski ograničavaliSve šo EOF-u budee davali

Vraiće vam se onolikooliko budee ulagali

BrUcoške dIleme Nade

StraHoVI I treme

Piše Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 644

6

FAKULTET

Stiže nam nova generacijastudenata koju mučetipični brucoški problemiSa dekanom Ekonomskogfakulteta profesoromBranislavom Boričićemrazgovarali smo o tome kakoldquoizlečitirdquo ove dečije bolesti ali i

o mnogim drugim temama

ML Ekonomski fakultet u Beogradu prošlegodine je proslavio 75 godina postojanja isvi znamo zbog 983309ega je Prvi Da li nam mo-žete re983303i šta je ono što ga 983309ini PravimBB o je više od puke igre reči Mi smo laquopra- viraquo i zao šo smo prvi u regionu dakle pioniriu mnogim poduhvaima u oblasi nauke i obra-zovanja ali smo laquopraviraquo i zao šo smo po svimpokazaeljima najbolji akule u oblasi kojomse bavimo

ML Stiže nam nova generacija brucošakoje Vi kao profesor veoma dobro pozna-jete Šta biste im savetovali u pogledu na983309inau983309enja pristupa predmetima i svakodnev-nim obavezama budu983303i da je fakultet pot-puno novo poglavlje u njihovom životuBB Save je sasvim pros i sadržan je u jednoj jedinoj reči POSVEĆENOS ada se danaspre podne posvećeno bavie izučavanjem jed-nog predmea a posle podne se popuno po-svećeni nekoj sasvim drugoj akivnosi onda niu jednom ni u drugom slučaju uspeh ne može

izosai Posvećenos podrazumeva sopsvenuiskrenos i emeljnos Ukoliko ako ne radie već površno oaljae obaveze onda nema uspe-ha ili je on krakoročan

ML Na našem fakultetu zaživeo je sistemupisa bodova umesto upisa godine Da li jeto bolje rešenje i zbog 983309egaBB o je nešo šo nam je donela reorma iovakav način za one posvećene ima mnogeprednosi u odnosu na rdquoupis godinerdquo jer je flek-sibilniji i pruža veće mogućnosi individualnogizbora

ML Kakvi su efekti bolonjske reforme naEkonomskom fakultetu Da li se skratilo pro-se983309no vreme studiranja poboljšale ocene

BB eško je dai u ocenu i povezai činjeniceek nam druga generacija ove jeseni diplomi-ra po akrediovanim programima Pomaci uovom domenu su veoma spori i u njihovominiciranju u realizaciji nam je dragocena pomoćsudenaa

ML Još uvek nije zaživela puna primenabolonjske reforme u smislu neophodnih60 ESPB bodova da bi student zadržao sta-tus finansiranja iz budžeta Da li mislite daje mogu983303e u kra983303em roku da i ova odredbazakona zaživi Zbog 983309ega se studenti i pro-fesori toliko sporo bdquouhodavajuldquo u njenojprimeniBB Za godinu dana barem ako predviđaZakon prelazimo na režim rdquočise godinerdquo za budžesko sudiranje i čeiri ispina roka Mi-slim da je o preuranjeno i da bi mnogi akuleiUniverziea u Beogradu imali drasičan pad broja budžeskih sudenaa šo bi ih dovelo u još eži maerijalni položaj šo bi dalje rezuli-ralo padom kvaliea sudija

ML Poznato je da je problem nezaposleno-sti najve983303i ekonomski problem u našoj zem-lji Kako se u toj situaciji snalaze diplomcinašeg fakultetaBB Prijano smo iznenađeni činjenicom dase uprkos krizi naši diplomci još uvek dobrozapošljavaju u ima jedan podaak koji službaza zapošljavanje daje o hiljadama nezaposlenihekonomisa ali se iza oga kriju diplomci pri- vanih akulea koje je ržiše rada već prepo-znalo kao nepoželjan kadar

ML Iz godine u godinu sve je ve983303e intere-sovanje diplomaca za upis master studijaDa li 983303e uskoro master diploma postati stan-dard koji 983303e ve983303ina poslodavaca zahtevatiBB o već jese sandard Na primer ne mo-

žee radii u srednjoj školi bez maser diplomeProblem je sa rdquoprekvalifikacijomrdquo preko mase-ra Neko završi jedan akule (4 godine) a za-im maser (1 godinu) u sasvim drugoj oblasii predsavlja se kao aj rdquodrugirdquo Biće porebnodosa vremena da se o prevaziđe

ML Sti983309e se utisak da su master studijskiprogrami na našem fakultetu preobimnijer ve983303ina studenata ne diplomira u rokuDa li se planira njihova reformaBB U pravu se adili smo cele prošle škol-ske godine na raserećenju sudijskih maserprograma i kao rezula imamo verujem kva-liene i manje zahevne programe Sa njimapočinjemo 2014 godine ali ćemo uskoroposojećim sudenima predočii mogućnosiprelaska na e nove programe koji su u velikojmeri kompaibilni sa posojećim programimaako da niko od sudenaa zaečenih na masersudijama ne bi rebalo da se žali na rdquovišak oba- vezardquo

ML Naš Univerzitet kona983309no je ušao i naprestižnu Šangajsku listu kao jedan od 500najboljih svetskih univerziteta Da li sti983309eteutisak da se kvalitet visokog obrazovanjakod nas poboljšao i koji su najve983303i izazovipred namaBB Univerzie u Beogradu je oduvek bio vi-soko rangiran i respekabilan u sveu i od ovegodine je među 400 najboljih i najbolji u regi-onu Pad je usledio okom poslednje decenijeprošlog veka kada su nas pogodile eške neda-će i evo sada Univerzie u Beogradu se vra-ća u porodicu visoko cenjenih visokoškolskihusanova svea I o je primer kako se promeneu nauci i obrazovanju sporo odvijaju Poučan jeakođe podaak da je Univerzie u Beograduu polju maemaike rangiran medju najboljih150 univerziea svea jer je maemaika oblaskoja manje zavisi od invesicija nego šo su ona primer hemija medicina ili drušvene nau-ke pa je moguće da neka siromašna zemlja po-

pu naše u ima ako dobre rezulae i posedujenaučnički poencijal Drugim rečima većaulaganja u obrazovanje bi nas vroglavo iznelameđu prvih 200 univerziea svea

Stefan ĐERSIMOVIĆ

Intervju sa dekanomprof dr Branislavom Boričićem

PoSVećeNoSt

Pre SVega

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 744

7

fakUltetStudentske organizacije na EKOF-u

Drage kolege brucošidobrodošli na Ekonomskifakultet Upisom ovogfakulteta dobili stepriliku da radite na svomobrazovanju koje ćevam verujem donetiprofesionalni i lični uspehKao starija koleginicaznam da ćete imati pregršt

obaveza ali svakakovam savetujem da ustudentskim danima nepropustite mnogobrojnevannastavne aktivnostiorganizovane od straneorganizacija i studentskogparlamenta na našemfakultetu

SPEKOFSudenski parlamen Ekonomskogakulea Univerziea u Beogradu

jese organ akulea i predsavničkoelo sudenaa Članovi Sudenskogparlamena su sudeni sve čeiri godinei maser sudija birani od srane kolegasa svojih godina Manda članova rajegodinu dana i počinje u okobru a izborise radicionalno održvaju u aprilu mesecuSPEKOF se sasoji iz 4 resora koji svojimzajedničkim radom pomažu osvarenjumisije i vizije To su esor za nasavu iispie esor za sudenski sandard esorza sručno usavršavanje i praksu i esor zaodnose sa javnošću Kroz niz akivnosiovih resora parlamen se rudi da izvršipoziivan uicaj na sudene i na vođenjeakivnog sudenskog živoa Pored ovogaSPEKOF realizuje dva velika projekapoznaija pod nazivima KONSEK i

Upoznaj EKOF U narednom perioduSPEKOF planira da sve dobre akivnosii dalje organizuje ali pored njih uvede i

niz novih Članovi parlamena veruju daće sudeni bii zadovoljni radom isog iporučuju da su uvek ovoreni za sve vašepredloge i sugesije

SSEFSavez sudenaa Ekonomskog akulea

je najsarija organizacija na akuleukoja posoji od 1937 godine ČlanoviSaveza mogu bii svi redovni sudeninašeg akulea prolaskom moivacionoginervjua Danas je Savez modernasudenska organizacija sa velikim brojemakivnosi kako na samom akuleu akoi van njega Članovi Saveza svake godineučesvuju u radu Sudenskog parlamena

boreći se za prava sudenaa i poboljšanjenjihovog sandarda Ono čime se SSEFposebno ponosi jesu vannasavneakivnosi i projeki koje realizuje

Na prvom mesu o je Konerencijasudenaa ekonomije koja se većradicionalno čevru godinu zaredomodržava na Zlaiboru ove godine održaćese krajem novembra Konerenciju uvekposei preko 500 sudenaa a o kvalieunavedene Konerencije najbolje govori

veliki broj cenjenih predavača popuresornih minisara predsednika najvećihkompanija i uglednih proesora koji sei ove godine očekuju Još jedan velikiprojeka SSEF-a koji se realizuje većpreko 40 godina i za koji svi sudeni

kažu da je neponovljivo iskusvo jeEKONOMIJADA Ova sporsko-edukaivna maniesacija se održavasvake godine u maju i privlači preko1000 sudenaa sa ekonomskih akuleakako iz Srbije ako i iz svih bivših

jugoslovenskih republika OvogodišnjaEkonomijada koja se održala u Ulcinjupamiće se kao jedna od najboljih Porednavedenih projekaa izdvojićemo i Školusranih jezika koja se realizuje u saradnjisa upravom akulea Takođe SSEForganizuje i žurke koje su inače najboljeocenjene na Beogradskom univerzieua koje se pod brendom PVA i PRVAodržavaju na najpopularnijim mesima ugradu

SUEFSudenska unija Ekonomskog akuleaosnovana je 1996 godine u vremesudenskih proesa Od ada do danaskroz organizaciju je prošlo 10000ljudi Trenuno SUEF ima preko 300članova od kojih oko 60 učesvuje uradu organizacije SUEF-a ali i u raduSudenske unije Beograda i Sudenskeunije Srbije ad SUEF-a ogleda se ukoninuiranom poboljšanju uslova radai položaja sudenaa ali i u zasupanjuineresa isih zaim u promovisanju

ekonomske proesije ali i u realizacijiakcija od drušvenog značaja TakođeSUEF sarađuje sa brojnim naučnimkulurnim i sudenskim organizacijamau zemlji i inosransvu i nasoji dasudene uključi u ise Pored ovogaSudenska unija našeg akulea radi i napoboljšanju kvaliea sudija organizujućimaniesacije edukaivnog karakera

Jedna od njih jese Konerencija sudenaaekonomije Njihov prvi događajkoji će organizovai ove godine jeseBrucošijada koja

će se radicionalnoi ove godine održaina Beogradskommoru - Adi Ciganliji18102013 u klubulsquorsquoTajm aursquorsquo a kojaće okupii brucoše isve osale sudeneradi njihovog boljegupoznavanjaPored ovihorganizacija naakuleu posoje

još i organizacije AIESEC Markeingradionica i Debaniklub (Budi uoku) kao iredakcija časopisakoji upravo držie u rukama -

MonopolLisrdquo Verujem da će vamsve ove inormacije bii od korisi Ine zaboravie ukoliko suradan želieda budee uspešni ekonomisi koji ćeupravljai kompanijama prvo moraenaučii da upravljae svojim vremenomo jes da ga imae za sve i za predan rad

i za dokolicu

Milica JOVANOVIĆ

HaJde da Se UPozNamo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 844

fakUltet

8

In memoriam

Branko Medojevićnajpoznatiji kao profesorpredmeta Osnoviekonomije ali i kao bivšidekan Ekonomskogfakulteta iznenada jepreminuo 2 jula 2013godine u 63 godini Ostavio

je u tugi mnoge studente ikolege sa fakulteta

Dr Branko Medojević rođen je 1950godine Dokorirao je na Ekonom-skom akuleu 1983 godine dok

je za redovnog proesora predme-a Poliička ekonomija (adašnji naziv zaOsnove ekonomije) izabran 1994 godineOd ada nasavlja da korača velikim kora-cima i svoju karijeru upopunjuje čiavimnizom unkcija koje je obavljao za živoa

bio je Predsednik Savea (1987-1989)prodekan za finansije (1989-1991) pro-dekan za nauku (1996-1997) Moždanajbinija unkcija koju je obavljao poredzanimanja redovnog proesora je unkcijadekana i o u dva mandaa od 1997 do

1998 i od 2000 do 2002 godineSUEF mu se u okobru 1999 godine zahva-lio i o upravo preko ovog časopisa rekavši

Mada je među SUEF-ovcima kružila pričada je adašnji dekan prodr Branko Medo-

jević predsavljao umereno krilo vladaju-ćeg režima saradnja je bila zaisa uspešnai mi ga ovom prilikom javno pozdravljamoi pohvaljujemo Dobili smo prosorije e-leon redovno su održavani konsrukivnisasanci dobili smo učešće u radu klubaprosor za inerne prezenaciju na puu je

bio računarhelliprdquoFragmen inervjua koji je dao za Mono-pollisrdquo 2001 godineOsvrnimo se na prethodnu godinu oliko je ona bila uspešna za EOFŠo se iče kvaliea sudija uspeli smo da zasve predmee za sve čeiri godine donese-mo nove nasavne programe po sandardi-ma najpoznaijih evropskih i sveskih akul-ea Sada su u obavezi nasavnici da napišuodgovarajuće udžbenike (hellip) Uložili smoznačajna sredsva za ovaranje noveučionice u EC-u sa najnovijom generaci-

jom računara (hellip)Evo kakav je utisak profesor ostavio postudente i po 983309emu 983303e ga pamtiti

Uvek je znao da objasni gradivo uz pomoć

prakičnih primera Ja sam ga doživeo kao veselog inelekualca iako možda ne izgle-da ako na prvi pogledrdquo rekao je Vanja

ada nas je u A1 piao kako izgleda krivaražnje niko nije znao Onda je rekao bdquoBogs vama i anđeli Gospodnji - izreku koju jesalno izgovaraordquo rekao je Sean

Bio je vrhunski sručnjak i dobar preda- vačrdquo rekla nam je ukrako SofijaSvi koji ga poznaju kažu da je bio vrlo po-svećen svom pozivu i uvek je ežio ka bo-ljem Nema sumnje da je proesor Medoje-

vić osavio veliki rag na rad celog akuleai da će ga svi veoma dugo pamii

(u sledećem broju o Dragani Pokrajčić iRadeu iz sudenske službe)

Marija TOMIĆ

Upisali ste fakultet koji steželeli i sad ste spremni zanastavak školovanja Svivam kažu da je vam je životmaltene gotov da ćetemorati da učite non-stopi da se odreknete svegaPre nego što počnete dapaničite zapitajte sehellip kolikosu ove priče zaista i istinite

V erovano se prvi pu poseili akulekada se bili na pripremnoj nasavi ilikada se polagali prijemni ispi Moglise da primeie sudene koji se užur-

bano kreću i nose ascikle i obimne knjige

ladim se da se se zapiali - da li ja sve ovomoram da učim od korica do korica Ina-če šo su knjige obimnije o je bolje po vasobjašnjenja su dealjnija reba da se nauči ma-

nje od onoga šo zaisa piše a definicije su lak-še za učenje eške su za nošenje ako da nepreporučujem osim ako ne želie da dobijeelakši oblik skolioze Plus svi će vas na preda- vanjima gledai kao da se šenuli s uma i mi-

sliće da se ežak šreber Zaim sledeća pre-drasuda ako se ne ubijae od učenja nećeepoložii ispi id Ne Ako se rešili da budeeprosečan suden (pod im mislim da ne želi-e deseke pošo-poo) možee se sasvim lepoorganizovai i pod im mislim da možee imai vremena za hobi (ali samo jedan) za dečkadevojku drušvo i za žurku jednom mesečnoGledanje u plaon dok učierdquo nisam uraču-nala Nije neophodno ići na sva predavanjaali vežbe nikako nemoje propušai U prvedve nedelje idie na sva predavanja pa vidieša možee i sami da savladae Jedan bian sa-

ve nemoje odusajai unapred Videla samsvojim očima da je oliko sudenaa odusalood polaganja maemaike a poseili su moždasamo dva predavanja Preporučujem učenje u

manjim grupama ali sa ljudima koji zaisa želeda uče a ne da gube vreme jer o da se razu-memo možee i sami sa sobom akođe akoučie i kasnie par lekcija o nije niša srašnosamo gledaje da ne zaglibie duboko Vrlo je

bino da učie marljivo za sve kolokvijume oće vam bii odlična baza za sam ispiNajbinije u celoj priči je da ne obraćae punopažnje na priče rekla-kazala Svaki sudenna drugačiji način savlada određeno gradivoOni koji vode siromašniji drušveni živosvakako će naći više vremena za učenje aoni zaljubljeniji će verovano hvaai krivi-nerdquo Nemoje se pokolebai ako prva ocenane bude ekvivalenna uloženom radu i ru-du porebno je neko vreme dok se skroz neadapirae I da pokušaje da ne posanee jedan od onih sudenaa koji na zidu grupe

piaju ada aj i aj proesor ima prijem su-denaardquo zao šo sve piše na saju akuleaSrećan počeak učenja

Marija TOMIĆ

I NaJBolJI odlaze

Po BrUcošIma Se fakUltet PozNaJe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 944

9

FAKULTET

Da li ste znali da u Beograd

dođe u proseku 200 stranihstudenata u toku godineDa li ste se ikada zapitalikako se snalaze ko im izlaziu susret ko im pomaže dasavladaju kulturne šokovei jezičke barijere Jedna odorganizacija koja se zdušnozalaže za njihov prijatani nezaboravan boravak uBeogradu je ESN

ESN (Erasmus Suden Nework) je nepro-fina nevladina međunarodna organizacijapodržana od srane Asocijacije za mobilnosi Programa Evropske unije ESN je zasupljenu 36 evropskih zemalja sa sedišem u Briselui broji oko 12000 članova u 433 kancelariješirom EvropeESN BelUPgrade je najmlađa sekcija u mrežiosnovana sa ciljem da pruži pomoć sranimsudenima okom boravka i sudija u Beogra-du kao i u njihovoj inegraciji u naše drušvoESN BelUPgrade se preežno brine o soci- jalnom aspeku živoa inosranih sudenaarudeći se da ih upozna sa našom kuluromi običajima organizujući različie akivnosisporskog kulurnog i edukaivnog karake-ra ali naravno da sudenima izlazi u susre ina akademskom polju Sa druge srane ESNBelUPgrade pomaže domaćim sudenimakoji žele da odu na razmenu u inosransvoČlanovi organizacije unkcionišu po princi-pu bdquoSuden pomaže sudenursquorsquo i na aj načinodlazećim sudenima prenose svoja iskusvai povezuju ih sa lokalnim ESN sekcijama u ze-

mljama gde odlaze na razmenu

NAŠ TIMInicijaivu za osnivanje ESN grane u Beo-gradu pokrenula je Jovana Sanković su-denkinja - apsolven Ekonomskog akuleau Beogradu koja je danas i predsednik oveorganizacije Akivne članove čine mladiharizmaični druželjubivi komunikaivni iambiciozni sudeni sa različiih akulea uBeogradu a najviše sa EOF-a Oni su raspo-ređeni po različiim imovima ako da svakičini jedan deo organizacije i svi međusobnosarađuju na ispunjenju zadaih ciljeva unkci-onišući kao mini preduzeće

AKTIVNOSTI Avgusa ove godine je predsavljen projeka bdquoide or Your ighsrdquo čija je misija promo- visanje mobilnosi sudenaa Učesnici ovogprograma članovi ESN Inernaional vozeći bicikle na puu od Beča do Ankare eže da usvim gradovima kroz koje prolaze ukažu naprobleme mobilnosi koji u većoj ili manjojmeri uiču na osvarivanje vizije o raznovr-snosi Evrope punoj olerancije i inerakcijaUskoro će bii započea i realizacija projeka bdquoSocial Erasmusrsquorsquo koji ima humaniarni i eko-loški karaker kao i bdquoErasmus in Schoolrsquorsquo čija je ideja da se učenici srednjih škola upoznajusa razmenom i mogućnošću sudiranja u ino-sransvu onačno cilj je i da se podsaknuda već sada razmišljaju u om smerurenuno je u oku bdquoWelcome Weekrsquorsquo ndash ne-delja dobrodošlice za inosrane sudeneim je vredno radio na organizaciji različiihdešavanja i druženja sa ciljem upoznavanjasudenaa sa srpskom kulurom i osvarivanjanjihovih međusobnih konakaa ali i sa osa-lim sudenima iz SrbijeUsposavljen je i bdquoBuddy sysemrsquorsquo koji unk-

cioniše ako šo se svakom inosranom su-

denu dodeljuje po jedan član organizacijekoji mu soji na usluzi za sva pianja i pomoć uprvim nedeljama zivoa u Beogradu

ESN CARDESN card je jedan od projekaa ESN-a kojise sprovodi na međunarodnom nivou još od2004 godine Ona predsavlja člansku karuErasmus sudenske mreže i dokaz je pripad-nosi nekoj od ESN sekcija Međuim ESNkarica se korisi i kao karica koja omogu-ćava brojne popuse u mnogim gradovima izemljama Evrope a od skoro je dosupna i uBeograduorisnici ESN karice mogu da budu osobekoje su bile inernacionalni sudeni (prekoErasmus ili nekog drugog programa razme-ne) osobe koje su renuno sudeni na raz-meni članovi ESN sekcije ali i sudeni kojižele da ubiraju korisi pomenuih popusaarice su personalizovane i važe 12 meseciod dauma izdavanja

OTVORENA VRATA ESN BELUPGRADE Jedan od osnovnih ciljeva ESN-a jese pro-movisanje sudenske razmene kao i davanjesavea i inormacija o živou i sudiranju uinosransvu ako bise čuli iskusva iz prveruke pozivamo vas da nas poseie i raspiaese o mogućnosima odlaska na razmene kako bise se vraili u Srbiju bogaiji za još jedno ži- vono iskusvoESN BelUPgrade možee naći u pomoćnoj

prosoriji Ino room-a u ulici 1300 kaplara br2 (između nez Mihailove i Sudenskogrga do olarčeve zadužbine) uorkom ičevrkom od 14h do 18h kada su Ovorena vraaSvi zaineresovani sudeni su dobrodošliuz molbu da dolazak najave na sledeću imejladresu esnbelupgradegmailcomZa sve dodane inormacije o radu organiza-cije prijemu novih članova i za još mnogošoša možee nam se obraii puem ejsbuksranice ESN BelUPgrade ili na navedenuimejl adresu

Jovana MAKOVIĆ (ESN BelUPgrade)

Erazmus studentska mreža (ESN) Beograd

dožIVetI eVroPU kroz razmeNU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1044

Sportski klub Ekonomistrdquo

je osnovan aprila 2002godine On je pretečasvim ostalim sportskimorganizacijamaBeogradskog univerzitetaDugo je egzistirao kaoposebna sekcija uokviru Saveza studenataEkonomskog fakulteta dok(pomenute 2002 godine)na predlog tadašnjegdekana Branka Medojevićanije odlučeno da se klubregistruje kao samostalnaorganizacija

Drušvo renuno broji oko 130 ak-ivnih članova sudenaa kao i 600 bivših sudenaa Iako su mnogi bivši članovi sada uspešni privred-

nici ili sporisi nisu zaboravili klub i re-dovno pomažu projeke Ekonomisa Uokviru kluba unkcionišu sledeće sekcijemali udbal košarka (muška i ženska) od- bojka (muška i ženska) rukome (muški i

ženski) soni enis šah vaerpolo i pliva-nje a u oku je ormiranje ekipe u ženskomudbalu Svi kolekivni sporovi se akmi-če u Prvoj univerzieskoj ligi Beograda iEkonomis važi za jedno od uspešnijih iorganizovanijih zahvaljujući rezulaima uprehodnom perioduO uspesima bi se moglo pričai dugo Izdvo- jili bismo da je Ekonomis prehodne dvegodine bio ukupni pobednik Ekonomijadena kojoj učesvuje 12 akulea iz zemlje iokruženja Ako gledamo po sekcijama isi-če se ekipa malog udbala ndash ona je višesrukipobednik Univerzieske lige Ekonomijadei različiih međunarodnih urnira ošarka-šice su ove godine bile reće u Univerzie-skoj ligi Beograda dok su košarkaši izgubiliu finalu od ekipe FON-a Odbojkaši i od- bojkašice su prošle godine pobedili na me-đunarodnom urniru BES ukomeašicesu uzele iulu u upu sudenaa Beogradapre dve godine rukomeaši reće meso uUniverzieskoj ligi Beograda idMeđu isaknuim članovima drušva reba-lo bi isaći akuelnog popredsednika FSSZorana Lakovića i Nikolu Birača pomoć-nog renera Crvena ZvezdaSvi zaineresovani mogu da se prijave ukancelariji Saveza sudenaa koja se nalaziu prizemlju pored čiaonice Ukoliko ne že-

lie da se bavie sporom ili smarae da nisedovoljno alenovani možee da se priklju-čie navijačkoj grupi Eko arelrdquo koja jesalno uz najbolje sporise svog akulea

Nebojša ANTONIJEVIĆ Nenad UŽIĆ

fakUltet

10

Sport na Ekof-u

mI PIšemo IStorIJU

Sve vesti vezane zauspehe sportskih ekipaEkonomskog fakulteta

kao i informacije otome kad i gde igraju

najbolji sportisti EKOF-amožete saznati na sajtu

SPORTINDEKSRS

tokom poslednje sveske eko-nomske krize poverenje u ržišei cenovne mehanizme je drasič-

no poljuljano Nepredviđeni ineizbežni po mišljenju mnogih eko-nomisa kolaps finansijskih ržiša do- veo je do drasičnog pada akivnosi urealnom sekoru Kreaore ekonomskihpoliika ovakav razvoj događaja navodina zaključak da je dodana državna in-ervencija i regulacija makar u finansij-skim sekorima neophodna u smislu dase ržiše mora bdquopopraviildquo bdquoŠa Vi misli-eldquo pianje je sa kojim je nasala ideja oosnivanju neprofine i nepoliičke orga-nizacije edukaivnog karakera Sudeni

za Slobodu - Ekonomski akuleMada ne kriju da je njihov sav da ržiš-ni mehanizam unkcioniše da je kriza bila predvidljiva da se mogla izbeći i

da inervencionizam nije rešenje većuzrok krize Sudeni za Slobodu nagla-sak savljaju na ovorenoj debai o ovim

i drugim pianjima ekonomske poliikekod nas i u sveu Njihovi primarni ci-ljevi su razmena mišljenja i ideja su-denaa kroz dijalog edukacija ljudi označaju ržišnog mehanizma i individu-alnih sloboda za zdravo unkcionisanjedrušva pomoć sudenima ekonomijeda unaprede svoje kriičke savove oekonomskoj poliici kroz upoznavanjeheerodoksnih ekonomskih eorija Vodeća vrednos Sudenaa za Slobodu- Ekonomski akule jese kao šo se iznaziva organizacije može zaključii slo-

boda pojedinca ograničena slobodomdrugih pojedinaca Analize i razmara-nja ekonomskih enomena u skladu susa navedenim vrednosnim sudom ili su

čemu se najčešće i sremi popuno oslo- bođene vrednosnih sudovaSudeni za Slobodu posoje u celom

sveu a na našem akuleu su prisuniod ove godine Sada je i sudenima saEkonomskog akulea u Beogradu pru-žena mogućnos da se bolje upoznaju saidejama slobodnog ržiša i miovimakoji su usmereni na umanjenje važnosii ačnosi ovog koncepa U okobru ćeSudeni za Slobodu održai prvu pre-zenaciju na našem akuleu na kojusu pozvani svi zaineresovani sudeniDealji o prezenaciji biće objavljeni naejsbuk sranici htpswwwacebo-okcomSudeniZaSloboduE Očeku-

jemo vas i nadamo se da ćemo napredo- vai kroz razmenu ideja

Luka M ILADINOVIĆ

StUdeNtI za SloBodU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1144

11

FAKULTET

Prvi put je neko u skorijojistoriji EKOF-a bio nastudentskoj razmeni

u Bratislavi tako da ćuu nastavku teksta datiekskluzivne informacije ostudiranju u ovom gradu

NA POČETKUMoja živona priča vezana za sudensku raz-menu u Slovačkoj počela je ebruara a završi-la se juna ove godine U Braislavu sam sigaonakon 9 sai puovanja Na auobuskoj sanicime je dočekala koleginica iz Buddy sysem-a(sisem podrške sranim sudenima) a po-moć lokalnog sudena u počeku je nepro-cenjiva Bio sam jedini sipendisa CEEPUSprograma među ERSMUS-ovcima Ovajprogram mi je pružao mesečnu sipendijuu iznosu od 280 evra šo je bilo sasvim do- voljno za normalan prosečan živo sudenau Braislavi s obzirom da su cene malo višeod naših Nažalos o nije bilo dovoljno zasudenska puovanja

PRIČAJ SRPSKI DA TECEO SVET RAZUMEBraislava se nalazi u blizini glavnih gradovasusednih država Primera radi do Beča se si-že nakon sa vremena puovanja auobusomili vozom Auobusi ka Beču saobraćaju nasvakih sa vremena a i vozovi idu česo u okudana Auobusi česo saobraćaju ka Zlanomgradu Do Praga je porebno 4 saa vožnje Avionske kare su akođe prisupačnije no uBeogradu Sudeni bi rebalo da iskorise ovepogodnosi i posee okolne zemlje i gradovešo je i smisao programa razmene sudenaaGlavni grad Slovačke je miran grad Ima

500000 sanovnika Odmah po dolasku me je iznenadilo njihovo kulurno ophođenjeprema drugima ecimo uopše se ne gurajumeđusobno pri ulasku u auobus akođe na

svakom auobuskom sajališu je isaknu red vožnje auobusa koji uda saobraćaju i koji sepošuje Sve ovo je za mene bilo pravo okro- venje Engleski jezik reko ko razume a kamo-li govori izuzimajući sudene Pod jakim suuicajem Beča pa ne čudi šo je nemački jezikprvi u komunikaciji posle slovačkog Malo suhladni u ponašanju u poređenju s nama adniša drugo nije pomagalo bdquoraspalioldquo bih nasrpskom pa se nekako sporazumemo

KUVANJE I PRANJELjudi česo razmišljajurdquoako ću ja skuvai ilioprai sebi svari kad o nikad nisam radiordquoPošo živim s mojima nisam o ome brinuoOdjednom sam se našao sam u uđini Moraosam da biram da operem ili idem prljav dakuvam ili budem gladan Najčešće samosal-no skuvana hrana su makaroni i pirinač Umenzi je posojao ručak ako da sam baremo imao rešeno Svi oni koji žive s rodieljimashvaaju ovo zdravo za goovo Ne nasajeskuvano jelo i čiso odelo samo od sebe

DOBREU domu sam imao cimera Francuza Dobrapraksa je da u sobi budu sudeni iz različiihzemalja - odlično je za vežbanje engleskog jezika Sjajan je osećaj bii u domu sa suden-

ima iz svih krajeva svea Upoznavanje kul-ura običaja jezika osalih naroda neizmerno bogai čoveka Velika je svar sicai prijaeljeiz različiih delova sveaERSMUS žurke se organizuju doslovnosvake večeri Obično im prehodi akozvanikičen pari (kichen pary) koji predsavljazagrevanje pred pravu žurku Nakon ogasvi kolekivno odlaze u provod Cene pića udiskoekama se ne razlikuju puno od naših iiznose 2-3 evra s im šo se goovo uvek na-plaćuje ulaz Sve osalo je slično kao i u Beo-gradu samo bez narodnjaka Vožnja aksijem

noću je jefinija nego kod nasSAD MALO O FAKSUFakule nije ežak Uči se uglavnom sve sa

slajdova Ovo važi samo za sudene sa raz-mene Slovaci i oni koji sudiraju na slovač-kom jeziku korise udžbenike kao i mi Ipakako je sudeći po pričama sudije su ovde lak-še nego u Srbiji Brojni su sudeni Slovaci iz Vojvodine a sreo sam i nekoliko Srba koji sunaučili slovački jezik i ovde došli da sudirajuzao šo su uslovi za o bolji nego u Beograduo jes školarine nemaNa Ekonomskom akuleu u Braislavi sudi-ra 14000 sudenaa računajući i 200 sude-naa na programu razmene svakog semesraNasava je organizovana na engleskom i vode je proesori koji dovoljno dobro govore aj je-zik Po parameru koji se odnosi na razmenuEOF je daleko daleko iza Isina je da raz-mena zavisi od novca EU ali nije sve u omeIma nešo i u enuzijazmu volji i radu Novacnije garan uspeha

Uzimajući sve u obzir reba oići i videi Za-hvalan sam na ovom iskusvu Učesvuje i viu programu razmene sudenaa i neka vas ne brine o šo će proesori sa EOF-a da vas za-ežu za priznavanje ispia jer su pomalo kruipo om pianju ali ovo iskusvo vredi og ru-da Sisem razmišljanja koji reba primeniikad je priznavanje ispia u pianju je bdquodaj šadašrdquo Ne razmišljaje bdquoNisam dobio prilikuda odem na razmenu u Beč ili neki drugi većigrad pa uopše ne želim da idemrdquo Idie gdegod vam se ukaže šansa Iskorisie priliku i veruje mi isplaiće vam se

Za precizniji opis kako je na razmeni pogle-daje video na jujubu Sorry I`m Erasmus

Marko STEFANOVIĆ

fakUltet

11

Studiranje u Slovačkoj

ekoNomIckaUNIVerzIta

V BratISlaVe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1244

12

ekoNomIJa

dožIVI SrBIJUUHVatI daN

Intervju sa članovima organizacijebdquoSrbija za mladerdquo

Pripremite se zaupoznavanje saomladinskim turizmom uSrbiji

Pre nekoliko meseci časopis Mono-polLis je započeo saradnju sa or-ganizacijom za omladinski urizam

bdquoSrbija za mladerdquo (u daljem eksuSzM) Čine je inelekualci iz raznih obla-si različiog ineresovanja okupljeni sazajedničkom idejom da omladini našu ze-mlju predsave na arakivan način Poredoga sarađuju sa omladinskim urisičkimorganizacijama iz drugih zemalja Zasluž-ni su za nagrade za ehnološku inovacijuu 2012 i UN WO sami u Beogradukoordinaciju i skauing volonera Člano-

vi redakcije su imali prilike da se druže ipuuju sa njima na par nezaboravnih desi-nacija po Srbiji Jedno od ih puovanja je

bdquoČarolije ruže verovardquo na Zlaiboru i Zla-aru Amosera je u svakom renuku bilaenomenalna Ekipa SzM-a je druželjubivai poziivno raspoložena Prelepi predelinaše zemlje omogućili su nam odmor odgradske vreve Na nas je ova avanura osa-

vila predivne uspomene i nova poznan-sva Na koja pianja su članovi SzM-aPear Slavković Darko Gavrilović i TiagoFerreira odgovorili pročiaje u sledećim

redovima ML Predstavite nam organizaciju u parre983309enicaPetar bdquoSrbija za mladerdquo je organizacijamladih inelekualaca koji žele da predsaveSrbiju iz jednog novog uzbudljivog uglaSrbiju iz ugla mladih Želimo da napravimoiskorak ka drugačijoj percepciji Srbije kao di-namične arakivne i izazovne zemlje Ideja je da pružimo mogućnos svim mladima daisraže zavole duh Srbije prirodu događajei ljude koji u njoj žive Vizija koju sledimo je-

se prepoznaljivos Srbije kao urisičke de-sinacije u globalnim okvirima posebno kaodesinacije za puovanja mladih Naša misijauključuje promenu globalne percepcije o Sr-

biji predsavljanjem njenih pravih vrednosipromovisanje Srbije uz osvežen kreaivan iinovaian prisup prilagođen mladim ljudi-ma Nudimo arakivne programe za mladesa zabavnim i kulurnim sadržajima prirod-nim arakcijama i akivan odmor u Srbiji

ML Kako ste došli na ideju da osnujeteorganizaciju za omladinski turizamPetar okom sudija želeli smo da okriva-mo Srbiju Nigde nismo imali adekvane in-ormacije i ponude niko se nije bavio imeBili smo prerpani ponudama za inosran-svoDarko Naša prvobina zamisao je doprinospokreanja najbinijih vrednosi ove zemljesa mrve ačke Ideja da se promeni percep-cija najlepših vrednosi Srbije uz posao koji volimo i za koji smo sručni Saradnja sa dru-gim mladim ljudima koji nisu izgubili enu-zijazam u ovakvom vremenu koje ga ubijapredsavlja neophodnu pokreačku snagu usvakom danu

ML Da li je bio težak put od ideje do re-alizacije

Petar Nijedan pu nije lak pa ni naš Suočilismo se sa mnogim preprekama i konsannoimamo nove Jedna od njih je malograđanskiduh kod velikog broja naših mladih koji supopuno nezaineresovani za desinacije kojesu na samo par sai od njih a koje mladi izinosransva sa uživanjem obilazeDarko I da i ne Ne onoliko koliko bismoželeli međuim čekanje na pomoć u našemdrušvu i nije dobina ormula za uspeh En-uzijazam i hrabros jesu

ML Kako se suo983309avate sa rizicima koji supred vama Da li imate neki vid podrškedržavnih institucija kompanija i organi-zacijaPetar Najveći rizik koji nosimo je hva-anje u košac sa velikim izazovom ndash dapokrenemo nešo veoma vredno za našuzemlju Svesni smo kvaliea ideja kojepromovišemo Najveću podršku imamo odsekrearijaa za urizam resornog Minisar-sva i urisičke organizacije Srbije (OS)kao i nekih od O gradova Srbije

ML Da li je podjednaka ili razli983309ita zain-teresovanost naših i inostranih vršnjakaza vaše projektePear Za razliku od naših srani urisi su bdquogladnirdquo i bdquožednirdquo avanura po Srbiji Hvaajusvaki slobodni dan koji ovde imaju i uživajuu isim Dok za o vreme naši mladi izlaze

po 50-i pu na iso meso očekujući bolji pro- vod Ipak svari se posepeno menjaju Sve je veće ineresovanje i naših mladih i odušev-ljenje sa novim desinacijama i događajimaDarko ao i prema svemu osalom odnosprema sopsvenoj kuluri i urizmu je ovdeprilično čudan i ide od popune nezaine-resovanosi do insisiranja na vrednosimakoje nisu njihov isinski deo Naša ideja je daupravo u ome napravimo pomak ndash razviisves u saradnji sa mladim čovekom o svimonim šo jesu osnovne vrednosi naše zemljei promena odnosa prema njima - umenosi

kuluri isoriji raznovrsnoj prirodi našemkolekivnom duhu i svakodnevnici

ML Me983313u 983309lanovima SzM-a su i stu-

Osetite čari bezgraničneprirode Srbije kroz

zanimljiva putovanja kojanudi bdquoSrbija za mladerdquo Ne

dozvolite da vam drugiprepričavaju događaje

već se uključite sa kulekipom SzM-a koja je

spremna da vas upoznai vodi na nezaboravne

avanture širom našezemlje Više informacija o

zanimljivim projektimaputovanjima i izletima

na wwwsrbijazamladers i wwwfacebookcom

serbia4youth Vidimose )

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 2: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 344

GLAVNI I ODGOVONI UEDNISean ĐERSIMOVIĆFAULE Igor IVAŠOVIĆEKONOMIJA Veljko BOJOVIĆ Ivana TODOROVIĆDUŠVO Bojana ANDIĆMOZAI amara BEOČANIN Mira OBENIĆP IM Ivana MANDIĆ Milica JOVANOVIĆFOOGRFIJA Sveozar KRDŽIN

Iva OJČIĆ

DIZAJN amp PrePress Damjan DOBILA Vladan MILOSAVLJEVIĆriD sudio Beograd wwwsudioridne

ČLANOVI EDACIJE Dušan VOJNOVIĆaarina ILIĆ aarina SAVIĆ BojanaMAOVINOVIĆ Nenad UŽIĆ SandraBALI Jelena MALEIĆ Ana PEŠIĆIvana OVAČEVIĆ Nena BEČIĆMara LUOVAC Marija OMIĆ AlanOVAČEVIĆ Marija PANOVIĆ MarkoOVAČEVIĆ Nikola NIIOVIĆ

Sofija ĐUOVIĆ Milica IVIĆ LukaMILADINOVIĆ Marko ĐENADIĆ aarinaOVČIĆ Filip LUIĆ Aleksa DOIĆ NikolaMAOVIĆ Marko SOJANOVIĆ Sanja VUMIOVIĆ Nenad JEVOVIĆ

LEOI Maja ILIĆ Milica POŠEVSI

bdquoMonopolListrdquoČasopis sudenaa Ekonomskog akuleaamenička 6 11000 Beograd Srbijaeleon + 381 11 30 21 196monopollisgmailcom wwwmonopolliscom

GLAVNI I ODGOVONI UEDNISean ĐERSIMOVIĆeleon +381(0)65 2200 424seandjergmailcom

MENADŽEDušan VOJNOVIĆeleon +381(0)63 7329 829dusanvojgmailcom

UVodNIk

m e m b e r o f

SadržaJ

CIP - KALOGIZACIJA U PUBLIKCIJINarodna biblioeka Srbije Beograd

378MONOPOLLISGlavni urednik Goran Javorac-199 br 1- - Beograd(amenička 6) Sudenska UnijaEkonomskog akulea u Beogradu199 - - 28cm

ISSN 182-3450=MONOPOLLISCOBISSS-ID 117255180

f

a k U l t e t

e k o N o m I J a

d r U š t V o

m o z a I k

4 UredNIčka StraNa 5 StUdeNtSkI ProteSt6 INterVJU Sa dekaNom7 StUdeNtSke orgaNIzacIJe8 IN memorIam I VodIč za NoVaJlIJe9 eraSmUS10 SPort Na ekof-U I StUdeNtI za SloBodU

11 StUdIraNJe U SloVačkoJ12 SrBIJa za mlade14 BUdI U tokU16 traNzIcIJa 17 UredNIčka StraNa 18 INterVJU Sa Halom VarIJaNom19 aIr SerBIa 20 PIroV oPoraVak SrPSke PrIVrede21 roNald koUz22 toJotIN NoVI keIretSU23 frederIk BaStIJa 24 BItcoIN25 SocIJalNo PredUzetNIštVo26 UredNIčka StraNa 27 Sećaš lI Se dolI Bel28 maNIPUlacIJa

29 rUšImo NoVe lIdere30 INterVJU Sa NemaNJom JaNIčIćem31 doBrodošlI U VelIkU BrItaNIJU32 šarm I lIderStVo33 aNkSIozNoSt34 zadUžBINe U BeogradU35 UredNIčka StraNa 36 HaBzBUrzI37 emocIoNalNa INtelIgeNcIJa 38 međUNarodNI VoloNterSkI kamP39 PoP kUltUra 40 krItIka daNašNJeg drUštVa I z aBaVNa StraNa 41 zaBaVNa StraNa 42 atelJe 212

Siže nam nova generacija brucoša eklo bi se u veoma nezgodno vreme Novi minisri finansija i privrederazmaraju smanjenje poreskog operećenja zarada ali posavlja se pianje kako nadomesii pad prihodaPrva lekcija koju će naši brucoši naučii iz Menkjuove knjige je ndash nema besplanog ručka Simulans zazapošljavanje radnika je naročio skup ako se ima u vidu da u koneksu zabrinjavajućeg javnog duga nijedovoljno ni zadržai posojeći fiskalni defici već ga reba smanjivai egisrovana zaposlenos je najnižau isoriji i goovo da su izjednačeni broj zaposlenih i broj penzionera Naši brucoši mogu se zapiaikakva im je budućnos čak i da seknu diplomu u čije mukorpno osvajanje ek kreću u je i sudenskiproes proiv raznih novih namea koje naš akule uvodi a čija je opravdanos veoma diskuabilna Naši brucoši dočekani su nekom vrsom vanrednog sanja punim dvorišem nezadovoljnih sudenaa koji suspremni da blokiraju akule ukoliko zareba I pored svega ja im preporučujem da hladne glave krenu saučenjem da redovno pohađaju časove predavanja i vežbi jer će ako najbolje spremii ispie I da ne brinuSudensko doba je najlepše doba u živou pravi problemi kreću ek kasnije Dragi brucoši dobrodošli naEkonomski akule i želim vam srećan počeak sudiranja

ČASOPIS MONOPOLLIS JE OSNOVAN OD SRNE SUDENSE UNIJE EONOMSOG FAULEA

Stefan ĐERASIMOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 444

4

fakUltet Urednička strana

Neko mi je jednom prilikom davno rekaorsquorsquoSinko nemoj da porošiš baš sve šo si sekaorsquorsquoUpozorenje i save na mesu ja na velikom esu

I ako sve šo sam eškom mukom ušekrsquooZavršilo je po kaanama i diskoekama raznim

U minui načinih pivske flaše praznimDok sam klinke iz kraja šmekrsquoo

Zadnji dan škole drušvo i suze radosnice krećuDok se sveska iz srpskog našla u smeću

A ja reših da na jednom mesu nađem sreću Ali sam nažalos e godine budžeu zapalio sveću

Prijemni prođe sruših se krsquoo Berlinski zidOd oga me je jeza prošla i susigao sid

Niša od veselog sausa na ejsuSedoh sa mojima i rekoh da mi vode donesuI konačno s eškom mukom izusih u besu

rsquorsquoZeznuše me glupa pianja na esuMaori izgleda da ćeš morai da drešiš kesursquorsquo

eva u neverici a ćale se ne uznemirava zbogog sanja

Već sa nepoljuljanom sigurnošću velirsquorsquoHm razmišjam i moram i priznai

sineDa o nikakav problem nije

Daćemo i ih so somaNajbinija i je a diplomarsquorsquo

A ja ga pogledah mrkorsquorsquoMa ćale bolje da odem u pečal-

buDa ne bih ovde crkrsquoorsquorsquo

Prenebegne i on moju žalbuI ponosno i odlučno reče

rsquorsquoSine dosa s im višeIma dovoljno nezadovoljene ržišne

niše

Znam da i ovo zvuči kao klišeao kad se mikro i makro susreću Ali ako se Lagranž sa brojkama mogao snaći

I i ćeš u preduzećuZao moje vreme više s im ne raćirsquorsquo

Zbogom more niša od sudenskoga domaa me je činjenica pukla krsquoo udar groma

Leo mi prolee u repaju okaSigao prvi dan aksa

Okupiće se u amfiearu mnogo olkaZavrši se predavanje puna uisaka glavaBogme pomislih biće meni ovde srava

Odoh na šaler uverenje mi rebaMnogi popus za sudene iza ugla vreba

Avaj i dalje mi u glavi odzvanjaOd prodornog šalerušinog dranja

rsquorsquoNema uverenja sa aksaDok se ne plai admin aksarsquorsquo

Vraćam se busom kući iznerviran u saruad me neko grubo za rame prodrmusa

rsquorsquoDobar dan imae karursquorsquoeče dosadni konrolor BusPlusaPrva nedelja aksa reakcije razne

Od brucošijada me polako susižu kazneZovem oraka piam za neki grafikon A on meni opušeno

rsquorsquoČoveče o zna i najveći moronI još jednu svar zapami

Mada je o jasno svakoj budaliNajbinija svar u mai

Su i dierencijali i inegralirsquorsquoZbog ogromne nepažnje

Pogrešno ću nacrairivu ponude i ražnje

Sećam se očevih rečirsquorsquoSlušaj sine aino

Solica se zagreva kičma sesavija

ažu žena je krsquoo vinoBolja je šo je sarijarsquorsquo

I ako me leđa bole glavezavučene

Plašim se poremećaja diskushernije

Zbog jedne nenaučeneSaisičke vremenske serije

Niša od mog imskog vođsva

Bez znanja dvosrukog knjigovodsvaI ako sve dok bol ne splasnePopu propale sraegijske alijanse

Moram vam iskreno rećiDa sam se u međuvremenu navikrsquoo

A da vi ne brinee oliko Jer čak iako budee malo spavali

Podele u knjigama s eškoćom razgraničavali A sebe vremenski ograničavaliSve šo EOF-u budee davali

Vraiće vam se onolikooliko budee ulagali

BrUcoške dIleme Nade

StraHoVI I treme

Piše Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 644

6

FAKULTET

Stiže nam nova generacijastudenata koju mučetipični brucoški problemiSa dekanom Ekonomskogfakulteta profesoromBranislavom Boričićemrazgovarali smo o tome kakoldquoizlečitirdquo ove dečije bolesti ali i

o mnogim drugim temama

ML Ekonomski fakultet u Beogradu prošlegodine je proslavio 75 godina postojanja isvi znamo zbog 983309ega je Prvi Da li nam mo-žete re983303i šta je ono što ga 983309ini PravimBB o je više od puke igre reči Mi smo laquopra- viraquo i zao šo smo prvi u regionu dakle pioniriu mnogim poduhvaima u oblasi nauke i obra-zovanja ali smo laquopraviraquo i zao šo smo po svimpokazaeljima najbolji akule u oblasi kojomse bavimo

ML Stiže nam nova generacija brucošakoje Vi kao profesor veoma dobro pozna-jete Šta biste im savetovali u pogledu na983309inau983309enja pristupa predmetima i svakodnev-nim obavezama budu983303i da je fakultet pot-puno novo poglavlje u njihovom životuBB Save je sasvim pros i sadržan je u jednoj jedinoj reči POSVEĆENOS ada se danaspre podne posvećeno bavie izučavanjem jed-nog predmea a posle podne se popuno po-svećeni nekoj sasvim drugoj akivnosi onda niu jednom ni u drugom slučaju uspeh ne može

izosai Posvećenos podrazumeva sopsvenuiskrenos i emeljnos Ukoliko ako ne radie već površno oaljae obaveze onda nema uspe-ha ili je on krakoročan

ML Na našem fakultetu zaživeo je sistemupisa bodova umesto upisa godine Da li jeto bolje rešenje i zbog 983309egaBB o je nešo šo nam je donela reorma iovakav način za one posvećene ima mnogeprednosi u odnosu na rdquoupis godinerdquo jer je flek-sibilniji i pruža veće mogućnosi individualnogizbora

ML Kakvi su efekti bolonjske reforme naEkonomskom fakultetu Da li se skratilo pro-se983309no vreme studiranja poboljšale ocene

BB eško je dai u ocenu i povezai činjeniceek nam druga generacija ove jeseni diplomi-ra po akrediovanim programima Pomaci uovom domenu su veoma spori i u njihovominiciranju u realizaciji nam je dragocena pomoćsudenaa

ML Još uvek nije zaživela puna primenabolonjske reforme u smislu neophodnih60 ESPB bodova da bi student zadržao sta-tus finansiranja iz budžeta Da li mislite daje mogu983303e u kra983303em roku da i ova odredbazakona zaživi Zbog 983309ega se studenti i pro-fesori toliko sporo bdquouhodavajuldquo u njenojprimeniBB Za godinu dana barem ako predviđaZakon prelazimo na režim rdquočise godinerdquo za budžesko sudiranje i čeiri ispina roka Mi-slim da je o preuranjeno i da bi mnogi akuleiUniverziea u Beogradu imali drasičan pad broja budžeskih sudenaa šo bi ih dovelo u još eži maerijalni položaj šo bi dalje rezuli-ralo padom kvaliea sudija

ML Poznato je da je problem nezaposleno-sti najve983303i ekonomski problem u našoj zem-lji Kako se u toj situaciji snalaze diplomcinašeg fakultetaBB Prijano smo iznenađeni činjenicom dase uprkos krizi naši diplomci još uvek dobrozapošljavaju u ima jedan podaak koji službaza zapošljavanje daje o hiljadama nezaposlenihekonomisa ali se iza oga kriju diplomci pri- vanih akulea koje je ržiše rada već prepo-znalo kao nepoželjan kadar

ML Iz godine u godinu sve je ve983303e intere-sovanje diplomaca za upis master studijaDa li 983303e uskoro master diploma postati stan-dard koji 983303e ve983303ina poslodavaca zahtevatiBB o već jese sandard Na primer ne mo-

žee radii u srednjoj školi bez maser diplomeProblem je sa rdquoprekvalifikacijomrdquo preko mase-ra Neko završi jedan akule (4 godine) a za-im maser (1 godinu) u sasvim drugoj oblasii predsavlja se kao aj rdquodrugirdquo Biće porebnodosa vremena da se o prevaziđe

ML Sti983309e se utisak da su master studijskiprogrami na našem fakultetu preobimnijer ve983303ina studenata ne diplomira u rokuDa li se planira njihova reformaBB U pravu se adili smo cele prošle škol-ske godine na raserećenju sudijskih maserprograma i kao rezula imamo verujem kva-liene i manje zahevne programe Sa njimapočinjemo 2014 godine ali ćemo uskoroposojećim sudenima predočii mogućnosiprelaska na e nove programe koji su u velikojmeri kompaibilni sa posojećim programimaako da niko od sudenaa zaečenih na masersudijama ne bi rebalo da se žali na rdquovišak oba- vezardquo

ML Naš Univerzitet kona983309no je ušao i naprestižnu Šangajsku listu kao jedan od 500najboljih svetskih univerziteta Da li sti983309eteutisak da se kvalitet visokog obrazovanjakod nas poboljšao i koji su najve983303i izazovipred namaBB Univerzie u Beogradu je oduvek bio vi-soko rangiran i respekabilan u sveu i od ovegodine je među 400 najboljih i najbolji u regi-onu Pad je usledio okom poslednje decenijeprošlog veka kada su nas pogodile eške neda-će i evo sada Univerzie u Beogradu se vra-ća u porodicu visoko cenjenih visokoškolskihusanova svea I o je primer kako se promeneu nauci i obrazovanju sporo odvijaju Poučan jeakođe podaak da je Univerzie u Beograduu polju maemaike rangiran medju najboljih150 univerziea svea jer je maemaika oblaskoja manje zavisi od invesicija nego šo su ona primer hemija medicina ili drušvene nau-ke pa je moguće da neka siromašna zemlja po-

pu naše u ima ako dobre rezulae i posedujenaučnički poencijal Drugim rečima većaulaganja u obrazovanje bi nas vroglavo iznelameđu prvih 200 univerziea svea

Stefan ĐERSIMOVIĆ

Intervju sa dekanomprof dr Branislavom Boričićem

PoSVećeNoSt

Pre SVega

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 744

7

fakUltetStudentske organizacije na EKOF-u

Drage kolege brucošidobrodošli na Ekonomskifakultet Upisom ovogfakulteta dobili stepriliku da radite na svomobrazovanju koje ćevam verujem donetiprofesionalni i lični uspehKao starija koleginicaznam da ćete imati pregršt

obaveza ali svakakovam savetujem da ustudentskim danima nepropustite mnogobrojnevannastavne aktivnostiorganizovane od straneorganizacija i studentskogparlamenta na našemfakultetu

SPEKOFSudenski parlamen Ekonomskogakulea Univerziea u Beogradu

jese organ akulea i predsavničkoelo sudenaa Članovi Sudenskogparlamena su sudeni sve čeiri godinei maser sudija birani od srane kolegasa svojih godina Manda članova rajegodinu dana i počinje u okobru a izborise radicionalno održvaju u aprilu mesecuSPEKOF se sasoji iz 4 resora koji svojimzajedničkim radom pomažu osvarenjumisije i vizije To su esor za nasavu iispie esor za sudenski sandard esorza sručno usavršavanje i praksu i esor zaodnose sa javnošću Kroz niz akivnosiovih resora parlamen se rudi da izvršipoziivan uicaj na sudene i na vođenjeakivnog sudenskog živoa Pored ovogaSPEKOF realizuje dva velika projekapoznaija pod nazivima KONSEK i

Upoznaj EKOF U narednom perioduSPEKOF planira da sve dobre akivnosii dalje organizuje ali pored njih uvede i

niz novih Članovi parlamena veruju daće sudeni bii zadovoljni radom isog iporučuju da su uvek ovoreni za sve vašepredloge i sugesije

SSEFSavez sudenaa Ekonomskog akulea

je najsarija organizacija na akuleukoja posoji od 1937 godine ČlanoviSaveza mogu bii svi redovni sudeninašeg akulea prolaskom moivacionoginervjua Danas je Savez modernasudenska organizacija sa velikim brojemakivnosi kako na samom akuleu akoi van njega Članovi Saveza svake godineučesvuju u radu Sudenskog parlamena

boreći se za prava sudenaa i poboljšanjenjihovog sandarda Ono čime se SSEFposebno ponosi jesu vannasavneakivnosi i projeki koje realizuje

Na prvom mesu o je Konerencijasudenaa ekonomije koja se većradicionalno čevru godinu zaredomodržava na Zlaiboru ove godine održaćese krajem novembra Konerenciju uvekposei preko 500 sudenaa a o kvalieunavedene Konerencije najbolje govori

veliki broj cenjenih predavača popuresornih minisara predsednika najvećihkompanija i uglednih proesora koji sei ove godine očekuju Još jedan velikiprojeka SSEF-a koji se realizuje većpreko 40 godina i za koji svi sudeni

kažu da je neponovljivo iskusvo jeEKONOMIJADA Ova sporsko-edukaivna maniesacija se održavasvake godine u maju i privlači preko1000 sudenaa sa ekonomskih akuleakako iz Srbije ako i iz svih bivših

jugoslovenskih republika OvogodišnjaEkonomijada koja se održala u Ulcinjupamiće se kao jedna od najboljih Porednavedenih projekaa izdvojićemo i Školusranih jezika koja se realizuje u saradnjisa upravom akulea Takođe SSEForganizuje i žurke koje su inače najboljeocenjene na Beogradskom univerzieua koje se pod brendom PVA i PRVAodržavaju na najpopularnijim mesima ugradu

SUEFSudenska unija Ekonomskog akuleaosnovana je 1996 godine u vremesudenskih proesa Od ada do danaskroz organizaciju je prošlo 10000ljudi Trenuno SUEF ima preko 300članova od kojih oko 60 učesvuje uradu organizacije SUEF-a ali i u raduSudenske unije Beograda i Sudenskeunije Srbije ad SUEF-a ogleda se ukoninuiranom poboljšanju uslova radai položaja sudenaa ali i u zasupanjuineresa isih zaim u promovisanju

ekonomske proesije ali i u realizacijiakcija od drušvenog značaja TakođeSUEF sarađuje sa brojnim naučnimkulurnim i sudenskim organizacijamau zemlji i inosransvu i nasoji dasudene uključi u ise Pored ovogaSudenska unija našeg akulea radi i napoboljšanju kvaliea sudija organizujućimaniesacije edukaivnog karakera

Jedna od njih jese Konerencija sudenaaekonomije Njihov prvi događajkoji će organizovai ove godine jeseBrucošijada koja

će se radicionalnoi ove godine održaina Beogradskommoru - Adi Ciganliji18102013 u klubulsquorsquoTajm aursquorsquo a kojaće okupii brucoše isve osale sudeneradi njihovog boljegupoznavanjaPored ovihorganizacija naakuleu posoje

još i organizacije AIESEC Markeingradionica i Debaniklub (Budi uoku) kao iredakcija časopisakoji upravo držie u rukama -

MonopolLisrdquo Verujem da će vamsve ove inormacije bii od korisi Ine zaboravie ukoliko suradan želieda budee uspešni ekonomisi koji ćeupravljai kompanijama prvo moraenaučii da upravljae svojim vremenomo jes da ga imae za sve i za predan rad

i za dokolicu

Milica JOVANOVIĆ

HaJde da Se UPozNamo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 844

fakUltet

8

In memoriam

Branko Medojevićnajpoznatiji kao profesorpredmeta Osnoviekonomije ali i kao bivšidekan Ekonomskogfakulteta iznenada jepreminuo 2 jula 2013godine u 63 godini Ostavio

je u tugi mnoge studente ikolege sa fakulteta

Dr Branko Medojević rođen je 1950godine Dokorirao je na Ekonom-skom akuleu 1983 godine dok

je za redovnog proesora predme-a Poliička ekonomija (adašnji naziv zaOsnove ekonomije) izabran 1994 godineOd ada nasavlja da korača velikim kora-cima i svoju karijeru upopunjuje čiavimnizom unkcija koje je obavljao za živoa

bio je Predsednik Savea (1987-1989)prodekan za finansije (1989-1991) pro-dekan za nauku (1996-1997) Moždanajbinija unkcija koju je obavljao poredzanimanja redovnog proesora je unkcijadekana i o u dva mandaa od 1997 do

1998 i od 2000 do 2002 godineSUEF mu se u okobru 1999 godine zahva-lio i o upravo preko ovog časopisa rekavši

Mada je među SUEF-ovcima kružila pričada je adašnji dekan prodr Branko Medo-

jević predsavljao umereno krilo vladaju-ćeg režima saradnja je bila zaisa uspešnai mi ga ovom prilikom javno pozdravljamoi pohvaljujemo Dobili smo prosorije e-leon redovno su održavani konsrukivnisasanci dobili smo učešće u radu klubaprosor za inerne prezenaciju na puu je

bio računarhelliprdquoFragmen inervjua koji je dao za Mono-pollisrdquo 2001 godineOsvrnimo se na prethodnu godinu oliko je ona bila uspešna za EOFŠo se iče kvaliea sudija uspeli smo da zasve predmee za sve čeiri godine donese-mo nove nasavne programe po sandardi-ma najpoznaijih evropskih i sveskih akul-ea Sada su u obavezi nasavnici da napišuodgovarajuće udžbenike (hellip) Uložili smoznačajna sredsva za ovaranje noveučionice u EC-u sa najnovijom generaci-

jom računara (hellip)Evo kakav je utisak profesor ostavio postudente i po 983309emu 983303e ga pamtiti

Uvek je znao da objasni gradivo uz pomoć

prakičnih primera Ja sam ga doživeo kao veselog inelekualca iako možda ne izgle-da ako na prvi pogledrdquo rekao je Vanja

ada nas je u A1 piao kako izgleda krivaražnje niko nije znao Onda je rekao bdquoBogs vama i anđeli Gospodnji - izreku koju jesalno izgovaraordquo rekao je Sean

Bio je vrhunski sručnjak i dobar preda- vačrdquo rekla nam je ukrako SofijaSvi koji ga poznaju kažu da je bio vrlo po-svećen svom pozivu i uvek je ežio ka bo-ljem Nema sumnje da je proesor Medoje-

vić osavio veliki rag na rad celog akuleai da će ga svi veoma dugo pamii

(u sledećem broju o Dragani Pokrajčić iRadeu iz sudenske službe)

Marija TOMIĆ

Upisali ste fakultet koji steželeli i sad ste spremni zanastavak školovanja Svivam kažu da je vam je životmaltene gotov da ćetemorati da učite non-stopi da se odreknete svegaPre nego što počnete dapaničite zapitajte sehellip kolikosu ove priče zaista i istinite

V erovano se prvi pu poseili akulekada se bili na pripremnoj nasavi ilikada se polagali prijemni ispi Moglise da primeie sudene koji se užur-

bano kreću i nose ascikle i obimne knjige

ladim se da se se zapiali - da li ja sve ovomoram da učim od korica do korica Ina-če šo su knjige obimnije o je bolje po vasobjašnjenja su dealjnija reba da se nauči ma-

nje od onoga šo zaisa piše a definicije su lak-še za učenje eške su za nošenje ako da nepreporučujem osim ako ne želie da dobijeelakši oblik skolioze Plus svi će vas na preda- vanjima gledai kao da se šenuli s uma i mi-

sliće da se ežak šreber Zaim sledeća pre-drasuda ako se ne ubijae od učenja nećeepoložii ispi id Ne Ako se rešili da budeeprosečan suden (pod im mislim da ne želi-e deseke pošo-poo) možee se sasvim lepoorganizovai i pod im mislim da možee imai vremena za hobi (ali samo jedan) za dečkadevojku drušvo i za žurku jednom mesečnoGledanje u plaon dok učierdquo nisam uraču-nala Nije neophodno ići na sva predavanjaali vežbe nikako nemoje propušai U prvedve nedelje idie na sva predavanja pa vidieša možee i sami da savladae Jedan bian sa-

ve nemoje odusajai unapred Videla samsvojim očima da je oliko sudenaa odusalood polaganja maemaike a poseili su moždasamo dva predavanja Preporučujem učenje u

manjim grupama ali sa ljudima koji zaisa želeda uče a ne da gube vreme jer o da se razu-memo možee i sami sa sobom akođe akoučie i kasnie par lekcija o nije niša srašnosamo gledaje da ne zaglibie duboko Vrlo je

bino da učie marljivo za sve kolokvijume oće vam bii odlična baza za sam ispiNajbinije u celoj priči je da ne obraćae punopažnje na priče rekla-kazala Svaki sudenna drugačiji način savlada određeno gradivoOni koji vode siromašniji drušveni živosvakako će naći više vremena za učenje aoni zaljubljeniji će verovano hvaai krivi-nerdquo Nemoje se pokolebai ako prva ocenane bude ekvivalenna uloženom radu i ru-du porebno je neko vreme dok se skroz neadapirae I da pokušaje da ne posanee jedan od onih sudenaa koji na zidu grupe

piaju ada aj i aj proesor ima prijem su-denaardquo zao šo sve piše na saju akuleaSrećan počeak učenja

Marija TOMIĆ

I NaJBolJI odlaze

Po BrUcošIma Se fakUltet PozNaJe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 944

9

FAKULTET

Da li ste znali da u Beograd

dođe u proseku 200 stranihstudenata u toku godineDa li ste se ikada zapitalikako se snalaze ko im izlaziu susret ko im pomaže dasavladaju kulturne šokovei jezičke barijere Jedna odorganizacija koja se zdušnozalaže za njihov prijatani nezaboravan boravak uBeogradu je ESN

ESN (Erasmus Suden Nework) je nepro-fina nevladina međunarodna organizacijapodržana od srane Asocijacije za mobilnosi Programa Evropske unije ESN je zasupljenu 36 evropskih zemalja sa sedišem u Briselui broji oko 12000 članova u 433 kancelariješirom EvropeESN BelUPgrade je najmlađa sekcija u mrežiosnovana sa ciljem da pruži pomoć sranimsudenima okom boravka i sudija u Beogra-du kao i u njihovoj inegraciji u naše drušvoESN BelUPgrade se preežno brine o soci- jalnom aspeku živoa inosranih sudenaarudeći se da ih upozna sa našom kuluromi običajima organizujući različie akivnosisporskog kulurnog i edukaivnog karake-ra ali naravno da sudenima izlazi u susre ina akademskom polju Sa druge srane ESNBelUPgrade pomaže domaćim sudenimakoji žele da odu na razmenu u inosransvoČlanovi organizacije unkcionišu po princi-pu bdquoSuden pomaže sudenursquorsquo i na aj načinodlazećim sudenima prenose svoja iskusvai povezuju ih sa lokalnim ESN sekcijama u ze-

mljama gde odlaze na razmenu

NAŠ TIMInicijaivu za osnivanje ESN grane u Beo-gradu pokrenula je Jovana Sanković su-denkinja - apsolven Ekonomskog akuleau Beogradu koja je danas i predsednik oveorganizacije Akivne članove čine mladiharizmaični druželjubivi komunikaivni iambiciozni sudeni sa različiih akulea uBeogradu a najviše sa EOF-a Oni su raspo-ređeni po različiim imovima ako da svakičini jedan deo organizacije i svi međusobnosarađuju na ispunjenju zadaih ciljeva unkci-onišući kao mini preduzeće

AKTIVNOSTI Avgusa ove godine je predsavljen projeka bdquoide or Your ighsrdquo čija je misija promo- visanje mobilnosi sudenaa Učesnici ovogprograma članovi ESN Inernaional vozeći bicikle na puu od Beča do Ankare eže da usvim gradovima kroz koje prolaze ukažu naprobleme mobilnosi koji u većoj ili manjojmeri uiču na osvarivanje vizije o raznovr-snosi Evrope punoj olerancije i inerakcijaUskoro će bii započea i realizacija projeka bdquoSocial Erasmusrsquorsquo koji ima humaniarni i eko-loški karaker kao i bdquoErasmus in Schoolrsquorsquo čija je ideja da se učenici srednjih škola upoznajusa razmenom i mogućnošću sudiranja u ino-sransvu onačno cilj je i da se podsaknuda već sada razmišljaju u om smerurenuno je u oku bdquoWelcome Weekrsquorsquo ndash ne-delja dobrodošlice za inosrane sudeneim je vredno radio na organizaciji različiihdešavanja i druženja sa ciljem upoznavanjasudenaa sa srpskom kulurom i osvarivanjanjihovih međusobnih konakaa ali i sa osa-lim sudenima iz SrbijeUsposavljen je i bdquoBuddy sysemrsquorsquo koji unk-

cioniše ako šo se svakom inosranom su-

denu dodeljuje po jedan član organizacijekoji mu soji na usluzi za sva pianja i pomoć uprvim nedeljama zivoa u Beogradu

ESN CARDESN card je jedan od projekaa ESN-a kojise sprovodi na međunarodnom nivou još od2004 godine Ona predsavlja člansku karuErasmus sudenske mreže i dokaz je pripad-nosi nekoj od ESN sekcija Međuim ESNkarica se korisi i kao karica koja omogu-ćava brojne popuse u mnogim gradovima izemljama Evrope a od skoro je dosupna i uBeograduorisnici ESN karice mogu da budu osobekoje su bile inernacionalni sudeni (prekoErasmus ili nekog drugog programa razme-ne) osobe koje su renuno sudeni na raz-meni članovi ESN sekcije ali i sudeni kojižele da ubiraju korisi pomenuih popusaarice su personalizovane i važe 12 meseciod dauma izdavanja

OTVORENA VRATA ESN BELUPGRADE Jedan od osnovnih ciljeva ESN-a jese pro-movisanje sudenske razmene kao i davanjesavea i inormacija o živou i sudiranju uinosransvu ako bise čuli iskusva iz prveruke pozivamo vas da nas poseie i raspiaese o mogućnosima odlaska na razmene kako bise se vraili u Srbiju bogaiji za još jedno ži- vono iskusvoESN BelUPgrade možee naći u pomoćnoj

prosoriji Ino room-a u ulici 1300 kaplara br2 (između nez Mihailove i Sudenskogrga do olarčeve zadužbine) uorkom ičevrkom od 14h do 18h kada su Ovorena vraaSvi zaineresovani sudeni su dobrodošliuz molbu da dolazak najave na sledeću imejladresu esnbelupgradegmailcomZa sve dodane inormacije o radu organiza-cije prijemu novih članova i za još mnogošoša možee nam se obraii puem ejsbuksranice ESN BelUPgrade ili na navedenuimejl adresu

Jovana MAKOVIĆ (ESN BelUPgrade)

Erazmus studentska mreža (ESN) Beograd

dožIVetI eVroPU kroz razmeNU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1044

Sportski klub Ekonomistrdquo

je osnovan aprila 2002godine On je pretečasvim ostalim sportskimorganizacijamaBeogradskog univerzitetaDugo je egzistirao kaoposebna sekcija uokviru Saveza studenataEkonomskog fakulteta dok(pomenute 2002 godine)na predlog tadašnjegdekana Branka Medojevićanije odlučeno da se klubregistruje kao samostalnaorganizacija

Drušvo renuno broji oko 130 ak-ivnih članova sudenaa kao i 600 bivših sudenaa Iako su mnogi bivši članovi sada uspešni privred-

nici ili sporisi nisu zaboravili klub i re-dovno pomažu projeke Ekonomisa Uokviru kluba unkcionišu sledeće sekcijemali udbal košarka (muška i ženska) od- bojka (muška i ženska) rukome (muški i

ženski) soni enis šah vaerpolo i pliva-nje a u oku je ormiranje ekipe u ženskomudbalu Svi kolekivni sporovi se akmi-če u Prvoj univerzieskoj ligi Beograda iEkonomis važi za jedno od uspešnijih iorganizovanijih zahvaljujući rezulaima uprehodnom perioduO uspesima bi se moglo pričai dugo Izdvo- jili bismo da je Ekonomis prehodne dvegodine bio ukupni pobednik Ekonomijadena kojoj učesvuje 12 akulea iz zemlje iokruženja Ako gledamo po sekcijama isi-če se ekipa malog udbala ndash ona je višesrukipobednik Univerzieske lige Ekonomijadei različiih međunarodnih urnira ošarka-šice su ove godine bile reće u Univerzie-skoj ligi Beograda dok su košarkaši izgubiliu finalu od ekipe FON-a Odbojkaši i od- bojkašice su prošle godine pobedili na me-đunarodnom urniru BES ukomeašicesu uzele iulu u upu sudenaa Beogradapre dve godine rukomeaši reće meso uUniverzieskoj ligi Beograda idMeđu isaknuim članovima drušva reba-lo bi isaći akuelnog popredsednika FSSZorana Lakovića i Nikolu Birača pomoć-nog renera Crvena ZvezdaSvi zaineresovani mogu da se prijave ukancelariji Saveza sudenaa koja se nalaziu prizemlju pored čiaonice Ukoliko ne že-

lie da se bavie sporom ili smarae da nisedovoljno alenovani možee da se priklju-čie navijačkoj grupi Eko arelrdquo koja jesalno uz najbolje sporise svog akulea

Nebojša ANTONIJEVIĆ Nenad UŽIĆ

fakUltet

10

Sport na Ekof-u

mI PIšemo IStorIJU

Sve vesti vezane zauspehe sportskih ekipaEkonomskog fakulteta

kao i informacije otome kad i gde igraju

najbolji sportisti EKOF-amožete saznati na sajtu

SPORTINDEKSRS

tokom poslednje sveske eko-nomske krize poverenje u ržišei cenovne mehanizme je drasič-

no poljuljano Nepredviđeni ineizbežni po mišljenju mnogih eko-nomisa kolaps finansijskih ržiša do- veo je do drasičnog pada akivnosi urealnom sekoru Kreaore ekonomskihpoliika ovakav razvoj događaja navodina zaključak da je dodana državna in-ervencija i regulacija makar u finansij-skim sekorima neophodna u smislu dase ržiše mora bdquopopraviildquo bdquoŠa Vi misli-eldquo pianje je sa kojim je nasala ideja oosnivanju neprofine i nepoliičke orga-nizacije edukaivnog karakera Sudeni

za Slobodu - Ekonomski akuleMada ne kriju da je njihov sav da ržiš-ni mehanizam unkcioniše da je kriza bila predvidljiva da se mogla izbeći i

da inervencionizam nije rešenje većuzrok krize Sudeni za Slobodu nagla-sak savljaju na ovorenoj debai o ovim

i drugim pianjima ekonomske poliikekod nas i u sveu Njihovi primarni ci-ljevi su razmena mišljenja i ideja su-denaa kroz dijalog edukacija ljudi označaju ržišnog mehanizma i individu-alnih sloboda za zdravo unkcionisanjedrušva pomoć sudenima ekonomijeda unaprede svoje kriičke savove oekonomskoj poliici kroz upoznavanjeheerodoksnih ekonomskih eorija Vodeća vrednos Sudenaa za Slobodu- Ekonomski akule jese kao šo se iznaziva organizacije može zaključii slo-

boda pojedinca ograničena slobodomdrugih pojedinaca Analize i razmara-nja ekonomskih enomena u skladu susa navedenim vrednosnim sudom ili su

čemu se najčešće i sremi popuno oslo- bođene vrednosnih sudovaSudeni za Slobodu posoje u celom

sveu a na našem akuleu su prisuniod ove godine Sada je i sudenima saEkonomskog akulea u Beogradu pru-žena mogućnos da se bolje upoznaju saidejama slobodnog ržiša i miovimakoji su usmereni na umanjenje važnosii ačnosi ovog koncepa U okobru ćeSudeni za Slobodu održai prvu pre-zenaciju na našem akuleu na kojusu pozvani svi zaineresovani sudeniDealji o prezenaciji biće objavljeni naejsbuk sranici htpswwwacebo-okcomSudeniZaSloboduE Očeku-

jemo vas i nadamo se da ćemo napredo- vai kroz razmenu ideja

Luka M ILADINOVIĆ

StUdeNtI za SloBodU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1144

11

FAKULTET

Prvi put je neko u skorijojistoriji EKOF-a bio nastudentskoj razmeni

u Bratislavi tako da ćuu nastavku teksta datiekskluzivne informacije ostudiranju u ovom gradu

NA POČETKUMoja živona priča vezana za sudensku raz-menu u Slovačkoj počela je ebruara a završi-la se juna ove godine U Braislavu sam sigaonakon 9 sai puovanja Na auobuskoj sanicime je dočekala koleginica iz Buddy sysem-a(sisem podrške sranim sudenima) a po-moć lokalnog sudena u počeku je nepro-cenjiva Bio sam jedini sipendisa CEEPUSprograma među ERSMUS-ovcima Ovajprogram mi je pružao mesečnu sipendijuu iznosu od 280 evra šo je bilo sasvim do- voljno za normalan prosečan živo sudenau Braislavi s obzirom da su cene malo višeod naših Nažalos o nije bilo dovoljno zasudenska puovanja

PRIČAJ SRPSKI DA TECEO SVET RAZUMEBraislava se nalazi u blizini glavnih gradovasusednih država Primera radi do Beča se si-že nakon sa vremena puovanja auobusomili vozom Auobusi ka Beču saobraćaju nasvakih sa vremena a i vozovi idu česo u okudana Auobusi česo saobraćaju ka Zlanomgradu Do Praga je porebno 4 saa vožnje Avionske kare su akođe prisupačnije no uBeogradu Sudeni bi rebalo da iskorise ovepogodnosi i posee okolne zemlje i gradovešo je i smisao programa razmene sudenaaGlavni grad Slovačke je miran grad Ima

500000 sanovnika Odmah po dolasku me je iznenadilo njihovo kulurno ophođenjeprema drugima ecimo uopše se ne gurajumeđusobno pri ulasku u auobus akođe na

svakom auobuskom sajališu je isaknu red vožnje auobusa koji uda saobraćaju i koji sepošuje Sve ovo je za mene bilo pravo okro- venje Engleski jezik reko ko razume a kamo-li govori izuzimajući sudene Pod jakim suuicajem Beča pa ne čudi šo je nemački jezikprvi u komunikaciji posle slovačkog Malo suhladni u ponašanju u poređenju s nama adniša drugo nije pomagalo bdquoraspalioldquo bih nasrpskom pa se nekako sporazumemo

KUVANJE I PRANJELjudi česo razmišljajurdquoako ću ja skuvai ilioprai sebi svari kad o nikad nisam radiordquoPošo živim s mojima nisam o ome brinuoOdjednom sam se našao sam u uđini Moraosam da biram da operem ili idem prljav dakuvam ili budem gladan Najčešće samosal-no skuvana hrana su makaroni i pirinač Umenzi je posojao ručak ako da sam baremo imao rešeno Svi oni koji žive s rodieljimashvaaju ovo zdravo za goovo Ne nasajeskuvano jelo i čiso odelo samo od sebe

DOBREU domu sam imao cimera Francuza Dobrapraksa je da u sobi budu sudeni iz različiihzemalja - odlično je za vežbanje engleskog jezika Sjajan je osećaj bii u domu sa suden-

ima iz svih krajeva svea Upoznavanje kul-ura običaja jezika osalih naroda neizmerno bogai čoveka Velika je svar sicai prijaeljeiz različiih delova sveaERSMUS žurke se organizuju doslovnosvake večeri Obično im prehodi akozvanikičen pari (kichen pary) koji predsavljazagrevanje pred pravu žurku Nakon ogasvi kolekivno odlaze u provod Cene pića udiskoekama se ne razlikuju puno od naših iiznose 2-3 evra s im šo se goovo uvek na-plaćuje ulaz Sve osalo je slično kao i u Beo-gradu samo bez narodnjaka Vožnja aksijem

noću je jefinija nego kod nasSAD MALO O FAKSUFakule nije ežak Uči se uglavnom sve sa

slajdova Ovo važi samo za sudene sa raz-mene Slovaci i oni koji sudiraju na slovač-kom jeziku korise udžbenike kao i mi Ipakako je sudeći po pričama sudije su ovde lak-še nego u Srbiji Brojni su sudeni Slovaci iz Vojvodine a sreo sam i nekoliko Srba koji sunaučili slovački jezik i ovde došli da sudirajuzao šo su uslovi za o bolji nego u Beograduo jes školarine nemaNa Ekonomskom akuleu u Braislavi sudi-ra 14000 sudenaa računajući i 200 sude-naa na programu razmene svakog semesraNasava je organizovana na engleskom i vode je proesori koji dovoljno dobro govore aj je-zik Po parameru koji se odnosi na razmenuEOF je daleko daleko iza Isina je da raz-mena zavisi od novca EU ali nije sve u omeIma nešo i u enuzijazmu volji i radu Novacnije garan uspeha

Uzimajući sve u obzir reba oići i videi Za-hvalan sam na ovom iskusvu Učesvuje i viu programu razmene sudenaa i neka vas ne brine o šo će proesori sa EOF-a da vas za-ežu za priznavanje ispia jer su pomalo kruipo om pianju ali ovo iskusvo vredi og ru-da Sisem razmišljanja koji reba primeniikad je priznavanje ispia u pianju je bdquodaj šadašrdquo Ne razmišljaje bdquoNisam dobio prilikuda odem na razmenu u Beč ili neki drugi većigrad pa uopše ne želim da idemrdquo Idie gdegod vam se ukaže šansa Iskorisie priliku i veruje mi isplaiće vam se

Za precizniji opis kako je na razmeni pogle-daje video na jujubu Sorry I`m Erasmus

Marko STEFANOVIĆ

fakUltet

11

Studiranje u Slovačkoj

ekoNomIckaUNIVerzIta

V BratISlaVe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1244

12

ekoNomIJa

dožIVI SrBIJUUHVatI daN

Intervju sa članovima organizacijebdquoSrbija za mladerdquo

Pripremite se zaupoznavanje saomladinskim turizmom uSrbiji

Pre nekoliko meseci časopis Mono-polLis je započeo saradnju sa or-ganizacijom za omladinski urizam

bdquoSrbija za mladerdquo (u daljem eksuSzM) Čine je inelekualci iz raznih obla-si različiog ineresovanja okupljeni sazajedničkom idejom da omladini našu ze-mlju predsave na arakivan način Poredoga sarađuju sa omladinskim urisičkimorganizacijama iz drugih zemalja Zasluž-ni su za nagrade za ehnološku inovacijuu 2012 i UN WO sami u Beogradukoordinaciju i skauing volonera Člano-

vi redakcije su imali prilike da se druže ipuuju sa njima na par nezaboravnih desi-nacija po Srbiji Jedno od ih puovanja je

bdquoČarolije ruže verovardquo na Zlaiboru i Zla-aru Amosera je u svakom renuku bilaenomenalna Ekipa SzM-a je druželjubivai poziivno raspoložena Prelepi predelinaše zemlje omogućili su nam odmor odgradske vreve Na nas je ova avanura osa-

vila predivne uspomene i nova poznan-sva Na koja pianja su članovi SzM-aPear Slavković Darko Gavrilović i TiagoFerreira odgovorili pročiaje u sledećim

redovima ML Predstavite nam organizaciju u parre983309enicaPetar bdquoSrbija za mladerdquo je organizacijamladih inelekualaca koji žele da predsaveSrbiju iz jednog novog uzbudljivog uglaSrbiju iz ugla mladih Želimo da napravimoiskorak ka drugačijoj percepciji Srbije kao di-namične arakivne i izazovne zemlje Ideja je da pružimo mogućnos svim mladima daisraže zavole duh Srbije prirodu događajei ljude koji u njoj žive Vizija koju sledimo je-

se prepoznaljivos Srbije kao urisičke de-sinacije u globalnim okvirima posebno kaodesinacije za puovanja mladih Naša misijauključuje promenu globalne percepcije o Sr-

biji predsavljanjem njenih pravih vrednosipromovisanje Srbije uz osvežen kreaivan iinovaian prisup prilagođen mladim ljudi-ma Nudimo arakivne programe za mladesa zabavnim i kulurnim sadržajima prirod-nim arakcijama i akivan odmor u Srbiji

ML Kako ste došli na ideju da osnujeteorganizaciju za omladinski turizamPetar okom sudija želeli smo da okriva-mo Srbiju Nigde nismo imali adekvane in-ormacije i ponude niko se nije bavio imeBili smo prerpani ponudama za inosran-svoDarko Naša prvobina zamisao je doprinospokreanja najbinijih vrednosi ove zemljesa mrve ačke Ideja da se promeni percep-cija najlepših vrednosi Srbije uz posao koji volimo i za koji smo sručni Saradnja sa dru-gim mladim ljudima koji nisu izgubili enu-zijazam u ovakvom vremenu koje ga ubijapredsavlja neophodnu pokreačku snagu usvakom danu

ML Da li je bio težak put od ideje do re-alizacije

Petar Nijedan pu nije lak pa ni naš Suočilismo se sa mnogim preprekama i konsannoimamo nove Jedna od njih je malograđanskiduh kod velikog broja naših mladih koji supopuno nezaineresovani za desinacije kojesu na samo par sai od njih a koje mladi izinosransva sa uživanjem obilazeDarko I da i ne Ne onoliko koliko bismoželeli međuim čekanje na pomoć u našemdrušvu i nije dobina ormula za uspeh En-uzijazam i hrabros jesu

ML Kako se suo983309avate sa rizicima koji supred vama Da li imate neki vid podrškedržavnih institucija kompanija i organi-zacijaPetar Najveći rizik koji nosimo je hva-anje u košac sa velikim izazovom ndash dapokrenemo nešo veoma vredno za našuzemlju Svesni smo kvaliea ideja kojepromovišemo Najveću podršku imamo odsekrearijaa za urizam resornog Minisar-sva i urisičke organizacije Srbije (OS)kao i nekih od O gradova Srbije

ML Da li je podjednaka ili razli983309ita zain-teresovanost naših i inostranih vršnjakaza vaše projektePear Za razliku od naših srani urisi su bdquogladnirdquo i bdquožednirdquo avanura po Srbiji Hvaajusvaki slobodni dan koji ovde imaju i uživajuu isim Dok za o vreme naši mladi izlaze

po 50-i pu na iso meso očekujući bolji pro- vod Ipak svari se posepeno menjaju Sve je veće ineresovanje i naših mladih i odušev-ljenje sa novim desinacijama i događajimaDarko ao i prema svemu osalom odnosprema sopsvenoj kuluri i urizmu je ovdeprilično čudan i ide od popune nezaine-resovanosi do insisiranja na vrednosimakoje nisu njihov isinski deo Naša ideja je daupravo u ome napravimo pomak ndash razviisves u saradnji sa mladim čovekom o svimonim šo jesu osnovne vrednosi naše zemljei promena odnosa prema njima - umenosi

kuluri isoriji raznovrsnoj prirodi našemkolekivnom duhu i svakodnevnici

ML Me983313u 983309lanovima SzM-a su i stu-

Osetite čari bezgraničneprirode Srbije kroz

zanimljiva putovanja kojanudi bdquoSrbija za mladerdquo Ne

dozvolite da vam drugiprepričavaju događaje

već se uključite sa kulekipom SzM-a koja je

spremna da vas upoznai vodi na nezaboravne

avanture širom našezemlje Više informacija o

zanimljivim projektimaputovanjima i izletima

na wwwsrbijazamladers i wwwfacebookcom

serbia4youth Vidimose )

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 3: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 344

GLAVNI I ODGOVONI UEDNISean ĐERSIMOVIĆFAULE Igor IVAŠOVIĆEKONOMIJA Veljko BOJOVIĆ Ivana TODOROVIĆDUŠVO Bojana ANDIĆMOZAI amara BEOČANIN Mira OBENIĆP IM Ivana MANDIĆ Milica JOVANOVIĆFOOGRFIJA Sveozar KRDŽIN

Iva OJČIĆ

DIZAJN amp PrePress Damjan DOBILA Vladan MILOSAVLJEVIĆriD sudio Beograd wwwsudioridne

ČLANOVI EDACIJE Dušan VOJNOVIĆaarina ILIĆ aarina SAVIĆ BojanaMAOVINOVIĆ Nenad UŽIĆ SandraBALI Jelena MALEIĆ Ana PEŠIĆIvana OVAČEVIĆ Nena BEČIĆMara LUOVAC Marija OMIĆ AlanOVAČEVIĆ Marija PANOVIĆ MarkoOVAČEVIĆ Nikola NIIOVIĆ

Sofija ĐUOVIĆ Milica IVIĆ LukaMILADINOVIĆ Marko ĐENADIĆ aarinaOVČIĆ Filip LUIĆ Aleksa DOIĆ NikolaMAOVIĆ Marko SOJANOVIĆ Sanja VUMIOVIĆ Nenad JEVOVIĆ

LEOI Maja ILIĆ Milica POŠEVSI

bdquoMonopolListrdquoČasopis sudenaa Ekonomskog akuleaamenička 6 11000 Beograd Srbijaeleon + 381 11 30 21 196monopollisgmailcom wwwmonopolliscom

GLAVNI I ODGOVONI UEDNISean ĐERSIMOVIĆeleon +381(0)65 2200 424seandjergmailcom

MENADŽEDušan VOJNOVIĆeleon +381(0)63 7329 829dusanvojgmailcom

UVodNIk

m e m b e r o f

SadržaJ

CIP - KALOGIZACIJA U PUBLIKCIJINarodna biblioeka Srbije Beograd

378MONOPOLLISGlavni urednik Goran Javorac-199 br 1- - Beograd(amenička 6) Sudenska UnijaEkonomskog akulea u Beogradu199 - - 28cm

ISSN 182-3450=MONOPOLLISCOBISSS-ID 117255180

f

a k U l t e t

e k o N o m I J a

d r U š t V o

m o z a I k

4 UredNIčka StraNa 5 StUdeNtSkI ProteSt6 INterVJU Sa dekaNom7 StUdeNtSke orgaNIzacIJe8 IN memorIam I VodIč za NoVaJlIJe9 eraSmUS10 SPort Na ekof-U I StUdeNtI za SloBodU

11 StUdIraNJe U SloVačkoJ12 SrBIJa za mlade14 BUdI U tokU16 traNzIcIJa 17 UredNIčka StraNa 18 INterVJU Sa Halom VarIJaNom19 aIr SerBIa 20 PIroV oPoraVak SrPSke PrIVrede21 roNald koUz22 toJotIN NoVI keIretSU23 frederIk BaStIJa 24 BItcoIN25 SocIJalNo PredUzetNIštVo26 UredNIčka StraNa 27 Sećaš lI Se dolI Bel28 maNIPUlacIJa

29 rUšImo NoVe lIdere30 INterVJU Sa NemaNJom JaNIčIćem31 doBrodošlI U VelIkU BrItaNIJU32 šarm I lIderStVo33 aNkSIozNoSt34 zadUžBINe U BeogradU35 UredNIčka StraNa 36 HaBzBUrzI37 emocIoNalNa INtelIgeNcIJa 38 međUNarodNI VoloNterSkI kamP39 PoP kUltUra 40 krItIka daNašNJeg drUštVa I z aBaVNa StraNa 41 zaBaVNa StraNa 42 atelJe 212

Siže nam nova generacija brucoša eklo bi se u veoma nezgodno vreme Novi minisri finansija i privrederazmaraju smanjenje poreskog operećenja zarada ali posavlja se pianje kako nadomesii pad prihodaPrva lekcija koju će naši brucoši naučii iz Menkjuove knjige je ndash nema besplanog ručka Simulans zazapošljavanje radnika je naročio skup ako se ima u vidu da u koneksu zabrinjavajućeg javnog duga nijedovoljno ni zadržai posojeći fiskalni defici već ga reba smanjivai egisrovana zaposlenos je najnižau isoriji i goovo da su izjednačeni broj zaposlenih i broj penzionera Naši brucoši mogu se zapiaikakva im je budućnos čak i da seknu diplomu u čije mukorpno osvajanje ek kreću u je i sudenskiproes proiv raznih novih namea koje naš akule uvodi a čija je opravdanos veoma diskuabilna Naši brucoši dočekani su nekom vrsom vanrednog sanja punim dvorišem nezadovoljnih sudenaa koji suspremni da blokiraju akule ukoliko zareba I pored svega ja im preporučujem da hladne glave krenu saučenjem da redovno pohađaju časove predavanja i vežbi jer će ako najbolje spremii ispie I da ne brinuSudensko doba je najlepše doba u živou pravi problemi kreću ek kasnije Dragi brucoši dobrodošli naEkonomski akule i želim vam srećan počeak sudiranja

ČASOPIS MONOPOLLIS JE OSNOVAN OD SRNE SUDENSE UNIJE EONOMSOG FAULEA

Stefan ĐERASIMOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 444

4

fakUltet Urednička strana

Neko mi je jednom prilikom davno rekaorsquorsquoSinko nemoj da porošiš baš sve šo si sekaorsquorsquoUpozorenje i save na mesu ja na velikom esu

I ako sve šo sam eškom mukom ušekrsquooZavršilo je po kaanama i diskoekama raznim

U minui načinih pivske flaše praznimDok sam klinke iz kraja šmekrsquoo

Zadnji dan škole drušvo i suze radosnice krećuDok se sveska iz srpskog našla u smeću

A ja reših da na jednom mesu nađem sreću Ali sam nažalos e godine budžeu zapalio sveću

Prijemni prođe sruših se krsquoo Berlinski zidOd oga me je jeza prošla i susigao sid

Niša od veselog sausa na ejsuSedoh sa mojima i rekoh da mi vode donesuI konačno s eškom mukom izusih u besu

rsquorsquoZeznuše me glupa pianja na esuMaori izgleda da ćeš morai da drešiš kesursquorsquo

eva u neverici a ćale se ne uznemirava zbogog sanja

Već sa nepoljuljanom sigurnošću velirsquorsquoHm razmišjam i moram i priznai

sineDa o nikakav problem nije

Daćemo i ih so somaNajbinija i je a diplomarsquorsquo

A ja ga pogledah mrkorsquorsquoMa ćale bolje da odem u pečal-

buDa ne bih ovde crkrsquoorsquorsquo

Prenebegne i on moju žalbuI ponosno i odlučno reče

rsquorsquoSine dosa s im višeIma dovoljno nezadovoljene ržišne

niše

Znam da i ovo zvuči kao klišeao kad se mikro i makro susreću Ali ako se Lagranž sa brojkama mogao snaći

I i ćeš u preduzećuZao moje vreme više s im ne raćirsquorsquo

Zbogom more niša od sudenskoga domaa me je činjenica pukla krsquoo udar groma

Leo mi prolee u repaju okaSigao prvi dan aksa

Okupiće se u amfiearu mnogo olkaZavrši se predavanje puna uisaka glavaBogme pomislih biće meni ovde srava

Odoh na šaler uverenje mi rebaMnogi popus za sudene iza ugla vreba

Avaj i dalje mi u glavi odzvanjaOd prodornog šalerušinog dranja

rsquorsquoNema uverenja sa aksaDok se ne plai admin aksarsquorsquo

Vraćam se busom kući iznerviran u saruad me neko grubo za rame prodrmusa

rsquorsquoDobar dan imae karursquorsquoeče dosadni konrolor BusPlusaPrva nedelja aksa reakcije razne

Od brucošijada me polako susižu kazneZovem oraka piam za neki grafikon A on meni opušeno

rsquorsquoČoveče o zna i najveći moronI još jednu svar zapami

Mada je o jasno svakoj budaliNajbinija svar u mai

Su i dierencijali i inegralirsquorsquoZbog ogromne nepažnje

Pogrešno ću nacrairivu ponude i ražnje

Sećam se očevih rečirsquorsquoSlušaj sine aino

Solica se zagreva kičma sesavija

ažu žena je krsquoo vinoBolja je šo je sarijarsquorsquo

I ako me leđa bole glavezavučene

Plašim se poremećaja diskushernije

Zbog jedne nenaučeneSaisičke vremenske serije

Niša od mog imskog vođsva

Bez znanja dvosrukog knjigovodsvaI ako sve dok bol ne splasnePopu propale sraegijske alijanse

Moram vam iskreno rećiDa sam se u međuvremenu navikrsquoo

A da vi ne brinee oliko Jer čak iako budee malo spavali

Podele u knjigama s eškoćom razgraničavali A sebe vremenski ograničavaliSve šo EOF-u budee davali

Vraiće vam se onolikooliko budee ulagali

BrUcoške dIleme Nade

StraHoVI I treme

Piše Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 644

6

FAKULTET

Stiže nam nova generacijastudenata koju mučetipični brucoški problemiSa dekanom Ekonomskogfakulteta profesoromBranislavom Boričićemrazgovarali smo o tome kakoldquoizlečitirdquo ove dečije bolesti ali i

o mnogim drugim temama

ML Ekonomski fakultet u Beogradu prošlegodine je proslavio 75 godina postojanja isvi znamo zbog 983309ega je Prvi Da li nam mo-žete re983303i šta je ono što ga 983309ini PravimBB o je više od puke igre reči Mi smo laquopra- viraquo i zao šo smo prvi u regionu dakle pioniriu mnogim poduhvaima u oblasi nauke i obra-zovanja ali smo laquopraviraquo i zao šo smo po svimpokazaeljima najbolji akule u oblasi kojomse bavimo

ML Stiže nam nova generacija brucošakoje Vi kao profesor veoma dobro pozna-jete Šta biste im savetovali u pogledu na983309inau983309enja pristupa predmetima i svakodnev-nim obavezama budu983303i da je fakultet pot-puno novo poglavlje u njihovom životuBB Save je sasvim pros i sadržan je u jednoj jedinoj reči POSVEĆENOS ada se danaspre podne posvećeno bavie izučavanjem jed-nog predmea a posle podne se popuno po-svećeni nekoj sasvim drugoj akivnosi onda niu jednom ni u drugom slučaju uspeh ne može

izosai Posvećenos podrazumeva sopsvenuiskrenos i emeljnos Ukoliko ako ne radie već površno oaljae obaveze onda nema uspe-ha ili je on krakoročan

ML Na našem fakultetu zaživeo je sistemupisa bodova umesto upisa godine Da li jeto bolje rešenje i zbog 983309egaBB o je nešo šo nam je donela reorma iovakav način za one posvećene ima mnogeprednosi u odnosu na rdquoupis godinerdquo jer je flek-sibilniji i pruža veće mogućnosi individualnogizbora

ML Kakvi su efekti bolonjske reforme naEkonomskom fakultetu Da li se skratilo pro-se983309no vreme studiranja poboljšale ocene

BB eško je dai u ocenu i povezai činjeniceek nam druga generacija ove jeseni diplomi-ra po akrediovanim programima Pomaci uovom domenu su veoma spori i u njihovominiciranju u realizaciji nam je dragocena pomoćsudenaa

ML Još uvek nije zaživela puna primenabolonjske reforme u smislu neophodnih60 ESPB bodova da bi student zadržao sta-tus finansiranja iz budžeta Da li mislite daje mogu983303e u kra983303em roku da i ova odredbazakona zaživi Zbog 983309ega se studenti i pro-fesori toliko sporo bdquouhodavajuldquo u njenojprimeniBB Za godinu dana barem ako predviđaZakon prelazimo na režim rdquočise godinerdquo za budžesko sudiranje i čeiri ispina roka Mi-slim da je o preuranjeno i da bi mnogi akuleiUniverziea u Beogradu imali drasičan pad broja budžeskih sudenaa šo bi ih dovelo u još eži maerijalni položaj šo bi dalje rezuli-ralo padom kvaliea sudija

ML Poznato je da je problem nezaposleno-sti najve983303i ekonomski problem u našoj zem-lji Kako se u toj situaciji snalaze diplomcinašeg fakultetaBB Prijano smo iznenađeni činjenicom dase uprkos krizi naši diplomci još uvek dobrozapošljavaju u ima jedan podaak koji službaza zapošljavanje daje o hiljadama nezaposlenihekonomisa ali se iza oga kriju diplomci pri- vanih akulea koje je ržiše rada već prepo-znalo kao nepoželjan kadar

ML Iz godine u godinu sve je ve983303e intere-sovanje diplomaca za upis master studijaDa li 983303e uskoro master diploma postati stan-dard koji 983303e ve983303ina poslodavaca zahtevatiBB o već jese sandard Na primer ne mo-

žee radii u srednjoj školi bez maser diplomeProblem je sa rdquoprekvalifikacijomrdquo preko mase-ra Neko završi jedan akule (4 godine) a za-im maser (1 godinu) u sasvim drugoj oblasii predsavlja se kao aj rdquodrugirdquo Biće porebnodosa vremena da se o prevaziđe

ML Sti983309e se utisak da su master studijskiprogrami na našem fakultetu preobimnijer ve983303ina studenata ne diplomira u rokuDa li se planira njihova reformaBB U pravu se adili smo cele prošle škol-ske godine na raserećenju sudijskih maserprograma i kao rezula imamo verujem kva-liene i manje zahevne programe Sa njimapočinjemo 2014 godine ali ćemo uskoroposojećim sudenima predočii mogućnosiprelaska na e nove programe koji su u velikojmeri kompaibilni sa posojećim programimaako da niko od sudenaa zaečenih na masersudijama ne bi rebalo da se žali na rdquovišak oba- vezardquo

ML Naš Univerzitet kona983309no je ušao i naprestižnu Šangajsku listu kao jedan od 500najboljih svetskih univerziteta Da li sti983309eteutisak da se kvalitet visokog obrazovanjakod nas poboljšao i koji su najve983303i izazovipred namaBB Univerzie u Beogradu je oduvek bio vi-soko rangiran i respekabilan u sveu i od ovegodine je među 400 najboljih i najbolji u regi-onu Pad je usledio okom poslednje decenijeprošlog veka kada su nas pogodile eške neda-će i evo sada Univerzie u Beogradu se vra-ća u porodicu visoko cenjenih visokoškolskihusanova svea I o je primer kako se promeneu nauci i obrazovanju sporo odvijaju Poučan jeakođe podaak da je Univerzie u Beograduu polju maemaike rangiran medju najboljih150 univerziea svea jer je maemaika oblaskoja manje zavisi od invesicija nego šo su ona primer hemija medicina ili drušvene nau-ke pa je moguće da neka siromašna zemlja po-

pu naše u ima ako dobre rezulae i posedujenaučnički poencijal Drugim rečima većaulaganja u obrazovanje bi nas vroglavo iznelameđu prvih 200 univerziea svea

Stefan ĐERSIMOVIĆ

Intervju sa dekanomprof dr Branislavom Boričićem

PoSVećeNoSt

Pre SVega

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 744

7

fakUltetStudentske organizacije na EKOF-u

Drage kolege brucošidobrodošli na Ekonomskifakultet Upisom ovogfakulteta dobili stepriliku da radite na svomobrazovanju koje ćevam verujem donetiprofesionalni i lični uspehKao starija koleginicaznam da ćete imati pregršt

obaveza ali svakakovam savetujem da ustudentskim danima nepropustite mnogobrojnevannastavne aktivnostiorganizovane od straneorganizacija i studentskogparlamenta na našemfakultetu

SPEKOFSudenski parlamen Ekonomskogakulea Univerziea u Beogradu

jese organ akulea i predsavničkoelo sudenaa Članovi Sudenskogparlamena su sudeni sve čeiri godinei maser sudija birani od srane kolegasa svojih godina Manda članova rajegodinu dana i počinje u okobru a izborise radicionalno održvaju u aprilu mesecuSPEKOF se sasoji iz 4 resora koji svojimzajedničkim radom pomažu osvarenjumisije i vizije To su esor za nasavu iispie esor za sudenski sandard esorza sručno usavršavanje i praksu i esor zaodnose sa javnošću Kroz niz akivnosiovih resora parlamen se rudi da izvršipoziivan uicaj na sudene i na vođenjeakivnog sudenskog živoa Pored ovogaSPEKOF realizuje dva velika projekapoznaija pod nazivima KONSEK i

Upoznaj EKOF U narednom perioduSPEKOF planira da sve dobre akivnosii dalje organizuje ali pored njih uvede i

niz novih Članovi parlamena veruju daće sudeni bii zadovoljni radom isog iporučuju da su uvek ovoreni za sve vašepredloge i sugesije

SSEFSavez sudenaa Ekonomskog akulea

je najsarija organizacija na akuleukoja posoji od 1937 godine ČlanoviSaveza mogu bii svi redovni sudeninašeg akulea prolaskom moivacionoginervjua Danas je Savez modernasudenska organizacija sa velikim brojemakivnosi kako na samom akuleu akoi van njega Članovi Saveza svake godineučesvuju u radu Sudenskog parlamena

boreći se za prava sudenaa i poboljšanjenjihovog sandarda Ono čime se SSEFposebno ponosi jesu vannasavneakivnosi i projeki koje realizuje

Na prvom mesu o je Konerencijasudenaa ekonomije koja se većradicionalno čevru godinu zaredomodržava na Zlaiboru ove godine održaćese krajem novembra Konerenciju uvekposei preko 500 sudenaa a o kvalieunavedene Konerencije najbolje govori

veliki broj cenjenih predavača popuresornih minisara predsednika najvećihkompanija i uglednih proesora koji sei ove godine očekuju Još jedan velikiprojeka SSEF-a koji se realizuje većpreko 40 godina i za koji svi sudeni

kažu da je neponovljivo iskusvo jeEKONOMIJADA Ova sporsko-edukaivna maniesacija se održavasvake godine u maju i privlači preko1000 sudenaa sa ekonomskih akuleakako iz Srbije ako i iz svih bivših

jugoslovenskih republika OvogodišnjaEkonomijada koja se održala u Ulcinjupamiće se kao jedna od najboljih Porednavedenih projekaa izdvojićemo i Školusranih jezika koja se realizuje u saradnjisa upravom akulea Takođe SSEForganizuje i žurke koje su inače najboljeocenjene na Beogradskom univerzieua koje se pod brendom PVA i PRVAodržavaju na najpopularnijim mesima ugradu

SUEFSudenska unija Ekonomskog akuleaosnovana je 1996 godine u vremesudenskih proesa Od ada do danaskroz organizaciju je prošlo 10000ljudi Trenuno SUEF ima preko 300članova od kojih oko 60 učesvuje uradu organizacije SUEF-a ali i u raduSudenske unije Beograda i Sudenskeunije Srbije ad SUEF-a ogleda se ukoninuiranom poboljšanju uslova radai položaja sudenaa ali i u zasupanjuineresa isih zaim u promovisanju

ekonomske proesije ali i u realizacijiakcija od drušvenog značaja TakođeSUEF sarađuje sa brojnim naučnimkulurnim i sudenskim organizacijamau zemlji i inosransvu i nasoji dasudene uključi u ise Pored ovogaSudenska unija našeg akulea radi i napoboljšanju kvaliea sudija organizujućimaniesacije edukaivnog karakera

Jedna od njih jese Konerencija sudenaaekonomije Njihov prvi događajkoji će organizovai ove godine jeseBrucošijada koja

će se radicionalnoi ove godine održaina Beogradskommoru - Adi Ciganliji18102013 u klubulsquorsquoTajm aursquorsquo a kojaće okupii brucoše isve osale sudeneradi njihovog boljegupoznavanjaPored ovihorganizacija naakuleu posoje

još i organizacije AIESEC Markeingradionica i Debaniklub (Budi uoku) kao iredakcija časopisakoji upravo držie u rukama -

MonopolLisrdquo Verujem da će vamsve ove inormacije bii od korisi Ine zaboravie ukoliko suradan želieda budee uspešni ekonomisi koji ćeupravljai kompanijama prvo moraenaučii da upravljae svojim vremenomo jes da ga imae za sve i za predan rad

i za dokolicu

Milica JOVANOVIĆ

HaJde da Se UPozNamo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 844

fakUltet

8

In memoriam

Branko Medojevićnajpoznatiji kao profesorpredmeta Osnoviekonomije ali i kao bivšidekan Ekonomskogfakulteta iznenada jepreminuo 2 jula 2013godine u 63 godini Ostavio

je u tugi mnoge studente ikolege sa fakulteta

Dr Branko Medojević rođen je 1950godine Dokorirao je na Ekonom-skom akuleu 1983 godine dok

je za redovnog proesora predme-a Poliička ekonomija (adašnji naziv zaOsnove ekonomije) izabran 1994 godineOd ada nasavlja da korača velikim kora-cima i svoju karijeru upopunjuje čiavimnizom unkcija koje je obavljao za živoa

bio je Predsednik Savea (1987-1989)prodekan za finansije (1989-1991) pro-dekan za nauku (1996-1997) Moždanajbinija unkcija koju je obavljao poredzanimanja redovnog proesora je unkcijadekana i o u dva mandaa od 1997 do

1998 i od 2000 do 2002 godineSUEF mu se u okobru 1999 godine zahva-lio i o upravo preko ovog časopisa rekavši

Mada je među SUEF-ovcima kružila pričada je adašnji dekan prodr Branko Medo-

jević predsavljao umereno krilo vladaju-ćeg režima saradnja je bila zaisa uspešnai mi ga ovom prilikom javno pozdravljamoi pohvaljujemo Dobili smo prosorije e-leon redovno su održavani konsrukivnisasanci dobili smo učešće u radu klubaprosor za inerne prezenaciju na puu je

bio računarhelliprdquoFragmen inervjua koji je dao za Mono-pollisrdquo 2001 godineOsvrnimo se na prethodnu godinu oliko je ona bila uspešna za EOFŠo se iče kvaliea sudija uspeli smo da zasve predmee za sve čeiri godine donese-mo nove nasavne programe po sandardi-ma najpoznaijih evropskih i sveskih akul-ea Sada su u obavezi nasavnici da napišuodgovarajuće udžbenike (hellip) Uložili smoznačajna sredsva za ovaranje noveučionice u EC-u sa najnovijom generaci-

jom računara (hellip)Evo kakav je utisak profesor ostavio postudente i po 983309emu 983303e ga pamtiti

Uvek je znao da objasni gradivo uz pomoć

prakičnih primera Ja sam ga doživeo kao veselog inelekualca iako možda ne izgle-da ako na prvi pogledrdquo rekao je Vanja

ada nas je u A1 piao kako izgleda krivaražnje niko nije znao Onda je rekao bdquoBogs vama i anđeli Gospodnji - izreku koju jesalno izgovaraordquo rekao je Sean

Bio je vrhunski sručnjak i dobar preda- vačrdquo rekla nam je ukrako SofijaSvi koji ga poznaju kažu da je bio vrlo po-svećen svom pozivu i uvek je ežio ka bo-ljem Nema sumnje da je proesor Medoje-

vić osavio veliki rag na rad celog akuleai da će ga svi veoma dugo pamii

(u sledećem broju o Dragani Pokrajčić iRadeu iz sudenske službe)

Marija TOMIĆ

Upisali ste fakultet koji steželeli i sad ste spremni zanastavak školovanja Svivam kažu da je vam je životmaltene gotov da ćetemorati da učite non-stopi da se odreknete svegaPre nego što počnete dapaničite zapitajte sehellip kolikosu ove priče zaista i istinite

V erovano se prvi pu poseili akulekada se bili na pripremnoj nasavi ilikada se polagali prijemni ispi Moglise da primeie sudene koji se užur-

bano kreću i nose ascikle i obimne knjige

ladim se da se se zapiali - da li ja sve ovomoram da učim od korica do korica Ina-če šo su knjige obimnije o je bolje po vasobjašnjenja su dealjnija reba da se nauči ma-

nje od onoga šo zaisa piše a definicije su lak-še za učenje eške su za nošenje ako da nepreporučujem osim ako ne želie da dobijeelakši oblik skolioze Plus svi će vas na preda- vanjima gledai kao da se šenuli s uma i mi-

sliće da se ežak šreber Zaim sledeća pre-drasuda ako se ne ubijae od učenja nećeepoložii ispi id Ne Ako se rešili da budeeprosečan suden (pod im mislim da ne želi-e deseke pošo-poo) možee se sasvim lepoorganizovai i pod im mislim da možee imai vremena za hobi (ali samo jedan) za dečkadevojku drušvo i za žurku jednom mesečnoGledanje u plaon dok učierdquo nisam uraču-nala Nije neophodno ići na sva predavanjaali vežbe nikako nemoje propušai U prvedve nedelje idie na sva predavanja pa vidieša možee i sami da savladae Jedan bian sa-

ve nemoje odusajai unapred Videla samsvojim očima da je oliko sudenaa odusalood polaganja maemaike a poseili su moždasamo dva predavanja Preporučujem učenje u

manjim grupama ali sa ljudima koji zaisa želeda uče a ne da gube vreme jer o da se razu-memo možee i sami sa sobom akođe akoučie i kasnie par lekcija o nije niša srašnosamo gledaje da ne zaglibie duboko Vrlo je

bino da učie marljivo za sve kolokvijume oće vam bii odlična baza za sam ispiNajbinije u celoj priči je da ne obraćae punopažnje na priče rekla-kazala Svaki sudenna drugačiji način savlada određeno gradivoOni koji vode siromašniji drušveni živosvakako će naći više vremena za učenje aoni zaljubljeniji će verovano hvaai krivi-nerdquo Nemoje se pokolebai ako prva ocenane bude ekvivalenna uloženom radu i ru-du porebno je neko vreme dok se skroz neadapirae I da pokušaje da ne posanee jedan od onih sudenaa koji na zidu grupe

piaju ada aj i aj proesor ima prijem su-denaardquo zao šo sve piše na saju akuleaSrećan počeak učenja

Marija TOMIĆ

I NaJBolJI odlaze

Po BrUcošIma Se fakUltet PozNaJe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 944

9

FAKULTET

Da li ste znali da u Beograd

dođe u proseku 200 stranihstudenata u toku godineDa li ste se ikada zapitalikako se snalaze ko im izlaziu susret ko im pomaže dasavladaju kulturne šokovei jezičke barijere Jedna odorganizacija koja se zdušnozalaže za njihov prijatani nezaboravan boravak uBeogradu je ESN

ESN (Erasmus Suden Nework) je nepro-fina nevladina međunarodna organizacijapodržana od srane Asocijacije za mobilnosi Programa Evropske unije ESN je zasupljenu 36 evropskih zemalja sa sedišem u Briselui broji oko 12000 članova u 433 kancelariješirom EvropeESN BelUPgrade je najmlađa sekcija u mrežiosnovana sa ciljem da pruži pomoć sranimsudenima okom boravka i sudija u Beogra-du kao i u njihovoj inegraciji u naše drušvoESN BelUPgrade se preežno brine o soci- jalnom aspeku živoa inosranih sudenaarudeći se da ih upozna sa našom kuluromi običajima organizujući različie akivnosisporskog kulurnog i edukaivnog karake-ra ali naravno da sudenima izlazi u susre ina akademskom polju Sa druge srane ESNBelUPgrade pomaže domaćim sudenimakoji žele da odu na razmenu u inosransvoČlanovi organizacije unkcionišu po princi-pu bdquoSuden pomaže sudenursquorsquo i na aj načinodlazećim sudenima prenose svoja iskusvai povezuju ih sa lokalnim ESN sekcijama u ze-

mljama gde odlaze na razmenu

NAŠ TIMInicijaivu za osnivanje ESN grane u Beo-gradu pokrenula je Jovana Sanković su-denkinja - apsolven Ekonomskog akuleau Beogradu koja je danas i predsednik oveorganizacije Akivne članove čine mladiharizmaični druželjubivi komunikaivni iambiciozni sudeni sa različiih akulea uBeogradu a najviše sa EOF-a Oni su raspo-ređeni po različiim imovima ako da svakičini jedan deo organizacije i svi međusobnosarađuju na ispunjenju zadaih ciljeva unkci-onišući kao mini preduzeće

AKTIVNOSTI Avgusa ove godine je predsavljen projeka bdquoide or Your ighsrdquo čija je misija promo- visanje mobilnosi sudenaa Učesnici ovogprograma članovi ESN Inernaional vozeći bicikle na puu od Beča do Ankare eže da usvim gradovima kroz koje prolaze ukažu naprobleme mobilnosi koji u većoj ili manjojmeri uiču na osvarivanje vizije o raznovr-snosi Evrope punoj olerancije i inerakcijaUskoro će bii započea i realizacija projeka bdquoSocial Erasmusrsquorsquo koji ima humaniarni i eko-loški karaker kao i bdquoErasmus in Schoolrsquorsquo čija je ideja da se učenici srednjih škola upoznajusa razmenom i mogućnošću sudiranja u ino-sransvu onačno cilj je i da se podsaknuda već sada razmišljaju u om smerurenuno je u oku bdquoWelcome Weekrsquorsquo ndash ne-delja dobrodošlice za inosrane sudeneim je vredno radio na organizaciji različiihdešavanja i druženja sa ciljem upoznavanjasudenaa sa srpskom kulurom i osvarivanjanjihovih međusobnih konakaa ali i sa osa-lim sudenima iz SrbijeUsposavljen je i bdquoBuddy sysemrsquorsquo koji unk-

cioniše ako šo se svakom inosranom su-

denu dodeljuje po jedan član organizacijekoji mu soji na usluzi za sva pianja i pomoć uprvim nedeljama zivoa u Beogradu

ESN CARDESN card je jedan od projekaa ESN-a kojise sprovodi na međunarodnom nivou još od2004 godine Ona predsavlja člansku karuErasmus sudenske mreže i dokaz je pripad-nosi nekoj od ESN sekcija Međuim ESNkarica se korisi i kao karica koja omogu-ćava brojne popuse u mnogim gradovima izemljama Evrope a od skoro je dosupna i uBeograduorisnici ESN karice mogu da budu osobekoje su bile inernacionalni sudeni (prekoErasmus ili nekog drugog programa razme-ne) osobe koje su renuno sudeni na raz-meni članovi ESN sekcije ali i sudeni kojižele da ubiraju korisi pomenuih popusaarice su personalizovane i važe 12 meseciod dauma izdavanja

OTVORENA VRATA ESN BELUPGRADE Jedan od osnovnih ciljeva ESN-a jese pro-movisanje sudenske razmene kao i davanjesavea i inormacija o živou i sudiranju uinosransvu ako bise čuli iskusva iz prveruke pozivamo vas da nas poseie i raspiaese o mogućnosima odlaska na razmene kako bise se vraili u Srbiju bogaiji za još jedno ži- vono iskusvoESN BelUPgrade možee naći u pomoćnoj

prosoriji Ino room-a u ulici 1300 kaplara br2 (između nez Mihailove i Sudenskogrga do olarčeve zadužbine) uorkom ičevrkom od 14h do 18h kada su Ovorena vraaSvi zaineresovani sudeni su dobrodošliuz molbu da dolazak najave na sledeću imejladresu esnbelupgradegmailcomZa sve dodane inormacije o radu organiza-cije prijemu novih članova i za još mnogošoša možee nam se obraii puem ejsbuksranice ESN BelUPgrade ili na navedenuimejl adresu

Jovana MAKOVIĆ (ESN BelUPgrade)

Erazmus studentska mreža (ESN) Beograd

dožIVetI eVroPU kroz razmeNU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1044

Sportski klub Ekonomistrdquo

je osnovan aprila 2002godine On je pretečasvim ostalim sportskimorganizacijamaBeogradskog univerzitetaDugo je egzistirao kaoposebna sekcija uokviru Saveza studenataEkonomskog fakulteta dok(pomenute 2002 godine)na predlog tadašnjegdekana Branka Medojevićanije odlučeno da se klubregistruje kao samostalnaorganizacija

Drušvo renuno broji oko 130 ak-ivnih članova sudenaa kao i 600 bivših sudenaa Iako su mnogi bivši članovi sada uspešni privred-

nici ili sporisi nisu zaboravili klub i re-dovno pomažu projeke Ekonomisa Uokviru kluba unkcionišu sledeće sekcijemali udbal košarka (muška i ženska) od- bojka (muška i ženska) rukome (muški i

ženski) soni enis šah vaerpolo i pliva-nje a u oku je ormiranje ekipe u ženskomudbalu Svi kolekivni sporovi se akmi-če u Prvoj univerzieskoj ligi Beograda iEkonomis važi za jedno od uspešnijih iorganizovanijih zahvaljujući rezulaima uprehodnom perioduO uspesima bi se moglo pričai dugo Izdvo- jili bismo da je Ekonomis prehodne dvegodine bio ukupni pobednik Ekonomijadena kojoj učesvuje 12 akulea iz zemlje iokruženja Ako gledamo po sekcijama isi-če se ekipa malog udbala ndash ona je višesrukipobednik Univerzieske lige Ekonomijadei različiih međunarodnih urnira ošarka-šice su ove godine bile reće u Univerzie-skoj ligi Beograda dok su košarkaši izgubiliu finalu od ekipe FON-a Odbojkaši i od- bojkašice su prošle godine pobedili na me-đunarodnom urniru BES ukomeašicesu uzele iulu u upu sudenaa Beogradapre dve godine rukomeaši reće meso uUniverzieskoj ligi Beograda idMeđu isaknuim članovima drušva reba-lo bi isaći akuelnog popredsednika FSSZorana Lakovića i Nikolu Birača pomoć-nog renera Crvena ZvezdaSvi zaineresovani mogu da se prijave ukancelariji Saveza sudenaa koja se nalaziu prizemlju pored čiaonice Ukoliko ne že-

lie da se bavie sporom ili smarae da nisedovoljno alenovani možee da se priklju-čie navijačkoj grupi Eko arelrdquo koja jesalno uz najbolje sporise svog akulea

Nebojša ANTONIJEVIĆ Nenad UŽIĆ

fakUltet

10

Sport na Ekof-u

mI PIšemo IStorIJU

Sve vesti vezane zauspehe sportskih ekipaEkonomskog fakulteta

kao i informacije otome kad i gde igraju

najbolji sportisti EKOF-amožete saznati na sajtu

SPORTINDEKSRS

tokom poslednje sveske eko-nomske krize poverenje u ržišei cenovne mehanizme je drasič-

no poljuljano Nepredviđeni ineizbežni po mišljenju mnogih eko-nomisa kolaps finansijskih ržiša do- veo je do drasičnog pada akivnosi urealnom sekoru Kreaore ekonomskihpoliika ovakav razvoj događaja navodina zaključak da je dodana državna in-ervencija i regulacija makar u finansij-skim sekorima neophodna u smislu dase ržiše mora bdquopopraviildquo bdquoŠa Vi misli-eldquo pianje je sa kojim je nasala ideja oosnivanju neprofine i nepoliičke orga-nizacije edukaivnog karakera Sudeni

za Slobodu - Ekonomski akuleMada ne kriju da je njihov sav da ržiš-ni mehanizam unkcioniše da je kriza bila predvidljiva da se mogla izbeći i

da inervencionizam nije rešenje većuzrok krize Sudeni za Slobodu nagla-sak savljaju na ovorenoj debai o ovim

i drugim pianjima ekonomske poliikekod nas i u sveu Njihovi primarni ci-ljevi su razmena mišljenja i ideja su-denaa kroz dijalog edukacija ljudi označaju ržišnog mehanizma i individu-alnih sloboda za zdravo unkcionisanjedrušva pomoć sudenima ekonomijeda unaprede svoje kriičke savove oekonomskoj poliici kroz upoznavanjeheerodoksnih ekonomskih eorija Vodeća vrednos Sudenaa za Slobodu- Ekonomski akule jese kao šo se iznaziva organizacije može zaključii slo-

boda pojedinca ograničena slobodomdrugih pojedinaca Analize i razmara-nja ekonomskih enomena u skladu susa navedenim vrednosnim sudom ili su

čemu se najčešće i sremi popuno oslo- bođene vrednosnih sudovaSudeni za Slobodu posoje u celom

sveu a na našem akuleu su prisuniod ove godine Sada je i sudenima saEkonomskog akulea u Beogradu pru-žena mogućnos da se bolje upoznaju saidejama slobodnog ržiša i miovimakoji su usmereni na umanjenje važnosii ačnosi ovog koncepa U okobru ćeSudeni za Slobodu održai prvu pre-zenaciju na našem akuleu na kojusu pozvani svi zaineresovani sudeniDealji o prezenaciji biće objavljeni naejsbuk sranici htpswwwacebo-okcomSudeniZaSloboduE Očeku-

jemo vas i nadamo se da ćemo napredo- vai kroz razmenu ideja

Luka M ILADINOVIĆ

StUdeNtI za SloBodU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1144

11

FAKULTET

Prvi put je neko u skorijojistoriji EKOF-a bio nastudentskoj razmeni

u Bratislavi tako da ćuu nastavku teksta datiekskluzivne informacije ostudiranju u ovom gradu

NA POČETKUMoja živona priča vezana za sudensku raz-menu u Slovačkoj počela je ebruara a završi-la se juna ove godine U Braislavu sam sigaonakon 9 sai puovanja Na auobuskoj sanicime je dočekala koleginica iz Buddy sysem-a(sisem podrške sranim sudenima) a po-moć lokalnog sudena u počeku je nepro-cenjiva Bio sam jedini sipendisa CEEPUSprograma među ERSMUS-ovcima Ovajprogram mi je pružao mesečnu sipendijuu iznosu od 280 evra šo je bilo sasvim do- voljno za normalan prosečan živo sudenau Braislavi s obzirom da su cene malo višeod naših Nažalos o nije bilo dovoljno zasudenska puovanja

PRIČAJ SRPSKI DA TECEO SVET RAZUMEBraislava se nalazi u blizini glavnih gradovasusednih država Primera radi do Beča se si-že nakon sa vremena puovanja auobusomili vozom Auobusi ka Beču saobraćaju nasvakih sa vremena a i vozovi idu česo u okudana Auobusi česo saobraćaju ka Zlanomgradu Do Praga je porebno 4 saa vožnje Avionske kare su akođe prisupačnije no uBeogradu Sudeni bi rebalo da iskorise ovepogodnosi i posee okolne zemlje i gradovešo je i smisao programa razmene sudenaaGlavni grad Slovačke je miran grad Ima

500000 sanovnika Odmah po dolasku me je iznenadilo njihovo kulurno ophođenjeprema drugima ecimo uopše se ne gurajumeđusobno pri ulasku u auobus akođe na

svakom auobuskom sajališu je isaknu red vožnje auobusa koji uda saobraćaju i koji sepošuje Sve ovo je za mene bilo pravo okro- venje Engleski jezik reko ko razume a kamo-li govori izuzimajući sudene Pod jakim suuicajem Beča pa ne čudi šo je nemački jezikprvi u komunikaciji posle slovačkog Malo suhladni u ponašanju u poređenju s nama adniša drugo nije pomagalo bdquoraspalioldquo bih nasrpskom pa se nekako sporazumemo

KUVANJE I PRANJELjudi česo razmišljajurdquoako ću ja skuvai ilioprai sebi svari kad o nikad nisam radiordquoPošo živim s mojima nisam o ome brinuoOdjednom sam se našao sam u uđini Moraosam da biram da operem ili idem prljav dakuvam ili budem gladan Najčešće samosal-no skuvana hrana su makaroni i pirinač Umenzi je posojao ručak ako da sam baremo imao rešeno Svi oni koji žive s rodieljimashvaaju ovo zdravo za goovo Ne nasajeskuvano jelo i čiso odelo samo od sebe

DOBREU domu sam imao cimera Francuza Dobrapraksa je da u sobi budu sudeni iz različiihzemalja - odlično je za vežbanje engleskog jezika Sjajan je osećaj bii u domu sa suden-

ima iz svih krajeva svea Upoznavanje kul-ura običaja jezika osalih naroda neizmerno bogai čoveka Velika je svar sicai prijaeljeiz različiih delova sveaERSMUS žurke se organizuju doslovnosvake večeri Obično im prehodi akozvanikičen pari (kichen pary) koji predsavljazagrevanje pred pravu žurku Nakon ogasvi kolekivno odlaze u provod Cene pića udiskoekama se ne razlikuju puno od naših iiznose 2-3 evra s im šo se goovo uvek na-plaćuje ulaz Sve osalo je slično kao i u Beo-gradu samo bez narodnjaka Vožnja aksijem

noću je jefinija nego kod nasSAD MALO O FAKSUFakule nije ežak Uči se uglavnom sve sa

slajdova Ovo važi samo za sudene sa raz-mene Slovaci i oni koji sudiraju na slovač-kom jeziku korise udžbenike kao i mi Ipakako je sudeći po pričama sudije su ovde lak-še nego u Srbiji Brojni su sudeni Slovaci iz Vojvodine a sreo sam i nekoliko Srba koji sunaučili slovački jezik i ovde došli da sudirajuzao šo su uslovi za o bolji nego u Beograduo jes školarine nemaNa Ekonomskom akuleu u Braislavi sudi-ra 14000 sudenaa računajući i 200 sude-naa na programu razmene svakog semesraNasava je organizovana na engleskom i vode je proesori koji dovoljno dobro govore aj je-zik Po parameru koji se odnosi na razmenuEOF je daleko daleko iza Isina je da raz-mena zavisi od novca EU ali nije sve u omeIma nešo i u enuzijazmu volji i radu Novacnije garan uspeha

Uzimajući sve u obzir reba oići i videi Za-hvalan sam na ovom iskusvu Učesvuje i viu programu razmene sudenaa i neka vas ne brine o šo će proesori sa EOF-a da vas za-ežu za priznavanje ispia jer su pomalo kruipo om pianju ali ovo iskusvo vredi og ru-da Sisem razmišljanja koji reba primeniikad je priznavanje ispia u pianju je bdquodaj šadašrdquo Ne razmišljaje bdquoNisam dobio prilikuda odem na razmenu u Beč ili neki drugi većigrad pa uopše ne želim da idemrdquo Idie gdegod vam se ukaže šansa Iskorisie priliku i veruje mi isplaiće vam se

Za precizniji opis kako je na razmeni pogle-daje video na jujubu Sorry I`m Erasmus

Marko STEFANOVIĆ

fakUltet

11

Studiranje u Slovačkoj

ekoNomIckaUNIVerzIta

V BratISlaVe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1244

12

ekoNomIJa

dožIVI SrBIJUUHVatI daN

Intervju sa članovima organizacijebdquoSrbija za mladerdquo

Pripremite se zaupoznavanje saomladinskim turizmom uSrbiji

Pre nekoliko meseci časopis Mono-polLis je započeo saradnju sa or-ganizacijom za omladinski urizam

bdquoSrbija za mladerdquo (u daljem eksuSzM) Čine je inelekualci iz raznih obla-si različiog ineresovanja okupljeni sazajedničkom idejom da omladini našu ze-mlju predsave na arakivan način Poredoga sarađuju sa omladinskim urisičkimorganizacijama iz drugih zemalja Zasluž-ni su za nagrade za ehnološku inovacijuu 2012 i UN WO sami u Beogradukoordinaciju i skauing volonera Člano-

vi redakcije su imali prilike da se druže ipuuju sa njima na par nezaboravnih desi-nacija po Srbiji Jedno od ih puovanja je

bdquoČarolije ruže verovardquo na Zlaiboru i Zla-aru Amosera je u svakom renuku bilaenomenalna Ekipa SzM-a je druželjubivai poziivno raspoložena Prelepi predelinaše zemlje omogućili su nam odmor odgradske vreve Na nas je ova avanura osa-

vila predivne uspomene i nova poznan-sva Na koja pianja su članovi SzM-aPear Slavković Darko Gavrilović i TiagoFerreira odgovorili pročiaje u sledećim

redovima ML Predstavite nam organizaciju u parre983309enicaPetar bdquoSrbija za mladerdquo je organizacijamladih inelekualaca koji žele da predsaveSrbiju iz jednog novog uzbudljivog uglaSrbiju iz ugla mladih Želimo da napravimoiskorak ka drugačijoj percepciji Srbije kao di-namične arakivne i izazovne zemlje Ideja je da pružimo mogućnos svim mladima daisraže zavole duh Srbije prirodu događajei ljude koji u njoj žive Vizija koju sledimo je-

se prepoznaljivos Srbije kao urisičke de-sinacije u globalnim okvirima posebno kaodesinacije za puovanja mladih Naša misijauključuje promenu globalne percepcije o Sr-

biji predsavljanjem njenih pravih vrednosipromovisanje Srbije uz osvežen kreaivan iinovaian prisup prilagođen mladim ljudi-ma Nudimo arakivne programe za mladesa zabavnim i kulurnim sadržajima prirod-nim arakcijama i akivan odmor u Srbiji

ML Kako ste došli na ideju da osnujeteorganizaciju za omladinski turizamPetar okom sudija želeli smo da okriva-mo Srbiju Nigde nismo imali adekvane in-ormacije i ponude niko se nije bavio imeBili smo prerpani ponudama za inosran-svoDarko Naša prvobina zamisao je doprinospokreanja najbinijih vrednosi ove zemljesa mrve ačke Ideja da se promeni percep-cija najlepših vrednosi Srbije uz posao koji volimo i za koji smo sručni Saradnja sa dru-gim mladim ljudima koji nisu izgubili enu-zijazam u ovakvom vremenu koje ga ubijapredsavlja neophodnu pokreačku snagu usvakom danu

ML Da li je bio težak put od ideje do re-alizacije

Petar Nijedan pu nije lak pa ni naš Suočilismo se sa mnogim preprekama i konsannoimamo nove Jedna od njih je malograđanskiduh kod velikog broja naših mladih koji supopuno nezaineresovani za desinacije kojesu na samo par sai od njih a koje mladi izinosransva sa uživanjem obilazeDarko I da i ne Ne onoliko koliko bismoželeli međuim čekanje na pomoć u našemdrušvu i nije dobina ormula za uspeh En-uzijazam i hrabros jesu

ML Kako se suo983309avate sa rizicima koji supred vama Da li imate neki vid podrškedržavnih institucija kompanija i organi-zacijaPetar Najveći rizik koji nosimo je hva-anje u košac sa velikim izazovom ndash dapokrenemo nešo veoma vredno za našuzemlju Svesni smo kvaliea ideja kojepromovišemo Najveću podršku imamo odsekrearijaa za urizam resornog Minisar-sva i urisičke organizacije Srbije (OS)kao i nekih od O gradova Srbije

ML Da li je podjednaka ili razli983309ita zain-teresovanost naših i inostranih vršnjakaza vaše projektePear Za razliku od naših srani urisi su bdquogladnirdquo i bdquožednirdquo avanura po Srbiji Hvaajusvaki slobodni dan koji ovde imaju i uživajuu isim Dok za o vreme naši mladi izlaze

po 50-i pu na iso meso očekujući bolji pro- vod Ipak svari se posepeno menjaju Sve je veće ineresovanje i naših mladih i odušev-ljenje sa novim desinacijama i događajimaDarko ao i prema svemu osalom odnosprema sopsvenoj kuluri i urizmu je ovdeprilično čudan i ide od popune nezaine-resovanosi do insisiranja na vrednosimakoje nisu njihov isinski deo Naša ideja je daupravo u ome napravimo pomak ndash razviisves u saradnji sa mladim čovekom o svimonim šo jesu osnovne vrednosi naše zemljei promena odnosa prema njima - umenosi

kuluri isoriji raznovrsnoj prirodi našemkolekivnom duhu i svakodnevnici

ML Me983313u 983309lanovima SzM-a su i stu-

Osetite čari bezgraničneprirode Srbije kroz

zanimljiva putovanja kojanudi bdquoSrbija za mladerdquo Ne

dozvolite da vam drugiprepričavaju događaje

već se uključite sa kulekipom SzM-a koja je

spremna da vas upoznai vodi na nezaboravne

avanture širom našezemlje Više informacija o

zanimljivim projektimaputovanjima i izletima

na wwwsrbijazamladers i wwwfacebookcom

serbia4youth Vidimose )

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 4: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 444

4

fakUltet Urednička strana

Neko mi je jednom prilikom davno rekaorsquorsquoSinko nemoj da porošiš baš sve šo si sekaorsquorsquoUpozorenje i save na mesu ja na velikom esu

I ako sve šo sam eškom mukom ušekrsquooZavršilo je po kaanama i diskoekama raznim

U minui načinih pivske flaše praznimDok sam klinke iz kraja šmekrsquoo

Zadnji dan škole drušvo i suze radosnice krećuDok se sveska iz srpskog našla u smeću

A ja reših da na jednom mesu nađem sreću Ali sam nažalos e godine budžeu zapalio sveću

Prijemni prođe sruših se krsquoo Berlinski zidOd oga me je jeza prošla i susigao sid

Niša od veselog sausa na ejsuSedoh sa mojima i rekoh da mi vode donesuI konačno s eškom mukom izusih u besu

rsquorsquoZeznuše me glupa pianja na esuMaori izgleda da ćeš morai da drešiš kesursquorsquo

eva u neverici a ćale se ne uznemirava zbogog sanja

Već sa nepoljuljanom sigurnošću velirsquorsquoHm razmišjam i moram i priznai

sineDa o nikakav problem nije

Daćemo i ih so somaNajbinija i je a diplomarsquorsquo

A ja ga pogledah mrkorsquorsquoMa ćale bolje da odem u pečal-

buDa ne bih ovde crkrsquoorsquorsquo

Prenebegne i on moju žalbuI ponosno i odlučno reče

rsquorsquoSine dosa s im višeIma dovoljno nezadovoljene ržišne

niše

Znam da i ovo zvuči kao klišeao kad se mikro i makro susreću Ali ako se Lagranž sa brojkama mogao snaći

I i ćeš u preduzećuZao moje vreme više s im ne raćirsquorsquo

Zbogom more niša od sudenskoga domaa me je činjenica pukla krsquoo udar groma

Leo mi prolee u repaju okaSigao prvi dan aksa

Okupiće se u amfiearu mnogo olkaZavrši se predavanje puna uisaka glavaBogme pomislih biće meni ovde srava

Odoh na šaler uverenje mi rebaMnogi popus za sudene iza ugla vreba

Avaj i dalje mi u glavi odzvanjaOd prodornog šalerušinog dranja

rsquorsquoNema uverenja sa aksaDok se ne plai admin aksarsquorsquo

Vraćam se busom kući iznerviran u saruad me neko grubo za rame prodrmusa

rsquorsquoDobar dan imae karursquorsquoeče dosadni konrolor BusPlusaPrva nedelja aksa reakcije razne

Od brucošijada me polako susižu kazneZovem oraka piam za neki grafikon A on meni opušeno

rsquorsquoČoveče o zna i najveći moronI još jednu svar zapami

Mada je o jasno svakoj budaliNajbinija svar u mai

Su i dierencijali i inegralirsquorsquoZbog ogromne nepažnje

Pogrešno ću nacrairivu ponude i ražnje

Sećam se očevih rečirsquorsquoSlušaj sine aino

Solica se zagreva kičma sesavija

ažu žena je krsquoo vinoBolja je šo je sarijarsquorsquo

I ako me leđa bole glavezavučene

Plašim se poremećaja diskushernije

Zbog jedne nenaučeneSaisičke vremenske serije

Niša od mog imskog vođsva

Bez znanja dvosrukog knjigovodsvaI ako sve dok bol ne splasnePopu propale sraegijske alijanse

Moram vam iskreno rećiDa sam se u međuvremenu navikrsquoo

A da vi ne brinee oliko Jer čak iako budee malo spavali

Podele u knjigama s eškoćom razgraničavali A sebe vremenski ograničavaliSve šo EOF-u budee davali

Vraiće vam se onolikooliko budee ulagali

BrUcoške dIleme Nade

StraHoVI I treme

Piše Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 644

6

FAKULTET

Stiže nam nova generacijastudenata koju mučetipični brucoški problemiSa dekanom Ekonomskogfakulteta profesoromBranislavom Boričićemrazgovarali smo o tome kakoldquoizlečitirdquo ove dečije bolesti ali i

o mnogim drugim temama

ML Ekonomski fakultet u Beogradu prošlegodine je proslavio 75 godina postojanja isvi znamo zbog 983309ega je Prvi Da li nam mo-žete re983303i šta je ono što ga 983309ini PravimBB o je više od puke igre reči Mi smo laquopra- viraquo i zao šo smo prvi u regionu dakle pioniriu mnogim poduhvaima u oblasi nauke i obra-zovanja ali smo laquopraviraquo i zao šo smo po svimpokazaeljima najbolji akule u oblasi kojomse bavimo

ML Stiže nam nova generacija brucošakoje Vi kao profesor veoma dobro pozna-jete Šta biste im savetovali u pogledu na983309inau983309enja pristupa predmetima i svakodnev-nim obavezama budu983303i da je fakultet pot-puno novo poglavlje u njihovom životuBB Save je sasvim pros i sadržan je u jednoj jedinoj reči POSVEĆENOS ada se danaspre podne posvećeno bavie izučavanjem jed-nog predmea a posle podne se popuno po-svećeni nekoj sasvim drugoj akivnosi onda niu jednom ni u drugom slučaju uspeh ne može

izosai Posvećenos podrazumeva sopsvenuiskrenos i emeljnos Ukoliko ako ne radie već površno oaljae obaveze onda nema uspe-ha ili je on krakoročan

ML Na našem fakultetu zaživeo je sistemupisa bodova umesto upisa godine Da li jeto bolje rešenje i zbog 983309egaBB o je nešo šo nam je donela reorma iovakav način za one posvećene ima mnogeprednosi u odnosu na rdquoupis godinerdquo jer je flek-sibilniji i pruža veće mogućnosi individualnogizbora

ML Kakvi su efekti bolonjske reforme naEkonomskom fakultetu Da li se skratilo pro-se983309no vreme studiranja poboljšale ocene

BB eško je dai u ocenu i povezai činjeniceek nam druga generacija ove jeseni diplomi-ra po akrediovanim programima Pomaci uovom domenu su veoma spori i u njihovominiciranju u realizaciji nam je dragocena pomoćsudenaa

ML Još uvek nije zaživela puna primenabolonjske reforme u smislu neophodnih60 ESPB bodova da bi student zadržao sta-tus finansiranja iz budžeta Da li mislite daje mogu983303e u kra983303em roku da i ova odredbazakona zaživi Zbog 983309ega se studenti i pro-fesori toliko sporo bdquouhodavajuldquo u njenojprimeniBB Za godinu dana barem ako predviđaZakon prelazimo na režim rdquočise godinerdquo za budžesko sudiranje i čeiri ispina roka Mi-slim da je o preuranjeno i da bi mnogi akuleiUniverziea u Beogradu imali drasičan pad broja budžeskih sudenaa šo bi ih dovelo u još eži maerijalni položaj šo bi dalje rezuli-ralo padom kvaliea sudija

ML Poznato je da je problem nezaposleno-sti najve983303i ekonomski problem u našoj zem-lji Kako se u toj situaciji snalaze diplomcinašeg fakultetaBB Prijano smo iznenađeni činjenicom dase uprkos krizi naši diplomci još uvek dobrozapošljavaju u ima jedan podaak koji službaza zapošljavanje daje o hiljadama nezaposlenihekonomisa ali se iza oga kriju diplomci pri- vanih akulea koje je ržiše rada već prepo-znalo kao nepoželjan kadar

ML Iz godine u godinu sve je ve983303e intere-sovanje diplomaca za upis master studijaDa li 983303e uskoro master diploma postati stan-dard koji 983303e ve983303ina poslodavaca zahtevatiBB o već jese sandard Na primer ne mo-

žee radii u srednjoj školi bez maser diplomeProblem je sa rdquoprekvalifikacijomrdquo preko mase-ra Neko završi jedan akule (4 godine) a za-im maser (1 godinu) u sasvim drugoj oblasii predsavlja se kao aj rdquodrugirdquo Biće porebnodosa vremena da se o prevaziđe

ML Sti983309e se utisak da su master studijskiprogrami na našem fakultetu preobimnijer ve983303ina studenata ne diplomira u rokuDa li se planira njihova reformaBB U pravu se adili smo cele prošle škol-ske godine na raserećenju sudijskih maserprograma i kao rezula imamo verujem kva-liene i manje zahevne programe Sa njimapočinjemo 2014 godine ali ćemo uskoroposojećim sudenima predočii mogućnosiprelaska na e nove programe koji su u velikojmeri kompaibilni sa posojećim programimaako da niko od sudenaa zaečenih na masersudijama ne bi rebalo da se žali na rdquovišak oba- vezardquo

ML Naš Univerzitet kona983309no je ušao i naprestižnu Šangajsku listu kao jedan od 500najboljih svetskih univerziteta Da li sti983309eteutisak da se kvalitet visokog obrazovanjakod nas poboljšao i koji su najve983303i izazovipred namaBB Univerzie u Beogradu je oduvek bio vi-soko rangiran i respekabilan u sveu i od ovegodine je među 400 najboljih i najbolji u regi-onu Pad je usledio okom poslednje decenijeprošlog veka kada su nas pogodile eške neda-će i evo sada Univerzie u Beogradu se vra-ća u porodicu visoko cenjenih visokoškolskihusanova svea I o je primer kako se promeneu nauci i obrazovanju sporo odvijaju Poučan jeakođe podaak da je Univerzie u Beograduu polju maemaike rangiran medju najboljih150 univerziea svea jer je maemaika oblaskoja manje zavisi od invesicija nego šo su ona primer hemija medicina ili drušvene nau-ke pa je moguće da neka siromašna zemlja po-

pu naše u ima ako dobre rezulae i posedujenaučnički poencijal Drugim rečima većaulaganja u obrazovanje bi nas vroglavo iznelameđu prvih 200 univerziea svea

Stefan ĐERSIMOVIĆ

Intervju sa dekanomprof dr Branislavom Boričićem

PoSVećeNoSt

Pre SVega

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 744

7

fakUltetStudentske organizacije na EKOF-u

Drage kolege brucošidobrodošli na Ekonomskifakultet Upisom ovogfakulteta dobili stepriliku da radite na svomobrazovanju koje ćevam verujem donetiprofesionalni i lični uspehKao starija koleginicaznam da ćete imati pregršt

obaveza ali svakakovam savetujem da ustudentskim danima nepropustite mnogobrojnevannastavne aktivnostiorganizovane od straneorganizacija i studentskogparlamenta na našemfakultetu

SPEKOFSudenski parlamen Ekonomskogakulea Univerziea u Beogradu

jese organ akulea i predsavničkoelo sudenaa Članovi Sudenskogparlamena su sudeni sve čeiri godinei maser sudija birani od srane kolegasa svojih godina Manda članova rajegodinu dana i počinje u okobru a izborise radicionalno održvaju u aprilu mesecuSPEKOF se sasoji iz 4 resora koji svojimzajedničkim radom pomažu osvarenjumisije i vizije To su esor za nasavu iispie esor za sudenski sandard esorza sručno usavršavanje i praksu i esor zaodnose sa javnošću Kroz niz akivnosiovih resora parlamen se rudi da izvršipoziivan uicaj na sudene i na vođenjeakivnog sudenskog živoa Pored ovogaSPEKOF realizuje dva velika projekapoznaija pod nazivima KONSEK i

Upoznaj EKOF U narednom perioduSPEKOF planira da sve dobre akivnosii dalje organizuje ali pored njih uvede i

niz novih Članovi parlamena veruju daće sudeni bii zadovoljni radom isog iporučuju da su uvek ovoreni za sve vašepredloge i sugesije

SSEFSavez sudenaa Ekonomskog akulea

je najsarija organizacija na akuleukoja posoji od 1937 godine ČlanoviSaveza mogu bii svi redovni sudeninašeg akulea prolaskom moivacionoginervjua Danas je Savez modernasudenska organizacija sa velikim brojemakivnosi kako na samom akuleu akoi van njega Članovi Saveza svake godineučesvuju u radu Sudenskog parlamena

boreći se za prava sudenaa i poboljšanjenjihovog sandarda Ono čime se SSEFposebno ponosi jesu vannasavneakivnosi i projeki koje realizuje

Na prvom mesu o je Konerencijasudenaa ekonomije koja se većradicionalno čevru godinu zaredomodržava na Zlaiboru ove godine održaćese krajem novembra Konerenciju uvekposei preko 500 sudenaa a o kvalieunavedene Konerencije najbolje govori

veliki broj cenjenih predavača popuresornih minisara predsednika najvećihkompanija i uglednih proesora koji sei ove godine očekuju Još jedan velikiprojeka SSEF-a koji se realizuje većpreko 40 godina i za koji svi sudeni

kažu da je neponovljivo iskusvo jeEKONOMIJADA Ova sporsko-edukaivna maniesacija se održavasvake godine u maju i privlači preko1000 sudenaa sa ekonomskih akuleakako iz Srbije ako i iz svih bivših

jugoslovenskih republika OvogodišnjaEkonomijada koja se održala u Ulcinjupamiće se kao jedna od najboljih Porednavedenih projekaa izdvojićemo i Školusranih jezika koja se realizuje u saradnjisa upravom akulea Takođe SSEForganizuje i žurke koje su inače najboljeocenjene na Beogradskom univerzieua koje se pod brendom PVA i PRVAodržavaju na najpopularnijim mesima ugradu

SUEFSudenska unija Ekonomskog akuleaosnovana je 1996 godine u vremesudenskih proesa Od ada do danaskroz organizaciju je prošlo 10000ljudi Trenuno SUEF ima preko 300članova od kojih oko 60 učesvuje uradu organizacije SUEF-a ali i u raduSudenske unije Beograda i Sudenskeunije Srbije ad SUEF-a ogleda se ukoninuiranom poboljšanju uslova radai položaja sudenaa ali i u zasupanjuineresa isih zaim u promovisanju

ekonomske proesije ali i u realizacijiakcija od drušvenog značaja TakođeSUEF sarađuje sa brojnim naučnimkulurnim i sudenskim organizacijamau zemlji i inosransvu i nasoji dasudene uključi u ise Pored ovogaSudenska unija našeg akulea radi i napoboljšanju kvaliea sudija organizujućimaniesacije edukaivnog karakera

Jedna od njih jese Konerencija sudenaaekonomije Njihov prvi događajkoji će organizovai ove godine jeseBrucošijada koja

će se radicionalnoi ove godine održaina Beogradskommoru - Adi Ciganliji18102013 u klubulsquorsquoTajm aursquorsquo a kojaće okupii brucoše isve osale sudeneradi njihovog boljegupoznavanjaPored ovihorganizacija naakuleu posoje

još i organizacije AIESEC Markeingradionica i Debaniklub (Budi uoku) kao iredakcija časopisakoji upravo držie u rukama -

MonopolLisrdquo Verujem da će vamsve ove inormacije bii od korisi Ine zaboravie ukoliko suradan želieda budee uspešni ekonomisi koji ćeupravljai kompanijama prvo moraenaučii da upravljae svojim vremenomo jes da ga imae za sve i za predan rad

i za dokolicu

Milica JOVANOVIĆ

HaJde da Se UPozNamo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 844

fakUltet

8

In memoriam

Branko Medojevićnajpoznatiji kao profesorpredmeta Osnoviekonomije ali i kao bivšidekan Ekonomskogfakulteta iznenada jepreminuo 2 jula 2013godine u 63 godini Ostavio

je u tugi mnoge studente ikolege sa fakulteta

Dr Branko Medojević rođen je 1950godine Dokorirao je na Ekonom-skom akuleu 1983 godine dok

je za redovnog proesora predme-a Poliička ekonomija (adašnji naziv zaOsnove ekonomije) izabran 1994 godineOd ada nasavlja da korača velikim kora-cima i svoju karijeru upopunjuje čiavimnizom unkcija koje je obavljao za živoa

bio je Predsednik Savea (1987-1989)prodekan za finansije (1989-1991) pro-dekan za nauku (1996-1997) Moždanajbinija unkcija koju je obavljao poredzanimanja redovnog proesora je unkcijadekana i o u dva mandaa od 1997 do

1998 i od 2000 do 2002 godineSUEF mu se u okobru 1999 godine zahva-lio i o upravo preko ovog časopisa rekavši

Mada je među SUEF-ovcima kružila pričada je adašnji dekan prodr Branko Medo-

jević predsavljao umereno krilo vladaju-ćeg režima saradnja je bila zaisa uspešnai mi ga ovom prilikom javno pozdravljamoi pohvaljujemo Dobili smo prosorije e-leon redovno su održavani konsrukivnisasanci dobili smo učešće u radu klubaprosor za inerne prezenaciju na puu je

bio računarhelliprdquoFragmen inervjua koji je dao za Mono-pollisrdquo 2001 godineOsvrnimo se na prethodnu godinu oliko je ona bila uspešna za EOFŠo se iče kvaliea sudija uspeli smo da zasve predmee za sve čeiri godine donese-mo nove nasavne programe po sandardi-ma najpoznaijih evropskih i sveskih akul-ea Sada su u obavezi nasavnici da napišuodgovarajuće udžbenike (hellip) Uložili smoznačajna sredsva za ovaranje noveučionice u EC-u sa najnovijom generaci-

jom računara (hellip)Evo kakav je utisak profesor ostavio postudente i po 983309emu 983303e ga pamtiti

Uvek je znao da objasni gradivo uz pomoć

prakičnih primera Ja sam ga doživeo kao veselog inelekualca iako možda ne izgle-da ako na prvi pogledrdquo rekao je Vanja

ada nas je u A1 piao kako izgleda krivaražnje niko nije znao Onda je rekao bdquoBogs vama i anđeli Gospodnji - izreku koju jesalno izgovaraordquo rekao je Sean

Bio je vrhunski sručnjak i dobar preda- vačrdquo rekla nam je ukrako SofijaSvi koji ga poznaju kažu da je bio vrlo po-svećen svom pozivu i uvek je ežio ka bo-ljem Nema sumnje da je proesor Medoje-

vić osavio veliki rag na rad celog akuleai da će ga svi veoma dugo pamii

(u sledećem broju o Dragani Pokrajčić iRadeu iz sudenske službe)

Marija TOMIĆ

Upisali ste fakultet koji steželeli i sad ste spremni zanastavak školovanja Svivam kažu da je vam je životmaltene gotov da ćetemorati da učite non-stopi da se odreknete svegaPre nego što počnete dapaničite zapitajte sehellip kolikosu ove priče zaista i istinite

V erovano se prvi pu poseili akulekada se bili na pripremnoj nasavi ilikada se polagali prijemni ispi Moglise da primeie sudene koji se užur-

bano kreću i nose ascikle i obimne knjige

ladim se da se se zapiali - da li ja sve ovomoram da učim od korica do korica Ina-če šo su knjige obimnije o je bolje po vasobjašnjenja su dealjnija reba da se nauči ma-

nje od onoga šo zaisa piše a definicije su lak-še za učenje eške su za nošenje ako da nepreporučujem osim ako ne želie da dobijeelakši oblik skolioze Plus svi će vas na preda- vanjima gledai kao da se šenuli s uma i mi-

sliće da se ežak šreber Zaim sledeća pre-drasuda ako se ne ubijae od učenja nećeepoložii ispi id Ne Ako se rešili da budeeprosečan suden (pod im mislim da ne želi-e deseke pošo-poo) možee se sasvim lepoorganizovai i pod im mislim da možee imai vremena za hobi (ali samo jedan) za dečkadevojku drušvo i za žurku jednom mesečnoGledanje u plaon dok učierdquo nisam uraču-nala Nije neophodno ići na sva predavanjaali vežbe nikako nemoje propušai U prvedve nedelje idie na sva predavanja pa vidieša možee i sami da savladae Jedan bian sa-

ve nemoje odusajai unapred Videla samsvojim očima da je oliko sudenaa odusalood polaganja maemaike a poseili su moždasamo dva predavanja Preporučujem učenje u

manjim grupama ali sa ljudima koji zaisa želeda uče a ne da gube vreme jer o da se razu-memo možee i sami sa sobom akođe akoučie i kasnie par lekcija o nije niša srašnosamo gledaje da ne zaglibie duboko Vrlo je

bino da učie marljivo za sve kolokvijume oće vam bii odlična baza za sam ispiNajbinije u celoj priči je da ne obraćae punopažnje na priče rekla-kazala Svaki sudenna drugačiji način savlada određeno gradivoOni koji vode siromašniji drušveni živosvakako će naći više vremena za učenje aoni zaljubljeniji će verovano hvaai krivi-nerdquo Nemoje se pokolebai ako prva ocenane bude ekvivalenna uloženom radu i ru-du porebno je neko vreme dok se skroz neadapirae I da pokušaje da ne posanee jedan od onih sudenaa koji na zidu grupe

piaju ada aj i aj proesor ima prijem su-denaardquo zao šo sve piše na saju akuleaSrećan počeak učenja

Marija TOMIĆ

I NaJBolJI odlaze

Po BrUcošIma Se fakUltet PozNaJe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 944

9

FAKULTET

Da li ste znali da u Beograd

dođe u proseku 200 stranihstudenata u toku godineDa li ste se ikada zapitalikako se snalaze ko im izlaziu susret ko im pomaže dasavladaju kulturne šokovei jezičke barijere Jedna odorganizacija koja se zdušnozalaže za njihov prijatani nezaboravan boravak uBeogradu je ESN

ESN (Erasmus Suden Nework) je nepro-fina nevladina međunarodna organizacijapodržana od srane Asocijacije za mobilnosi Programa Evropske unije ESN je zasupljenu 36 evropskih zemalja sa sedišem u Briselui broji oko 12000 članova u 433 kancelariješirom EvropeESN BelUPgrade je najmlađa sekcija u mrežiosnovana sa ciljem da pruži pomoć sranimsudenima okom boravka i sudija u Beogra-du kao i u njihovoj inegraciji u naše drušvoESN BelUPgrade se preežno brine o soci- jalnom aspeku živoa inosranih sudenaarudeći se da ih upozna sa našom kuluromi običajima organizujući različie akivnosisporskog kulurnog i edukaivnog karake-ra ali naravno da sudenima izlazi u susre ina akademskom polju Sa druge srane ESNBelUPgrade pomaže domaćim sudenimakoji žele da odu na razmenu u inosransvoČlanovi organizacije unkcionišu po princi-pu bdquoSuden pomaže sudenursquorsquo i na aj načinodlazećim sudenima prenose svoja iskusvai povezuju ih sa lokalnim ESN sekcijama u ze-

mljama gde odlaze na razmenu

NAŠ TIMInicijaivu za osnivanje ESN grane u Beo-gradu pokrenula je Jovana Sanković su-denkinja - apsolven Ekonomskog akuleau Beogradu koja je danas i predsednik oveorganizacije Akivne članove čine mladiharizmaični druželjubivi komunikaivni iambiciozni sudeni sa različiih akulea uBeogradu a najviše sa EOF-a Oni su raspo-ređeni po različiim imovima ako da svakičini jedan deo organizacije i svi međusobnosarađuju na ispunjenju zadaih ciljeva unkci-onišući kao mini preduzeće

AKTIVNOSTI Avgusa ove godine je predsavljen projeka bdquoide or Your ighsrdquo čija je misija promo- visanje mobilnosi sudenaa Učesnici ovogprograma članovi ESN Inernaional vozeći bicikle na puu od Beča do Ankare eže da usvim gradovima kroz koje prolaze ukažu naprobleme mobilnosi koji u većoj ili manjojmeri uiču na osvarivanje vizije o raznovr-snosi Evrope punoj olerancije i inerakcijaUskoro će bii započea i realizacija projeka bdquoSocial Erasmusrsquorsquo koji ima humaniarni i eko-loški karaker kao i bdquoErasmus in Schoolrsquorsquo čija je ideja da se učenici srednjih škola upoznajusa razmenom i mogućnošću sudiranja u ino-sransvu onačno cilj je i da se podsaknuda već sada razmišljaju u om smerurenuno je u oku bdquoWelcome Weekrsquorsquo ndash ne-delja dobrodošlice za inosrane sudeneim je vredno radio na organizaciji različiihdešavanja i druženja sa ciljem upoznavanjasudenaa sa srpskom kulurom i osvarivanjanjihovih međusobnih konakaa ali i sa osa-lim sudenima iz SrbijeUsposavljen je i bdquoBuddy sysemrsquorsquo koji unk-

cioniše ako šo se svakom inosranom su-

denu dodeljuje po jedan član organizacijekoji mu soji na usluzi za sva pianja i pomoć uprvim nedeljama zivoa u Beogradu

ESN CARDESN card je jedan od projekaa ESN-a kojise sprovodi na međunarodnom nivou još od2004 godine Ona predsavlja člansku karuErasmus sudenske mreže i dokaz je pripad-nosi nekoj od ESN sekcija Međuim ESNkarica se korisi i kao karica koja omogu-ćava brojne popuse u mnogim gradovima izemljama Evrope a od skoro je dosupna i uBeograduorisnici ESN karice mogu da budu osobekoje su bile inernacionalni sudeni (prekoErasmus ili nekog drugog programa razme-ne) osobe koje su renuno sudeni na raz-meni članovi ESN sekcije ali i sudeni kojižele da ubiraju korisi pomenuih popusaarice su personalizovane i važe 12 meseciod dauma izdavanja

OTVORENA VRATA ESN BELUPGRADE Jedan od osnovnih ciljeva ESN-a jese pro-movisanje sudenske razmene kao i davanjesavea i inormacija o živou i sudiranju uinosransvu ako bise čuli iskusva iz prveruke pozivamo vas da nas poseie i raspiaese o mogućnosima odlaska na razmene kako bise se vraili u Srbiju bogaiji za još jedno ži- vono iskusvoESN BelUPgrade možee naći u pomoćnoj

prosoriji Ino room-a u ulici 1300 kaplara br2 (između nez Mihailove i Sudenskogrga do olarčeve zadužbine) uorkom ičevrkom od 14h do 18h kada su Ovorena vraaSvi zaineresovani sudeni su dobrodošliuz molbu da dolazak najave na sledeću imejladresu esnbelupgradegmailcomZa sve dodane inormacije o radu organiza-cije prijemu novih članova i za još mnogošoša možee nam se obraii puem ejsbuksranice ESN BelUPgrade ili na navedenuimejl adresu

Jovana MAKOVIĆ (ESN BelUPgrade)

Erazmus studentska mreža (ESN) Beograd

dožIVetI eVroPU kroz razmeNU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1044

Sportski klub Ekonomistrdquo

je osnovan aprila 2002godine On je pretečasvim ostalim sportskimorganizacijamaBeogradskog univerzitetaDugo je egzistirao kaoposebna sekcija uokviru Saveza studenataEkonomskog fakulteta dok(pomenute 2002 godine)na predlog tadašnjegdekana Branka Medojevićanije odlučeno da se klubregistruje kao samostalnaorganizacija

Drušvo renuno broji oko 130 ak-ivnih članova sudenaa kao i 600 bivših sudenaa Iako su mnogi bivši članovi sada uspešni privred-

nici ili sporisi nisu zaboravili klub i re-dovno pomažu projeke Ekonomisa Uokviru kluba unkcionišu sledeće sekcijemali udbal košarka (muška i ženska) od- bojka (muška i ženska) rukome (muški i

ženski) soni enis šah vaerpolo i pliva-nje a u oku je ormiranje ekipe u ženskomudbalu Svi kolekivni sporovi se akmi-če u Prvoj univerzieskoj ligi Beograda iEkonomis važi za jedno od uspešnijih iorganizovanijih zahvaljujući rezulaima uprehodnom perioduO uspesima bi se moglo pričai dugo Izdvo- jili bismo da je Ekonomis prehodne dvegodine bio ukupni pobednik Ekonomijadena kojoj učesvuje 12 akulea iz zemlje iokruženja Ako gledamo po sekcijama isi-če se ekipa malog udbala ndash ona je višesrukipobednik Univerzieske lige Ekonomijadei različiih međunarodnih urnira ošarka-šice su ove godine bile reće u Univerzie-skoj ligi Beograda dok su košarkaši izgubiliu finalu od ekipe FON-a Odbojkaši i od- bojkašice su prošle godine pobedili na me-đunarodnom urniru BES ukomeašicesu uzele iulu u upu sudenaa Beogradapre dve godine rukomeaši reće meso uUniverzieskoj ligi Beograda idMeđu isaknuim članovima drušva reba-lo bi isaći akuelnog popredsednika FSSZorana Lakovića i Nikolu Birača pomoć-nog renera Crvena ZvezdaSvi zaineresovani mogu da se prijave ukancelariji Saveza sudenaa koja se nalaziu prizemlju pored čiaonice Ukoliko ne že-

lie da se bavie sporom ili smarae da nisedovoljno alenovani možee da se priklju-čie navijačkoj grupi Eko arelrdquo koja jesalno uz najbolje sporise svog akulea

Nebojša ANTONIJEVIĆ Nenad UŽIĆ

fakUltet

10

Sport na Ekof-u

mI PIšemo IStorIJU

Sve vesti vezane zauspehe sportskih ekipaEkonomskog fakulteta

kao i informacije otome kad i gde igraju

najbolji sportisti EKOF-amožete saznati na sajtu

SPORTINDEKSRS

tokom poslednje sveske eko-nomske krize poverenje u ržišei cenovne mehanizme je drasič-

no poljuljano Nepredviđeni ineizbežni po mišljenju mnogih eko-nomisa kolaps finansijskih ržiša do- veo je do drasičnog pada akivnosi urealnom sekoru Kreaore ekonomskihpoliika ovakav razvoj događaja navodina zaključak da je dodana državna in-ervencija i regulacija makar u finansij-skim sekorima neophodna u smislu dase ržiše mora bdquopopraviildquo bdquoŠa Vi misli-eldquo pianje je sa kojim je nasala ideja oosnivanju neprofine i nepoliičke orga-nizacije edukaivnog karakera Sudeni

za Slobodu - Ekonomski akuleMada ne kriju da je njihov sav da ržiš-ni mehanizam unkcioniše da je kriza bila predvidljiva da se mogla izbeći i

da inervencionizam nije rešenje većuzrok krize Sudeni za Slobodu nagla-sak savljaju na ovorenoj debai o ovim

i drugim pianjima ekonomske poliikekod nas i u sveu Njihovi primarni ci-ljevi su razmena mišljenja i ideja su-denaa kroz dijalog edukacija ljudi označaju ržišnog mehanizma i individu-alnih sloboda za zdravo unkcionisanjedrušva pomoć sudenima ekonomijeda unaprede svoje kriičke savove oekonomskoj poliici kroz upoznavanjeheerodoksnih ekonomskih eorija Vodeća vrednos Sudenaa za Slobodu- Ekonomski akule jese kao šo se iznaziva organizacije može zaključii slo-

boda pojedinca ograničena slobodomdrugih pojedinaca Analize i razmara-nja ekonomskih enomena u skladu susa navedenim vrednosnim sudom ili su

čemu se najčešće i sremi popuno oslo- bođene vrednosnih sudovaSudeni za Slobodu posoje u celom

sveu a na našem akuleu su prisuniod ove godine Sada je i sudenima saEkonomskog akulea u Beogradu pru-žena mogućnos da se bolje upoznaju saidejama slobodnog ržiša i miovimakoji su usmereni na umanjenje važnosii ačnosi ovog koncepa U okobru ćeSudeni za Slobodu održai prvu pre-zenaciju na našem akuleu na kojusu pozvani svi zaineresovani sudeniDealji o prezenaciji biće objavljeni naejsbuk sranici htpswwwacebo-okcomSudeniZaSloboduE Očeku-

jemo vas i nadamo se da ćemo napredo- vai kroz razmenu ideja

Luka M ILADINOVIĆ

StUdeNtI za SloBodU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1144

11

FAKULTET

Prvi put je neko u skorijojistoriji EKOF-a bio nastudentskoj razmeni

u Bratislavi tako da ćuu nastavku teksta datiekskluzivne informacije ostudiranju u ovom gradu

NA POČETKUMoja živona priča vezana za sudensku raz-menu u Slovačkoj počela je ebruara a završi-la se juna ove godine U Braislavu sam sigaonakon 9 sai puovanja Na auobuskoj sanicime je dočekala koleginica iz Buddy sysem-a(sisem podrške sranim sudenima) a po-moć lokalnog sudena u počeku je nepro-cenjiva Bio sam jedini sipendisa CEEPUSprograma među ERSMUS-ovcima Ovajprogram mi je pružao mesečnu sipendijuu iznosu od 280 evra šo je bilo sasvim do- voljno za normalan prosečan živo sudenau Braislavi s obzirom da su cene malo višeod naših Nažalos o nije bilo dovoljno zasudenska puovanja

PRIČAJ SRPSKI DA TECEO SVET RAZUMEBraislava se nalazi u blizini glavnih gradovasusednih država Primera radi do Beča se si-že nakon sa vremena puovanja auobusomili vozom Auobusi ka Beču saobraćaju nasvakih sa vremena a i vozovi idu česo u okudana Auobusi česo saobraćaju ka Zlanomgradu Do Praga je porebno 4 saa vožnje Avionske kare su akođe prisupačnije no uBeogradu Sudeni bi rebalo da iskorise ovepogodnosi i posee okolne zemlje i gradovešo je i smisao programa razmene sudenaaGlavni grad Slovačke je miran grad Ima

500000 sanovnika Odmah po dolasku me je iznenadilo njihovo kulurno ophođenjeprema drugima ecimo uopše se ne gurajumeđusobno pri ulasku u auobus akođe na

svakom auobuskom sajališu je isaknu red vožnje auobusa koji uda saobraćaju i koji sepošuje Sve ovo je za mene bilo pravo okro- venje Engleski jezik reko ko razume a kamo-li govori izuzimajući sudene Pod jakim suuicajem Beča pa ne čudi šo je nemački jezikprvi u komunikaciji posle slovačkog Malo suhladni u ponašanju u poređenju s nama adniša drugo nije pomagalo bdquoraspalioldquo bih nasrpskom pa se nekako sporazumemo

KUVANJE I PRANJELjudi česo razmišljajurdquoako ću ja skuvai ilioprai sebi svari kad o nikad nisam radiordquoPošo živim s mojima nisam o ome brinuoOdjednom sam se našao sam u uđini Moraosam da biram da operem ili idem prljav dakuvam ili budem gladan Najčešće samosal-no skuvana hrana su makaroni i pirinač Umenzi je posojao ručak ako da sam baremo imao rešeno Svi oni koji žive s rodieljimashvaaju ovo zdravo za goovo Ne nasajeskuvano jelo i čiso odelo samo od sebe

DOBREU domu sam imao cimera Francuza Dobrapraksa je da u sobi budu sudeni iz različiihzemalja - odlično je za vežbanje engleskog jezika Sjajan je osećaj bii u domu sa suden-

ima iz svih krajeva svea Upoznavanje kul-ura običaja jezika osalih naroda neizmerno bogai čoveka Velika je svar sicai prijaeljeiz različiih delova sveaERSMUS žurke se organizuju doslovnosvake večeri Obično im prehodi akozvanikičen pari (kichen pary) koji predsavljazagrevanje pred pravu žurku Nakon ogasvi kolekivno odlaze u provod Cene pića udiskoekama se ne razlikuju puno od naših iiznose 2-3 evra s im šo se goovo uvek na-plaćuje ulaz Sve osalo je slično kao i u Beo-gradu samo bez narodnjaka Vožnja aksijem

noću je jefinija nego kod nasSAD MALO O FAKSUFakule nije ežak Uči se uglavnom sve sa

slajdova Ovo važi samo za sudene sa raz-mene Slovaci i oni koji sudiraju na slovač-kom jeziku korise udžbenike kao i mi Ipakako je sudeći po pričama sudije su ovde lak-še nego u Srbiji Brojni su sudeni Slovaci iz Vojvodine a sreo sam i nekoliko Srba koji sunaučili slovački jezik i ovde došli da sudirajuzao šo su uslovi za o bolji nego u Beograduo jes školarine nemaNa Ekonomskom akuleu u Braislavi sudi-ra 14000 sudenaa računajući i 200 sude-naa na programu razmene svakog semesraNasava je organizovana na engleskom i vode je proesori koji dovoljno dobro govore aj je-zik Po parameru koji se odnosi na razmenuEOF je daleko daleko iza Isina je da raz-mena zavisi od novca EU ali nije sve u omeIma nešo i u enuzijazmu volji i radu Novacnije garan uspeha

Uzimajući sve u obzir reba oići i videi Za-hvalan sam na ovom iskusvu Učesvuje i viu programu razmene sudenaa i neka vas ne brine o šo će proesori sa EOF-a da vas za-ežu za priznavanje ispia jer su pomalo kruipo om pianju ali ovo iskusvo vredi og ru-da Sisem razmišljanja koji reba primeniikad je priznavanje ispia u pianju je bdquodaj šadašrdquo Ne razmišljaje bdquoNisam dobio prilikuda odem na razmenu u Beč ili neki drugi većigrad pa uopše ne želim da idemrdquo Idie gdegod vam se ukaže šansa Iskorisie priliku i veruje mi isplaiće vam se

Za precizniji opis kako je na razmeni pogle-daje video na jujubu Sorry I`m Erasmus

Marko STEFANOVIĆ

fakUltet

11

Studiranje u Slovačkoj

ekoNomIckaUNIVerzIta

V BratISlaVe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1244

12

ekoNomIJa

dožIVI SrBIJUUHVatI daN

Intervju sa članovima organizacijebdquoSrbija za mladerdquo

Pripremite se zaupoznavanje saomladinskim turizmom uSrbiji

Pre nekoliko meseci časopis Mono-polLis je započeo saradnju sa or-ganizacijom za omladinski urizam

bdquoSrbija za mladerdquo (u daljem eksuSzM) Čine je inelekualci iz raznih obla-si različiog ineresovanja okupljeni sazajedničkom idejom da omladini našu ze-mlju predsave na arakivan način Poredoga sarađuju sa omladinskim urisičkimorganizacijama iz drugih zemalja Zasluž-ni su za nagrade za ehnološku inovacijuu 2012 i UN WO sami u Beogradukoordinaciju i skauing volonera Člano-

vi redakcije su imali prilike da se druže ipuuju sa njima na par nezaboravnih desi-nacija po Srbiji Jedno od ih puovanja je

bdquoČarolije ruže verovardquo na Zlaiboru i Zla-aru Amosera je u svakom renuku bilaenomenalna Ekipa SzM-a je druželjubivai poziivno raspoložena Prelepi predelinaše zemlje omogućili su nam odmor odgradske vreve Na nas je ova avanura osa-

vila predivne uspomene i nova poznan-sva Na koja pianja su članovi SzM-aPear Slavković Darko Gavrilović i TiagoFerreira odgovorili pročiaje u sledećim

redovima ML Predstavite nam organizaciju u parre983309enicaPetar bdquoSrbija za mladerdquo je organizacijamladih inelekualaca koji žele da predsaveSrbiju iz jednog novog uzbudljivog uglaSrbiju iz ugla mladih Želimo da napravimoiskorak ka drugačijoj percepciji Srbije kao di-namične arakivne i izazovne zemlje Ideja je da pružimo mogućnos svim mladima daisraže zavole duh Srbije prirodu događajei ljude koji u njoj žive Vizija koju sledimo je-

se prepoznaljivos Srbije kao urisičke de-sinacije u globalnim okvirima posebno kaodesinacije za puovanja mladih Naša misijauključuje promenu globalne percepcije o Sr-

biji predsavljanjem njenih pravih vrednosipromovisanje Srbije uz osvežen kreaivan iinovaian prisup prilagođen mladim ljudi-ma Nudimo arakivne programe za mladesa zabavnim i kulurnim sadržajima prirod-nim arakcijama i akivan odmor u Srbiji

ML Kako ste došli na ideju da osnujeteorganizaciju za omladinski turizamPetar okom sudija želeli smo da okriva-mo Srbiju Nigde nismo imali adekvane in-ormacije i ponude niko se nije bavio imeBili smo prerpani ponudama za inosran-svoDarko Naša prvobina zamisao je doprinospokreanja najbinijih vrednosi ove zemljesa mrve ačke Ideja da se promeni percep-cija najlepših vrednosi Srbije uz posao koji volimo i za koji smo sručni Saradnja sa dru-gim mladim ljudima koji nisu izgubili enu-zijazam u ovakvom vremenu koje ga ubijapredsavlja neophodnu pokreačku snagu usvakom danu

ML Da li je bio težak put od ideje do re-alizacije

Petar Nijedan pu nije lak pa ni naš Suočilismo se sa mnogim preprekama i konsannoimamo nove Jedna od njih je malograđanskiduh kod velikog broja naših mladih koji supopuno nezaineresovani za desinacije kojesu na samo par sai od njih a koje mladi izinosransva sa uživanjem obilazeDarko I da i ne Ne onoliko koliko bismoželeli međuim čekanje na pomoć u našemdrušvu i nije dobina ormula za uspeh En-uzijazam i hrabros jesu

ML Kako se suo983309avate sa rizicima koji supred vama Da li imate neki vid podrškedržavnih institucija kompanija i organi-zacijaPetar Najveći rizik koji nosimo je hva-anje u košac sa velikim izazovom ndash dapokrenemo nešo veoma vredno za našuzemlju Svesni smo kvaliea ideja kojepromovišemo Najveću podršku imamo odsekrearijaa za urizam resornog Minisar-sva i urisičke organizacije Srbije (OS)kao i nekih od O gradova Srbije

ML Da li je podjednaka ili razli983309ita zain-teresovanost naših i inostranih vršnjakaza vaše projektePear Za razliku od naših srani urisi su bdquogladnirdquo i bdquožednirdquo avanura po Srbiji Hvaajusvaki slobodni dan koji ovde imaju i uživajuu isim Dok za o vreme naši mladi izlaze

po 50-i pu na iso meso očekujući bolji pro- vod Ipak svari se posepeno menjaju Sve je veće ineresovanje i naših mladih i odušev-ljenje sa novim desinacijama i događajimaDarko ao i prema svemu osalom odnosprema sopsvenoj kuluri i urizmu je ovdeprilično čudan i ide od popune nezaine-resovanosi do insisiranja na vrednosimakoje nisu njihov isinski deo Naša ideja je daupravo u ome napravimo pomak ndash razviisves u saradnji sa mladim čovekom o svimonim šo jesu osnovne vrednosi naše zemljei promena odnosa prema njima - umenosi

kuluri isoriji raznovrsnoj prirodi našemkolekivnom duhu i svakodnevnici

ML Me983313u 983309lanovima SzM-a su i stu-

Osetite čari bezgraničneprirode Srbije kroz

zanimljiva putovanja kojanudi bdquoSrbija za mladerdquo Ne

dozvolite da vam drugiprepričavaju događaje

već se uključite sa kulekipom SzM-a koja je

spremna da vas upoznai vodi na nezaboravne

avanture širom našezemlje Više informacija o

zanimljivim projektimaputovanjima i izletima

na wwwsrbijazamladers i wwwfacebookcom

serbia4youth Vidimose )

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 5: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 644

6

FAKULTET

Stiže nam nova generacijastudenata koju mučetipični brucoški problemiSa dekanom Ekonomskogfakulteta profesoromBranislavom Boričićemrazgovarali smo o tome kakoldquoizlečitirdquo ove dečije bolesti ali i

o mnogim drugim temama

ML Ekonomski fakultet u Beogradu prošlegodine je proslavio 75 godina postojanja isvi znamo zbog 983309ega je Prvi Da li nam mo-žete re983303i šta je ono što ga 983309ini PravimBB o je više od puke igre reči Mi smo laquopra- viraquo i zao šo smo prvi u regionu dakle pioniriu mnogim poduhvaima u oblasi nauke i obra-zovanja ali smo laquopraviraquo i zao šo smo po svimpokazaeljima najbolji akule u oblasi kojomse bavimo

ML Stiže nam nova generacija brucošakoje Vi kao profesor veoma dobro pozna-jete Šta biste im savetovali u pogledu na983309inau983309enja pristupa predmetima i svakodnev-nim obavezama budu983303i da je fakultet pot-puno novo poglavlje u njihovom životuBB Save je sasvim pros i sadržan je u jednoj jedinoj reči POSVEĆENOS ada se danaspre podne posvećeno bavie izučavanjem jed-nog predmea a posle podne se popuno po-svećeni nekoj sasvim drugoj akivnosi onda niu jednom ni u drugom slučaju uspeh ne može

izosai Posvećenos podrazumeva sopsvenuiskrenos i emeljnos Ukoliko ako ne radie već površno oaljae obaveze onda nema uspe-ha ili je on krakoročan

ML Na našem fakultetu zaživeo je sistemupisa bodova umesto upisa godine Da li jeto bolje rešenje i zbog 983309egaBB o je nešo šo nam je donela reorma iovakav način za one posvećene ima mnogeprednosi u odnosu na rdquoupis godinerdquo jer je flek-sibilniji i pruža veće mogućnosi individualnogizbora

ML Kakvi su efekti bolonjske reforme naEkonomskom fakultetu Da li se skratilo pro-se983309no vreme studiranja poboljšale ocene

BB eško je dai u ocenu i povezai činjeniceek nam druga generacija ove jeseni diplomi-ra po akrediovanim programima Pomaci uovom domenu su veoma spori i u njihovominiciranju u realizaciji nam je dragocena pomoćsudenaa

ML Još uvek nije zaživela puna primenabolonjske reforme u smislu neophodnih60 ESPB bodova da bi student zadržao sta-tus finansiranja iz budžeta Da li mislite daje mogu983303e u kra983303em roku da i ova odredbazakona zaživi Zbog 983309ega se studenti i pro-fesori toliko sporo bdquouhodavajuldquo u njenojprimeniBB Za godinu dana barem ako predviđaZakon prelazimo na režim rdquočise godinerdquo za budžesko sudiranje i čeiri ispina roka Mi-slim da je o preuranjeno i da bi mnogi akuleiUniverziea u Beogradu imali drasičan pad broja budžeskih sudenaa šo bi ih dovelo u još eži maerijalni položaj šo bi dalje rezuli-ralo padom kvaliea sudija

ML Poznato je da je problem nezaposleno-sti najve983303i ekonomski problem u našoj zem-lji Kako se u toj situaciji snalaze diplomcinašeg fakultetaBB Prijano smo iznenađeni činjenicom dase uprkos krizi naši diplomci još uvek dobrozapošljavaju u ima jedan podaak koji službaza zapošljavanje daje o hiljadama nezaposlenihekonomisa ali se iza oga kriju diplomci pri- vanih akulea koje je ržiše rada već prepo-znalo kao nepoželjan kadar

ML Iz godine u godinu sve je ve983303e intere-sovanje diplomaca za upis master studijaDa li 983303e uskoro master diploma postati stan-dard koji 983303e ve983303ina poslodavaca zahtevatiBB o već jese sandard Na primer ne mo-

žee radii u srednjoj školi bez maser diplomeProblem je sa rdquoprekvalifikacijomrdquo preko mase-ra Neko završi jedan akule (4 godine) a za-im maser (1 godinu) u sasvim drugoj oblasii predsavlja se kao aj rdquodrugirdquo Biće porebnodosa vremena da se o prevaziđe

ML Sti983309e se utisak da su master studijskiprogrami na našem fakultetu preobimnijer ve983303ina studenata ne diplomira u rokuDa li se planira njihova reformaBB U pravu se adili smo cele prošle škol-ske godine na raserećenju sudijskih maserprograma i kao rezula imamo verujem kva-liene i manje zahevne programe Sa njimapočinjemo 2014 godine ali ćemo uskoroposojećim sudenima predočii mogućnosiprelaska na e nove programe koji su u velikojmeri kompaibilni sa posojećim programimaako da niko od sudenaa zaečenih na masersudijama ne bi rebalo da se žali na rdquovišak oba- vezardquo

ML Naš Univerzitet kona983309no je ušao i naprestižnu Šangajsku listu kao jedan od 500najboljih svetskih univerziteta Da li sti983309eteutisak da se kvalitet visokog obrazovanjakod nas poboljšao i koji su najve983303i izazovipred namaBB Univerzie u Beogradu je oduvek bio vi-soko rangiran i respekabilan u sveu i od ovegodine je među 400 najboljih i najbolji u regi-onu Pad je usledio okom poslednje decenijeprošlog veka kada su nas pogodile eške neda-će i evo sada Univerzie u Beogradu se vra-ća u porodicu visoko cenjenih visokoškolskihusanova svea I o je primer kako se promeneu nauci i obrazovanju sporo odvijaju Poučan jeakođe podaak da je Univerzie u Beograduu polju maemaike rangiran medju najboljih150 univerziea svea jer je maemaika oblaskoja manje zavisi od invesicija nego šo su ona primer hemija medicina ili drušvene nau-ke pa je moguće da neka siromašna zemlja po-

pu naše u ima ako dobre rezulae i posedujenaučnički poencijal Drugim rečima većaulaganja u obrazovanje bi nas vroglavo iznelameđu prvih 200 univerziea svea

Stefan ĐERSIMOVIĆ

Intervju sa dekanomprof dr Branislavom Boričićem

PoSVećeNoSt

Pre SVega

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 744

7

fakUltetStudentske organizacije na EKOF-u

Drage kolege brucošidobrodošli na Ekonomskifakultet Upisom ovogfakulteta dobili stepriliku da radite na svomobrazovanju koje ćevam verujem donetiprofesionalni i lični uspehKao starija koleginicaznam da ćete imati pregršt

obaveza ali svakakovam savetujem da ustudentskim danima nepropustite mnogobrojnevannastavne aktivnostiorganizovane od straneorganizacija i studentskogparlamenta na našemfakultetu

SPEKOFSudenski parlamen Ekonomskogakulea Univerziea u Beogradu

jese organ akulea i predsavničkoelo sudenaa Članovi Sudenskogparlamena su sudeni sve čeiri godinei maser sudija birani od srane kolegasa svojih godina Manda članova rajegodinu dana i počinje u okobru a izborise radicionalno održvaju u aprilu mesecuSPEKOF se sasoji iz 4 resora koji svojimzajedničkim radom pomažu osvarenjumisije i vizije To su esor za nasavu iispie esor za sudenski sandard esorza sručno usavršavanje i praksu i esor zaodnose sa javnošću Kroz niz akivnosiovih resora parlamen se rudi da izvršipoziivan uicaj na sudene i na vođenjeakivnog sudenskog živoa Pored ovogaSPEKOF realizuje dva velika projekapoznaija pod nazivima KONSEK i

Upoznaj EKOF U narednom perioduSPEKOF planira da sve dobre akivnosii dalje organizuje ali pored njih uvede i

niz novih Članovi parlamena veruju daće sudeni bii zadovoljni radom isog iporučuju da su uvek ovoreni za sve vašepredloge i sugesije

SSEFSavez sudenaa Ekonomskog akulea

je najsarija organizacija na akuleukoja posoji od 1937 godine ČlanoviSaveza mogu bii svi redovni sudeninašeg akulea prolaskom moivacionoginervjua Danas je Savez modernasudenska organizacija sa velikim brojemakivnosi kako na samom akuleu akoi van njega Članovi Saveza svake godineučesvuju u radu Sudenskog parlamena

boreći se za prava sudenaa i poboljšanjenjihovog sandarda Ono čime se SSEFposebno ponosi jesu vannasavneakivnosi i projeki koje realizuje

Na prvom mesu o je Konerencijasudenaa ekonomije koja se većradicionalno čevru godinu zaredomodržava na Zlaiboru ove godine održaćese krajem novembra Konerenciju uvekposei preko 500 sudenaa a o kvalieunavedene Konerencije najbolje govori

veliki broj cenjenih predavača popuresornih minisara predsednika najvećihkompanija i uglednih proesora koji sei ove godine očekuju Još jedan velikiprojeka SSEF-a koji se realizuje većpreko 40 godina i za koji svi sudeni

kažu da je neponovljivo iskusvo jeEKONOMIJADA Ova sporsko-edukaivna maniesacija se održavasvake godine u maju i privlači preko1000 sudenaa sa ekonomskih akuleakako iz Srbije ako i iz svih bivših

jugoslovenskih republika OvogodišnjaEkonomijada koja se održala u Ulcinjupamiće se kao jedna od najboljih Porednavedenih projekaa izdvojićemo i Školusranih jezika koja se realizuje u saradnjisa upravom akulea Takođe SSEForganizuje i žurke koje su inače najboljeocenjene na Beogradskom univerzieua koje se pod brendom PVA i PRVAodržavaju na najpopularnijim mesima ugradu

SUEFSudenska unija Ekonomskog akuleaosnovana je 1996 godine u vremesudenskih proesa Od ada do danaskroz organizaciju je prošlo 10000ljudi Trenuno SUEF ima preko 300članova od kojih oko 60 učesvuje uradu organizacije SUEF-a ali i u raduSudenske unije Beograda i Sudenskeunije Srbije ad SUEF-a ogleda se ukoninuiranom poboljšanju uslova radai položaja sudenaa ali i u zasupanjuineresa isih zaim u promovisanju

ekonomske proesije ali i u realizacijiakcija od drušvenog značaja TakođeSUEF sarađuje sa brojnim naučnimkulurnim i sudenskim organizacijamau zemlji i inosransvu i nasoji dasudene uključi u ise Pored ovogaSudenska unija našeg akulea radi i napoboljšanju kvaliea sudija organizujućimaniesacije edukaivnog karakera

Jedna od njih jese Konerencija sudenaaekonomije Njihov prvi događajkoji će organizovai ove godine jeseBrucošijada koja

će se radicionalnoi ove godine održaina Beogradskommoru - Adi Ciganliji18102013 u klubulsquorsquoTajm aursquorsquo a kojaće okupii brucoše isve osale sudeneradi njihovog boljegupoznavanjaPored ovihorganizacija naakuleu posoje

još i organizacije AIESEC Markeingradionica i Debaniklub (Budi uoku) kao iredakcija časopisakoji upravo držie u rukama -

MonopolLisrdquo Verujem da će vamsve ove inormacije bii od korisi Ine zaboravie ukoliko suradan želieda budee uspešni ekonomisi koji ćeupravljai kompanijama prvo moraenaučii da upravljae svojim vremenomo jes da ga imae za sve i za predan rad

i za dokolicu

Milica JOVANOVIĆ

HaJde da Se UPozNamo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 844

fakUltet

8

In memoriam

Branko Medojevićnajpoznatiji kao profesorpredmeta Osnoviekonomije ali i kao bivšidekan Ekonomskogfakulteta iznenada jepreminuo 2 jula 2013godine u 63 godini Ostavio

je u tugi mnoge studente ikolege sa fakulteta

Dr Branko Medojević rođen je 1950godine Dokorirao je na Ekonom-skom akuleu 1983 godine dok

je za redovnog proesora predme-a Poliička ekonomija (adašnji naziv zaOsnove ekonomije) izabran 1994 godineOd ada nasavlja da korača velikim kora-cima i svoju karijeru upopunjuje čiavimnizom unkcija koje je obavljao za živoa

bio je Predsednik Savea (1987-1989)prodekan za finansije (1989-1991) pro-dekan za nauku (1996-1997) Moždanajbinija unkcija koju je obavljao poredzanimanja redovnog proesora je unkcijadekana i o u dva mandaa od 1997 do

1998 i od 2000 do 2002 godineSUEF mu se u okobru 1999 godine zahva-lio i o upravo preko ovog časopisa rekavši

Mada je među SUEF-ovcima kružila pričada je adašnji dekan prodr Branko Medo-

jević predsavljao umereno krilo vladaju-ćeg režima saradnja je bila zaisa uspešnai mi ga ovom prilikom javno pozdravljamoi pohvaljujemo Dobili smo prosorije e-leon redovno su održavani konsrukivnisasanci dobili smo učešće u radu klubaprosor za inerne prezenaciju na puu je

bio računarhelliprdquoFragmen inervjua koji je dao za Mono-pollisrdquo 2001 godineOsvrnimo se na prethodnu godinu oliko je ona bila uspešna za EOFŠo se iče kvaliea sudija uspeli smo da zasve predmee za sve čeiri godine donese-mo nove nasavne programe po sandardi-ma najpoznaijih evropskih i sveskih akul-ea Sada su u obavezi nasavnici da napišuodgovarajuće udžbenike (hellip) Uložili smoznačajna sredsva za ovaranje noveučionice u EC-u sa najnovijom generaci-

jom računara (hellip)Evo kakav je utisak profesor ostavio postudente i po 983309emu 983303e ga pamtiti

Uvek je znao da objasni gradivo uz pomoć

prakičnih primera Ja sam ga doživeo kao veselog inelekualca iako možda ne izgle-da ako na prvi pogledrdquo rekao je Vanja

ada nas je u A1 piao kako izgleda krivaražnje niko nije znao Onda je rekao bdquoBogs vama i anđeli Gospodnji - izreku koju jesalno izgovaraordquo rekao je Sean

Bio je vrhunski sručnjak i dobar preda- vačrdquo rekla nam je ukrako SofijaSvi koji ga poznaju kažu da je bio vrlo po-svećen svom pozivu i uvek je ežio ka bo-ljem Nema sumnje da je proesor Medoje-

vić osavio veliki rag na rad celog akuleai da će ga svi veoma dugo pamii

(u sledećem broju o Dragani Pokrajčić iRadeu iz sudenske službe)

Marija TOMIĆ

Upisali ste fakultet koji steželeli i sad ste spremni zanastavak školovanja Svivam kažu da je vam je životmaltene gotov da ćetemorati da učite non-stopi da se odreknete svegaPre nego što počnete dapaničite zapitajte sehellip kolikosu ove priče zaista i istinite

V erovano se prvi pu poseili akulekada se bili na pripremnoj nasavi ilikada se polagali prijemni ispi Moglise da primeie sudene koji se užur-

bano kreću i nose ascikle i obimne knjige

ladim se da se se zapiali - da li ja sve ovomoram da učim od korica do korica Ina-če šo su knjige obimnije o je bolje po vasobjašnjenja su dealjnija reba da se nauči ma-

nje od onoga šo zaisa piše a definicije su lak-še za učenje eške su za nošenje ako da nepreporučujem osim ako ne želie da dobijeelakši oblik skolioze Plus svi će vas na preda- vanjima gledai kao da se šenuli s uma i mi-

sliće da se ežak šreber Zaim sledeća pre-drasuda ako se ne ubijae od učenja nećeepoložii ispi id Ne Ako se rešili da budeeprosečan suden (pod im mislim da ne želi-e deseke pošo-poo) možee se sasvim lepoorganizovai i pod im mislim da možee imai vremena za hobi (ali samo jedan) za dečkadevojku drušvo i za žurku jednom mesečnoGledanje u plaon dok učierdquo nisam uraču-nala Nije neophodno ići na sva predavanjaali vežbe nikako nemoje propušai U prvedve nedelje idie na sva predavanja pa vidieša možee i sami da savladae Jedan bian sa-

ve nemoje odusajai unapred Videla samsvojim očima da je oliko sudenaa odusalood polaganja maemaike a poseili su moždasamo dva predavanja Preporučujem učenje u

manjim grupama ali sa ljudima koji zaisa želeda uče a ne da gube vreme jer o da se razu-memo možee i sami sa sobom akođe akoučie i kasnie par lekcija o nije niša srašnosamo gledaje da ne zaglibie duboko Vrlo je

bino da učie marljivo za sve kolokvijume oće vam bii odlična baza za sam ispiNajbinije u celoj priči je da ne obraćae punopažnje na priče rekla-kazala Svaki sudenna drugačiji način savlada određeno gradivoOni koji vode siromašniji drušveni živosvakako će naći više vremena za učenje aoni zaljubljeniji će verovano hvaai krivi-nerdquo Nemoje se pokolebai ako prva ocenane bude ekvivalenna uloženom radu i ru-du porebno je neko vreme dok se skroz neadapirae I da pokušaje da ne posanee jedan od onih sudenaa koji na zidu grupe

piaju ada aj i aj proesor ima prijem su-denaardquo zao šo sve piše na saju akuleaSrećan počeak učenja

Marija TOMIĆ

I NaJBolJI odlaze

Po BrUcošIma Se fakUltet PozNaJe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 944

9

FAKULTET

Da li ste znali da u Beograd

dođe u proseku 200 stranihstudenata u toku godineDa li ste se ikada zapitalikako se snalaze ko im izlaziu susret ko im pomaže dasavladaju kulturne šokovei jezičke barijere Jedna odorganizacija koja se zdušnozalaže za njihov prijatani nezaboravan boravak uBeogradu je ESN

ESN (Erasmus Suden Nework) je nepro-fina nevladina međunarodna organizacijapodržana od srane Asocijacije za mobilnosi Programa Evropske unije ESN je zasupljenu 36 evropskih zemalja sa sedišem u Briselui broji oko 12000 članova u 433 kancelariješirom EvropeESN BelUPgrade je najmlađa sekcija u mrežiosnovana sa ciljem da pruži pomoć sranimsudenima okom boravka i sudija u Beogra-du kao i u njihovoj inegraciji u naše drušvoESN BelUPgrade se preežno brine o soci- jalnom aspeku živoa inosranih sudenaarudeći se da ih upozna sa našom kuluromi običajima organizujući različie akivnosisporskog kulurnog i edukaivnog karake-ra ali naravno da sudenima izlazi u susre ina akademskom polju Sa druge srane ESNBelUPgrade pomaže domaćim sudenimakoji žele da odu na razmenu u inosransvoČlanovi organizacije unkcionišu po princi-pu bdquoSuden pomaže sudenursquorsquo i na aj načinodlazećim sudenima prenose svoja iskusvai povezuju ih sa lokalnim ESN sekcijama u ze-

mljama gde odlaze na razmenu

NAŠ TIMInicijaivu za osnivanje ESN grane u Beo-gradu pokrenula je Jovana Sanković su-denkinja - apsolven Ekonomskog akuleau Beogradu koja je danas i predsednik oveorganizacije Akivne članove čine mladiharizmaični druželjubivi komunikaivni iambiciozni sudeni sa različiih akulea uBeogradu a najviše sa EOF-a Oni su raspo-ređeni po različiim imovima ako da svakičini jedan deo organizacije i svi međusobnosarađuju na ispunjenju zadaih ciljeva unkci-onišući kao mini preduzeće

AKTIVNOSTI Avgusa ove godine je predsavljen projeka bdquoide or Your ighsrdquo čija je misija promo- visanje mobilnosi sudenaa Učesnici ovogprograma članovi ESN Inernaional vozeći bicikle na puu od Beča do Ankare eže da usvim gradovima kroz koje prolaze ukažu naprobleme mobilnosi koji u većoj ili manjojmeri uiču na osvarivanje vizije o raznovr-snosi Evrope punoj olerancije i inerakcijaUskoro će bii započea i realizacija projeka bdquoSocial Erasmusrsquorsquo koji ima humaniarni i eko-loški karaker kao i bdquoErasmus in Schoolrsquorsquo čija je ideja da se učenici srednjih škola upoznajusa razmenom i mogućnošću sudiranja u ino-sransvu onačno cilj je i da se podsaknuda već sada razmišljaju u om smerurenuno je u oku bdquoWelcome Weekrsquorsquo ndash ne-delja dobrodošlice za inosrane sudeneim je vredno radio na organizaciji različiihdešavanja i druženja sa ciljem upoznavanjasudenaa sa srpskom kulurom i osvarivanjanjihovih međusobnih konakaa ali i sa osa-lim sudenima iz SrbijeUsposavljen je i bdquoBuddy sysemrsquorsquo koji unk-

cioniše ako šo se svakom inosranom su-

denu dodeljuje po jedan član organizacijekoji mu soji na usluzi za sva pianja i pomoć uprvim nedeljama zivoa u Beogradu

ESN CARDESN card je jedan od projekaa ESN-a kojise sprovodi na međunarodnom nivou još od2004 godine Ona predsavlja člansku karuErasmus sudenske mreže i dokaz je pripad-nosi nekoj od ESN sekcija Međuim ESNkarica se korisi i kao karica koja omogu-ćava brojne popuse u mnogim gradovima izemljama Evrope a od skoro je dosupna i uBeograduorisnici ESN karice mogu da budu osobekoje su bile inernacionalni sudeni (prekoErasmus ili nekog drugog programa razme-ne) osobe koje su renuno sudeni na raz-meni članovi ESN sekcije ali i sudeni kojižele da ubiraju korisi pomenuih popusaarice su personalizovane i važe 12 meseciod dauma izdavanja

OTVORENA VRATA ESN BELUPGRADE Jedan od osnovnih ciljeva ESN-a jese pro-movisanje sudenske razmene kao i davanjesavea i inormacija o živou i sudiranju uinosransvu ako bise čuli iskusva iz prveruke pozivamo vas da nas poseie i raspiaese o mogućnosima odlaska na razmene kako bise se vraili u Srbiju bogaiji za još jedno ži- vono iskusvoESN BelUPgrade možee naći u pomoćnoj

prosoriji Ino room-a u ulici 1300 kaplara br2 (između nez Mihailove i Sudenskogrga do olarčeve zadužbine) uorkom ičevrkom od 14h do 18h kada su Ovorena vraaSvi zaineresovani sudeni su dobrodošliuz molbu da dolazak najave na sledeću imejladresu esnbelupgradegmailcomZa sve dodane inormacije o radu organiza-cije prijemu novih članova i za još mnogošoša možee nam se obraii puem ejsbuksranice ESN BelUPgrade ili na navedenuimejl adresu

Jovana MAKOVIĆ (ESN BelUPgrade)

Erazmus studentska mreža (ESN) Beograd

dožIVetI eVroPU kroz razmeNU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1044

Sportski klub Ekonomistrdquo

je osnovan aprila 2002godine On je pretečasvim ostalim sportskimorganizacijamaBeogradskog univerzitetaDugo je egzistirao kaoposebna sekcija uokviru Saveza studenataEkonomskog fakulteta dok(pomenute 2002 godine)na predlog tadašnjegdekana Branka Medojevićanije odlučeno da se klubregistruje kao samostalnaorganizacija

Drušvo renuno broji oko 130 ak-ivnih članova sudenaa kao i 600 bivših sudenaa Iako su mnogi bivši članovi sada uspešni privred-

nici ili sporisi nisu zaboravili klub i re-dovno pomažu projeke Ekonomisa Uokviru kluba unkcionišu sledeće sekcijemali udbal košarka (muška i ženska) od- bojka (muška i ženska) rukome (muški i

ženski) soni enis šah vaerpolo i pliva-nje a u oku je ormiranje ekipe u ženskomudbalu Svi kolekivni sporovi se akmi-če u Prvoj univerzieskoj ligi Beograda iEkonomis važi za jedno od uspešnijih iorganizovanijih zahvaljujući rezulaima uprehodnom perioduO uspesima bi se moglo pričai dugo Izdvo- jili bismo da je Ekonomis prehodne dvegodine bio ukupni pobednik Ekonomijadena kojoj učesvuje 12 akulea iz zemlje iokruženja Ako gledamo po sekcijama isi-če se ekipa malog udbala ndash ona je višesrukipobednik Univerzieske lige Ekonomijadei različiih međunarodnih urnira ošarka-šice su ove godine bile reće u Univerzie-skoj ligi Beograda dok su košarkaši izgubiliu finalu od ekipe FON-a Odbojkaši i od- bojkašice su prošle godine pobedili na me-đunarodnom urniru BES ukomeašicesu uzele iulu u upu sudenaa Beogradapre dve godine rukomeaši reće meso uUniverzieskoj ligi Beograda idMeđu isaknuim članovima drušva reba-lo bi isaći akuelnog popredsednika FSSZorana Lakovića i Nikolu Birača pomoć-nog renera Crvena ZvezdaSvi zaineresovani mogu da se prijave ukancelariji Saveza sudenaa koja se nalaziu prizemlju pored čiaonice Ukoliko ne že-

lie da se bavie sporom ili smarae da nisedovoljno alenovani možee da se priklju-čie navijačkoj grupi Eko arelrdquo koja jesalno uz najbolje sporise svog akulea

Nebojša ANTONIJEVIĆ Nenad UŽIĆ

fakUltet

10

Sport na Ekof-u

mI PIšemo IStorIJU

Sve vesti vezane zauspehe sportskih ekipaEkonomskog fakulteta

kao i informacije otome kad i gde igraju

najbolji sportisti EKOF-amožete saznati na sajtu

SPORTINDEKSRS

tokom poslednje sveske eko-nomske krize poverenje u ržišei cenovne mehanizme je drasič-

no poljuljano Nepredviđeni ineizbežni po mišljenju mnogih eko-nomisa kolaps finansijskih ržiša do- veo je do drasičnog pada akivnosi urealnom sekoru Kreaore ekonomskihpoliika ovakav razvoj događaja navodina zaključak da je dodana državna in-ervencija i regulacija makar u finansij-skim sekorima neophodna u smislu dase ržiše mora bdquopopraviildquo bdquoŠa Vi misli-eldquo pianje je sa kojim je nasala ideja oosnivanju neprofine i nepoliičke orga-nizacije edukaivnog karakera Sudeni

za Slobodu - Ekonomski akuleMada ne kriju da je njihov sav da ržiš-ni mehanizam unkcioniše da je kriza bila predvidljiva da se mogla izbeći i

da inervencionizam nije rešenje većuzrok krize Sudeni za Slobodu nagla-sak savljaju na ovorenoj debai o ovim

i drugim pianjima ekonomske poliikekod nas i u sveu Njihovi primarni ci-ljevi su razmena mišljenja i ideja su-denaa kroz dijalog edukacija ljudi označaju ržišnog mehanizma i individu-alnih sloboda za zdravo unkcionisanjedrušva pomoć sudenima ekonomijeda unaprede svoje kriičke savove oekonomskoj poliici kroz upoznavanjeheerodoksnih ekonomskih eorija Vodeća vrednos Sudenaa za Slobodu- Ekonomski akule jese kao šo se iznaziva organizacije može zaključii slo-

boda pojedinca ograničena slobodomdrugih pojedinaca Analize i razmara-nja ekonomskih enomena u skladu susa navedenim vrednosnim sudom ili su

čemu se najčešće i sremi popuno oslo- bođene vrednosnih sudovaSudeni za Slobodu posoje u celom

sveu a na našem akuleu su prisuniod ove godine Sada je i sudenima saEkonomskog akulea u Beogradu pru-žena mogućnos da se bolje upoznaju saidejama slobodnog ržiša i miovimakoji su usmereni na umanjenje važnosii ačnosi ovog koncepa U okobru ćeSudeni za Slobodu održai prvu pre-zenaciju na našem akuleu na kojusu pozvani svi zaineresovani sudeniDealji o prezenaciji biće objavljeni naejsbuk sranici htpswwwacebo-okcomSudeniZaSloboduE Očeku-

jemo vas i nadamo se da ćemo napredo- vai kroz razmenu ideja

Luka M ILADINOVIĆ

StUdeNtI za SloBodU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1144

11

FAKULTET

Prvi put je neko u skorijojistoriji EKOF-a bio nastudentskoj razmeni

u Bratislavi tako da ćuu nastavku teksta datiekskluzivne informacije ostudiranju u ovom gradu

NA POČETKUMoja živona priča vezana za sudensku raz-menu u Slovačkoj počela je ebruara a završi-la se juna ove godine U Braislavu sam sigaonakon 9 sai puovanja Na auobuskoj sanicime je dočekala koleginica iz Buddy sysem-a(sisem podrške sranim sudenima) a po-moć lokalnog sudena u počeku je nepro-cenjiva Bio sam jedini sipendisa CEEPUSprograma među ERSMUS-ovcima Ovajprogram mi je pružao mesečnu sipendijuu iznosu od 280 evra šo je bilo sasvim do- voljno za normalan prosečan živo sudenau Braislavi s obzirom da su cene malo višeod naših Nažalos o nije bilo dovoljno zasudenska puovanja

PRIČAJ SRPSKI DA TECEO SVET RAZUMEBraislava se nalazi u blizini glavnih gradovasusednih država Primera radi do Beča se si-že nakon sa vremena puovanja auobusomili vozom Auobusi ka Beču saobraćaju nasvakih sa vremena a i vozovi idu česo u okudana Auobusi česo saobraćaju ka Zlanomgradu Do Praga je porebno 4 saa vožnje Avionske kare su akođe prisupačnije no uBeogradu Sudeni bi rebalo da iskorise ovepogodnosi i posee okolne zemlje i gradovešo je i smisao programa razmene sudenaaGlavni grad Slovačke je miran grad Ima

500000 sanovnika Odmah po dolasku me je iznenadilo njihovo kulurno ophođenjeprema drugima ecimo uopše se ne gurajumeđusobno pri ulasku u auobus akođe na

svakom auobuskom sajališu je isaknu red vožnje auobusa koji uda saobraćaju i koji sepošuje Sve ovo je za mene bilo pravo okro- venje Engleski jezik reko ko razume a kamo-li govori izuzimajući sudene Pod jakim suuicajem Beča pa ne čudi šo je nemački jezikprvi u komunikaciji posle slovačkog Malo suhladni u ponašanju u poređenju s nama adniša drugo nije pomagalo bdquoraspalioldquo bih nasrpskom pa se nekako sporazumemo

KUVANJE I PRANJELjudi česo razmišljajurdquoako ću ja skuvai ilioprai sebi svari kad o nikad nisam radiordquoPošo živim s mojima nisam o ome brinuoOdjednom sam se našao sam u uđini Moraosam da biram da operem ili idem prljav dakuvam ili budem gladan Najčešće samosal-no skuvana hrana su makaroni i pirinač Umenzi je posojao ručak ako da sam baremo imao rešeno Svi oni koji žive s rodieljimashvaaju ovo zdravo za goovo Ne nasajeskuvano jelo i čiso odelo samo od sebe

DOBREU domu sam imao cimera Francuza Dobrapraksa je da u sobi budu sudeni iz različiihzemalja - odlično je za vežbanje engleskog jezika Sjajan je osećaj bii u domu sa suden-

ima iz svih krajeva svea Upoznavanje kul-ura običaja jezika osalih naroda neizmerno bogai čoveka Velika je svar sicai prijaeljeiz različiih delova sveaERSMUS žurke se organizuju doslovnosvake večeri Obično im prehodi akozvanikičen pari (kichen pary) koji predsavljazagrevanje pred pravu žurku Nakon ogasvi kolekivno odlaze u provod Cene pića udiskoekama se ne razlikuju puno od naših iiznose 2-3 evra s im šo se goovo uvek na-plaćuje ulaz Sve osalo je slično kao i u Beo-gradu samo bez narodnjaka Vožnja aksijem

noću je jefinija nego kod nasSAD MALO O FAKSUFakule nije ežak Uči se uglavnom sve sa

slajdova Ovo važi samo za sudene sa raz-mene Slovaci i oni koji sudiraju na slovač-kom jeziku korise udžbenike kao i mi Ipakako je sudeći po pričama sudije su ovde lak-še nego u Srbiji Brojni su sudeni Slovaci iz Vojvodine a sreo sam i nekoliko Srba koji sunaučili slovački jezik i ovde došli da sudirajuzao šo su uslovi za o bolji nego u Beograduo jes školarine nemaNa Ekonomskom akuleu u Braislavi sudi-ra 14000 sudenaa računajući i 200 sude-naa na programu razmene svakog semesraNasava je organizovana na engleskom i vode je proesori koji dovoljno dobro govore aj je-zik Po parameru koji se odnosi na razmenuEOF je daleko daleko iza Isina je da raz-mena zavisi od novca EU ali nije sve u omeIma nešo i u enuzijazmu volji i radu Novacnije garan uspeha

Uzimajući sve u obzir reba oići i videi Za-hvalan sam na ovom iskusvu Učesvuje i viu programu razmene sudenaa i neka vas ne brine o šo će proesori sa EOF-a da vas za-ežu za priznavanje ispia jer su pomalo kruipo om pianju ali ovo iskusvo vredi og ru-da Sisem razmišljanja koji reba primeniikad je priznavanje ispia u pianju je bdquodaj šadašrdquo Ne razmišljaje bdquoNisam dobio prilikuda odem na razmenu u Beč ili neki drugi većigrad pa uopše ne želim da idemrdquo Idie gdegod vam se ukaže šansa Iskorisie priliku i veruje mi isplaiće vam se

Za precizniji opis kako je na razmeni pogle-daje video na jujubu Sorry I`m Erasmus

Marko STEFANOVIĆ

fakUltet

11

Studiranje u Slovačkoj

ekoNomIckaUNIVerzIta

V BratISlaVe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1244

12

ekoNomIJa

dožIVI SrBIJUUHVatI daN

Intervju sa članovima organizacijebdquoSrbija za mladerdquo

Pripremite se zaupoznavanje saomladinskim turizmom uSrbiji

Pre nekoliko meseci časopis Mono-polLis je započeo saradnju sa or-ganizacijom za omladinski urizam

bdquoSrbija za mladerdquo (u daljem eksuSzM) Čine je inelekualci iz raznih obla-si različiog ineresovanja okupljeni sazajedničkom idejom da omladini našu ze-mlju predsave na arakivan način Poredoga sarađuju sa omladinskim urisičkimorganizacijama iz drugih zemalja Zasluž-ni su za nagrade za ehnološku inovacijuu 2012 i UN WO sami u Beogradukoordinaciju i skauing volonera Člano-

vi redakcije su imali prilike da se druže ipuuju sa njima na par nezaboravnih desi-nacija po Srbiji Jedno od ih puovanja je

bdquoČarolije ruže verovardquo na Zlaiboru i Zla-aru Amosera je u svakom renuku bilaenomenalna Ekipa SzM-a je druželjubivai poziivno raspoložena Prelepi predelinaše zemlje omogućili su nam odmor odgradske vreve Na nas je ova avanura osa-

vila predivne uspomene i nova poznan-sva Na koja pianja su članovi SzM-aPear Slavković Darko Gavrilović i TiagoFerreira odgovorili pročiaje u sledećim

redovima ML Predstavite nam organizaciju u parre983309enicaPetar bdquoSrbija za mladerdquo je organizacijamladih inelekualaca koji žele da predsaveSrbiju iz jednog novog uzbudljivog uglaSrbiju iz ugla mladih Želimo da napravimoiskorak ka drugačijoj percepciji Srbije kao di-namične arakivne i izazovne zemlje Ideja je da pružimo mogućnos svim mladima daisraže zavole duh Srbije prirodu događajei ljude koji u njoj žive Vizija koju sledimo je-

se prepoznaljivos Srbije kao urisičke de-sinacije u globalnim okvirima posebno kaodesinacije za puovanja mladih Naša misijauključuje promenu globalne percepcije o Sr-

biji predsavljanjem njenih pravih vrednosipromovisanje Srbije uz osvežen kreaivan iinovaian prisup prilagođen mladim ljudi-ma Nudimo arakivne programe za mladesa zabavnim i kulurnim sadržajima prirod-nim arakcijama i akivan odmor u Srbiji

ML Kako ste došli na ideju da osnujeteorganizaciju za omladinski turizamPetar okom sudija želeli smo da okriva-mo Srbiju Nigde nismo imali adekvane in-ormacije i ponude niko se nije bavio imeBili smo prerpani ponudama za inosran-svoDarko Naša prvobina zamisao je doprinospokreanja najbinijih vrednosi ove zemljesa mrve ačke Ideja da se promeni percep-cija najlepših vrednosi Srbije uz posao koji volimo i za koji smo sručni Saradnja sa dru-gim mladim ljudima koji nisu izgubili enu-zijazam u ovakvom vremenu koje ga ubijapredsavlja neophodnu pokreačku snagu usvakom danu

ML Da li je bio težak put od ideje do re-alizacije

Petar Nijedan pu nije lak pa ni naš Suočilismo se sa mnogim preprekama i konsannoimamo nove Jedna od njih je malograđanskiduh kod velikog broja naših mladih koji supopuno nezaineresovani za desinacije kojesu na samo par sai od njih a koje mladi izinosransva sa uživanjem obilazeDarko I da i ne Ne onoliko koliko bismoželeli međuim čekanje na pomoć u našemdrušvu i nije dobina ormula za uspeh En-uzijazam i hrabros jesu

ML Kako se suo983309avate sa rizicima koji supred vama Da li imate neki vid podrškedržavnih institucija kompanija i organi-zacijaPetar Najveći rizik koji nosimo je hva-anje u košac sa velikim izazovom ndash dapokrenemo nešo veoma vredno za našuzemlju Svesni smo kvaliea ideja kojepromovišemo Najveću podršku imamo odsekrearijaa za urizam resornog Minisar-sva i urisičke organizacije Srbije (OS)kao i nekih od O gradova Srbije

ML Da li je podjednaka ili razli983309ita zain-teresovanost naših i inostranih vršnjakaza vaše projektePear Za razliku od naših srani urisi su bdquogladnirdquo i bdquožednirdquo avanura po Srbiji Hvaajusvaki slobodni dan koji ovde imaju i uživajuu isim Dok za o vreme naši mladi izlaze

po 50-i pu na iso meso očekujući bolji pro- vod Ipak svari se posepeno menjaju Sve je veće ineresovanje i naših mladih i odušev-ljenje sa novim desinacijama i događajimaDarko ao i prema svemu osalom odnosprema sopsvenoj kuluri i urizmu je ovdeprilično čudan i ide od popune nezaine-resovanosi do insisiranja na vrednosimakoje nisu njihov isinski deo Naša ideja je daupravo u ome napravimo pomak ndash razviisves u saradnji sa mladim čovekom o svimonim šo jesu osnovne vrednosi naše zemljei promena odnosa prema njima - umenosi

kuluri isoriji raznovrsnoj prirodi našemkolekivnom duhu i svakodnevnici

ML Me983313u 983309lanovima SzM-a su i stu-

Osetite čari bezgraničneprirode Srbije kroz

zanimljiva putovanja kojanudi bdquoSrbija za mladerdquo Ne

dozvolite da vam drugiprepričavaju događaje

već se uključite sa kulekipom SzM-a koja je

spremna da vas upoznai vodi na nezaboravne

avanture širom našezemlje Više informacija o

zanimljivim projektimaputovanjima i izletima

na wwwsrbijazamladers i wwwfacebookcom

serbia4youth Vidimose )

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 6: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 644

6

FAKULTET

Stiže nam nova generacijastudenata koju mučetipični brucoški problemiSa dekanom Ekonomskogfakulteta profesoromBranislavom Boričićemrazgovarali smo o tome kakoldquoizlečitirdquo ove dečije bolesti ali i

o mnogim drugim temama

ML Ekonomski fakultet u Beogradu prošlegodine je proslavio 75 godina postojanja isvi znamo zbog 983309ega je Prvi Da li nam mo-žete re983303i šta je ono što ga 983309ini PravimBB o je više od puke igre reči Mi smo laquopra- viraquo i zao šo smo prvi u regionu dakle pioniriu mnogim poduhvaima u oblasi nauke i obra-zovanja ali smo laquopraviraquo i zao šo smo po svimpokazaeljima najbolji akule u oblasi kojomse bavimo

ML Stiže nam nova generacija brucošakoje Vi kao profesor veoma dobro pozna-jete Šta biste im savetovali u pogledu na983309inau983309enja pristupa predmetima i svakodnev-nim obavezama budu983303i da je fakultet pot-puno novo poglavlje u njihovom životuBB Save je sasvim pros i sadržan je u jednoj jedinoj reči POSVEĆENOS ada se danaspre podne posvećeno bavie izučavanjem jed-nog predmea a posle podne se popuno po-svećeni nekoj sasvim drugoj akivnosi onda niu jednom ni u drugom slučaju uspeh ne može

izosai Posvećenos podrazumeva sopsvenuiskrenos i emeljnos Ukoliko ako ne radie već površno oaljae obaveze onda nema uspe-ha ili je on krakoročan

ML Na našem fakultetu zaživeo je sistemupisa bodova umesto upisa godine Da li jeto bolje rešenje i zbog 983309egaBB o je nešo šo nam je donela reorma iovakav način za one posvećene ima mnogeprednosi u odnosu na rdquoupis godinerdquo jer je flek-sibilniji i pruža veće mogućnosi individualnogizbora

ML Kakvi su efekti bolonjske reforme naEkonomskom fakultetu Da li se skratilo pro-se983309no vreme studiranja poboljšale ocene

BB eško je dai u ocenu i povezai činjeniceek nam druga generacija ove jeseni diplomi-ra po akrediovanim programima Pomaci uovom domenu su veoma spori i u njihovominiciranju u realizaciji nam je dragocena pomoćsudenaa

ML Još uvek nije zaživela puna primenabolonjske reforme u smislu neophodnih60 ESPB bodova da bi student zadržao sta-tus finansiranja iz budžeta Da li mislite daje mogu983303e u kra983303em roku da i ova odredbazakona zaživi Zbog 983309ega se studenti i pro-fesori toliko sporo bdquouhodavajuldquo u njenojprimeniBB Za godinu dana barem ako predviđaZakon prelazimo na režim rdquočise godinerdquo za budžesko sudiranje i čeiri ispina roka Mi-slim da je o preuranjeno i da bi mnogi akuleiUniverziea u Beogradu imali drasičan pad broja budžeskih sudenaa šo bi ih dovelo u još eži maerijalni položaj šo bi dalje rezuli-ralo padom kvaliea sudija

ML Poznato je da je problem nezaposleno-sti najve983303i ekonomski problem u našoj zem-lji Kako se u toj situaciji snalaze diplomcinašeg fakultetaBB Prijano smo iznenađeni činjenicom dase uprkos krizi naši diplomci još uvek dobrozapošljavaju u ima jedan podaak koji službaza zapošljavanje daje o hiljadama nezaposlenihekonomisa ali se iza oga kriju diplomci pri- vanih akulea koje je ržiše rada već prepo-znalo kao nepoželjan kadar

ML Iz godine u godinu sve je ve983303e intere-sovanje diplomaca za upis master studijaDa li 983303e uskoro master diploma postati stan-dard koji 983303e ve983303ina poslodavaca zahtevatiBB o već jese sandard Na primer ne mo-

žee radii u srednjoj školi bez maser diplomeProblem je sa rdquoprekvalifikacijomrdquo preko mase-ra Neko završi jedan akule (4 godine) a za-im maser (1 godinu) u sasvim drugoj oblasii predsavlja se kao aj rdquodrugirdquo Biće porebnodosa vremena da se o prevaziđe

ML Sti983309e se utisak da su master studijskiprogrami na našem fakultetu preobimnijer ve983303ina studenata ne diplomira u rokuDa li se planira njihova reformaBB U pravu se adili smo cele prošle škol-ske godine na raserećenju sudijskih maserprograma i kao rezula imamo verujem kva-liene i manje zahevne programe Sa njimapočinjemo 2014 godine ali ćemo uskoroposojećim sudenima predočii mogućnosiprelaska na e nove programe koji su u velikojmeri kompaibilni sa posojećim programimaako da niko od sudenaa zaečenih na masersudijama ne bi rebalo da se žali na rdquovišak oba- vezardquo

ML Naš Univerzitet kona983309no je ušao i naprestižnu Šangajsku listu kao jedan od 500najboljih svetskih univerziteta Da li sti983309eteutisak da se kvalitet visokog obrazovanjakod nas poboljšao i koji su najve983303i izazovipred namaBB Univerzie u Beogradu je oduvek bio vi-soko rangiran i respekabilan u sveu i od ovegodine je među 400 najboljih i najbolji u regi-onu Pad je usledio okom poslednje decenijeprošlog veka kada su nas pogodile eške neda-će i evo sada Univerzie u Beogradu se vra-ća u porodicu visoko cenjenih visokoškolskihusanova svea I o je primer kako se promeneu nauci i obrazovanju sporo odvijaju Poučan jeakođe podaak da je Univerzie u Beograduu polju maemaike rangiran medju najboljih150 univerziea svea jer je maemaika oblaskoja manje zavisi od invesicija nego šo su ona primer hemija medicina ili drušvene nau-ke pa je moguće da neka siromašna zemlja po-

pu naše u ima ako dobre rezulae i posedujenaučnički poencijal Drugim rečima većaulaganja u obrazovanje bi nas vroglavo iznelameđu prvih 200 univerziea svea

Stefan ĐERSIMOVIĆ

Intervju sa dekanomprof dr Branislavom Boričićem

PoSVećeNoSt

Pre SVega

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 744

7

fakUltetStudentske organizacije na EKOF-u

Drage kolege brucošidobrodošli na Ekonomskifakultet Upisom ovogfakulteta dobili stepriliku da radite na svomobrazovanju koje ćevam verujem donetiprofesionalni i lični uspehKao starija koleginicaznam da ćete imati pregršt

obaveza ali svakakovam savetujem da ustudentskim danima nepropustite mnogobrojnevannastavne aktivnostiorganizovane od straneorganizacija i studentskogparlamenta na našemfakultetu

SPEKOFSudenski parlamen Ekonomskogakulea Univerziea u Beogradu

jese organ akulea i predsavničkoelo sudenaa Članovi Sudenskogparlamena su sudeni sve čeiri godinei maser sudija birani od srane kolegasa svojih godina Manda članova rajegodinu dana i počinje u okobru a izborise radicionalno održvaju u aprilu mesecuSPEKOF se sasoji iz 4 resora koji svojimzajedničkim radom pomažu osvarenjumisije i vizije To su esor za nasavu iispie esor za sudenski sandard esorza sručno usavršavanje i praksu i esor zaodnose sa javnošću Kroz niz akivnosiovih resora parlamen se rudi da izvršipoziivan uicaj na sudene i na vođenjeakivnog sudenskog živoa Pored ovogaSPEKOF realizuje dva velika projekapoznaija pod nazivima KONSEK i

Upoznaj EKOF U narednom perioduSPEKOF planira da sve dobre akivnosii dalje organizuje ali pored njih uvede i

niz novih Članovi parlamena veruju daće sudeni bii zadovoljni radom isog iporučuju da su uvek ovoreni za sve vašepredloge i sugesije

SSEFSavez sudenaa Ekonomskog akulea

je najsarija organizacija na akuleukoja posoji od 1937 godine ČlanoviSaveza mogu bii svi redovni sudeninašeg akulea prolaskom moivacionoginervjua Danas je Savez modernasudenska organizacija sa velikim brojemakivnosi kako na samom akuleu akoi van njega Članovi Saveza svake godineučesvuju u radu Sudenskog parlamena

boreći se za prava sudenaa i poboljšanjenjihovog sandarda Ono čime se SSEFposebno ponosi jesu vannasavneakivnosi i projeki koje realizuje

Na prvom mesu o je Konerencijasudenaa ekonomije koja se većradicionalno čevru godinu zaredomodržava na Zlaiboru ove godine održaćese krajem novembra Konerenciju uvekposei preko 500 sudenaa a o kvalieunavedene Konerencije najbolje govori

veliki broj cenjenih predavača popuresornih minisara predsednika najvećihkompanija i uglednih proesora koji sei ove godine očekuju Još jedan velikiprojeka SSEF-a koji se realizuje većpreko 40 godina i za koji svi sudeni

kažu da je neponovljivo iskusvo jeEKONOMIJADA Ova sporsko-edukaivna maniesacija se održavasvake godine u maju i privlači preko1000 sudenaa sa ekonomskih akuleakako iz Srbije ako i iz svih bivših

jugoslovenskih republika OvogodišnjaEkonomijada koja se održala u Ulcinjupamiće se kao jedna od najboljih Porednavedenih projekaa izdvojićemo i Školusranih jezika koja se realizuje u saradnjisa upravom akulea Takođe SSEForganizuje i žurke koje su inače najboljeocenjene na Beogradskom univerzieua koje se pod brendom PVA i PRVAodržavaju na najpopularnijim mesima ugradu

SUEFSudenska unija Ekonomskog akuleaosnovana je 1996 godine u vremesudenskih proesa Od ada do danaskroz organizaciju je prošlo 10000ljudi Trenuno SUEF ima preko 300članova od kojih oko 60 učesvuje uradu organizacije SUEF-a ali i u raduSudenske unije Beograda i Sudenskeunije Srbije ad SUEF-a ogleda se ukoninuiranom poboljšanju uslova radai položaja sudenaa ali i u zasupanjuineresa isih zaim u promovisanju

ekonomske proesije ali i u realizacijiakcija od drušvenog značaja TakođeSUEF sarađuje sa brojnim naučnimkulurnim i sudenskim organizacijamau zemlji i inosransvu i nasoji dasudene uključi u ise Pored ovogaSudenska unija našeg akulea radi i napoboljšanju kvaliea sudija organizujućimaniesacije edukaivnog karakera

Jedna od njih jese Konerencija sudenaaekonomije Njihov prvi događajkoji će organizovai ove godine jeseBrucošijada koja

će se radicionalnoi ove godine održaina Beogradskommoru - Adi Ciganliji18102013 u klubulsquorsquoTajm aursquorsquo a kojaće okupii brucoše isve osale sudeneradi njihovog boljegupoznavanjaPored ovihorganizacija naakuleu posoje

još i organizacije AIESEC Markeingradionica i Debaniklub (Budi uoku) kao iredakcija časopisakoji upravo držie u rukama -

MonopolLisrdquo Verujem da će vamsve ove inormacije bii od korisi Ine zaboravie ukoliko suradan želieda budee uspešni ekonomisi koji ćeupravljai kompanijama prvo moraenaučii da upravljae svojim vremenomo jes da ga imae za sve i za predan rad

i za dokolicu

Milica JOVANOVIĆ

HaJde da Se UPozNamo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 844

fakUltet

8

In memoriam

Branko Medojevićnajpoznatiji kao profesorpredmeta Osnoviekonomije ali i kao bivšidekan Ekonomskogfakulteta iznenada jepreminuo 2 jula 2013godine u 63 godini Ostavio

je u tugi mnoge studente ikolege sa fakulteta

Dr Branko Medojević rođen je 1950godine Dokorirao je na Ekonom-skom akuleu 1983 godine dok

je za redovnog proesora predme-a Poliička ekonomija (adašnji naziv zaOsnove ekonomije) izabran 1994 godineOd ada nasavlja da korača velikim kora-cima i svoju karijeru upopunjuje čiavimnizom unkcija koje je obavljao za živoa

bio je Predsednik Savea (1987-1989)prodekan za finansije (1989-1991) pro-dekan za nauku (1996-1997) Moždanajbinija unkcija koju je obavljao poredzanimanja redovnog proesora je unkcijadekana i o u dva mandaa od 1997 do

1998 i od 2000 do 2002 godineSUEF mu se u okobru 1999 godine zahva-lio i o upravo preko ovog časopisa rekavši

Mada je među SUEF-ovcima kružila pričada je adašnji dekan prodr Branko Medo-

jević predsavljao umereno krilo vladaju-ćeg režima saradnja je bila zaisa uspešnai mi ga ovom prilikom javno pozdravljamoi pohvaljujemo Dobili smo prosorije e-leon redovno su održavani konsrukivnisasanci dobili smo učešće u radu klubaprosor za inerne prezenaciju na puu je

bio računarhelliprdquoFragmen inervjua koji je dao za Mono-pollisrdquo 2001 godineOsvrnimo se na prethodnu godinu oliko je ona bila uspešna za EOFŠo se iče kvaliea sudija uspeli smo da zasve predmee za sve čeiri godine donese-mo nove nasavne programe po sandardi-ma najpoznaijih evropskih i sveskih akul-ea Sada su u obavezi nasavnici da napišuodgovarajuće udžbenike (hellip) Uložili smoznačajna sredsva za ovaranje noveučionice u EC-u sa najnovijom generaci-

jom računara (hellip)Evo kakav je utisak profesor ostavio postudente i po 983309emu 983303e ga pamtiti

Uvek je znao da objasni gradivo uz pomoć

prakičnih primera Ja sam ga doživeo kao veselog inelekualca iako možda ne izgle-da ako na prvi pogledrdquo rekao je Vanja

ada nas je u A1 piao kako izgleda krivaražnje niko nije znao Onda je rekao bdquoBogs vama i anđeli Gospodnji - izreku koju jesalno izgovaraordquo rekao je Sean

Bio je vrhunski sručnjak i dobar preda- vačrdquo rekla nam je ukrako SofijaSvi koji ga poznaju kažu da je bio vrlo po-svećen svom pozivu i uvek je ežio ka bo-ljem Nema sumnje da je proesor Medoje-

vić osavio veliki rag na rad celog akuleai da će ga svi veoma dugo pamii

(u sledećem broju o Dragani Pokrajčić iRadeu iz sudenske službe)

Marija TOMIĆ

Upisali ste fakultet koji steželeli i sad ste spremni zanastavak školovanja Svivam kažu da je vam je životmaltene gotov da ćetemorati da učite non-stopi da se odreknete svegaPre nego što počnete dapaničite zapitajte sehellip kolikosu ove priče zaista i istinite

V erovano se prvi pu poseili akulekada se bili na pripremnoj nasavi ilikada se polagali prijemni ispi Moglise da primeie sudene koji se užur-

bano kreću i nose ascikle i obimne knjige

ladim se da se se zapiali - da li ja sve ovomoram da učim od korica do korica Ina-če šo su knjige obimnije o je bolje po vasobjašnjenja su dealjnija reba da se nauči ma-

nje od onoga šo zaisa piše a definicije su lak-še za učenje eške su za nošenje ako da nepreporučujem osim ako ne želie da dobijeelakši oblik skolioze Plus svi će vas na preda- vanjima gledai kao da se šenuli s uma i mi-

sliće da se ežak šreber Zaim sledeća pre-drasuda ako se ne ubijae od učenja nećeepoložii ispi id Ne Ako se rešili da budeeprosečan suden (pod im mislim da ne želi-e deseke pošo-poo) možee se sasvim lepoorganizovai i pod im mislim da možee imai vremena za hobi (ali samo jedan) za dečkadevojku drušvo i za žurku jednom mesečnoGledanje u plaon dok učierdquo nisam uraču-nala Nije neophodno ići na sva predavanjaali vežbe nikako nemoje propušai U prvedve nedelje idie na sva predavanja pa vidieša možee i sami da savladae Jedan bian sa-

ve nemoje odusajai unapred Videla samsvojim očima da je oliko sudenaa odusalood polaganja maemaike a poseili su moždasamo dva predavanja Preporučujem učenje u

manjim grupama ali sa ljudima koji zaisa želeda uče a ne da gube vreme jer o da se razu-memo možee i sami sa sobom akođe akoučie i kasnie par lekcija o nije niša srašnosamo gledaje da ne zaglibie duboko Vrlo je

bino da učie marljivo za sve kolokvijume oće vam bii odlična baza za sam ispiNajbinije u celoj priči je da ne obraćae punopažnje na priče rekla-kazala Svaki sudenna drugačiji način savlada određeno gradivoOni koji vode siromašniji drušveni živosvakako će naći više vremena za učenje aoni zaljubljeniji će verovano hvaai krivi-nerdquo Nemoje se pokolebai ako prva ocenane bude ekvivalenna uloženom radu i ru-du porebno je neko vreme dok se skroz neadapirae I da pokušaje da ne posanee jedan od onih sudenaa koji na zidu grupe

piaju ada aj i aj proesor ima prijem su-denaardquo zao šo sve piše na saju akuleaSrećan počeak učenja

Marija TOMIĆ

I NaJBolJI odlaze

Po BrUcošIma Se fakUltet PozNaJe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 944

9

FAKULTET

Da li ste znali da u Beograd

dođe u proseku 200 stranihstudenata u toku godineDa li ste se ikada zapitalikako se snalaze ko im izlaziu susret ko im pomaže dasavladaju kulturne šokovei jezičke barijere Jedna odorganizacija koja se zdušnozalaže za njihov prijatani nezaboravan boravak uBeogradu je ESN

ESN (Erasmus Suden Nework) je nepro-fina nevladina međunarodna organizacijapodržana od srane Asocijacije za mobilnosi Programa Evropske unije ESN je zasupljenu 36 evropskih zemalja sa sedišem u Briselui broji oko 12000 članova u 433 kancelariješirom EvropeESN BelUPgrade je najmlađa sekcija u mrežiosnovana sa ciljem da pruži pomoć sranimsudenima okom boravka i sudija u Beogra-du kao i u njihovoj inegraciji u naše drušvoESN BelUPgrade se preežno brine o soci- jalnom aspeku živoa inosranih sudenaarudeći se da ih upozna sa našom kuluromi običajima organizujući različie akivnosisporskog kulurnog i edukaivnog karake-ra ali naravno da sudenima izlazi u susre ina akademskom polju Sa druge srane ESNBelUPgrade pomaže domaćim sudenimakoji žele da odu na razmenu u inosransvoČlanovi organizacije unkcionišu po princi-pu bdquoSuden pomaže sudenursquorsquo i na aj načinodlazećim sudenima prenose svoja iskusvai povezuju ih sa lokalnim ESN sekcijama u ze-

mljama gde odlaze na razmenu

NAŠ TIMInicijaivu za osnivanje ESN grane u Beo-gradu pokrenula je Jovana Sanković su-denkinja - apsolven Ekonomskog akuleau Beogradu koja je danas i predsednik oveorganizacije Akivne članove čine mladiharizmaični druželjubivi komunikaivni iambiciozni sudeni sa različiih akulea uBeogradu a najviše sa EOF-a Oni su raspo-ređeni po različiim imovima ako da svakičini jedan deo organizacije i svi međusobnosarađuju na ispunjenju zadaih ciljeva unkci-onišući kao mini preduzeće

AKTIVNOSTI Avgusa ove godine je predsavljen projeka bdquoide or Your ighsrdquo čija je misija promo- visanje mobilnosi sudenaa Učesnici ovogprograma članovi ESN Inernaional vozeći bicikle na puu od Beča do Ankare eže da usvim gradovima kroz koje prolaze ukažu naprobleme mobilnosi koji u većoj ili manjojmeri uiču na osvarivanje vizije o raznovr-snosi Evrope punoj olerancije i inerakcijaUskoro će bii započea i realizacija projeka bdquoSocial Erasmusrsquorsquo koji ima humaniarni i eko-loški karaker kao i bdquoErasmus in Schoolrsquorsquo čija je ideja da se učenici srednjih škola upoznajusa razmenom i mogućnošću sudiranja u ino-sransvu onačno cilj je i da se podsaknuda već sada razmišljaju u om smerurenuno je u oku bdquoWelcome Weekrsquorsquo ndash ne-delja dobrodošlice za inosrane sudeneim je vredno radio na organizaciji različiihdešavanja i druženja sa ciljem upoznavanjasudenaa sa srpskom kulurom i osvarivanjanjihovih međusobnih konakaa ali i sa osa-lim sudenima iz SrbijeUsposavljen je i bdquoBuddy sysemrsquorsquo koji unk-

cioniše ako šo se svakom inosranom su-

denu dodeljuje po jedan član organizacijekoji mu soji na usluzi za sva pianja i pomoć uprvim nedeljama zivoa u Beogradu

ESN CARDESN card je jedan od projekaa ESN-a kojise sprovodi na međunarodnom nivou još od2004 godine Ona predsavlja člansku karuErasmus sudenske mreže i dokaz je pripad-nosi nekoj od ESN sekcija Međuim ESNkarica se korisi i kao karica koja omogu-ćava brojne popuse u mnogim gradovima izemljama Evrope a od skoro je dosupna i uBeograduorisnici ESN karice mogu da budu osobekoje su bile inernacionalni sudeni (prekoErasmus ili nekog drugog programa razme-ne) osobe koje su renuno sudeni na raz-meni članovi ESN sekcije ali i sudeni kojižele da ubiraju korisi pomenuih popusaarice su personalizovane i važe 12 meseciod dauma izdavanja

OTVORENA VRATA ESN BELUPGRADE Jedan od osnovnih ciljeva ESN-a jese pro-movisanje sudenske razmene kao i davanjesavea i inormacija o živou i sudiranju uinosransvu ako bise čuli iskusva iz prveruke pozivamo vas da nas poseie i raspiaese o mogućnosima odlaska na razmene kako bise se vraili u Srbiju bogaiji za još jedno ži- vono iskusvoESN BelUPgrade možee naći u pomoćnoj

prosoriji Ino room-a u ulici 1300 kaplara br2 (između nez Mihailove i Sudenskogrga do olarčeve zadužbine) uorkom ičevrkom od 14h do 18h kada su Ovorena vraaSvi zaineresovani sudeni su dobrodošliuz molbu da dolazak najave na sledeću imejladresu esnbelupgradegmailcomZa sve dodane inormacije o radu organiza-cije prijemu novih članova i za još mnogošoša možee nam se obraii puem ejsbuksranice ESN BelUPgrade ili na navedenuimejl adresu

Jovana MAKOVIĆ (ESN BelUPgrade)

Erazmus studentska mreža (ESN) Beograd

dožIVetI eVroPU kroz razmeNU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1044

Sportski klub Ekonomistrdquo

je osnovan aprila 2002godine On je pretečasvim ostalim sportskimorganizacijamaBeogradskog univerzitetaDugo je egzistirao kaoposebna sekcija uokviru Saveza studenataEkonomskog fakulteta dok(pomenute 2002 godine)na predlog tadašnjegdekana Branka Medojevićanije odlučeno da se klubregistruje kao samostalnaorganizacija

Drušvo renuno broji oko 130 ak-ivnih članova sudenaa kao i 600 bivših sudenaa Iako su mnogi bivši članovi sada uspešni privred-

nici ili sporisi nisu zaboravili klub i re-dovno pomažu projeke Ekonomisa Uokviru kluba unkcionišu sledeće sekcijemali udbal košarka (muška i ženska) od- bojka (muška i ženska) rukome (muški i

ženski) soni enis šah vaerpolo i pliva-nje a u oku je ormiranje ekipe u ženskomudbalu Svi kolekivni sporovi se akmi-če u Prvoj univerzieskoj ligi Beograda iEkonomis važi za jedno od uspešnijih iorganizovanijih zahvaljujući rezulaima uprehodnom perioduO uspesima bi se moglo pričai dugo Izdvo- jili bismo da je Ekonomis prehodne dvegodine bio ukupni pobednik Ekonomijadena kojoj učesvuje 12 akulea iz zemlje iokruženja Ako gledamo po sekcijama isi-če se ekipa malog udbala ndash ona je višesrukipobednik Univerzieske lige Ekonomijadei različiih međunarodnih urnira ošarka-šice su ove godine bile reće u Univerzie-skoj ligi Beograda dok su košarkaši izgubiliu finalu od ekipe FON-a Odbojkaši i od- bojkašice su prošle godine pobedili na me-đunarodnom urniru BES ukomeašicesu uzele iulu u upu sudenaa Beogradapre dve godine rukomeaši reće meso uUniverzieskoj ligi Beograda idMeđu isaknuim članovima drušva reba-lo bi isaći akuelnog popredsednika FSSZorana Lakovića i Nikolu Birača pomoć-nog renera Crvena ZvezdaSvi zaineresovani mogu da se prijave ukancelariji Saveza sudenaa koja se nalaziu prizemlju pored čiaonice Ukoliko ne že-

lie da se bavie sporom ili smarae da nisedovoljno alenovani možee da se priklju-čie navijačkoj grupi Eko arelrdquo koja jesalno uz najbolje sporise svog akulea

Nebojša ANTONIJEVIĆ Nenad UŽIĆ

fakUltet

10

Sport na Ekof-u

mI PIšemo IStorIJU

Sve vesti vezane zauspehe sportskih ekipaEkonomskog fakulteta

kao i informacije otome kad i gde igraju

najbolji sportisti EKOF-amožete saznati na sajtu

SPORTINDEKSRS

tokom poslednje sveske eko-nomske krize poverenje u ržišei cenovne mehanizme je drasič-

no poljuljano Nepredviđeni ineizbežni po mišljenju mnogih eko-nomisa kolaps finansijskih ržiša do- veo je do drasičnog pada akivnosi urealnom sekoru Kreaore ekonomskihpoliika ovakav razvoj događaja navodina zaključak da je dodana državna in-ervencija i regulacija makar u finansij-skim sekorima neophodna u smislu dase ržiše mora bdquopopraviildquo bdquoŠa Vi misli-eldquo pianje je sa kojim je nasala ideja oosnivanju neprofine i nepoliičke orga-nizacije edukaivnog karakera Sudeni

za Slobodu - Ekonomski akuleMada ne kriju da je njihov sav da ržiš-ni mehanizam unkcioniše da je kriza bila predvidljiva da se mogla izbeći i

da inervencionizam nije rešenje većuzrok krize Sudeni za Slobodu nagla-sak savljaju na ovorenoj debai o ovim

i drugim pianjima ekonomske poliikekod nas i u sveu Njihovi primarni ci-ljevi su razmena mišljenja i ideja su-denaa kroz dijalog edukacija ljudi označaju ržišnog mehanizma i individu-alnih sloboda za zdravo unkcionisanjedrušva pomoć sudenima ekonomijeda unaprede svoje kriičke savove oekonomskoj poliici kroz upoznavanjeheerodoksnih ekonomskih eorija Vodeća vrednos Sudenaa za Slobodu- Ekonomski akule jese kao šo se iznaziva organizacije može zaključii slo-

boda pojedinca ograničena slobodomdrugih pojedinaca Analize i razmara-nja ekonomskih enomena u skladu susa navedenim vrednosnim sudom ili su

čemu se najčešće i sremi popuno oslo- bođene vrednosnih sudovaSudeni za Slobodu posoje u celom

sveu a na našem akuleu su prisuniod ove godine Sada je i sudenima saEkonomskog akulea u Beogradu pru-žena mogućnos da se bolje upoznaju saidejama slobodnog ržiša i miovimakoji su usmereni na umanjenje važnosii ačnosi ovog koncepa U okobru ćeSudeni za Slobodu održai prvu pre-zenaciju na našem akuleu na kojusu pozvani svi zaineresovani sudeniDealji o prezenaciji biće objavljeni naejsbuk sranici htpswwwacebo-okcomSudeniZaSloboduE Očeku-

jemo vas i nadamo se da ćemo napredo- vai kroz razmenu ideja

Luka M ILADINOVIĆ

StUdeNtI za SloBodU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1144

11

FAKULTET

Prvi put je neko u skorijojistoriji EKOF-a bio nastudentskoj razmeni

u Bratislavi tako da ćuu nastavku teksta datiekskluzivne informacije ostudiranju u ovom gradu

NA POČETKUMoja živona priča vezana za sudensku raz-menu u Slovačkoj počela je ebruara a završi-la se juna ove godine U Braislavu sam sigaonakon 9 sai puovanja Na auobuskoj sanicime je dočekala koleginica iz Buddy sysem-a(sisem podrške sranim sudenima) a po-moć lokalnog sudena u počeku je nepro-cenjiva Bio sam jedini sipendisa CEEPUSprograma među ERSMUS-ovcima Ovajprogram mi je pružao mesečnu sipendijuu iznosu od 280 evra šo je bilo sasvim do- voljno za normalan prosečan živo sudenau Braislavi s obzirom da su cene malo višeod naših Nažalos o nije bilo dovoljno zasudenska puovanja

PRIČAJ SRPSKI DA TECEO SVET RAZUMEBraislava se nalazi u blizini glavnih gradovasusednih država Primera radi do Beča se si-že nakon sa vremena puovanja auobusomili vozom Auobusi ka Beču saobraćaju nasvakih sa vremena a i vozovi idu česo u okudana Auobusi česo saobraćaju ka Zlanomgradu Do Praga je porebno 4 saa vožnje Avionske kare su akođe prisupačnije no uBeogradu Sudeni bi rebalo da iskorise ovepogodnosi i posee okolne zemlje i gradovešo je i smisao programa razmene sudenaaGlavni grad Slovačke je miran grad Ima

500000 sanovnika Odmah po dolasku me je iznenadilo njihovo kulurno ophođenjeprema drugima ecimo uopše se ne gurajumeđusobno pri ulasku u auobus akođe na

svakom auobuskom sajališu je isaknu red vožnje auobusa koji uda saobraćaju i koji sepošuje Sve ovo je za mene bilo pravo okro- venje Engleski jezik reko ko razume a kamo-li govori izuzimajući sudene Pod jakim suuicajem Beča pa ne čudi šo je nemački jezikprvi u komunikaciji posle slovačkog Malo suhladni u ponašanju u poređenju s nama adniša drugo nije pomagalo bdquoraspalioldquo bih nasrpskom pa se nekako sporazumemo

KUVANJE I PRANJELjudi česo razmišljajurdquoako ću ja skuvai ilioprai sebi svari kad o nikad nisam radiordquoPošo živim s mojima nisam o ome brinuoOdjednom sam se našao sam u uđini Moraosam da biram da operem ili idem prljav dakuvam ili budem gladan Najčešće samosal-no skuvana hrana su makaroni i pirinač Umenzi je posojao ručak ako da sam baremo imao rešeno Svi oni koji žive s rodieljimashvaaju ovo zdravo za goovo Ne nasajeskuvano jelo i čiso odelo samo od sebe

DOBREU domu sam imao cimera Francuza Dobrapraksa je da u sobi budu sudeni iz različiihzemalja - odlično je za vežbanje engleskog jezika Sjajan je osećaj bii u domu sa suden-

ima iz svih krajeva svea Upoznavanje kul-ura običaja jezika osalih naroda neizmerno bogai čoveka Velika je svar sicai prijaeljeiz različiih delova sveaERSMUS žurke se organizuju doslovnosvake večeri Obično im prehodi akozvanikičen pari (kichen pary) koji predsavljazagrevanje pred pravu žurku Nakon ogasvi kolekivno odlaze u provod Cene pića udiskoekama se ne razlikuju puno od naših iiznose 2-3 evra s im šo se goovo uvek na-plaćuje ulaz Sve osalo je slično kao i u Beo-gradu samo bez narodnjaka Vožnja aksijem

noću je jefinija nego kod nasSAD MALO O FAKSUFakule nije ežak Uči se uglavnom sve sa

slajdova Ovo važi samo za sudene sa raz-mene Slovaci i oni koji sudiraju na slovač-kom jeziku korise udžbenike kao i mi Ipakako je sudeći po pričama sudije su ovde lak-še nego u Srbiji Brojni su sudeni Slovaci iz Vojvodine a sreo sam i nekoliko Srba koji sunaučili slovački jezik i ovde došli da sudirajuzao šo su uslovi za o bolji nego u Beograduo jes školarine nemaNa Ekonomskom akuleu u Braislavi sudi-ra 14000 sudenaa računajući i 200 sude-naa na programu razmene svakog semesraNasava je organizovana na engleskom i vode je proesori koji dovoljno dobro govore aj je-zik Po parameru koji se odnosi na razmenuEOF je daleko daleko iza Isina je da raz-mena zavisi od novca EU ali nije sve u omeIma nešo i u enuzijazmu volji i radu Novacnije garan uspeha

Uzimajući sve u obzir reba oići i videi Za-hvalan sam na ovom iskusvu Učesvuje i viu programu razmene sudenaa i neka vas ne brine o šo će proesori sa EOF-a da vas za-ežu za priznavanje ispia jer su pomalo kruipo om pianju ali ovo iskusvo vredi og ru-da Sisem razmišljanja koji reba primeniikad je priznavanje ispia u pianju je bdquodaj šadašrdquo Ne razmišljaje bdquoNisam dobio prilikuda odem na razmenu u Beč ili neki drugi većigrad pa uopše ne želim da idemrdquo Idie gdegod vam se ukaže šansa Iskorisie priliku i veruje mi isplaiće vam se

Za precizniji opis kako je na razmeni pogle-daje video na jujubu Sorry I`m Erasmus

Marko STEFANOVIĆ

fakUltet

11

Studiranje u Slovačkoj

ekoNomIckaUNIVerzIta

V BratISlaVe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1244

12

ekoNomIJa

dožIVI SrBIJUUHVatI daN

Intervju sa članovima organizacijebdquoSrbija za mladerdquo

Pripremite se zaupoznavanje saomladinskim turizmom uSrbiji

Pre nekoliko meseci časopis Mono-polLis je započeo saradnju sa or-ganizacijom za omladinski urizam

bdquoSrbija za mladerdquo (u daljem eksuSzM) Čine je inelekualci iz raznih obla-si različiog ineresovanja okupljeni sazajedničkom idejom da omladini našu ze-mlju predsave na arakivan način Poredoga sarađuju sa omladinskim urisičkimorganizacijama iz drugih zemalja Zasluž-ni su za nagrade za ehnološku inovacijuu 2012 i UN WO sami u Beogradukoordinaciju i skauing volonera Člano-

vi redakcije su imali prilike da se druže ipuuju sa njima na par nezaboravnih desi-nacija po Srbiji Jedno od ih puovanja je

bdquoČarolije ruže verovardquo na Zlaiboru i Zla-aru Amosera je u svakom renuku bilaenomenalna Ekipa SzM-a je druželjubivai poziivno raspoložena Prelepi predelinaše zemlje omogućili su nam odmor odgradske vreve Na nas je ova avanura osa-

vila predivne uspomene i nova poznan-sva Na koja pianja su članovi SzM-aPear Slavković Darko Gavrilović i TiagoFerreira odgovorili pročiaje u sledećim

redovima ML Predstavite nam organizaciju u parre983309enicaPetar bdquoSrbija za mladerdquo je organizacijamladih inelekualaca koji žele da predsaveSrbiju iz jednog novog uzbudljivog uglaSrbiju iz ugla mladih Želimo da napravimoiskorak ka drugačijoj percepciji Srbije kao di-namične arakivne i izazovne zemlje Ideja je da pružimo mogućnos svim mladima daisraže zavole duh Srbije prirodu događajei ljude koji u njoj žive Vizija koju sledimo je-

se prepoznaljivos Srbije kao urisičke de-sinacije u globalnim okvirima posebno kaodesinacije za puovanja mladih Naša misijauključuje promenu globalne percepcije o Sr-

biji predsavljanjem njenih pravih vrednosipromovisanje Srbije uz osvežen kreaivan iinovaian prisup prilagođen mladim ljudi-ma Nudimo arakivne programe za mladesa zabavnim i kulurnim sadržajima prirod-nim arakcijama i akivan odmor u Srbiji

ML Kako ste došli na ideju da osnujeteorganizaciju za omladinski turizamPetar okom sudija želeli smo da okriva-mo Srbiju Nigde nismo imali adekvane in-ormacije i ponude niko se nije bavio imeBili smo prerpani ponudama za inosran-svoDarko Naša prvobina zamisao je doprinospokreanja najbinijih vrednosi ove zemljesa mrve ačke Ideja da se promeni percep-cija najlepših vrednosi Srbije uz posao koji volimo i za koji smo sručni Saradnja sa dru-gim mladim ljudima koji nisu izgubili enu-zijazam u ovakvom vremenu koje ga ubijapredsavlja neophodnu pokreačku snagu usvakom danu

ML Da li je bio težak put od ideje do re-alizacije

Petar Nijedan pu nije lak pa ni naš Suočilismo se sa mnogim preprekama i konsannoimamo nove Jedna od njih je malograđanskiduh kod velikog broja naših mladih koji supopuno nezaineresovani za desinacije kojesu na samo par sai od njih a koje mladi izinosransva sa uživanjem obilazeDarko I da i ne Ne onoliko koliko bismoželeli međuim čekanje na pomoć u našemdrušvu i nije dobina ormula za uspeh En-uzijazam i hrabros jesu

ML Kako se suo983309avate sa rizicima koji supred vama Da li imate neki vid podrškedržavnih institucija kompanija i organi-zacijaPetar Najveći rizik koji nosimo je hva-anje u košac sa velikim izazovom ndash dapokrenemo nešo veoma vredno za našuzemlju Svesni smo kvaliea ideja kojepromovišemo Najveću podršku imamo odsekrearijaa za urizam resornog Minisar-sva i urisičke organizacije Srbije (OS)kao i nekih od O gradova Srbije

ML Da li je podjednaka ili razli983309ita zain-teresovanost naših i inostranih vršnjakaza vaše projektePear Za razliku od naših srani urisi su bdquogladnirdquo i bdquožednirdquo avanura po Srbiji Hvaajusvaki slobodni dan koji ovde imaju i uživajuu isim Dok za o vreme naši mladi izlaze

po 50-i pu na iso meso očekujući bolji pro- vod Ipak svari se posepeno menjaju Sve je veće ineresovanje i naših mladih i odušev-ljenje sa novim desinacijama i događajimaDarko ao i prema svemu osalom odnosprema sopsvenoj kuluri i urizmu je ovdeprilično čudan i ide od popune nezaine-resovanosi do insisiranja na vrednosimakoje nisu njihov isinski deo Naša ideja je daupravo u ome napravimo pomak ndash razviisves u saradnji sa mladim čovekom o svimonim šo jesu osnovne vrednosi naše zemljei promena odnosa prema njima - umenosi

kuluri isoriji raznovrsnoj prirodi našemkolekivnom duhu i svakodnevnici

ML Me983313u 983309lanovima SzM-a su i stu-

Osetite čari bezgraničneprirode Srbije kroz

zanimljiva putovanja kojanudi bdquoSrbija za mladerdquo Ne

dozvolite da vam drugiprepričavaju događaje

već se uključite sa kulekipom SzM-a koja je

spremna da vas upoznai vodi na nezaboravne

avanture širom našezemlje Više informacija o

zanimljivim projektimaputovanjima i izletima

na wwwsrbijazamladers i wwwfacebookcom

serbia4youth Vidimose )

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 7: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 744

7

fakUltetStudentske organizacije na EKOF-u

Drage kolege brucošidobrodošli na Ekonomskifakultet Upisom ovogfakulteta dobili stepriliku da radite na svomobrazovanju koje ćevam verujem donetiprofesionalni i lični uspehKao starija koleginicaznam da ćete imati pregršt

obaveza ali svakakovam savetujem da ustudentskim danima nepropustite mnogobrojnevannastavne aktivnostiorganizovane od straneorganizacija i studentskogparlamenta na našemfakultetu

SPEKOFSudenski parlamen Ekonomskogakulea Univerziea u Beogradu

jese organ akulea i predsavničkoelo sudenaa Članovi Sudenskogparlamena su sudeni sve čeiri godinei maser sudija birani od srane kolegasa svojih godina Manda članova rajegodinu dana i počinje u okobru a izborise radicionalno održvaju u aprilu mesecuSPEKOF se sasoji iz 4 resora koji svojimzajedničkim radom pomažu osvarenjumisije i vizije To su esor za nasavu iispie esor za sudenski sandard esorza sručno usavršavanje i praksu i esor zaodnose sa javnošću Kroz niz akivnosiovih resora parlamen se rudi da izvršipoziivan uicaj na sudene i na vođenjeakivnog sudenskog živoa Pored ovogaSPEKOF realizuje dva velika projekapoznaija pod nazivima KONSEK i

Upoznaj EKOF U narednom perioduSPEKOF planira da sve dobre akivnosii dalje organizuje ali pored njih uvede i

niz novih Članovi parlamena veruju daće sudeni bii zadovoljni radom isog iporučuju da su uvek ovoreni za sve vašepredloge i sugesije

SSEFSavez sudenaa Ekonomskog akulea

je najsarija organizacija na akuleukoja posoji od 1937 godine ČlanoviSaveza mogu bii svi redovni sudeninašeg akulea prolaskom moivacionoginervjua Danas je Savez modernasudenska organizacija sa velikim brojemakivnosi kako na samom akuleu akoi van njega Članovi Saveza svake godineučesvuju u radu Sudenskog parlamena

boreći se za prava sudenaa i poboljšanjenjihovog sandarda Ono čime se SSEFposebno ponosi jesu vannasavneakivnosi i projeki koje realizuje

Na prvom mesu o je Konerencijasudenaa ekonomije koja se većradicionalno čevru godinu zaredomodržava na Zlaiboru ove godine održaćese krajem novembra Konerenciju uvekposei preko 500 sudenaa a o kvalieunavedene Konerencije najbolje govori

veliki broj cenjenih predavača popuresornih minisara predsednika najvećihkompanija i uglednih proesora koji sei ove godine očekuju Još jedan velikiprojeka SSEF-a koji se realizuje većpreko 40 godina i za koji svi sudeni

kažu da je neponovljivo iskusvo jeEKONOMIJADA Ova sporsko-edukaivna maniesacija se održavasvake godine u maju i privlači preko1000 sudenaa sa ekonomskih akuleakako iz Srbije ako i iz svih bivših

jugoslovenskih republika OvogodišnjaEkonomijada koja se održala u Ulcinjupamiće se kao jedna od najboljih Porednavedenih projekaa izdvojićemo i Školusranih jezika koja se realizuje u saradnjisa upravom akulea Takođe SSEForganizuje i žurke koje su inače najboljeocenjene na Beogradskom univerzieua koje se pod brendom PVA i PRVAodržavaju na najpopularnijim mesima ugradu

SUEFSudenska unija Ekonomskog akuleaosnovana je 1996 godine u vremesudenskih proesa Od ada do danaskroz organizaciju je prošlo 10000ljudi Trenuno SUEF ima preko 300članova od kojih oko 60 učesvuje uradu organizacije SUEF-a ali i u raduSudenske unije Beograda i Sudenskeunije Srbije ad SUEF-a ogleda se ukoninuiranom poboljšanju uslova radai položaja sudenaa ali i u zasupanjuineresa isih zaim u promovisanju

ekonomske proesije ali i u realizacijiakcija od drušvenog značaja TakođeSUEF sarađuje sa brojnim naučnimkulurnim i sudenskim organizacijamau zemlji i inosransvu i nasoji dasudene uključi u ise Pored ovogaSudenska unija našeg akulea radi i napoboljšanju kvaliea sudija organizujućimaniesacije edukaivnog karakera

Jedna od njih jese Konerencija sudenaaekonomije Njihov prvi događajkoji će organizovai ove godine jeseBrucošijada koja

će se radicionalnoi ove godine održaina Beogradskommoru - Adi Ciganliji18102013 u klubulsquorsquoTajm aursquorsquo a kojaće okupii brucoše isve osale sudeneradi njihovog boljegupoznavanjaPored ovihorganizacija naakuleu posoje

još i organizacije AIESEC Markeingradionica i Debaniklub (Budi uoku) kao iredakcija časopisakoji upravo držie u rukama -

MonopolLisrdquo Verujem da će vamsve ove inormacije bii od korisi Ine zaboravie ukoliko suradan želieda budee uspešni ekonomisi koji ćeupravljai kompanijama prvo moraenaučii da upravljae svojim vremenomo jes da ga imae za sve i za predan rad

i za dokolicu

Milica JOVANOVIĆ

HaJde da Se UPozNamo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 844

fakUltet

8

In memoriam

Branko Medojevićnajpoznatiji kao profesorpredmeta Osnoviekonomije ali i kao bivšidekan Ekonomskogfakulteta iznenada jepreminuo 2 jula 2013godine u 63 godini Ostavio

je u tugi mnoge studente ikolege sa fakulteta

Dr Branko Medojević rođen je 1950godine Dokorirao je na Ekonom-skom akuleu 1983 godine dok

je za redovnog proesora predme-a Poliička ekonomija (adašnji naziv zaOsnove ekonomije) izabran 1994 godineOd ada nasavlja da korača velikim kora-cima i svoju karijeru upopunjuje čiavimnizom unkcija koje je obavljao za živoa

bio je Predsednik Savea (1987-1989)prodekan za finansije (1989-1991) pro-dekan za nauku (1996-1997) Moždanajbinija unkcija koju je obavljao poredzanimanja redovnog proesora je unkcijadekana i o u dva mandaa od 1997 do

1998 i od 2000 do 2002 godineSUEF mu se u okobru 1999 godine zahva-lio i o upravo preko ovog časopisa rekavši

Mada je među SUEF-ovcima kružila pričada je adašnji dekan prodr Branko Medo-

jević predsavljao umereno krilo vladaju-ćeg režima saradnja je bila zaisa uspešnai mi ga ovom prilikom javno pozdravljamoi pohvaljujemo Dobili smo prosorije e-leon redovno su održavani konsrukivnisasanci dobili smo učešće u radu klubaprosor za inerne prezenaciju na puu je

bio računarhelliprdquoFragmen inervjua koji je dao za Mono-pollisrdquo 2001 godineOsvrnimo se na prethodnu godinu oliko je ona bila uspešna za EOFŠo se iče kvaliea sudija uspeli smo da zasve predmee za sve čeiri godine donese-mo nove nasavne programe po sandardi-ma najpoznaijih evropskih i sveskih akul-ea Sada su u obavezi nasavnici da napišuodgovarajuće udžbenike (hellip) Uložili smoznačajna sredsva za ovaranje noveučionice u EC-u sa najnovijom generaci-

jom računara (hellip)Evo kakav je utisak profesor ostavio postudente i po 983309emu 983303e ga pamtiti

Uvek je znao da objasni gradivo uz pomoć

prakičnih primera Ja sam ga doživeo kao veselog inelekualca iako možda ne izgle-da ako na prvi pogledrdquo rekao je Vanja

ada nas je u A1 piao kako izgleda krivaražnje niko nije znao Onda je rekao bdquoBogs vama i anđeli Gospodnji - izreku koju jesalno izgovaraordquo rekao je Sean

Bio je vrhunski sručnjak i dobar preda- vačrdquo rekla nam je ukrako SofijaSvi koji ga poznaju kažu da je bio vrlo po-svećen svom pozivu i uvek je ežio ka bo-ljem Nema sumnje da je proesor Medoje-

vić osavio veliki rag na rad celog akuleai da će ga svi veoma dugo pamii

(u sledećem broju o Dragani Pokrajčić iRadeu iz sudenske službe)

Marija TOMIĆ

Upisali ste fakultet koji steželeli i sad ste spremni zanastavak školovanja Svivam kažu da je vam je životmaltene gotov da ćetemorati da učite non-stopi da se odreknete svegaPre nego što počnete dapaničite zapitajte sehellip kolikosu ove priče zaista i istinite

V erovano se prvi pu poseili akulekada se bili na pripremnoj nasavi ilikada se polagali prijemni ispi Moglise da primeie sudene koji se užur-

bano kreću i nose ascikle i obimne knjige

ladim se da se se zapiali - da li ja sve ovomoram da učim od korica do korica Ina-če šo su knjige obimnije o je bolje po vasobjašnjenja su dealjnija reba da se nauči ma-

nje od onoga šo zaisa piše a definicije su lak-še za učenje eške su za nošenje ako da nepreporučujem osim ako ne želie da dobijeelakši oblik skolioze Plus svi će vas na preda- vanjima gledai kao da se šenuli s uma i mi-

sliće da se ežak šreber Zaim sledeća pre-drasuda ako se ne ubijae od učenja nećeepoložii ispi id Ne Ako se rešili da budeeprosečan suden (pod im mislim da ne želi-e deseke pošo-poo) možee se sasvim lepoorganizovai i pod im mislim da možee imai vremena za hobi (ali samo jedan) za dečkadevojku drušvo i za žurku jednom mesečnoGledanje u plaon dok učierdquo nisam uraču-nala Nije neophodno ići na sva predavanjaali vežbe nikako nemoje propušai U prvedve nedelje idie na sva predavanja pa vidieša možee i sami da savladae Jedan bian sa-

ve nemoje odusajai unapred Videla samsvojim očima da je oliko sudenaa odusalood polaganja maemaike a poseili su moždasamo dva predavanja Preporučujem učenje u

manjim grupama ali sa ljudima koji zaisa želeda uče a ne da gube vreme jer o da se razu-memo možee i sami sa sobom akođe akoučie i kasnie par lekcija o nije niša srašnosamo gledaje da ne zaglibie duboko Vrlo je

bino da učie marljivo za sve kolokvijume oće vam bii odlična baza za sam ispiNajbinije u celoj priči je da ne obraćae punopažnje na priče rekla-kazala Svaki sudenna drugačiji način savlada određeno gradivoOni koji vode siromašniji drušveni živosvakako će naći više vremena za učenje aoni zaljubljeniji će verovano hvaai krivi-nerdquo Nemoje se pokolebai ako prva ocenane bude ekvivalenna uloženom radu i ru-du porebno je neko vreme dok se skroz neadapirae I da pokušaje da ne posanee jedan od onih sudenaa koji na zidu grupe

piaju ada aj i aj proesor ima prijem su-denaardquo zao šo sve piše na saju akuleaSrećan počeak učenja

Marija TOMIĆ

I NaJBolJI odlaze

Po BrUcošIma Se fakUltet PozNaJe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 944

9

FAKULTET

Da li ste znali da u Beograd

dođe u proseku 200 stranihstudenata u toku godineDa li ste se ikada zapitalikako se snalaze ko im izlaziu susret ko im pomaže dasavladaju kulturne šokovei jezičke barijere Jedna odorganizacija koja se zdušnozalaže za njihov prijatani nezaboravan boravak uBeogradu je ESN

ESN (Erasmus Suden Nework) je nepro-fina nevladina međunarodna organizacijapodržana od srane Asocijacije za mobilnosi Programa Evropske unije ESN je zasupljenu 36 evropskih zemalja sa sedišem u Briselui broji oko 12000 članova u 433 kancelariješirom EvropeESN BelUPgrade je najmlađa sekcija u mrežiosnovana sa ciljem da pruži pomoć sranimsudenima okom boravka i sudija u Beogra-du kao i u njihovoj inegraciji u naše drušvoESN BelUPgrade se preežno brine o soci- jalnom aspeku živoa inosranih sudenaarudeći se da ih upozna sa našom kuluromi običajima organizujući različie akivnosisporskog kulurnog i edukaivnog karake-ra ali naravno da sudenima izlazi u susre ina akademskom polju Sa druge srane ESNBelUPgrade pomaže domaćim sudenimakoji žele da odu na razmenu u inosransvoČlanovi organizacije unkcionišu po princi-pu bdquoSuden pomaže sudenursquorsquo i na aj načinodlazećim sudenima prenose svoja iskusvai povezuju ih sa lokalnim ESN sekcijama u ze-

mljama gde odlaze na razmenu

NAŠ TIMInicijaivu za osnivanje ESN grane u Beo-gradu pokrenula je Jovana Sanković su-denkinja - apsolven Ekonomskog akuleau Beogradu koja je danas i predsednik oveorganizacije Akivne članove čine mladiharizmaični druželjubivi komunikaivni iambiciozni sudeni sa različiih akulea uBeogradu a najviše sa EOF-a Oni su raspo-ređeni po različiim imovima ako da svakičini jedan deo organizacije i svi međusobnosarađuju na ispunjenju zadaih ciljeva unkci-onišući kao mini preduzeće

AKTIVNOSTI Avgusa ove godine je predsavljen projeka bdquoide or Your ighsrdquo čija je misija promo- visanje mobilnosi sudenaa Učesnici ovogprograma članovi ESN Inernaional vozeći bicikle na puu od Beča do Ankare eže da usvim gradovima kroz koje prolaze ukažu naprobleme mobilnosi koji u većoj ili manjojmeri uiču na osvarivanje vizije o raznovr-snosi Evrope punoj olerancije i inerakcijaUskoro će bii započea i realizacija projeka bdquoSocial Erasmusrsquorsquo koji ima humaniarni i eko-loški karaker kao i bdquoErasmus in Schoolrsquorsquo čija je ideja da se učenici srednjih škola upoznajusa razmenom i mogućnošću sudiranja u ino-sransvu onačno cilj je i da se podsaknuda već sada razmišljaju u om smerurenuno je u oku bdquoWelcome Weekrsquorsquo ndash ne-delja dobrodošlice za inosrane sudeneim je vredno radio na organizaciji različiihdešavanja i druženja sa ciljem upoznavanjasudenaa sa srpskom kulurom i osvarivanjanjihovih međusobnih konakaa ali i sa osa-lim sudenima iz SrbijeUsposavljen je i bdquoBuddy sysemrsquorsquo koji unk-

cioniše ako šo se svakom inosranom su-

denu dodeljuje po jedan član organizacijekoji mu soji na usluzi za sva pianja i pomoć uprvim nedeljama zivoa u Beogradu

ESN CARDESN card je jedan od projekaa ESN-a kojise sprovodi na međunarodnom nivou još od2004 godine Ona predsavlja člansku karuErasmus sudenske mreže i dokaz je pripad-nosi nekoj od ESN sekcija Međuim ESNkarica se korisi i kao karica koja omogu-ćava brojne popuse u mnogim gradovima izemljama Evrope a od skoro je dosupna i uBeograduorisnici ESN karice mogu da budu osobekoje su bile inernacionalni sudeni (prekoErasmus ili nekog drugog programa razme-ne) osobe koje su renuno sudeni na raz-meni članovi ESN sekcije ali i sudeni kojižele da ubiraju korisi pomenuih popusaarice su personalizovane i važe 12 meseciod dauma izdavanja

OTVORENA VRATA ESN BELUPGRADE Jedan od osnovnih ciljeva ESN-a jese pro-movisanje sudenske razmene kao i davanjesavea i inormacija o živou i sudiranju uinosransvu ako bise čuli iskusva iz prveruke pozivamo vas da nas poseie i raspiaese o mogućnosima odlaska na razmene kako bise se vraili u Srbiju bogaiji za još jedno ži- vono iskusvoESN BelUPgrade možee naći u pomoćnoj

prosoriji Ino room-a u ulici 1300 kaplara br2 (između nez Mihailove i Sudenskogrga do olarčeve zadužbine) uorkom ičevrkom od 14h do 18h kada su Ovorena vraaSvi zaineresovani sudeni su dobrodošliuz molbu da dolazak najave na sledeću imejladresu esnbelupgradegmailcomZa sve dodane inormacije o radu organiza-cije prijemu novih članova i za još mnogošoša možee nam se obraii puem ejsbuksranice ESN BelUPgrade ili na navedenuimejl adresu

Jovana MAKOVIĆ (ESN BelUPgrade)

Erazmus studentska mreža (ESN) Beograd

dožIVetI eVroPU kroz razmeNU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1044

Sportski klub Ekonomistrdquo

je osnovan aprila 2002godine On je pretečasvim ostalim sportskimorganizacijamaBeogradskog univerzitetaDugo je egzistirao kaoposebna sekcija uokviru Saveza studenataEkonomskog fakulteta dok(pomenute 2002 godine)na predlog tadašnjegdekana Branka Medojevićanije odlučeno da se klubregistruje kao samostalnaorganizacija

Drušvo renuno broji oko 130 ak-ivnih članova sudenaa kao i 600 bivših sudenaa Iako su mnogi bivši članovi sada uspešni privred-

nici ili sporisi nisu zaboravili klub i re-dovno pomažu projeke Ekonomisa Uokviru kluba unkcionišu sledeće sekcijemali udbal košarka (muška i ženska) od- bojka (muška i ženska) rukome (muški i

ženski) soni enis šah vaerpolo i pliva-nje a u oku je ormiranje ekipe u ženskomudbalu Svi kolekivni sporovi se akmi-če u Prvoj univerzieskoj ligi Beograda iEkonomis važi za jedno od uspešnijih iorganizovanijih zahvaljujući rezulaima uprehodnom perioduO uspesima bi se moglo pričai dugo Izdvo- jili bismo da je Ekonomis prehodne dvegodine bio ukupni pobednik Ekonomijadena kojoj učesvuje 12 akulea iz zemlje iokruženja Ako gledamo po sekcijama isi-če se ekipa malog udbala ndash ona je višesrukipobednik Univerzieske lige Ekonomijadei različiih međunarodnih urnira ošarka-šice su ove godine bile reće u Univerzie-skoj ligi Beograda dok su košarkaši izgubiliu finalu od ekipe FON-a Odbojkaši i od- bojkašice su prošle godine pobedili na me-đunarodnom urniru BES ukomeašicesu uzele iulu u upu sudenaa Beogradapre dve godine rukomeaši reće meso uUniverzieskoj ligi Beograda idMeđu isaknuim članovima drušva reba-lo bi isaći akuelnog popredsednika FSSZorana Lakovića i Nikolu Birača pomoć-nog renera Crvena ZvezdaSvi zaineresovani mogu da se prijave ukancelariji Saveza sudenaa koja se nalaziu prizemlju pored čiaonice Ukoliko ne že-

lie da se bavie sporom ili smarae da nisedovoljno alenovani možee da se priklju-čie navijačkoj grupi Eko arelrdquo koja jesalno uz najbolje sporise svog akulea

Nebojša ANTONIJEVIĆ Nenad UŽIĆ

fakUltet

10

Sport na Ekof-u

mI PIšemo IStorIJU

Sve vesti vezane zauspehe sportskih ekipaEkonomskog fakulteta

kao i informacije otome kad i gde igraju

najbolji sportisti EKOF-amožete saznati na sajtu

SPORTINDEKSRS

tokom poslednje sveske eko-nomske krize poverenje u ržišei cenovne mehanizme je drasič-

no poljuljano Nepredviđeni ineizbežni po mišljenju mnogih eko-nomisa kolaps finansijskih ržiša do- veo je do drasičnog pada akivnosi urealnom sekoru Kreaore ekonomskihpoliika ovakav razvoj događaja navodina zaključak da je dodana državna in-ervencija i regulacija makar u finansij-skim sekorima neophodna u smislu dase ržiše mora bdquopopraviildquo bdquoŠa Vi misli-eldquo pianje je sa kojim je nasala ideja oosnivanju neprofine i nepoliičke orga-nizacije edukaivnog karakera Sudeni

za Slobodu - Ekonomski akuleMada ne kriju da je njihov sav da ržiš-ni mehanizam unkcioniše da je kriza bila predvidljiva da se mogla izbeći i

da inervencionizam nije rešenje većuzrok krize Sudeni za Slobodu nagla-sak savljaju na ovorenoj debai o ovim

i drugim pianjima ekonomske poliikekod nas i u sveu Njihovi primarni ci-ljevi su razmena mišljenja i ideja su-denaa kroz dijalog edukacija ljudi označaju ržišnog mehanizma i individu-alnih sloboda za zdravo unkcionisanjedrušva pomoć sudenima ekonomijeda unaprede svoje kriičke savove oekonomskoj poliici kroz upoznavanjeheerodoksnih ekonomskih eorija Vodeća vrednos Sudenaa za Slobodu- Ekonomski akule jese kao šo se iznaziva organizacije može zaključii slo-

boda pojedinca ograničena slobodomdrugih pojedinaca Analize i razmara-nja ekonomskih enomena u skladu susa navedenim vrednosnim sudom ili su

čemu se najčešće i sremi popuno oslo- bođene vrednosnih sudovaSudeni za Slobodu posoje u celom

sveu a na našem akuleu su prisuniod ove godine Sada je i sudenima saEkonomskog akulea u Beogradu pru-žena mogućnos da se bolje upoznaju saidejama slobodnog ržiša i miovimakoji su usmereni na umanjenje važnosii ačnosi ovog koncepa U okobru ćeSudeni za Slobodu održai prvu pre-zenaciju na našem akuleu na kojusu pozvani svi zaineresovani sudeniDealji o prezenaciji biće objavljeni naejsbuk sranici htpswwwacebo-okcomSudeniZaSloboduE Očeku-

jemo vas i nadamo se da ćemo napredo- vai kroz razmenu ideja

Luka M ILADINOVIĆ

StUdeNtI za SloBodU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1144

11

FAKULTET

Prvi put je neko u skorijojistoriji EKOF-a bio nastudentskoj razmeni

u Bratislavi tako da ćuu nastavku teksta datiekskluzivne informacije ostudiranju u ovom gradu

NA POČETKUMoja živona priča vezana za sudensku raz-menu u Slovačkoj počela je ebruara a završi-la se juna ove godine U Braislavu sam sigaonakon 9 sai puovanja Na auobuskoj sanicime je dočekala koleginica iz Buddy sysem-a(sisem podrške sranim sudenima) a po-moć lokalnog sudena u počeku je nepro-cenjiva Bio sam jedini sipendisa CEEPUSprograma među ERSMUS-ovcima Ovajprogram mi je pružao mesečnu sipendijuu iznosu od 280 evra šo je bilo sasvim do- voljno za normalan prosečan živo sudenau Braislavi s obzirom da su cene malo višeod naših Nažalos o nije bilo dovoljno zasudenska puovanja

PRIČAJ SRPSKI DA TECEO SVET RAZUMEBraislava se nalazi u blizini glavnih gradovasusednih država Primera radi do Beča se si-že nakon sa vremena puovanja auobusomili vozom Auobusi ka Beču saobraćaju nasvakih sa vremena a i vozovi idu česo u okudana Auobusi česo saobraćaju ka Zlanomgradu Do Praga je porebno 4 saa vožnje Avionske kare su akođe prisupačnije no uBeogradu Sudeni bi rebalo da iskorise ovepogodnosi i posee okolne zemlje i gradovešo je i smisao programa razmene sudenaaGlavni grad Slovačke je miran grad Ima

500000 sanovnika Odmah po dolasku me je iznenadilo njihovo kulurno ophođenjeprema drugima ecimo uopše se ne gurajumeđusobno pri ulasku u auobus akođe na

svakom auobuskom sajališu je isaknu red vožnje auobusa koji uda saobraćaju i koji sepošuje Sve ovo je za mene bilo pravo okro- venje Engleski jezik reko ko razume a kamo-li govori izuzimajući sudene Pod jakim suuicajem Beča pa ne čudi šo je nemački jezikprvi u komunikaciji posle slovačkog Malo suhladni u ponašanju u poređenju s nama adniša drugo nije pomagalo bdquoraspalioldquo bih nasrpskom pa se nekako sporazumemo

KUVANJE I PRANJELjudi česo razmišljajurdquoako ću ja skuvai ilioprai sebi svari kad o nikad nisam radiordquoPošo živim s mojima nisam o ome brinuoOdjednom sam se našao sam u uđini Moraosam da biram da operem ili idem prljav dakuvam ili budem gladan Najčešće samosal-no skuvana hrana su makaroni i pirinač Umenzi je posojao ručak ako da sam baremo imao rešeno Svi oni koji žive s rodieljimashvaaju ovo zdravo za goovo Ne nasajeskuvano jelo i čiso odelo samo od sebe

DOBREU domu sam imao cimera Francuza Dobrapraksa je da u sobi budu sudeni iz različiihzemalja - odlično je za vežbanje engleskog jezika Sjajan je osećaj bii u domu sa suden-

ima iz svih krajeva svea Upoznavanje kul-ura običaja jezika osalih naroda neizmerno bogai čoveka Velika je svar sicai prijaeljeiz različiih delova sveaERSMUS žurke se organizuju doslovnosvake večeri Obično im prehodi akozvanikičen pari (kichen pary) koji predsavljazagrevanje pred pravu žurku Nakon ogasvi kolekivno odlaze u provod Cene pića udiskoekama se ne razlikuju puno od naših iiznose 2-3 evra s im šo se goovo uvek na-plaćuje ulaz Sve osalo je slično kao i u Beo-gradu samo bez narodnjaka Vožnja aksijem

noću je jefinija nego kod nasSAD MALO O FAKSUFakule nije ežak Uči se uglavnom sve sa

slajdova Ovo važi samo za sudene sa raz-mene Slovaci i oni koji sudiraju na slovač-kom jeziku korise udžbenike kao i mi Ipakako je sudeći po pričama sudije su ovde lak-še nego u Srbiji Brojni su sudeni Slovaci iz Vojvodine a sreo sam i nekoliko Srba koji sunaučili slovački jezik i ovde došli da sudirajuzao šo su uslovi za o bolji nego u Beograduo jes školarine nemaNa Ekonomskom akuleu u Braislavi sudi-ra 14000 sudenaa računajući i 200 sude-naa na programu razmene svakog semesraNasava je organizovana na engleskom i vode je proesori koji dovoljno dobro govore aj je-zik Po parameru koji se odnosi na razmenuEOF je daleko daleko iza Isina je da raz-mena zavisi od novca EU ali nije sve u omeIma nešo i u enuzijazmu volji i radu Novacnije garan uspeha

Uzimajući sve u obzir reba oići i videi Za-hvalan sam na ovom iskusvu Učesvuje i viu programu razmene sudenaa i neka vas ne brine o šo će proesori sa EOF-a da vas za-ežu za priznavanje ispia jer su pomalo kruipo om pianju ali ovo iskusvo vredi og ru-da Sisem razmišljanja koji reba primeniikad je priznavanje ispia u pianju je bdquodaj šadašrdquo Ne razmišljaje bdquoNisam dobio prilikuda odem na razmenu u Beč ili neki drugi većigrad pa uopše ne želim da idemrdquo Idie gdegod vam se ukaže šansa Iskorisie priliku i veruje mi isplaiće vam se

Za precizniji opis kako je na razmeni pogle-daje video na jujubu Sorry I`m Erasmus

Marko STEFANOVIĆ

fakUltet

11

Studiranje u Slovačkoj

ekoNomIckaUNIVerzIta

V BratISlaVe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1244

12

ekoNomIJa

dožIVI SrBIJUUHVatI daN

Intervju sa članovima organizacijebdquoSrbija za mladerdquo

Pripremite se zaupoznavanje saomladinskim turizmom uSrbiji

Pre nekoliko meseci časopis Mono-polLis je započeo saradnju sa or-ganizacijom za omladinski urizam

bdquoSrbija za mladerdquo (u daljem eksuSzM) Čine je inelekualci iz raznih obla-si različiog ineresovanja okupljeni sazajedničkom idejom da omladini našu ze-mlju predsave na arakivan način Poredoga sarađuju sa omladinskim urisičkimorganizacijama iz drugih zemalja Zasluž-ni su za nagrade za ehnološku inovacijuu 2012 i UN WO sami u Beogradukoordinaciju i skauing volonera Člano-

vi redakcije su imali prilike da se druže ipuuju sa njima na par nezaboravnih desi-nacija po Srbiji Jedno od ih puovanja je

bdquoČarolije ruže verovardquo na Zlaiboru i Zla-aru Amosera je u svakom renuku bilaenomenalna Ekipa SzM-a je druželjubivai poziivno raspoložena Prelepi predelinaše zemlje omogućili su nam odmor odgradske vreve Na nas je ova avanura osa-

vila predivne uspomene i nova poznan-sva Na koja pianja su članovi SzM-aPear Slavković Darko Gavrilović i TiagoFerreira odgovorili pročiaje u sledećim

redovima ML Predstavite nam organizaciju u parre983309enicaPetar bdquoSrbija za mladerdquo je organizacijamladih inelekualaca koji žele da predsaveSrbiju iz jednog novog uzbudljivog uglaSrbiju iz ugla mladih Želimo da napravimoiskorak ka drugačijoj percepciji Srbije kao di-namične arakivne i izazovne zemlje Ideja je da pružimo mogućnos svim mladima daisraže zavole duh Srbije prirodu događajei ljude koji u njoj žive Vizija koju sledimo je-

se prepoznaljivos Srbije kao urisičke de-sinacije u globalnim okvirima posebno kaodesinacije za puovanja mladih Naša misijauključuje promenu globalne percepcije o Sr-

biji predsavljanjem njenih pravih vrednosipromovisanje Srbije uz osvežen kreaivan iinovaian prisup prilagođen mladim ljudi-ma Nudimo arakivne programe za mladesa zabavnim i kulurnim sadržajima prirod-nim arakcijama i akivan odmor u Srbiji

ML Kako ste došli na ideju da osnujeteorganizaciju za omladinski turizamPetar okom sudija želeli smo da okriva-mo Srbiju Nigde nismo imali adekvane in-ormacije i ponude niko se nije bavio imeBili smo prerpani ponudama za inosran-svoDarko Naša prvobina zamisao je doprinospokreanja najbinijih vrednosi ove zemljesa mrve ačke Ideja da se promeni percep-cija najlepših vrednosi Srbije uz posao koji volimo i za koji smo sručni Saradnja sa dru-gim mladim ljudima koji nisu izgubili enu-zijazam u ovakvom vremenu koje ga ubijapredsavlja neophodnu pokreačku snagu usvakom danu

ML Da li je bio težak put od ideje do re-alizacije

Petar Nijedan pu nije lak pa ni naš Suočilismo se sa mnogim preprekama i konsannoimamo nove Jedna od njih je malograđanskiduh kod velikog broja naših mladih koji supopuno nezaineresovani za desinacije kojesu na samo par sai od njih a koje mladi izinosransva sa uživanjem obilazeDarko I da i ne Ne onoliko koliko bismoželeli međuim čekanje na pomoć u našemdrušvu i nije dobina ormula za uspeh En-uzijazam i hrabros jesu

ML Kako se suo983309avate sa rizicima koji supred vama Da li imate neki vid podrškedržavnih institucija kompanija i organi-zacijaPetar Najveći rizik koji nosimo je hva-anje u košac sa velikim izazovom ndash dapokrenemo nešo veoma vredno za našuzemlju Svesni smo kvaliea ideja kojepromovišemo Najveću podršku imamo odsekrearijaa za urizam resornog Minisar-sva i urisičke organizacije Srbije (OS)kao i nekih od O gradova Srbije

ML Da li je podjednaka ili razli983309ita zain-teresovanost naših i inostranih vršnjakaza vaše projektePear Za razliku od naših srani urisi su bdquogladnirdquo i bdquožednirdquo avanura po Srbiji Hvaajusvaki slobodni dan koji ovde imaju i uživajuu isim Dok za o vreme naši mladi izlaze

po 50-i pu na iso meso očekujući bolji pro- vod Ipak svari se posepeno menjaju Sve je veće ineresovanje i naših mladih i odušev-ljenje sa novim desinacijama i događajimaDarko ao i prema svemu osalom odnosprema sopsvenoj kuluri i urizmu je ovdeprilično čudan i ide od popune nezaine-resovanosi do insisiranja na vrednosimakoje nisu njihov isinski deo Naša ideja je daupravo u ome napravimo pomak ndash razviisves u saradnji sa mladim čovekom o svimonim šo jesu osnovne vrednosi naše zemljei promena odnosa prema njima - umenosi

kuluri isoriji raznovrsnoj prirodi našemkolekivnom duhu i svakodnevnici

ML Me983313u 983309lanovima SzM-a su i stu-

Osetite čari bezgraničneprirode Srbije kroz

zanimljiva putovanja kojanudi bdquoSrbija za mladerdquo Ne

dozvolite da vam drugiprepričavaju događaje

već se uključite sa kulekipom SzM-a koja je

spremna da vas upoznai vodi na nezaboravne

avanture širom našezemlje Više informacija o

zanimljivim projektimaputovanjima i izletima

na wwwsrbijazamladers i wwwfacebookcom

serbia4youth Vidimose )

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 8: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 844

fakUltet

8

In memoriam

Branko Medojevićnajpoznatiji kao profesorpredmeta Osnoviekonomije ali i kao bivšidekan Ekonomskogfakulteta iznenada jepreminuo 2 jula 2013godine u 63 godini Ostavio

je u tugi mnoge studente ikolege sa fakulteta

Dr Branko Medojević rođen je 1950godine Dokorirao je na Ekonom-skom akuleu 1983 godine dok

je za redovnog proesora predme-a Poliička ekonomija (adašnji naziv zaOsnove ekonomije) izabran 1994 godineOd ada nasavlja da korača velikim kora-cima i svoju karijeru upopunjuje čiavimnizom unkcija koje je obavljao za živoa

bio je Predsednik Savea (1987-1989)prodekan za finansije (1989-1991) pro-dekan za nauku (1996-1997) Moždanajbinija unkcija koju je obavljao poredzanimanja redovnog proesora je unkcijadekana i o u dva mandaa od 1997 do

1998 i od 2000 do 2002 godineSUEF mu se u okobru 1999 godine zahva-lio i o upravo preko ovog časopisa rekavši

Mada je među SUEF-ovcima kružila pričada je adašnji dekan prodr Branko Medo-

jević predsavljao umereno krilo vladaju-ćeg režima saradnja je bila zaisa uspešnai mi ga ovom prilikom javno pozdravljamoi pohvaljujemo Dobili smo prosorije e-leon redovno su održavani konsrukivnisasanci dobili smo učešće u radu klubaprosor za inerne prezenaciju na puu je

bio računarhelliprdquoFragmen inervjua koji je dao za Mono-pollisrdquo 2001 godineOsvrnimo se na prethodnu godinu oliko je ona bila uspešna za EOFŠo se iče kvaliea sudija uspeli smo da zasve predmee za sve čeiri godine donese-mo nove nasavne programe po sandardi-ma najpoznaijih evropskih i sveskih akul-ea Sada su u obavezi nasavnici da napišuodgovarajuće udžbenike (hellip) Uložili smoznačajna sredsva za ovaranje noveučionice u EC-u sa najnovijom generaci-

jom računara (hellip)Evo kakav je utisak profesor ostavio postudente i po 983309emu 983303e ga pamtiti

Uvek je znao da objasni gradivo uz pomoć

prakičnih primera Ja sam ga doživeo kao veselog inelekualca iako možda ne izgle-da ako na prvi pogledrdquo rekao je Vanja

ada nas je u A1 piao kako izgleda krivaražnje niko nije znao Onda je rekao bdquoBogs vama i anđeli Gospodnji - izreku koju jesalno izgovaraordquo rekao je Sean

Bio je vrhunski sručnjak i dobar preda- vačrdquo rekla nam je ukrako SofijaSvi koji ga poznaju kažu da je bio vrlo po-svećen svom pozivu i uvek je ežio ka bo-ljem Nema sumnje da je proesor Medoje-

vić osavio veliki rag na rad celog akuleai da će ga svi veoma dugo pamii

(u sledećem broju o Dragani Pokrajčić iRadeu iz sudenske službe)

Marija TOMIĆ

Upisali ste fakultet koji steželeli i sad ste spremni zanastavak školovanja Svivam kažu da je vam je životmaltene gotov da ćetemorati da učite non-stopi da se odreknete svegaPre nego što počnete dapaničite zapitajte sehellip kolikosu ove priče zaista i istinite

V erovano se prvi pu poseili akulekada se bili na pripremnoj nasavi ilikada se polagali prijemni ispi Moglise da primeie sudene koji se užur-

bano kreću i nose ascikle i obimne knjige

ladim se da se se zapiali - da li ja sve ovomoram da učim od korica do korica Ina-če šo su knjige obimnije o je bolje po vasobjašnjenja su dealjnija reba da se nauči ma-

nje od onoga šo zaisa piše a definicije su lak-še za učenje eške su za nošenje ako da nepreporučujem osim ako ne želie da dobijeelakši oblik skolioze Plus svi će vas na preda- vanjima gledai kao da se šenuli s uma i mi-

sliće da se ežak šreber Zaim sledeća pre-drasuda ako se ne ubijae od učenja nećeepoložii ispi id Ne Ako se rešili da budeeprosečan suden (pod im mislim da ne želi-e deseke pošo-poo) možee se sasvim lepoorganizovai i pod im mislim da možee imai vremena za hobi (ali samo jedan) za dečkadevojku drušvo i za žurku jednom mesečnoGledanje u plaon dok učierdquo nisam uraču-nala Nije neophodno ići na sva predavanjaali vežbe nikako nemoje propušai U prvedve nedelje idie na sva predavanja pa vidieša možee i sami da savladae Jedan bian sa-

ve nemoje odusajai unapred Videla samsvojim očima da je oliko sudenaa odusalood polaganja maemaike a poseili su moždasamo dva predavanja Preporučujem učenje u

manjim grupama ali sa ljudima koji zaisa želeda uče a ne da gube vreme jer o da se razu-memo možee i sami sa sobom akođe akoučie i kasnie par lekcija o nije niša srašnosamo gledaje da ne zaglibie duboko Vrlo je

bino da učie marljivo za sve kolokvijume oće vam bii odlična baza za sam ispiNajbinije u celoj priči je da ne obraćae punopažnje na priče rekla-kazala Svaki sudenna drugačiji način savlada određeno gradivoOni koji vode siromašniji drušveni živosvakako će naći više vremena za učenje aoni zaljubljeniji će verovano hvaai krivi-nerdquo Nemoje se pokolebai ako prva ocenane bude ekvivalenna uloženom radu i ru-du porebno je neko vreme dok se skroz neadapirae I da pokušaje da ne posanee jedan od onih sudenaa koji na zidu grupe

piaju ada aj i aj proesor ima prijem su-denaardquo zao šo sve piše na saju akuleaSrećan počeak učenja

Marija TOMIĆ

I NaJBolJI odlaze

Po BrUcošIma Se fakUltet PozNaJe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 944

9

FAKULTET

Da li ste znali da u Beograd

dođe u proseku 200 stranihstudenata u toku godineDa li ste se ikada zapitalikako se snalaze ko im izlaziu susret ko im pomaže dasavladaju kulturne šokovei jezičke barijere Jedna odorganizacija koja se zdušnozalaže za njihov prijatani nezaboravan boravak uBeogradu je ESN

ESN (Erasmus Suden Nework) je nepro-fina nevladina međunarodna organizacijapodržana od srane Asocijacije za mobilnosi Programa Evropske unije ESN je zasupljenu 36 evropskih zemalja sa sedišem u Briselui broji oko 12000 članova u 433 kancelariješirom EvropeESN BelUPgrade je najmlađa sekcija u mrežiosnovana sa ciljem da pruži pomoć sranimsudenima okom boravka i sudija u Beogra-du kao i u njihovoj inegraciji u naše drušvoESN BelUPgrade se preežno brine o soci- jalnom aspeku živoa inosranih sudenaarudeći se da ih upozna sa našom kuluromi običajima organizujući različie akivnosisporskog kulurnog i edukaivnog karake-ra ali naravno da sudenima izlazi u susre ina akademskom polju Sa druge srane ESNBelUPgrade pomaže domaćim sudenimakoji žele da odu na razmenu u inosransvoČlanovi organizacije unkcionišu po princi-pu bdquoSuden pomaže sudenursquorsquo i na aj načinodlazećim sudenima prenose svoja iskusvai povezuju ih sa lokalnim ESN sekcijama u ze-

mljama gde odlaze na razmenu

NAŠ TIMInicijaivu za osnivanje ESN grane u Beo-gradu pokrenula je Jovana Sanković su-denkinja - apsolven Ekonomskog akuleau Beogradu koja je danas i predsednik oveorganizacije Akivne članove čine mladiharizmaični druželjubivi komunikaivni iambiciozni sudeni sa različiih akulea uBeogradu a najviše sa EOF-a Oni su raspo-ređeni po različiim imovima ako da svakičini jedan deo organizacije i svi međusobnosarađuju na ispunjenju zadaih ciljeva unkci-onišući kao mini preduzeće

AKTIVNOSTI Avgusa ove godine je predsavljen projeka bdquoide or Your ighsrdquo čija je misija promo- visanje mobilnosi sudenaa Učesnici ovogprograma članovi ESN Inernaional vozeći bicikle na puu od Beča do Ankare eže da usvim gradovima kroz koje prolaze ukažu naprobleme mobilnosi koji u većoj ili manjojmeri uiču na osvarivanje vizije o raznovr-snosi Evrope punoj olerancije i inerakcijaUskoro će bii započea i realizacija projeka bdquoSocial Erasmusrsquorsquo koji ima humaniarni i eko-loški karaker kao i bdquoErasmus in Schoolrsquorsquo čija je ideja da se učenici srednjih škola upoznajusa razmenom i mogućnošću sudiranja u ino-sransvu onačno cilj je i da se podsaknuda već sada razmišljaju u om smerurenuno je u oku bdquoWelcome Weekrsquorsquo ndash ne-delja dobrodošlice za inosrane sudeneim je vredno radio na organizaciji različiihdešavanja i druženja sa ciljem upoznavanjasudenaa sa srpskom kulurom i osvarivanjanjihovih međusobnih konakaa ali i sa osa-lim sudenima iz SrbijeUsposavljen je i bdquoBuddy sysemrsquorsquo koji unk-

cioniše ako šo se svakom inosranom su-

denu dodeljuje po jedan član organizacijekoji mu soji na usluzi za sva pianja i pomoć uprvim nedeljama zivoa u Beogradu

ESN CARDESN card je jedan od projekaa ESN-a kojise sprovodi na međunarodnom nivou još od2004 godine Ona predsavlja člansku karuErasmus sudenske mreže i dokaz je pripad-nosi nekoj od ESN sekcija Međuim ESNkarica se korisi i kao karica koja omogu-ćava brojne popuse u mnogim gradovima izemljama Evrope a od skoro je dosupna i uBeograduorisnici ESN karice mogu da budu osobekoje su bile inernacionalni sudeni (prekoErasmus ili nekog drugog programa razme-ne) osobe koje su renuno sudeni na raz-meni članovi ESN sekcije ali i sudeni kojižele da ubiraju korisi pomenuih popusaarice su personalizovane i važe 12 meseciod dauma izdavanja

OTVORENA VRATA ESN BELUPGRADE Jedan od osnovnih ciljeva ESN-a jese pro-movisanje sudenske razmene kao i davanjesavea i inormacija o živou i sudiranju uinosransvu ako bise čuli iskusva iz prveruke pozivamo vas da nas poseie i raspiaese o mogućnosima odlaska na razmene kako bise se vraili u Srbiju bogaiji za još jedno ži- vono iskusvoESN BelUPgrade možee naći u pomoćnoj

prosoriji Ino room-a u ulici 1300 kaplara br2 (između nez Mihailove i Sudenskogrga do olarčeve zadužbine) uorkom ičevrkom od 14h do 18h kada su Ovorena vraaSvi zaineresovani sudeni su dobrodošliuz molbu da dolazak najave na sledeću imejladresu esnbelupgradegmailcomZa sve dodane inormacije o radu organiza-cije prijemu novih članova i za još mnogošoša možee nam se obraii puem ejsbuksranice ESN BelUPgrade ili na navedenuimejl adresu

Jovana MAKOVIĆ (ESN BelUPgrade)

Erazmus studentska mreža (ESN) Beograd

dožIVetI eVroPU kroz razmeNU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1044

Sportski klub Ekonomistrdquo

je osnovan aprila 2002godine On je pretečasvim ostalim sportskimorganizacijamaBeogradskog univerzitetaDugo je egzistirao kaoposebna sekcija uokviru Saveza studenataEkonomskog fakulteta dok(pomenute 2002 godine)na predlog tadašnjegdekana Branka Medojevićanije odlučeno da se klubregistruje kao samostalnaorganizacija

Drušvo renuno broji oko 130 ak-ivnih članova sudenaa kao i 600 bivših sudenaa Iako su mnogi bivši članovi sada uspešni privred-

nici ili sporisi nisu zaboravili klub i re-dovno pomažu projeke Ekonomisa Uokviru kluba unkcionišu sledeće sekcijemali udbal košarka (muška i ženska) od- bojka (muška i ženska) rukome (muški i

ženski) soni enis šah vaerpolo i pliva-nje a u oku je ormiranje ekipe u ženskomudbalu Svi kolekivni sporovi se akmi-če u Prvoj univerzieskoj ligi Beograda iEkonomis važi za jedno od uspešnijih iorganizovanijih zahvaljujući rezulaima uprehodnom perioduO uspesima bi se moglo pričai dugo Izdvo- jili bismo da je Ekonomis prehodne dvegodine bio ukupni pobednik Ekonomijadena kojoj učesvuje 12 akulea iz zemlje iokruženja Ako gledamo po sekcijama isi-če se ekipa malog udbala ndash ona je višesrukipobednik Univerzieske lige Ekonomijadei različiih međunarodnih urnira ošarka-šice su ove godine bile reće u Univerzie-skoj ligi Beograda dok su košarkaši izgubiliu finalu od ekipe FON-a Odbojkaši i od- bojkašice su prošle godine pobedili na me-đunarodnom urniru BES ukomeašicesu uzele iulu u upu sudenaa Beogradapre dve godine rukomeaši reće meso uUniverzieskoj ligi Beograda idMeđu isaknuim članovima drušva reba-lo bi isaći akuelnog popredsednika FSSZorana Lakovića i Nikolu Birača pomoć-nog renera Crvena ZvezdaSvi zaineresovani mogu da se prijave ukancelariji Saveza sudenaa koja se nalaziu prizemlju pored čiaonice Ukoliko ne že-

lie da se bavie sporom ili smarae da nisedovoljno alenovani možee da se priklju-čie navijačkoj grupi Eko arelrdquo koja jesalno uz najbolje sporise svog akulea

Nebojša ANTONIJEVIĆ Nenad UŽIĆ

fakUltet

10

Sport na Ekof-u

mI PIšemo IStorIJU

Sve vesti vezane zauspehe sportskih ekipaEkonomskog fakulteta

kao i informacije otome kad i gde igraju

najbolji sportisti EKOF-amožete saznati na sajtu

SPORTINDEKSRS

tokom poslednje sveske eko-nomske krize poverenje u ržišei cenovne mehanizme je drasič-

no poljuljano Nepredviđeni ineizbežni po mišljenju mnogih eko-nomisa kolaps finansijskih ržiša do- veo je do drasičnog pada akivnosi urealnom sekoru Kreaore ekonomskihpoliika ovakav razvoj događaja navodina zaključak da je dodana državna in-ervencija i regulacija makar u finansij-skim sekorima neophodna u smislu dase ržiše mora bdquopopraviildquo bdquoŠa Vi misli-eldquo pianje je sa kojim je nasala ideja oosnivanju neprofine i nepoliičke orga-nizacije edukaivnog karakera Sudeni

za Slobodu - Ekonomski akuleMada ne kriju da je njihov sav da ržiš-ni mehanizam unkcioniše da je kriza bila predvidljiva da se mogla izbeći i

da inervencionizam nije rešenje većuzrok krize Sudeni za Slobodu nagla-sak savljaju na ovorenoj debai o ovim

i drugim pianjima ekonomske poliikekod nas i u sveu Njihovi primarni ci-ljevi su razmena mišljenja i ideja su-denaa kroz dijalog edukacija ljudi označaju ržišnog mehanizma i individu-alnih sloboda za zdravo unkcionisanjedrušva pomoć sudenima ekonomijeda unaprede svoje kriičke savove oekonomskoj poliici kroz upoznavanjeheerodoksnih ekonomskih eorija Vodeća vrednos Sudenaa za Slobodu- Ekonomski akule jese kao šo se iznaziva organizacije može zaključii slo-

boda pojedinca ograničena slobodomdrugih pojedinaca Analize i razmara-nja ekonomskih enomena u skladu susa navedenim vrednosnim sudom ili su

čemu se najčešće i sremi popuno oslo- bođene vrednosnih sudovaSudeni za Slobodu posoje u celom

sveu a na našem akuleu su prisuniod ove godine Sada je i sudenima saEkonomskog akulea u Beogradu pru-žena mogućnos da se bolje upoznaju saidejama slobodnog ržiša i miovimakoji su usmereni na umanjenje važnosii ačnosi ovog koncepa U okobru ćeSudeni za Slobodu održai prvu pre-zenaciju na našem akuleu na kojusu pozvani svi zaineresovani sudeniDealji o prezenaciji biće objavljeni naejsbuk sranici htpswwwacebo-okcomSudeniZaSloboduE Očeku-

jemo vas i nadamo se da ćemo napredo- vai kroz razmenu ideja

Luka M ILADINOVIĆ

StUdeNtI za SloBodU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1144

11

FAKULTET

Prvi put je neko u skorijojistoriji EKOF-a bio nastudentskoj razmeni

u Bratislavi tako da ćuu nastavku teksta datiekskluzivne informacije ostudiranju u ovom gradu

NA POČETKUMoja živona priča vezana za sudensku raz-menu u Slovačkoj počela je ebruara a završi-la se juna ove godine U Braislavu sam sigaonakon 9 sai puovanja Na auobuskoj sanicime je dočekala koleginica iz Buddy sysem-a(sisem podrške sranim sudenima) a po-moć lokalnog sudena u počeku je nepro-cenjiva Bio sam jedini sipendisa CEEPUSprograma među ERSMUS-ovcima Ovajprogram mi je pružao mesečnu sipendijuu iznosu od 280 evra šo je bilo sasvim do- voljno za normalan prosečan živo sudenau Braislavi s obzirom da su cene malo višeod naših Nažalos o nije bilo dovoljno zasudenska puovanja

PRIČAJ SRPSKI DA TECEO SVET RAZUMEBraislava se nalazi u blizini glavnih gradovasusednih država Primera radi do Beča se si-že nakon sa vremena puovanja auobusomili vozom Auobusi ka Beču saobraćaju nasvakih sa vremena a i vozovi idu česo u okudana Auobusi česo saobraćaju ka Zlanomgradu Do Praga je porebno 4 saa vožnje Avionske kare su akođe prisupačnije no uBeogradu Sudeni bi rebalo da iskorise ovepogodnosi i posee okolne zemlje i gradovešo je i smisao programa razmene sudenaaGlavni grad Slovačke je miran grad Ima

500000 sanovnika Odmah po dolasku me je iznenadilo njihovo kulurno ophođenjeprema drugima ecimo uopše se ne gurajumeđusobno pri ulasku u auobus akođe na

svakom auobuskom sajališu je isaknu red vožnje auobusa koji uda saobraćaju i koji sepošuje Sve ovo je za mene bilo pravo okro- venje Engleski jezik reko ko razume a kamo-li govori izuzimajući sudene Pod jakim suuicajem Beča pa ne čudi šo je nemački jezikprvi u komunikaciji posle slovačkog Malo suhladni u ponašanju u poređenju s nama adniša drugo nije pomagalo bdquoraspalioldquo bih nasrpskom pa se nekako sporazumemo

KUVANJE I PRANJELjudi česo razmišljajurdquoako ću ja skuvai ilioprai sebi svari kad o nikad nisam radiordquoPošo živim s mojima nisam o ome brinuoOdjednom sam se našao sam u uđini Moraosam da biram da operem ili idem prljav dakuvam ili budem gladan Najčešće samosal-no skuvana hrana su makaroni i pirinač Umenzi je posojao ručak ako da sam baremo imao rešeno Svi oni koji žive s rodieljimashvaaju ovo zdravo za goovo Ne nasajeskuvano jelo i čiso odelo samo od sebe

DOBREU domu sam imao cimera Francuza Dobrapraksa je da u sobi budu sudeni iz različiihzemalja - odlično je za vežbanje engleskog jezika Sjajan je osećaj bii u domu sa suden-

ima iz svih krajeva svea Upoznavanje kul-ura običaja jezika osalih naroda neizmerno bogai čoveka Velika je svar sicai prijaeljeiz različiih delova sveaERSMUS žurke se organizuju doslovnosvake večeri Obično im prehodi akozvanikičen pari (kichen pary) koji predsavljazagrevanje pred pravu žurku Nakon ogasvi kolekivno odlaze u provod Cene pića udiskoekama se ne razlikuju puno od naših iiznose 2-3 evra s im šo se goovo uvek na-plaćuje ulaz Sve osalo je slično kao i u Beo-gradu samo bez narodnjaka Vožnja aksijem

noću je jefinija nego kod nasSAD MALO O FAKSUFakule nije ežak Uči se uglavnom sve sa

slajdova Ovo važi samo za sudene sa raz-mene Slovaci i oni koji sudiraju na slovač-kom jeziku korise udžbenike kao i mi Ipakako je sudeći po pričama sudije su ovde lak-še nego u Srbiji Brojni su sudeni Slovaci iz Vojvodine a sreo sam i nekoliko Srba koji sunaučili slovački jezik i ovde došli da sudirajuzao šo su uslovi za o bolji nego u Beograduo jes školarine nemaNa Ekonomskom akuleu u Braislavi sudi-ra 14000 sudenaa računajući i 200 sude-naa na programu razmene svakog semesraNasava je organizovana na engleskom i vode je proesori koji dovoljno dobro govore aj je-zik Po parameru koji se odnosi na razmenuEOF je daleko daleko iza Isina je da raz-mena zavisi od novca EU ali nije sve u omeIma nešo i u enuzijazmu volji i radu Novacnije garan uspeha

Uzimajući sve u obzir reba oići i videi Za-hvalan sam na ovom iskusvu Učesvuje i viu programu razmene sudenaa i neka vas ne brine o šo će proesori sa EOF-a da vas za-ežu za priznavanje ispia jer su pomalo kruipo om pianju ali ovo iskusvo vredi og ru-da Sisem razmišljanja koji reba primeniikad je priznavanje ispia u pianju je bdquodaj šadašrdquo Ne razmišljaje bdquoNisam dobio prilikuda odem na razmenu u Beč ili neki drugi većigrad pa uopše ne želim da idemrdquo Idie gdegod vam se ukaže šansa Iskorisie priliku i veruje mi isplaiće vam se

Za precizniji opis kako je na razmeni pogle-daje video na jujubu Sorry I`m Erasmus

Marko STEFANOVIĆ

fakUltet

11

Studiranje u Slovačkoj

ekoNomIckaUNIVerzIta

V BratISlaVe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1244

12

ekoNomIJa

dožIVI SrBIJUUHVatI daN

Intervju sa članovima organizacijebdquoSrbija za mladerdquo

Pripremite se zaupoznavanje saomladinskim turizmom uSrbiji

Pre nekoliko meseci časopis Mono-polLis je započeo saradnju sa or-ganizacijom za omladinski urizam

bdquoSrbija za mladerdquo (u daljem eksuSzM) Čine je inelekualci iz raznih obla-si različiog ineresovanja okupljeni sazajedničkom idejom da omladini našu ze-mlju predsave na arakivan način Poredoga sarađuju sa omladinskim urisičkimorganizacijama iz drugih zemalja Zasluž-ni su za nagrade za ehnološku inovacijuu 2012 i UN WO sami u Beogradukoordinaciju i skauing volonera Člano-

vi redakcije su imali prilike da se druže ipuuju sa njima na par nezaboravnih desi-nacija po Srbiji Jedno od ih puovanja je

bdquoČarolije ruže verovardquo na Zlaiboru i Zla-aru Amosera je u svakom renuku bilaenomenalna Ekipa SzM-a je druželjubivai poziivno raspoložena Prelepi predelinaše zemlje omogućili su nam odmor odgradske vreve Na nas je ova avanura osa-

vila predivne uspomene i nova poznan-sva Na koja pianja su članovi SzM-aPear Slavković Darko Gavrilović i TiagoFerreira odgovorili pročiaje u sledećim

redovima ML Predstavite nam organizaciju u parre983309enicaPetar bdquoSrbija za mladerdquo je organizacijamladih inelekualaca koji žele da predsaveSrbiju iz jednog novog uzbudljivog uglaSrbiju iz ugla mladih Želimo da napravimoiskorak ka drugačijoj percepciji Srbije kao di-namične arakivne i izazovne zemlje Ideja je da pružimo mogućnos svim mladima daisraže zavole duh Srbije prirodu događajei ljude koji u njoj žive Vizija koju sledimo je-

se prepoznaljivos Srbije kao urisičke de-sinacije u globalnim okvirima posebno kaodesinacije za puovanja mladih Naša misijauključuje promenu globalne percepcije o Sr-

biji predsavljanjem njenih pravih vrednosipromovisanje Srbije uz osvežen kreaivan iinovaian prisup prilagođen mladim ljudi-ma Nudimo arakivne programe za mladesa zabavnim i kulurnim sadržajima prirod-nim arakcijama i akivan odmor u Srbiji

ML Kako ste došli na ideju da osnujeteorganizaciju za omladinski turizamPetar okom sudija želeli smo da okriva-mo Srbiju Nigde nismo imali adekvane in-ormacije i ponude niko se nije bavio imeBili smo prerpani ponudama za inosran-svoDarko Naša prvobina zamisao je doprinospokreanja najbinijih vrednosi ove zemljesa mrve ačke Ideja da se promeni percep-cija najlepših vrednosi Srbije uz posao koji volimo i za koji smo sručni Saradnja sa dru-gim mladim ljudima koji nisu izgubili enu-zijazam u ovakvom vremenu koje ga ubijapredsavlja neophodnu pokreačku snagu usvakom danu

ML Da li je bio težak put od ideje do re-alizacije

Petar Nijedan pu nije lak pa ni naš Suočilismo se sa mnogim preprekama i konsannoimamo nove Jedna od njih je malograđanskiduh kod velikog broja naših mladih koji supopuno nezaineresovani za desinacije kojesu na samo par sai od njih a koje mladi izinosransva sa uživanjem obilazeDarko I da i ne Ne onoliko koliko bismoželeli međuim čekanje na pomoć u našemdrušvu i nije dobina ormula za uspeh En-uzijazam i hrabros jesu

ML Kako se suo983309avate sa rizicima koji supred vama Da li imate neki vid podrškedržavnih institucija kompanija i organi-zacijaPetar Najveći rizik koji nosimo je hva-anje u košac sa velikim izazovom ndash dapokrenemo nešo veoma vredno za našuzemlju Svesni smo kvaliea ideja kojepromovišemo Najveću podršku imamo odsekrearijaa za urizam resornog Minisar-sva i urisičke organizacije Srbije (OS)kao i nekih od O gradova Srbije

ML Da li je podjednaka ili razli983309ita zain-teresovanost naših i inostranih vršnjakaza vaše projektePear Za razliku od naših srani urisi su bdquogladnirdquo i bdquožednirdquo avanura po Srbiji Hvaajusvaki slobodni dan koji ovde imaju i uživajuu isim Dok za o vreme naši mladi izlaze

po 50-i pu na iso meso očekujući bolji pro- vod Ipak svari se posepeno menjaju Sve je veće ineresovanje i naših mladih i odušev-ljenje sa novim desinacijama i događajimaDarko ao i prema svemu osalom odnosprema sopsvenoj kuluri i urizmu je ovdeprilično čudan i ide od popune nezaine-resovanosi do insisiranja na vrednosimakoje nisu njihov isinski deo Naša ideja je daupravo u ome napravimo pomak ndash razviisves u saradnji sa mladim čovekom o svimonim šo jesu osnovne vrednosi naše zemljei promena odnosa prema njima - umenosi

kuluri isoriji raznovrsnoj prirodi našemkolekivnom duhu i svakodnevnici

ML Me983313u 983309lanovima SzM-a su i stu-

Osetite čari bezgraničneprirode Srbije kroz

zanimljiva putovanja kojanudi bdquoSrbija za mladerdquo Ne

dozvolite da vam drugiprepričavaju događaje

već se uključite sa kulekipom SzM-a koja je

spremna da vas upoznai vodi na nezaboravne

avanture širom našezemlje Više informacija o

zanimljivim projektimaputovanjima i izletima

na wwwsrbijazamladers i wwwfacebookcom

serbia4youth Vidimose )

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 9: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 944

9

FAKULTET

Da li ste znali da u Beograd

dođe u proseku 200 stranihstudenata u toku godineDa li ste se ikada zapitalikako se snalaze ko im izlaziu susret ko im pomaže dasavladaju kulturne šokovei jezičke barijere Jedna odorganizacija koja se zdušnozalaže za njihov prijatani nezaboravan boravak uBeogradu je ESN

ESN (Erasmus Suden Nework) je nepro-fina nevladina međunarodna organizacijapodržana od srane Asocijacije za mobilnosi Programa Evropske unije ESN je zasupljenu 36 evropskih zemalja sa sedišem u Briselui broji oko 12000 članova u 433 kancelariješirom EvropeESN BelUPgrade je najmlađa sekcija u mrežiosnovana sa ciljem da pruži pomoć sranimsudenima okom boravka i sudija u Beogra-du kao i u njihovoj inegraciji u naše drušvoESN BelUPgrade se preežno brine o soci- jalnom aspeku živoa inosranih sudenaarudeći se da ih upozna sa našom kuluromi običajima organizujući različie akivnosisporskog kulurnog i edukaivnog karake-ra ali naravno da sudenima izlazi u susre ina akademskom polju Sa druge srane ESNBelUPgrade pomaže domaćim sudenimakoji žele da odu na razmenu u inosransvoČlanovi organizacije unkcionišu po princi-pu bdquoSuden pomaže sudenursquorsquo i na aj načinodlazećim sudenima prenose svoja iskusvai povezuju ih sa lokalnim ESN sekcijama u ze-

mljama gde odlaze na razmenu

NAŠ TIMInicijaivu za osnivanje ESN grane u Beo-gradu pokrenula je Jovana Sanković su-denkinja - apsolven Ekonomskog akuleau Beogradu koja je danas i predsednik oveorganizacije Akivne članove čine mladiharizmaični druželjubivi komunikaivni iambiciozni sudeni sa različiih akulea uBeogradu a najviše sa EOF-a Oni su raspo-ređeni po različiim imovima ako da svakičini jedan deo organizacije i svi međusobnosarađuju na ispunjenju zadaih ciljeva unkci-onišući kao mini preduzeće

AKTIVNOSTI Avgusa ove godine je predsavljen projeka bdquoide or Your ighsrdquo čija je misija promo- visanje mobilnosi sudenaa Učesnici ovogprograma članovi ESN Inernaional vozeći bicikle na puu od Beča do Ankare eže da usvim gradovima kroz koje prolaze ukažu naprobleme mobilnosi koji u većoj ili manjojmeri uiču na osvarivanje vizije o raznovr-snosi Evrope punoj olerancije i inerakcijaUskoro će bii započea i realizacija projeka bdquoSocial Erasmusrsquorsquo koji ima humaniarni i eko-loški karaker kao i bdquoErasmus in Schoolrsquorsquo čija je ideja da se učenici srednjih škola upoznajusa razmenom i mogućnošću sudiranja u ino-sransvu onačno cilj je i da se podsaknuda već sada razmišljaju u om smerurenuno je u oku bdquoWelcome Weekrsquorsquo ndash ne-delja dobrodošlice za inosrane sudeneim je vredno radio na organizaciji različiihdešavanja i druženja sa ciljem upoznavanjasudenaa sa srpskom kulurom i osvarivanjanjihovih međusobnih konakaa ali i sa osa-lim sudenima iz SrbijeUsposavljen je i bdquoBuddy sysemrsquorsquo koji unk-

cioniše ako šo se svakom inosranom su-

denu dodeljuje po jedan član organizacijekoji mu soji na usluzi za sva pianja i pomoć uprvim nedeljama zivoa u Beogradu

ESN CARDESN card je jedan od projekaa ESN-a kojise sprovodi na međunarodnom nivou još od2004 godine Ona predsavlja člansku karuErasmus sudenske mreže i dokaz je pripad-nosi nekoj od ESN sekcija Međuim ESNkarica se korisi i kao karica koja omogu-ćava brojne popuse u mnogim gradovima izemljama Evrope a od skoro je dosupna i uBeograduorisnici ESN karice mogu da budu osobekoje su bile inernacionalni sudeni (prekoErasmus ili nekog drugog programa razme-ne) osobe koje su renuno sudeni na raz-meni članovi ESN sekcije ali i sudeni kojižele da ubiraju korisi pomenuih popusaarice su personalizovane i važe 12 meseciod dauma izdavanja

OTVORENA VRATA ESN BELUPGRADE Jedan od osnovnih ciljeva ESN-a jese pro-movisanje sudenske razmene kao i davanjesavea i inormacija o živou i sudiranju uinosransvu ako bise čuli iskusva iz prveruke pozivamo vas da nas poseie i raspiaese o mogućnosima odlaska na razmene kako bise se vraili u Srbiju bogaiji za još jedno ži- vono iskusvoESN BelUPgrade možee naći u pomoćnoj

prosoriji Ino room-a u ulici 1300 kaplara br2 (između nez Mihailove i Sudenskogrga do olarčeve zadužbine) uorkom ičevrkom od 14h do 18h kada su Ovorena vraaSvi zaineresovani sudeni su dobrodošliuz molbu da dolazak najave na sledeću imejladresu esnbelupgradegmailcomZa sve dodane inormacije o radu organiza-cije prijemu novih članova i za još mnogošoša možee nam se obraii puem ejsbuksranice ESN BelUPgrade ili na navedenuimejl adresu

Jovana MAKOVIĆ (ESN BelUPgrade)

Erazmus studentska mreža (ESN) Beograd

dožIVetI eVroPU kroz razmeNU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1044

Sportski klub Ekonomistrdquo

je osnovan aprila 2002godine On je pretečasvim ostalim sportskimorganizacijamaBeogradskog univerzitetaDugo je egzistirao kaoposebna sekcija uokviru Saveza studenataEkonomskog fakulteta dok(pomenute 2002 godine)na predlog tadašnjegdekana Branka Medojevićanije odlučeno da se klubregistruje kao samostalnaorganizacija

Drušvo renuno broji oko 130 ak-ivnih članova sudenaa kao i 600 bivših sudenaa Iako su mnogi bivši članovi sada uspešni privred-

nici ili sporisi nisu zaboravili klub i re-dovno pomažu projeke Ekonomisa Uokviru kluba unkcionišu sledeće sekcijemali udbal košarka (muška i ženska) od- bojka (muška i ženska) rukome (muški i

ženski) soni enis šah vaerpolo i pliva-nje a u oku je ormiranje ekipe u ženskomudbalu Svi kolekivni sporovi se akmi-če u Prvoj univerzieskoj ligi Beograda iEkonomis važi za jedno od uspešnijih iorganizovanijih zahvaljujući rezulaima uprehodnom perioduO uspesima bi se moglo pričai dugo Izdvo- jili bismo da je Ekonomis prehodne dvegodine bio ukupni pobednik Ekonomijadena kojoj učesvuje 12 akulea iz zemlje iokruženja Ako gledamo po sekcijama isi-če se ekipa malog udbala ndash ona je višesrukipobednik Univerzieske lige Ekonomijadei različiih međunarodnih urnira ošarka-šice su ove godine bile reće u Univerzie-skoj ligi Beograda dok su košarkaši izgubiliu finalu od ekipe FON-a Odbojkaši i od- bojkašice su prošle godine pobedili na me-đunarodnom urniru BES ukomeašicesu uzele iulu u upu sudenaa Beogradapre dve godine rukomeaši reće meso uUniverzieskoj ligi Beograda idMeđu isaknuim članovima drušva reba-lo bi isaći akuelnog popredsednika FSSZorana Lakovića i Nikolu Birača pomoć-nog renera Crvena ZvezdaSvi zaineresovani mogu da se prijave ukancelariji Saveza sudenaa koja se nalaziu prizemlju pored čiaonice Ukoliko ne že-

lie da se bavie sporom ili smarae da nisedovoljno alenovani možee da se priklju-čie navijačkoj grupi Eko arelrdquo koja jesalno uz najbolje sporise svog akulea

Nebojša ANTONIJEVIĆ Nenad UŽIĆ

fakUltet

10

Sport na Ekof-u

mI PIšemo IStorIJU

Sve vesti vezane zauspehe sportskih ekipaEkonomskog fakulteta

kao i informacije otome kad i gde igraju

najbolji sportisti EKOF-amožete saznati na sajtu

SPORTINDEKSRS

tokom poslednje sveske eko-nomske krize poverenje u ržišei cenovne mehanizme je drasič-

no poljuljano Nepredviđeni ineizbežni po mišljenju mnogih eko-nomisa kolaps finansijskih ržiša do- veo je do drasičnog pada akivnosi urealnom sekoru Kreaore ekonomskihpoliika ovakav razvoj događaja navodina zaključak da je dodana državna in-ervencija i regulacija makar u finansij-skim sekorima neophodna u smislu dase ržiše mora bdquopopraviildquo bdquoŠa Vi misli-eldquo pianje je sa kojim je nasala ideja oosnivanju neprofine i nepoliičke orga-nizacije edukaivnog karakera Sudeni

za Slobodu - Ekonomski akuleMada ne kriju da je njihov sav da ržiš-ni mehanizam unkcioniše da je kriza bila predvidljiva da se mogla izbeći i

da inervencionizam nije rešenje većuzrok krize Sudeni za Slobodu nagla-sak savljaju na ovorenoj debai o ovim

i drugim pianjima ekonomske poliikekod nas i u sveu Njihovi primarni ci-ljevi su razmena mišljenja i ideja su-denaa kroz dijalog edukacija ljudi označaju ržišnog mehanizma i individu-alnih sloboda za zdravo unkcionisanjedrušva pomoć sudenima ekonomijeda unaprede svoje kriičke savove oekonomskoj poliici kroz upoznavanjeheerodoksnih ekonomskih eorija Vodeća vrednos Sudenaa za Slobodu- Ekonomski akule jese kao šo se iznaziva organizacije može zaključii slo-

boda pojedinca ograničena slobodomdrugih pojedinaca Analize i razmara-nja ekonomskih enomena u skladu susa navedenim vrednosnim sudom ili su

čemu se najčešće i sremi popuno oslo- bođene vrednosnih sudovaSudeni za Slobodu posoje u celom

sveu a na našem akuleu su prisuniod ove godine Sada je i sudenima saEkonomskog akulea u Beogradu pru-žena mogućnos da se bolje upoznaju saidejama slobodnog ržiša i miovimakoji su usmereni na umanjenje važnosii ačnosi ovog koncepa U okobru ćeSudeni za Slobodu održai prvu pre-zenaciju na našem akuleu na kojusu pozvani svi zaineresovani sudeniDealji o prezenaciji biće objavljeni naejsbuk sranici htpswwwacebo-okcomSudeniZaSloboduE Očeku-

jemo vas i nadamo se da ćemo napredo- vai kroz razmenu ideja

Luka M ILADINOVIĆ

StUdeNtI za SloBodU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1144

11

FAKULTET

Prvi put je neko u skorijojistoriji EKOF-a bio nastudentskoj razmeni

u Bratislavi tako da ćuu nastavku teksta datiekskluzivne informacije ostudiranju u ovom gradu

NA POČETKUMoja živona priča vezana za sudensku raz-menu u Slovačkoj počela je ebruara a završi-la se juna ove godine U Braislavu sam sigaonakon 9 sai puovanja Na auobuskoj sanicime je dočekala koleginica iz Buddy sysem-a(sisem podrške sranim sudenima) a po-moć lokalnog sudena u počeku je nepro-cenjiva Bio sam jedini sipendisa CEEPUSprograma među ERSMUS-ovcima Ovajprogram mi je pružao mesečnu sipendijuu iznosu od 280 evra šo je bilo sasvim do- voljno za normalan prosečan živo sudenau Braislavi s obzirom da su cene malo višeod naših Nažalos o nije bilo dovoljno zasudenska puovanja

PRIČAJ SRPSKI DA TECEO SVET RAZUMEBraislava se nalazi u blizini glavnih gradovasusednih država Primera radi do Beča se si-že nakon sa vremena puovanja auobusomili vozom Auobusi ka Beču saobraćaju nasvakih sa vremena a i vozovi idu česo u okudana Auobusi česo saobraćaju ka Zlanomgradu Do Praga je porebno 4 saa vožnje Avionske kare su akođe prisupačnije no uBeogradu Sudeni bi rebalo da iskorise ovepogodnosi i posee okolne zemlje i gradovešo je i smisao programa razmene sudenaaGlavni grad Slovačke je miran grad Ima

500000 sanovnika Odmah po dolasku me je iznenadilo njihovo kulurno ophođenjeprema drugima ecimo uopše se ne gurajumeđusobno pri ulasku u auobus akođe na

svakom auobuskom sajališu je isaknu red vožnje auobusa koji uda saobraćaju i koji sepošuje Sve ovo je za mene bilo pravo okro- venje Engleski jezik reko ko razume a kamo-li govori izuzimajući sudene Pod jakim suuicajem Beča pa ne čudi šo je nemački jezikprvi u komunikaciji posle slovačkog Malo suhladni u ponašanju u poređenju s nama adniša drugo nije pomagalo bdquoraspalioldquo bih nasrpskom pa se nekako sporazumemo

KUVANJE I PRANJELjudi česo razmišljajurdquoako ću ja skuvai ilioprai sebi svari kad o nikad nisam radiordquoPošo živim s mojima nisam o ome brinuoOdjednom sam se našao sam u uđini Moraosam da biram da operem ili idem prljav dakuvam ili budem gladan Najčešće samosal-no skuvana hrana su makaroni i pirinač Umenzi je posojao ručak ako da sam baremo imao rešeno Svi oni koji žive s rodieljimashvaaju ovo zdravo za goovo Ne nasajeskuvano jelo i čiso odelo samo od sebe

DOBREU domu sam imao cimera Francuza Dobrapraksa je da u sobi budu sudeni iz različiihzemalja - odlično je za vežbanje engleskog jezika Sjajan je osećaj bii u domu sa suden-

ima iz svih krajeva svea Upoznavanje kul-ura običaja jezika osalih naroda neizmerno bogai čoveka Velika je svar sicai prijaeljeiz različiih delova sveaERSMUS žurke se organizuju doslovnosvake večeri Obično im prehodi akozvanikičen pari (kichen pary) koji predsavljazagrevanje pred pravu žurku Nakon ogasvi kolekivno odlaze u provod Cene pića udiskoekama se ne razlikuju puno od naših iiznose 2-3 evra s im šo se goovo uvek na-plaćuje ulaz Sve osalo je slično kao i u Beo-gradu samo bez narodnjaka Vožnja aksijem

noću je jefinija nego kod nasSAD MALO O FAKSUFakule nije ežak Uči se uglavnom sve sa

slajdova Ovo važi samo za sudene sa raz-mene Slovaci i oni koji sudiraju na slovač-kom jeziku korise udžbenike kao i mi Ipakako je sudeći po pričama sudije su ovde lak-še nego u Srbiji Brojni su sudeni Slovaci iz Vojvodine a sreo sam i nekoliko Srba koji sunaučili slovački jezik i ovde došli da sudirajuzao šo su uslovi za o bolji nego u Beograduo jes školarine nemaNa Ekonomskom akuleu u Braislavi sudi-ra 14000 sudenaa računajući i 200 sude-naa na programu razmene svakog semesraNasava je organizovana na engleskom i vode je proesori koji dovoljno dobro govore aj je-zik Po parameru koji se odnosi na razmenuEOF je daleko daleko iza Isina je da raz-mena zavisi od novca EU ali nije sve u omeIma nešo i u enuzijazmu volji i radu Novacnije garan uspeha

Uzimajući sve u obzir reba oići i videi Za-hvalan sam na ovom iskusvu Učesvuje i viu programu razmene sudenaa i neka vas ne brine o šo će proesori sa EOF-a da vas za-ežu za priznavanje ispia jer su pomalo kruipo om pianju ali ovo iskusvo vredi og ru-da Sisem razmišljanja koji reba primeniikad je priznavanje ispia u pianju je bdquodaj šadašrdquo Ne razmišljaje bdquoNisam dobio prilikuda odem na razmenu u Beč ili neki drugi većigrad pa uopše ne želim da idemrdquo Idie gdegod vam se ukaže šansa Iskorisie priliku i veruje mi isplaiće vam se

Za precizniji opis kako je na razmeni pogle-daje video na jujubu Sorry I`m Erasmus

Marko STEFANOVIĆ

fakUltet

11

Studiranje u Slovačkoj

ekoNomIckaUNIVerzIta

V BratISlaVe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1244

12

ekoNomIJa

dožIVI SrBIJUUHVatI daN

Intervju sa članovima organizacijebdquoSrbija za mladerdquo

Pripremite se zaupoznavanje saomladinskim turizmom uSrbiji

Pre nekoliko meseci časopis Mono-polLis je započeo saradnju sa or-ganizacijom za omladinski urizam

bdquoSrbija za mladerdquo (u daljem eksuSzM) Čine je inelekualci iz raznih obla-si različiog ineresovanja okupljeni sazajedničkom idejom da omladini našu ze-mlju predsave na arakivan način Poredoga sarađuju sa omladinskim urisičkimorganizacijama iz drugih zemalja Zasluž-ni su za nagrade za ehnološku inovacijuu 2012 i UN WO sami u Beogradukoordinaciju i skauing volonera Člano-

vi redakcije su imali prilike da se druže ipuuju sa njima na par nezaboravnih desi-nacija po Srbiji Jedno od ih puovanja je

bdquoČarolije ruže verovardquo na Zlaiboru i Zla-aru Amosera je u svakom renuku bilaenomenalna Ekipa SzM-a je druželjubivai poziivno raspoložena Prelepi predelinaše zemlje omogućili su nam odmor odgradske vreve Na nas je ova avanura osa-

vila predivne uspomene i nova poznan-sva Na koja pianja su članovi SzM-aPear Slavković Darko Gavrilović i TiagoFerreira odgovorili pročiaje u sledećim

redovima ML Predstavite nam organizaciju u parre983309enicaPetar bdquoSrbija za mladerdquo je organizacijamladih inelekualaca koji žele da predsaveSrbiju iz jednog novog uzbudljivog uglaSrbiju iz ugla mladih Želimo da napravimoiskorak ka drugačijoj percepciji Srbije kao di-namične arakivne i izazovne zemlje Ideja je da pružimo mogućnos svim mladima daisraže zavole duh Srbije prirodu događajei ljude koji u njoj žive Vizija koju sledimo je-

se prepoznaljivos Srbije kao urisičke de-sinacije u globalnim okvirima posebno kaodesinacije za puovanja mladih Naša misijauključuje promenu globalne percepcije o Sr-

biji predsavljanjem njenih pravih vrednosipromovisanje Srbije uz osvežen kreaivan iinovaian prisup prilagođen mladim ljudi-ma Nudimo arakivne programe za mladesa zabavnim i kulurnim sadržajima prirod-nim arakcijama i akivan odmor u Srbiji

ML Kako ste došli na ideju da osnujeteorganizaciju za omladinski turizamPetar okom sudija želeli smo da okriva-mo Srbiju Nigde nismo imali adekvane in-ormacije i ponude niko se nije bavio imeBili smo prerpani ponudama za inosran-svoDarko Naša prvobina zamisao je doprinospokreanja najbinijih vrednosi ove zemljesa mrve ačke Ideja da se promeni percep-cija najlepših vrednosi Srbije uz posao koji volimo i za koji smo sručni Saradnja sa dru-gim mladim ljudima koji nisu izgubili enu-zijazam u ovakvom vremenu koje ga ubijapredsavlja neophodnu pokreačku snagu usvakom danu

ML Da li je bio težak put od ideje do re-alizacije

Petar Nijedan pu nije lak pa ni naš Suočilismo se sa mnogim preprekama i konsannoimamo nove Jedna od njih je malograđanskiduh kod velikog broja naših mladih koji supopuno nezaineresovani za desinacije kojesu na samo par sai od njih a koje mladi izinosransva sa uživanjem obilazeDarko I da i ne Ne onoliko koliko bismoželeli međuim čekanje na pomoć u našemdrušvu i nije dobina ormula za uspeh En-uzijazam i hrabros jesu

ML Kako se suo983309avate sa rizicima koji supred vama Da li imate neki vid podrškedržavnih institucija kompanija i organi-zacijaPetar Najveći rizik koji nosimo je hva-anje u košac sa velikim izazovom ndash dapokrenemo nešo veoma vredno za našuzemlju Svesni smo kvaliea ideja kojepromovišemo Najveću podršku imamo odsekrearijaa za urizam resornog Minisar-sva i urisičke organizacije Srbije (OS)kao i nekih od O gradova Srbije

ML Da li je podjednaka ili razli983309ita zain-teresovanost naših i inostranih vršnjakaza vaše projektePear Za razliku od naših srani urisi su bdquogladnirdquo i bdquožednirdquo avanura po Srbiji Hvaajusvaki slobodni dan koji ovde imaju i uživajuu isim Dok za o vreme naši mladi izlaze

po 50-i pu na iso meso očekujući bolji pro- vod Ipak svari se posepeno menjaju Sve je veće ineresovanje i naših mladih i odušev-ljenje sa novim desinacijama i događajimaDarko ao i prema svemu osalom odnosprema sopsvenoj kuluri i urizmu je ovdeprilično čudan i ide od popune nezaine-resovanosi do insisiranja na vrednosimakoje nisu njihov isinski deo Naša ideja je daupravo u ome napravimo pomak ndash razviisves u saradnji sa mladim čovekom o svimonim šo jesu osnovne vrednosi naše zemljei promena odnosa prema njima - umenosi

kuluri isoriji raznovrsnoj prirodi našemkolekivnom duhu i svakodnevnici

ML Me983313u 983309lanovima SzM-a su i stu-

Osetite čari bezgraničneprirode Srbije kroz

zanimljiva putovanja kojanudi bdquoSrbija za mladerdquo Ne

dozvolite da vam drugiprepričavaju događaje

već se uključite sa kulekipom SzM-a koja je

spremna da vas upoznai vodi na nezaboravne

avanture širom našezemlje Više informacija o

zanimljivim projektimaputovanjima i izletima

na wwwsrbijazamladers i wwwfacebookcom

serbia4youth Vidimose )

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 10: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1044

Sportski klub Ekonomistrdquo

je osnovan aprila 2002godine On je pretečasvim ostalim sportskimorganizacijamaBeogradskog univerzitetaDugo je egzistirao kaoposebna sekcija uokviru Saveza studenataEkonomskog fakulteta dok(pomenute 2002 godine)na predlog tadašnjegdekana Branka Medojevićanije odlučeno da se klubregistruje kao samostalnaorganizacija

Drušvo renuno broji oko 130 ak-ivnih članova sudenaa kao i 600 bivših sudenaa Iako su mnogi bivši članovi sada uspešni privred-

nici ili sporisi nisu zaboravili klub i re-dovno pomažu projeke Ekonomisa Uokviru kluba unkcionišu sledeće sekcijemali udbal košarka (muška i ženska) od- bojka (muška i ženska) rukome (muški i

ženski) soni enis šah vaerpolo i pliva-nje a u oku je ormiranje ekipe u ženskomudbalu Svi kolekivni sporovi se akmi-če u Prvoj univerzieskoj ligi Beograda iEkonomis važi za jedno od uspešnijih iorganizovanijih zahvaljujući rezulaima uprehodnom perioduO uspesima bi se moglo pričai dugo Izdvo- jili bismo da je Ekonomis prehodne dvegodine bio ukupni pobednik Ekonomijadena kojoj učesvuje 12 akulea iz zemlje iokruženja Ako gledamo po sekcijama isi-če se ekipa malog udbala ndash ona je višesrukipobednik Univerzieske lige Ekonomijadei različiih međunarodnih urnira ošarka-šice su ove godine bile reće u Univerzie-skoj ligi Beograda dok su košarkaši izgubiliu finalu od ekipe FON-a Odbojkaši i od- bojkašice su prošle godine pobedili na me-đunarodnom urniru BES ukomeašicesu uzele iulu u upu sudenaa Beogradapre dve godine rukomeaši reće meso uUniverzieskoj ligi Beograda idMeđu isaknuim članovima drušva reba-lo bi isaći akuelnog popredsednika FSSZorana Lakovića i Nikolu Birača pomoć-nog renera Crvena ZvezdaSvi zaineresovani mogu da se prijave ukancelariji Saveza sudenaa koja se nalaziu prizemlju pored čiaonice Ukoliko ne že-

lie da se bavie sporom ili smarae da nisedovoljno alenovani možee da se priklju-čie navijačkoj grupi Eko arelrdquo koja jesalno uz najbolje sporise svog akulea

Nebojša ANTONIJEVIĆ Nenad UŽIĆ

fakUltet

10

Sport na Ekof-u

mI PIšemo IStorIJU

Sve vesti vezane zauspehe sportskih ekipaEkonomskog fakulteta

kao i informacije otome kad i gde igraju

najbolji sportisti EKOF-amožete saznati na sajtu

SPORTINDEKSRS

tokom poslednje sveske eko-nomske krize poverenje u ržišei cenovne mehanizme je drasič-

no poljuljano Nepredviđeni ineizbežni po mišljenju mnogih eko-nomisa kolaps finansijskih ržiša do- veo je do drasičnog pada akivnosi urealnom sekoru Kreaore ekonomskihpoliika ovakav razvoj događaja navodina zaključak da je dodana državna in-ervencija i regulacija makar u finansij-skim sekorima neophodna u smislu dase ržiše mora bdquopopraviildquo bdquoŠa Vi misli-eldquo pianje je sa kojim je nasala ideja oosnivanju neprofine i nepoliičke orga-nizacije edukaivnog karakera Sudeni

za Slobodu - Ekonomski akuleMada ne kriju da je njihov sav da ržiš-ni mehanizam unkcioniše da je kriza bila predvidljiva da se mogla izbeći i

da inervencionizam nije rešenje većuzrok krize Sudeni za Slobodu nagla-sak savljaju na ovorenoj debai o ovim

i drugim pianjima ekonomske poliikekod nas i u sveu Njihovi primarni ci-ljevi su razmena mišljenja i ideja su-denaa kroz dijalog edukacija ljudi označaju ržišnog mehanizma i individu-alnih sloboda za zdravo unkcionisanjedrušva pomoć sudenima ekonomijeda unaprede svoje kriičke savove oekonomskoj poliici kroz upoznavanjeheerodoksnih ekonomskih eorija Vodeća vrednos Sudenaa za Slobodu- Ekonomski akule jese kao šo se iznaziva organizacije može zaključii slo-

boda pojedinca ograničena slobodomdrugih pojedinaca Analize i razmara-nja ekonomskih enomena u skladu susa navedenim vrednosnim sudom ili su

čemu se najčešće i sremi popuno oslo- bođene vrednosnih sudovaSudeni za Slobodu posoje u celom

sveu a na našem akuleu su prisuniod ove godine Sada je i sudenima saEkonomskog akulea u Beogradu pru-žena mogućnos da se bolje upoznaju saidejama slobodnog ržiša i miovimakoji su usmereni na umanjenje važnosii ačnosi ovog koncepa U okobru ćeSudeni za Slobodu održai prvu pre-zenaciju na našem akuleu na kojusu pozvani svi zaineresovani sudeniDealji o prezenaciji biće objavljeni naejsbuk sranici htpswwwacebo-okcomSudeniZaSloboduE Očeku-

jemo vas i nadamo se da ćemo napredo- vai kroz razmenu ideja

Luka M ILADINOVIĆ

StUdeNtI za SloBodU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1144

11

FAKULTET

Prvi put je neko u skorijojistoriji EKOF-a bio nastudentskoj razmeni

u Bratislavi tako da ćuu nastavku teksta datiekskluzivne informacije ostudiranju u ovom gradu

NA POČETKUMoja živona priča vezana za sudensku raz-menu u Slovačkoj počela je ebruara a završi-la se juna ove godine U Braislavu sam sigaonakon 9 sai puovanja Na auobuskoj sanicime je dočekala koleginica iz Buddy sysem-a(sisem podrške sranim sudenima) a po-moć lokalnog sudena u počeku je nepro-cenjiva Bio sam jedini sipendisa CEEPUSprograma među ERSMUS-ovcima Ovajprogram mi je pružao mesečnu sipendijuu iznosu od 280 evra šo je bilo sasvim do- voljno za normalan prosečan živo sudenau Braislavi s obzirom da su cene malo višeod naših Nažalos o nije bilo dovoljno zasudenska puovanja

PRIČAJ SRPSKI DA TECEO SVET RAZUMEBraislava se nalazi u blizini glavnih gradovasusednih država Primera radi do Beča se si-že nakon sa vremena puovanja auobusomili vozom Auobusi ka Beču saobraćaju nasvakih sa vremena a i vozovi idu česo u okudana Auobusi česo saobraćaju ka Zlanomgradu Do Praga je porebno 4 saa vožnje Avionske kare su akođe prisupačnije no uBeogradu Sudeni bi rebalo da iskorise ovepogodnosi i posee okolne zemlje i gradovešo je i smisao programa razmene sudenaaGlavni grad Slovačke je miran grad Ima

500000 sanovnika Odmah po dolasku me je iznenadilo njihovo kulurno ophođenjeprema drugima ecimo uopše se ne gurajumeđusobno pri ulasku u auobus akođe na

svakom auobuskom sajališu je isaknu red vožnje auobusa koji uda saobraćaju i koji sepošuje Sve ovo je za mene bilo pravo okro- venje Engleski jezik reko ko razume a kamo-li govori izuzimajući sudene Pod jakim suuicajem Beča pa ne čudi šo je nemački jezikprvi u komunikaciji posle slovačkog Malo suhladni u ponašanju u poređenju s nama adniša drugo nije pomagalo bdquoraspalioldquo bih nasrpskom pa se nekako sporazumemo

KUVANJE I PRANJELjudi česo razmišljajurdquoako ću ja skuvai ilioprai sebi svari kad o nikad nisam radiordquoPošo živim s mojima nisam o ome brinuoOdjednom sam se našao sam u uđini Moraosam da biram da operem ili idem prljav dakuvam ili budem gladan Najčešće samosal-no skuvana hrana su makaroni i pirinač Umenzi je posojao ručak ako da sam baremo imao rešeno Svi oni koji žive s rodieljimashvaaju ovo zdravo za goovo Ne nasajeskuvano jelo i čiso odelo samo od sebe

DOBREU domu sam imao cimera Francuza Dobrapraksa je da u sobi budu sudeni iz različiihzemalja - odlično je za vežbanje engleskog jezika Sjajan je osećaj bii u domu sa suden-

ima iz svih krajeva svea Upoznavanje kul-ura običaja jezika osalih naroda neizmerno bogai čoveka Velika je svar sicai prijaeljeiz različiih delova sveaERSMUS žurke se organizuju doslovnosvake večeri Obično im prehodi akozvanikičen pari (kichen pary) koji predsavljazagrevanje pred pravu žurku Nakon ogasvi kolekivno odlaze u provod Cene pića udiskoekama se ne razlikuju puno od naših iiznose 2-3 evra s im šo se goovo uvek na-plaćuje ulaz Sve osalo je slično kao i u Beo-gradu samo bez narodnjaka Vožnja aksijem

noću je jefinija nego kod nasSAD MALO O FAKSUFakule nije ežak Uči se uglavnom sve sa

slajdova Ovo važi samo za sudene sa raz-mene Slovaci i oni koji sudiraju na slovač-kom jeziku korise udžbenike kao i mi Ipakako je sudeći po pričama sudije su ovde lak-še nego u Srbiji Brojni su sudeni Slovaci iz Vojvodine a sreo sam i nekoliko Srba koji sunaučili slovački jezik i ovde došli da sudirajuzao šo su uslovi za o bolji nego u Beograduo jes školarine nemaNa Ekonomskom akuleu u Braislavi sudi-ra 14000 sudenaa računajući i 200 sude-naa na programu razmene svakog semesraNasava je organizovana na engleskom i vode je proesori koji dovoljno dobro govore aj je-zik Po parameru koji se odnosi na razmenuEOF je daleko daleko iza Isina je da raz-mena zavisi od novca EU ali nije sve u omeIma nešo i u enuzijazmu volji i radu Novacnije garan uspeha

Uzimajući sve u obzir reba oići i videi Za-hvalan sam na ovom iskusvu Učesvuje i viu programu razmene sudenaa i neka vas ne brine o šo će proesori sa EOF-a da vas za-ežu za priznavanje ispia jer su pomalo kruipo om pianju ali ovo iskusvo vredi og ru-da Sisem razmišljanja koji reba primeniikad je priznavanje ispia u pianju je bdquodaj šadašrdquo Ne razmišljaje bdquoNisam dobio prilikuda odem na razmenu u Beč ili neki drugi većigrad pa uopše ne želim da idemrdquo Idie gdegod vam se ukaže šansa Iskorisie priliku i veruje mi isplaiće vam se

Za precizniji opis kako je na razmeni pogle-daje video na jujubu Sorry I`m Erasmus

Marko STEFANOVIĆ

fakUltet

11

Studiranje u Slovačkoj

ekoNomIckaUNIVerzIta

V BratISlaVe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1244

12

ekoNomIJa

dožIVI SrBIJUUHVatI daN

Intervju sa članovima organizacijebdquoSrbija za mladerdquo

Pripremite se zaupoznavanje saomladinskim turizmom uSrbiji

Pre nekoliko meseci časopis Mono-polLis je započeo saradnju sa or-ganizacijom za omladinski urizam

bdquoSrbija za mladerdquo (u daljem eksuSzM) Čine je inelekualci iz raznih obla-si različiog ineresovanja okupljeni sazajedničkom idejom da omladini našu ze-mlju predsave na arakivan način Poredoga sarađuju sa omladinskim urisičkimorganizacijama iz drugih zemalja Zasluž-ni su za nagrade za ehnološku inovacijuu 2012 i UN WO sami u Beogradukoordinaciju i skauing volonera Člano-

vi redakcije su imali prilike da se druže ipuuju sa njima na par nezaboravnih desi-nacija po Srbiji Jedno od ih puovanja je

bdquoČarolije ruže verovardquo na Zlaiboru i Zla-aru Amosera je u svakom renuku bilaenomenalna Ekipa SzM-a je druželjubivai poziivno raspoložena Prelepi predelinaše zemlje omogućili su nam odmor odgradske vreve Na nas je ova avanura osa-

vila predivne uspomene i nova poznan-sva Na koja pianja su članovi SzM-aPear Slavković Darko Gavrilović i TiagoFerreira odgovorili pročiaje u sledećim

redovima ML Predstavite nam organizaciju u parre983309enicaPetar bdquoSrbija za mladerdquo je organizacijamladih inelekualaca koji žele da predsaveSrbiju iz jednog novog uzbudljivog uglaSrbiju iz ugla mladih Želimo da napravimoiskorak ka drugačijoj percepciji Srbije kao di-namične arakivne i izazovne zemlje Ideja je da pružimo mogućnos svim mladima daisraže zavole duh Srbije prirodu događajei ljude koji u njoj žive Vizija koju sledimo je-

se prepoznaljivos Srbije kao urisičke de-sinacije u globalnim okvirima posebno kaodesinacije za puovanja mladih Naša misijauključuje promenu globalne percepcije o Sr-

biji predsavljanjem njenih pravih vrednosipromovisanje Srbije uz osvežen kreaivan iinovaian prisup prilagođen mladim ljudi-ma Nudimo arakivne programe za mladesa zabavnim i kulurnim sadržajima prirod-nim arakcijama i akivan odmor u Srbiji

ML Kako ste došli na ideju da osnujeteorganizaciju za omladinski turizamPetar okom sudija želeli smo da okriva-mo Srbiju Nigde nismo imali adekvane in-ormacije i ponude niko se nije bavio imeBili smo prerpani ponudama za inosran-svoDarko Naša prvobina zamisao je doprinospokreanja najbinijih vrednosi ove zemljesa mrve ačke Ideja da se promeni percep-cija najlepših vrednosi Srbije uz posao koji volimo i za koji smo sručni Saradnja sa dru-gim mladim ljudima koji nisu izgubili enu-zijazam u ovakvom vremenu koje ga ubijapredsavlja neophodnu pokreačku snagu usvakom danu

ML Da li je bio težak put od ideje do re-alizacije

Petar Nijedan pu nije lak pa ni naš Suočilismo se sa mnogim preprekama i konsannoimamo nove Jedna od njih je malograđanskiduh kod velikog broja naših mladih koji supopuno nezaineresovani za desinacije kojesu na samo par sai od njih a koje mladi izinosransva sa uživanjem obilazeDarko I da i ne Ne onoliko koliko bismoželeli međuim čekanje na pomoć u našemdrušvu i nije dobina ormula za uspeh En-uzijazam i hrabros jesu

ML Kako se suo983309avate sa rizicima koji supred vama Da li imate neki vid podrškedržavnih institucija kompanija i organi-zacijaPetar Najveći rizik koji nosimo je hva-anje u košac sa velikim izazovom ndash dapokrenemo nešo veoma vredno za našuzemlju Svesni smo kvaliea ideja kojepromovišemo Najveću podršku imamo odsekrearijaa za urizam resornog Minisar-sva i urisičke organizacije Srbije (OS)kao i nekih od O gradova Srbije

ML Da li je podjednaka ili razli983309ita zain-teresovanost naših i inostranih vršnjakaza vaše projektePear Za razliku od naših srani urisi su bdquogladnirdquo i bdquožednirdquo avanura po Srbiji Hvaajusvaki slobodni dan koji ovde imaju i uživajuu isim Dok za o vreme naši mladi izlaze

po 50-i pu na iso meso očekujući bolji pro- vod Ipak svari se posepeno menjaju Sve je veće ineresovanje i naših mladih i odušev-ljenje sa novim desinacijama i događajimaDarko ao i prema svemu osalom odnosprema sopsvenoj kuluri i urizmu je ovdeprilično čudan i ide od popune nezaine-resovanosi do insisiranja na vrednosimakoje nisu njihov isinski deo Naša ideja je daupravo u ome napravimo pomak ndash razviisves u saradnji sa mladim čovekom o svimonim šo jesu osnovne vrednosi naše zemljei promena odnosa prema njima - umenosi

kuluri isoriji raznovrsnoj prirodi našemkolekivnom duhu i svakodnevnici

ML Me983313u 983309lanovima SzM-a su i stu-

Osetite čari bezgraničneprirode Srbije kroz

zanimljiva putovanja kojanudi bdquoSrbija za mladerdquo Ne

dozvolite da vam drugiprepričavaju događaje

već se uključite sa kulekipom SzM-a koja je

spremna da vas upoznai vodi na nezaboravne

avanture širom našezemlje Više informacija o

zanimljivim projektimaputovanjima i izletima

na wwwsrbijazamladers i wwwfacebookcom

serbia4youth Vidimose )

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 11: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1144

11

FAKULTET

Prvi put je neko u skorijojistoriji EKOF-a bio nastudentskoj razmeni

u Bratislavi tako da ćuu nastavku teksta datiekskluzivne informacije ostudiranju u ovom gradu

NA POČETKUMoja živona priča vezana za sudensku raz-menu u Slovačkoj počela je ebruara a završi-la se juna ove godine U Braislavu sam sigaonakon 9 sai puovanja Na auobuskoj sanicime je dočekala koleginica iz Buddy sysem-a(sisem podrške sranim sudenima) a po-moć lokalnog sudena u počeku je nepro-cenjiva Bio sam jedini sipendisa CEEPUSprograma među ERSMUS-ovcima Ovajprogram mi je pružao mesečnu sipendijuu iznosu od 280 evra šo je bilo sasvim do- voljno za normalan prosečan živo sudenau Braislavi s obzirom da su cene malo višeod naših Nažalos o nije bilo dovoljno zasudenska puovanja

PRIČAJ SRPSKI DA TECEO SVET RAZUMEBraislava se nalazi u blizini glavnih gradovasusednih država Primera radi do Beča se si-že nakon sa vremena puovanja auobusomili vozom Auobusi ka Beču saobraćaju nasvakih sa vremena a i vozovi idu česo u okudana Auobusi česo saobraćaju ka Zlanomgradu Do Praga je porebno 4 saa vožnje Avionske kare su akođe prisupačnije no uBeogradu Sudeni bi rebalo da iskorise ovepogodnosi i posee okolne zemlje i gradovešo je i smisao programa razmene sudenaaGlavni grad Slovačke je miran grad Ima

500000 sanovnika Odmah po dolasku me je iznenadilo njihovo kulurno ophođenjeprema drugima ecimo uopše se ne gurajumeđusobno pri ulasku u auobus akođe na

svakom auobuskom sajališu je isaknu red vožnje auobusa koji uda saobraćaju i koji sepošuje Sve ovo je za mene bilo pravo okro- venje Engleski jezik reko ko razume a kamo-li govori izuzimajući sudene Pod jakim suuicajem Beča pa ne čudi šo je nemački jezikprvi u komunikaciji posle slovačkog Malo suhladni u ponašanju u poređenju s nama adniša drugo nije pomagalo bdquoraspalioldquo bih nasrpskom pa se nekako sporazumemo

KUVANJE I PRANJELjudi česo razmišljajurdquoako ću ja skuvai ilioprai sebi svari kad o nikad nisam radiordquoPošo živim s mojima nisam o ome brinuoOdjednom sam se našao sam u uđini Moraosam da biram da operem ili idem prljav dakuvam ili budem gladan Najčešće samosal-no skuvana hrana su makaroni i pirinač Umenzi je posojao ručak ako da sam baremo imao rešeno Svi oni koji žive s rodieljimashvaaju ovo zdravo za goovo Ne nasajeskuvano jelo i čiso odelo samo od sebe

DOBREU domu sam imao cimera Francuza Dobrapraksa je da u sobi budu sudeni iz različiihzemalja - odlično je za vežbanje engleskog jezika Sjajan je osećaj bii u domu sa suden-

ima iz svih krajeva svea Upoznavanje kul-ura običaja jezika osalih naroda neizmerno bogai čoveka Velika je svar sicai prijaeljeiz različiih delova sveaERSMUS žurke se organizuju doslovnosvake večeri Obično im prehodi akozvanikičen pari (kichen pary) koji predsavljazagrevanje pred pravu žurku Nakon ogasvi kolekivno odlaze u provod Cene pića udiskoekama se ne razlikuju puno od naših iiznose 2-3 evra s im šo se goovo uvek na-plaćuje ulaz Sve osalo je slično kao i u Beo-gradu samo bez narodnjaka Vožnja aksijem

noću je jefinija nego kod nasSAD MALO O FAKSUFakule nije ežak Uči se uglavnom sve sa

slajdova Ovo važi samo za sudene sa raz-mene Slovaci i oni koji sudiraju na slovač-kom jeziku korise udžbenike kao i mi Ipakako je sudeći po pričama sudije su ovde lak-še nego u Srbiji Brojni su sudeni Slovaci iz Vojvodine a sreo sam i nekoliko Srba koji sunaučili slovački jezik i ovde došli da sudirajuzao šo su uslovi za o bolji nego u Beograduo jes školarine nemaNa Ekonomskom akuleu u Braislavi sudi-ra 14000 sudenaa računajući i 200 sude-naa na programu razmene svakog semesraNasava je organizovana na engleskom i vode je proesori koji dovoljno dobro govore aj je-zik Po parameru koji se odnosi na razmenuEOF je daleko daleko iza Isina je da raz-mena zavisi od novca EU ali nije sve u omeIma nešo i u enuzijazmu volji i radu Novacnije garan uspeha

Uzimajući sve u obzir reba oići i videi Za-hvalan sam na ovom iskusvu Učesvuje i viu programu razmene sudenaa i neka vas ne brine o šo će proesori sa EOF-a da vas za-ežu za priznavanje ispia jer su pomalo kruipo om pianju ali ovo iskusvo vredi og ru-da Sisem razmišljanja koji reba primeniikad je priznavanje ispia u pianju je bdquodaj šadašrdquo Ne razmišljaje bdquoNisam dobio prilikuda odem na razmenu u Beč ili neki drugi većigrad pa uopše ne želim da idemrdquo Idie gdegod vam se ukaže šansa Iskorisie priliku i veruje mi isplaiće vam se

Za precizniji opis kako je na razmeni pogle-daje video na jujubu Sorry I`m Erasmus

Marko STEFANOVIĆ

fakUltet

11

Studiranje u Slovačkoj

ekoNomIckaUNIVerzIta

V BratISlaVe

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1244

12

ekoNomIJa

dožIVI SrBIJUUHVatI daN

Intervju sa članovima organizacijebdquoSrbija za mladerdquo

Pripremite se zaupoznavanje saomladinskim turizmom uSrbiji

Pre nekoliko meseci časopis Mono-polLis je započeo saradnju sa or-ganizacijom za omladinski urizam

bdquoSrbija za mladerdquo (u daljem eksuSzM) Čine je inelekualci iz raznih obla-si različiog ineresovanja okupljeni sazajedničkom idejom da omladini našu ze-mlju predsave na arakivan način Poredoga sarađuju sa omladinskim urisičkimorganizacijama iz drugih zemalja Zasluž-ni su za nagrade za ehnološku inovacijuu 2012 i UN WO sami u Beogradukoordinaciju i skauing volonera Člano-

vi redakcije su imali prilike da se druže ipuuju sa njima na par nezaboravnih desi-nacija po Srbiji Jedno od ih puovanja je

bdquoČarolije ruže verovardquo na Zlaiboru i Zla-aru Amosera je u svakom renuku bilaenomenalna Ekipa SzM-a je druželjubivai poziivno raspoložena Prelepi predelinaše zemlje omogućili su nam odmor odgradske vreve Na nas je ova avanura osa-

vila predivne uspomene i nova poznan-sva Na koja pianja su članovi SzM-aPear Slavković Darko Gavrilović i TiagoFerreira odgovorili pročiaje u sledećim

redovima ML Predstavite nam organizaciju u parre983309enicaPetar bdquoSrbija za mladerdquo je organizacijamladih inelekualaca koji žele da predsaveSrbiju iz jednog novog uzbudljivog uglaSrbiju iz ugla mladih Želimo da napravimoiskorak ka drugačijoj percepciji Srbije kao di-namične arakivne i izazovne zemlje Ideja je da pružimo mogućnos svim mladima daisraže zavole duh Srbije prirodu događajei ljude koji u njoj žive Vizija koju sledimo je-

se prepoznaljivos Srbije kao urisičke de-sinacije u globalnim okvirima posebno kaodesinacije za puovanja mladih Naša misijauključuje promenu globalne percepcije o Sr-

biji predsavljanjem njenih pravih vrednosipromovisanje Srbije uz osvežen kreaivan iinovaian prisup prilagođen mladim ljudi-ma Nudimo arakivne programe za mladesa zabavnim i kulurnim sadržajima prirod-nim arakcijama i akivan odmor u Srbiji

ML Kako ste došli na ideju da osnujeteorganizaciju za omladinski turizamPetar okom sudija želeli smo da okriva-mo Srbiju Nigde nismo imali adekvane in-ormacije i ponude niko se nije bavio imeBili smo prerpani ponudama za inosran-svoDarko Naša prvobina zamisao je doprinospokreanja najbinijih vrednosi ove zemljesa mrve ačke Ideja da se promeni percep-cija najlepših vrednosi Srbije uz posao koji volimo i za koji smo sručni Saradnja sa dru-gim mladim ljudima koji nisu izgubili enu-zijazam u ovakvom vremenu koje ga ubijapredsavlja neophodnu pokreačku snagu usvakom danu

ML Da li je bio težak put od ideje do re-alizacije

Petar Nijedan pu nije lak pa ni naš Suočilismo se sa mnogim preprekama i konsannoimamo nove Jedna od njih je malograđanskiduh kod velikog broja naših mladih koji supopuno nezaineresovani za desinacije kojesu na samo par sai od njih a koje mladi izinosransva sa uživanjem obilazeDarko I da i ne Ne onoliko koliko bismoželeli međuim čekanje na pomoć u našemdrušvu i nije dobina ormula za uspeh En-uzijazam i hrabros jesu

ML Kako se suo983309avate sa rizicima koji supred vama Da li imate neki vid podrškedržavnih institucija kompanija i organi-zacijaPetar Najveći rizik koji nosimo je hva-anje u košac sa velikim izazovom ndash dapokrenemo nešo veoma vredno za našuzemlju Svesni smo kvaliea ideja kojepromovišemo Najveću podršku imamo odsekrearijaa za urizam resornog Minisar-sva i urisičke organizacije Srbije (OS)kao i nekih od O gradova Srbije

ML Da li je podjednaka ili razli983309ita zain-teresovanost naših i inostranih vršnjakaza vaše projektePear Za razliku od naših srani urisi su bdquogladnirdquo i bdquožednirdquo avanura po Srbiji Hvaajusvaki slobodni dan koji ovde imaju i uživajuu isim Dok za o vreme naši mladi izlaze

po 50-i pu na iso meso očekujući bolji pro- vod Ipak svari se posepeno menjaju Sve je veće ineresovanje i naših mladih i odušev-ljenje sa novim desinacijama i događajimaDarko ao i prema svemu osalom odnosprema sopsvenoj kuluri i urizmu je ovdeprilično čudan i ide od popune nezaine-resovanosi do insisiranja na vrednosimakoje nisu njihov isinski deo Naša ideja je daupravo u ome napravimo pomak ndash razviisves u saradnji sa mladim čovekom o svimonim šo jesu osnovne vrednosi naše zemljei promena odnosa prema njima - umenosi

kuluri isoriji raznovrsnoj prirodi našemkolekivnom duhu i svakodnevnici

ML Me983313u 983309lanovima SzM-a su i stu-

Osetite čari bezgraničneprirode Srbije kroz

zanimljiva putovanja kojanudi bdquoSrbija za mladerdquo Ne

dozvolite da vam drugiprepričavaju događaje

već se uključite sa kulekipom SzM-a koja je

spremna da vas upoznai vodi na nezaboravne

avanture širom našezemlje Više informacija o

zanimljivim projektimaputovanjima i izletima

na wwwsrbijazamladers i wwwfacebookcom

serbia4youth Vidimose )

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 12: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1244

12

ekoNomIJa

dožIVI SrBIJUUHVatI daN

Intervju sa članovima organizacijebdquoSrbija za mladerdquo

Pripremite se zaupoznavanje saomladinskim turizmom uSrbiji

Pre nekoliko meseci časopis Mono-polLis je započeo saradnju sa or-ganizacijom za omladinski urizam

bdquoSrbija za mladerdquo (u daljem eksuSzM) Čine je inelekualci iz raznih obla-si različiog ineresovanja okupljeni sazajedničkom idejom da omladini našu ze-mlju predsave na arakivan način Poredoga sarađuju sa omladinskim urisičkimorganizacijama iz drugih zemalja Zasluž-ni su za nagrade za ehnološku inovacijuu 2012 i UN WO sami u Beogradukoordinaciju i skauing volonera Člano-

vi redakcije su imali prilike da se druže ipuuju sa njima na par nezaboravnih desi-nacija po Srbiji Jedno od ih puovanja je

bdquoČarolije ruže verovardquo na Zlaiboru i Zla-aru Amosera je u svakom renuku bilaenomenalna Ekipa SzM-a je druželjubivai poziivno raspoložena Prelepi predelinaše zemlje omogućili su nam odmor odgradske vreve Na nas je ova avanura osa-

vila predivne uspomene i nova poznan-sva Na koja pianja su članovi SzM-aPear Slavković Darko Gavrilović i TiagoFerreira odgovorili pročiaje u sledećim

redovima ML Predstavite nam organizaciju u parre983309enicaPetar bdquoSrbija za mladerdquo je organizacijamladih inelekualaca koji žele da predsaveSrbiju iz jednog novog uzbudljivog uglaSrbiju iz ugla mladih Želimo da napravimoiskorak ka drugačijoj percepciji Srbije kao di-namične arakivne i izazovne zemlje Ideja je da pružimo mogućnos svim mladima daisraže zavole duh Srbije prirodu događajei ljude koji u njoj žive Vizija koju sledimo je-

se prepoznaljivos Srbije kao urisičke de-sinacije u globalnim okvirima posebno kaodesinacije za puovanja mladih Naša misijauključuje promenu globalne percepcije o Sr-

biji predsavljanjem njenih pravih vrednosipromovisanje Srbije uz osvežen kreaivan iinovaian prisup prilagođen mladim ljudi-ma Nudimo arakivne programe za mladesa zabavnim i kulurnim sadržajima prirod-nim arakcijama i akivan odmor u Srbiji

ML Kako ste došli na ideju da osnujeteorganizaciju za omladinski turizamPetar okom sudija želeli smo da okriva-mo Srbiju Nigde nismo imali adekvane in-ormacije i ponude niko se nije bavio imeBili smo prerpani ponudama za inosran-svoDarko Naša prvobina zamisao je doprinospokreanja najbinijih vrednosi ove zemljesa mrve ačke Ideja da se promeni percep-cija najlepših vrednosi Srbije uz posao koji volimo i za koji smo sručni Saradnja sa dru-gim mladim ljudima koji nisu izgubili enu-zijazam u ovakvom vremenu koje ga ubijapredsavlja neophodnu pokreačku snagu usvakom danu

ML Da li je bio težak put od ideje do re-alizacije

Petar Nijedan pu nije lak pa ni naš Suočilismo se sa mnogim preprekama i konsannoimamo nove Jedna od njih je malograđanskiduh kod velikog broja naših mladih koji supopuno nezaineresovani za desinacije kojesu na samo par sai od njih a koje mladi izinosransva sa uživanjem obilazeDarko I da i ne Ne onoliko koliko bismoželeli međuim čekanje na pomoć u našemdrušvu i nije dobina ormula za uspeh En-uzijazam i hrabros jesu

ML Kako se suo983309avate sa rizicima koji supred vama Da li imate neki vid podrškedržavnih institucija kompanija i organi-zacijaPetar Najveći rizik koji nosimo je hva-anje u košac sa velikim izazovom ndash dapokrenemo nešo veoma vredno za našuzemlju Svesni smo kvaliea ideja kojepromovišemo Najveću podršku imamo odsekrearijaa za urizam resornog Minisar-sva i urisičke organizacije Srbije (OS)kao i nekih od O gradova Srbije

ML Da li je podjednaka ili razli983309ita zain-teresovanost naših i inostranih vršnjakaza vaše projektePear Za razliku od naših srani urisi su bdquogladnirdquo i bdquožednirdquo avanura po Srbiji Hvaajusvaki slobodni dan koji ovde imaju i uživajuu isim Dok za o vreme naši mladi izlaze

po 50-i pu na iso meso očekujući bolji pro- vod Ipak svari se posepeno menjaju Sve je veće ineresovanje i naših mladih i odušev-ljenje sa novim desinacijama i događajimaDarko ao i prema svemu osalom odnosprema sopsvenoj kuluri i urizmu je ovdeprilično čudan i ide od popune nezaine-resovanosi do insisiranja na vrednosimakoje nisu njihov isinski deo Naša ideja je daupravo u ome napravimo pomak ndash razviisves u saradnji sa mladim čovekom o svimonim šo jesu osnovne vrednosi naše zemljei promena odnosa prema njima - umenosi

kuluri isoriji raznovrsnoj prirodi našemkolekivnom duhu i svakodnevnici

ML Me983313u 983309lanovima SzM-a su i stu-

Osetite čari bezgraničneprirode Srbije kroz

zanimljiva putovanja kojanudi bdquoSrbija za mladerdquo Ne

dozvolite da vam drugiprepričavaju događaje

već se uključite sa kulekipom SzM-a koja je

spremna da vas upoznai vodi na nezaboravne

avanture širom našezemlje Više informacija o

zanimljivim projektimaputovanjima i izletima

na wwwsrbijazamladers i wwwfacebookcom

serbia4youth Vidimose )

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 13: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1344

denti EKOF-a Kako uspevate da uskla-dite poslove u organizaciji sa u983309enjemKoliko vam je znanje sa našeg fakul-teta pomoglo u dosadašnjem raduPetar eško je uskladii sve obaveze ali seposiže Najviše nam je doprinelo znanjekoje smo dobili na predavanjima i vežba-ma dakle usmenim puem (ono izmeđuredova) šo se nigde ne može pročiaionerencije na kojima smo prisusvo- vali kao i konaki kolega sa EOF-aSnaga nevorkinga EOF zajednice je zaisa jaka i ona je možda i najveći resurs koji senosi sa EOF-a

ML Da li se bavite nekim drugim aktiv-nostima pored angažovanja u SzM-uPetar U okviru organizacije bdquoSporski duhrdquoorganizujemo urnire u baskeu 3 na 3 i od- bojci na pesku ime skrećemo pažnju označaju bavljenja sporom kao zdravog silaživoaTiago Pišem urisički blog o Srbiji koji sezove bdquoBem-vindo agrave Seacuterviardquo (Dobrodošli uSrbiju) gde predsavljam Srbiju Brazilcima

ML Najve983303i izazovi na koje ste nailazilido sada suPetar Definiivno plasman poruke o na-šim projekima dakle vidljivos onoga šoradimoDarko Ljudi kako oni u našem imu ako isvi oni sa kojima dolazimo u konak Neka-da poliika korupcija - opša mesaiago Način na koji reba da predsavimSrbiju različiim urisičkim organizacijama

ML Planovi za naredni periodPetar Izrada porala wwwserbia4youhorg koji će bii prvi sisemaizovani i ine-grisani poral Obuhvaiće sve sejkholdereomladinskog urizma Srbije Od insiucijaurisičkih agencija esivala i događajaakođe android aplikacija Serbia4Youh

na kojoj ćemo ideju porala omogućii i namobilnim eleonima koji podržavaju an-droid operaivni sisemDarko im poezom će aplikacija i poral bii povezani u jedan sisemTiago Želeli bismo da ojačamo saradnjusa mnogim urisičkim agencijama iz ino-sransva kao i saradnju sa međunarodnimsudenskim organizacijama

ML Destinacija broj jedan u Srbiji jePetar Zapadna Srbija planina ara i jezeroPerućac definiivno Odaje uisak kao da sena drugoj planeiDarko Sve Zavisi od ličnih afiniea Većinakrajeva Srbije ima baš svoj aueničan oblikzabave ili sevdahaTiago Svako meso je posebno na svoj na-čin jer je priroda neverovano lepa

ML Za koji vaš projekat vlada velikointeresovanje mladihPetar bdquoBelgrade4Youhrdquo koji je ujednoi naš najveći projeka Predsavlja spojedukaivnih zabavnih urisičkih i huma-niarnih akivnosi Skoro hiljadu učesnikaiz preko 15 zemalja svea Ove godine smoimali 60 volonera kojima bih se posebnozahvalio

ML čije kritike uvažavate i šta vas pokre-983303e i motiviše u životuPetar Svakog ko iskreno želi da unapredi-mo svoja dela i projeke i ko svarno verujeu ono šo radimo shvaa važnos i ežinuideje Pogoovo bih u izdvojio par proesorasa EOF-a koji pružaju nesebičnu podrškuNapred nas pokreću snovi i nove ideje kojenas vode ka našoj viziji Ubeđenja da je sveosvarljivo ukoliko o jako želiš moivisan sii nezausavljivo ideš napred ka om cilju Sa-pleeš se ili e sapleu ne obazireš se ko je i za-šo ne skrećeš sa pua već nasavljaš napred

ML Uz koju pesmu se veselite u kafaniPetar bdquoA ja sam negde rujno vino pioldquo bdquoOvamo ciganildquo bdquoZbog sinoćne besedeldquoUglavnom vrhunac bude uz legendarnogozovcaijago Uz narodnjake naravno Ne moguda sedim dok sviraju neku pesmu od ozov-ca Miroslava Ilića ome Zdravkovića o jeprava srpska muzika

ML Ukratko nam opišite neku od aneg-dota sa putovanjaTiago eakciju naše grupe gladnih srana-ca kad smo sigli u ajačke Pimnice i videlikoliko hrane nas je dočekalo na solu Pojelisu sve misleći da bi o bilo o a onda je doma-ćin doneo još hrane i još i još dok nismo višemogli da jedemo Iso je ako bilo i sa vinom

ML Vaša poruka za kraj 983309itaocima jePetar Imaje svoje snove i ne poiskuje ih o jeneophodan preduslov da bi se snovi osvariliZa sve imae vremena Lepo se organizuje isve ćee posići Najbinije - ne budie lenji već uvek od akcije Borie se za ono šo vam je bino porodicu prijaelja devojkudečkasvoj san Pasivnos i apaija vode drušvo u

bedu o je mnogo opasnije od siromašvao je siromašvo duha Budie druželjubivi ikolegijalni u svakom renuku Jer samo onajkoji daje najviše dobijaiago Puuje Srbijom sa nama kako bise bolje upoznali isoriju vašeg naroda kulurui lepou vaše zemljeDarko Uz minimalna novčana sredsvaovde se može splavarii posmarai ženskinaki iz rećeg veka pevai u kaani u ori-ginalnim pimnicama pešačii po vrleimaare posmarai kulurna zaosavšina koja je na lisi UNESCO-a i u pauzama popii

hladno pivo recimo sa mešanima DonjegMilanovca Doživi Srbiju Uhvai dan

Ivana MANDIĆ

13

ekoNomIJa

Zainteresovani čitaocimogu se pridružiti

SzM timu prekoserbia4youthgmailcomili offi cesrb ijazamlade

rs kao i lično u Balkanskoj18 (lokal 99) Osnovni

uslov je da ste kreativnivedri komunikativni da

volite druženje i zabavu aideje za nove projekte se

prosto same javljaju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 14: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1444

FAKULTET

ceNtar za međUNarodNU SaradNJUOvaj Cenar posoji od 2004 godine na EOF-u Zadužen je za koordinaciju projekaa i ak-ivnosi koje se realizuju u saradnji sa inosranim akademskim insiucijama u najpre spadajumeđunarodni seminari lenje škole razmene sudenaa sipendirani boravci u inosransvusklapanje sporazuma o saradnji sa sranim univerzieima id Direkor Cenra je pro dr Boži-dar Cerović a koordinaor Jelena Cveanović Cenar se nalazi na prvom sprau kabine 154Mejl cisekobgacrs

eUroBelgrade2013 ndash tUrNIr gdeSU SVI PoBedNIcI Već reću godinu zaredom Fakuleorganizacionih nauka u saradnji sa

Fakuleom spora i fizičkog vaspia-nja organizuje inernacionalni spor-ski sudenski urnir ndash EuroBelgradeOve godine urnir će se održai od 10do 14 okobra u BeograduEuroBelgrade je jedan od najvećihurnira u Srbiji koji okuplja sudeneiz cele Evrope akmičari će imai pri-liku da se oprobaju u raznim sporo- vima ali i da upoznaju nove ljude dase zabave i nauče više o Srbiji i njenojkuluri Zbog oga na EuroBelgrade-usu svi pobedniciokom urnira sudeni iz cele Evro-

pe će se akmičii u 6 sporskih dis-ciplina usalu košarci odbojci ru-komeu vaerpolu i čirlidingu Poredsporske srane urnira sudeni ćemoći da učesvuju u velikom broju ra-zličiih vansporskih akivnosiEuroBelgrade 2013 ima ponešo zasvakoga pa će za sudene kojima jespor u drugom planu bii organizo- van ldquoPary Packrdquo okom dana oni ćemoći da se upoznaju sa znameniosi-ma kulurom i radicijom Beograda aposle oga će moći da osee čari beo-

gradskog noćnog živoa Naši gosi će bii u prilici da se zabavljaju u najbo-ljim klubovima po kojima je Beogradnadaleko pozna Učesvovanjemna urniru EuroBelgrade sudeni izrazličiih dellova Evrope moći će daosee duh Beograda na jedan nesvaki-dašnji ldquoplay and have unrdquo načinZa više inormacija poseie wwweu-robelgradeorg

BUdI U tokUNaUčNo-IStražIVačkI ceNtar Naučno-israživački cenar Ekonomskog akulea u Beogradu osnovan je 1974 godineDo sada je preko NICEF-a realizovano preko 1000 projekaa inovacionih kurseva kompa-nijskih kurseva konsulanskih usluga saveovanja i sl NICEF je osvario bogau saradnjusa saveznim i republičkim insiucijama radeći projeke od ključnog ineresa za našu zemljukao šo su Mere ekonomske poliike Poliika deviznog kursa Sraegija razvoja malih isrednjih preduzeća Sraegija unapređenja izvoza Srbije Program razvoja malih i srednjihpreduzeća Ekonomsko merenje komparaivnih prednosi Program reormi epublike Sr- bije azvoj finansijskog ržiša u unkciji ranzicije privrede Srbije idSa 140 eksperaa i israživača od kojih 95 dokora nauka kao i sa bogaim iskusvom uobavljanju undamenalnih i primenjenih israživanja NICEF je popuno osposobljen zakvalienu i po osnovnim elemenima (kvalie rokovi i cena) konkurennu izradu naučno-israživačkih i komercijalnih projekaa iz svih segmenaa ekonomske nauke Pored velikog broja akuleskih nasavnika i saradnika NICEF angažuje i jedan broj isaknuih eksperaaizvan FakuleaSasavni delovi NICEF-a su cenri za procenu vrednosi kapiala preduzenišvo orga-nizaciju i lidersvo harije od vrednosi korporaivne finansije markeing javne finansi- je i izradu i ocenu invesicionih programa Akivnosima NICEF-a rukovodi pro dr Jelena očović

marketINg radIoNIca Markeing adionica posoji na Ekonomskom akuleu još od 1996 godine Osno-

vana je od srane nekoliko sudenaa koji su želeli da svoja znanja sečena na akul-eu primene u nekim prakičnim siuacijama Od ada pa do danas adionica seneprekidno razvija uvodeći nove projeke ali ipak je osala verna svojim emeljimaSigurni smo da se čuli za eklamijadu - ako nise jedino opravdanje je da se brucošeklamijada je njihov najpoznaiji projeka zabavnog ali pre svega humaniarnogkarakera i zahvaljujući njoj uspeli su da dese pua pomognu onima kojima je o bilonajporebnije Pored eklamijade Markeing adionica je ponosna i na Israživanjesavova sudenaa koje je akođe posalo radicija ove organizacije ali i na mnogedruge projeke čiji je deo kao so su ISWiB Praxis razne konerencije sudenaa i ri-

bine U njihov im dobrodošli su svi sudeni koji imaju želju da prošire svoja znanjaiz oblasi markeinga koji su komunikaivni sposobni i spremni za imski rad jer jeMarkeing adionica baš o ndash jedan veliki im mladih ljudi koji veruju u svoje ideje ida zajedno mogu da učine mnogo Prijem novih članova se obično održava dva pua

godišnje i o ome kao i svim drugim inormacijama vezanim za adionicu biće rečina njihovoj ejsbuk sranici (acebookcomMarkeingWorkshop) Zao im se pridru-žie jer vam obećavaju dobru zabavu i puno novih iskusava

14

Pripremili

Milica JOVANOVIĆ

Stefan ĐERASIMOVIĆ Igor IVAŠKOVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 15: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1544

fakUltet

deBatNI klUBŽelie da vidie dalje čujee bolje i mislie više Želie da razvijee sigurnos u iznošenju svojih savova i mi-šljenja Onda je Debani klub Ekonomskog akulea pravi izbor za vas Osnovan 2010 kao projeka Ovo-rene komunikacije i u saradnji sa Sudenskim parlamenom i ove godine želi da pomogne sudenima daunaprede javni nasup spoznaju vešine debaovanja i argumenovane rasprave na zadau emu Debaneradionice pomažu sudenima da sečeno znanje korise kako na ličnom ako i na poslovnom planu da ra-zviju kriičko razmišljanje i niz drugih prednosi Pored radionica klub organizuje regionalni Debani urnir

bdquoMonopolldquo kao i panel diskusije na kojim učesvuju sručnjaci iz različiih oblasi Članovi Debanog klubaEkonomskog akulea imaju priliku da učesvuju na urnirima kako u zemlji ako i u inosransvu Moguć-nos puovanja i upoznavanja debaera iz drugih krajeva od neprocenjivog je značaja za lični razvoj sudenaaali i razvoj samog kluba kao akvog

ekof areNa StUdIJa SlUčaJa radicionalna akivnos Cenra za karijerno vođenje i saveovanje - akmičenje sudenaa u rešavanju su-dije slučaja pod nazivom ldquoEOF AENA ndash CASE SUDYrdquo ove godine održava se krajem okobra emuza sudiju slučaja određuje sponzor akmičenja ldquoCOCA-COLA HELLENIC BOTLING COMPANY ndashSBIJA INDUSIJA BEZALOHOLNIH PIĆA DOO BEOGRD (ZEMUN) ldquoakmičarski im čineri sudena Pobednike očekuju novčane nagrade sručne prakse arakivna izdanja Cenra za izdavačkudelanos Ekonomskog akulea Univerziea u Beogradursquo

ceNtar zaPermaNeNtNoStrUčNo

USaVršaVaNJeCenar za permanenno sručnousavršavanje ormiran je u skladu samodernim rendovima i porebamau pogledu inoviranja znanja i sruč-nog usavršavanja u raznim oblasimaza koje je Ekonomski akule speci-

jalizovan Cilj ovog Cenra je da seomogući koninuirano inoviranjeznanja i nakon završenih osnovnihi maser sudija Usluge Cenra na-menjene su velikom broju korisni-ka u preduzećima organizacijamai insiucijama koje se susreću saraznim problemima i izazovima uposlovanju šo zaheva i primenunovih znanja i ehnika ursevi kojeCenar organizuje su Menadžmen iorganizacija Markeing i prodaja Fi-nansije bankarsvo i računovodsvo

Analiza i obrada poslovnih podaakaSpecifični aspeki poslovanjaProstorije Centraancelarija 152 Aneks I spraa

Mejl srucnousavrsavanjeekobgacrs

ceNtar zamarketINgI odNoSe SJaVNošćUCenar za markeing i odnose s jav-nošću na Ekonomskom akuleuusanovljen je 2007 godine Ciljormiranja Cenra je koninuiranopraćenje promena na ržišu obra-

zovanja pružanje inormacija i dru-gih vidova podrške poencijalnimkandidaima za upis kao i saradnja snovinarima poslovnim parnerimapredsavnicima vladinih insiucija inevladinih organizacija obrazovniminsiucijama i svim drugim značaj-nim drušvenim parnerima Fakule-a Neke od binih akivnosi Cenrasu posee gimnazijama i srednjimsručnim školama u cilju promovi-sanja EOF-a posee na sajmovimaobrazovanja u Beogradu i unuraš-

njosi organizovanje posea poen-cijalnih kandidaa za upis renunirukovodilac Cenra je dr Sanja Miić

ceNtar za karIJerNo VođeNJe I SaVetoVaNJe Cenar za karijerno vođenje i saveovanje Ekonomskog akulea Univerziea u Beo-gradu osnovan je 2004 godine reakiviran 2008 godine sa ciljem da uključi šo višesudenaa u akivno bavljenje vlasiom karijerom pružajući im pomoć u razvoju veši-na i sposobnosi od značaja za zapošljavanje kao i pomoć i insrukažu kako da praepromene na ržišu rada i da u skladu sa im promenama pozicioniraju sebeCenar svojim akivnosima podržava viziju i misiju Fakulea usposavljajući čvrsusaradnju sa svim učesnicima na ržišu rada ako šo sudenima Fakulea pruža po-rebne savee inormacije i šanse za zaposlenje a poslodavcima između osalog mo-gućnos da na najefikasniji mogući način dođu do kvalienog sručnog kadra za daiposao Cenar organizuje na Fakuleu gosovanja i prezenacije presižnih kompanija

brojne radionice ribine bdquoI ja sam bio suden EKOF-aldquo regruacije i selekcije kandi-daa za posao

kreIraJmo BUdUćNoSt zaJedNoU organizaciji Udruženja sudenaa ehnike Evrope ndash BES Beograd i Udruženja sudena-

a elekroehnike Evrope ndash EESEC Beograd održaće se sajam zapošljavanja za sudene idiplomce ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo 4 i 5 novembra 2013 godine u Zgradiehničkih akulea u Beogradu Devei pu zaredom radićemo na osvarivanju zajedničke vizi- je - smanjenju nezaposlenosi među mladima obezbeđivanju najkvalienijeg kadra poslodav-cima i usposavljanju bolje komunikacije između obrazovnog sisema kompanija koje poslujuu našoj zemlji i sudenaaMladi inženjeri će okom rajanja Sajma imai priliku da supe u neposredan konak sa poslo-davcima i upoznaju se sa radom vodećih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji uz moguć-nos da svoje znanje primene u nekoj od njih JobFair će i ove godine obuhvaii boga edukaivni program u vidu predavanja reninga ri- bina i sudije slučaja Na ovaj način mladi ljudi će imai priliku da saznaju više o akuelnosimau sruci i unaprede znanja i vešine koje će im pomoći da se efikasnije predsave poslodavcimaDosadašnji uspeh i radicija predsavljaju odličnu osnovu za dalji razvoj i napredak projeka

rudićemo se da zadovoljimo visoke sandarde koje su prehodne generacije posavile Uzpodršku Univerziea u Beogradu kompanija učesnica medija prijaelja projeka i sudenaaučinićemo da i ldquoJobFair 13 ndash reiraj svoju budućnosrdquo opravda Vaše poverenje

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 16: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1644

16

FAKULTET

Put do pakla je popločannajboljim namerama Putdo diplome na EKOF-u jepopločan suzama krvlju iznojem Put do posla nakonEKOF-a

J

edan od česih dijaloga koje možeečui u poslednje vreme zvuči oprili-ke ovako

A rsquorsquoSvaka čas Pa i kidaš Značiosao i samo još jedan I ša ćeš daljersquorsquoB rsquorsquoPa na maserrsquorsquo

A rsquorsquoU pa super A nećeš da ražiš posaorsquorsquoB rsquorsquoMa jok hoću još malo da uživam ne

bacam se još na ržiše radarsquorsquoo me nagoni na razmišljanje Da li sve većiprocena ljudi koji upisuju maser o radizao šo a) žele da se dalje usavršavaju b)žele da povećaju svoje šanse za dobar po-sao c) posla nema Nadam se da će šo višenjih upisai maser i da se neće bacii naržiše rada Na osnovu svima nama dobropoznaog grafikona ponude i ražnje možese izvući sledeći logičan zaključak ndash manjeljudi raže posao više posla ima za one kojiraže I još bolje ndash nadnice će bii veće Na-

žalos o je samo model a oni su apsrako- vani i gomila uicaja je iz njih odsranjenapopu šenog kiva

PROCES CELOŽIVOTNOG UČENJAad smo već kod grafikona zamislie ko-ordinanni sisem u kome je predsavljeno vaše celoživono učenje i usavršavanje kaoi karijera U njemu figuriraju sledeće veliči-ne na apcisi VEME a na ordinai ZNA-NJE Vidie nama je edukaivni živo odmalena zacran ndash 8 godina osnovne 4 sred-nje i 4 aksa Dakle u pianju je pravolinijskisisem gde posoji poziivni korelacioni od-nos između vremena i učenja Dodaje još jednu liniju koja uporedu prai liniju učenjai usavršavanja Nazovimo je MOIVACI- JA E sad sigli se do ačke koja se zoveDIPLOMA Međuim nešo neobično sedešava Linija učenja više ne pokazuje ras već sagnaciju i čini se da je došlo do saura-cije Ono šo je još bizarnije jese linija mo-ivacije koja sad pokazuje negaivan nagibOna ponire u bezdan Ne samo o Ona seoliko izmenila i iskrivila da je posala krugLiči na zmiju koja se grize za rep

ZMIJA SE GRIZE ZA REPČak šaviše simbolika zmije se maniesuje unama samima Diploma predsavlja naš cilja zapravo je sredsvo aman kad smo misli-li da je ona rešenje problema shvaamo daoni ek počinju Diplomac posaje na nekinnačin zmija Ne ona opasnica orovna kojaplaši seljake u njivama Ova zmija je bezubai nemoćna i izlazi napolje samo kad ne vre-

baju predaori I sve e vannasavne akivno-si voloniranja i seminari koje smo popu

jaja izlegli za vreme sudiranja možda i nisuoliko bine koliko smo mislili Jer ako neumemo da ih čuvamo neka gladna živuljkaće ih odnei Moramo se pazii i mungosaoličenih u nemilosrdnim poslodavcima kojisamo čekaju da nas isisaju Zaleimo se kre-nemo s praksom ili probnim radom i poslenekog vremena shvaimo da je od nas osalasamo (zmijska) koža

OD GUŠTERA DO KROKODILA Ali ne brinie evolucija čini svoje Gušer je pozna po ome šo može da obnovi rep

koji mu je odsranjen A rep je bian za ko-ordinaciju pokrea i ravnoežu A nama ćečeso pokušai da oduzmu ponos i polju-ljaju ravnoežu Ša zar ćemo ek ako po-

kleknui pred nekom ukarom sa šalabajlaaksa Ne mi ćemo se ponovo pripremiiza inervju prilagodii CV pogledai sajfirme za koju konkurišemo i zapiai se dali ja svarno želim ime da se bavim Samone dozvolie da vam bilo ko oduzme ener-giju samopouzdanje karaker i najbinije

vreme o su najvrednije svari koje pose-dujee i eško se regenerišurećee se već neko vreme ržišem radapopu lopice za skvoš Leie sa jednesrane grada na drugi Sa jednog sekora udrugi Dobro je barem se ne izležavae nasuncu popu gušera

Aha dobili se posao I još plaćen Superpokažie ša znae Leie učie kradie za-na pokažie sebe nadređenima ako rebaali ne onako ulizički bezočno Porazgova-raje sa njima o svom budućem napreku ufirmi Posepeno vaša koža će posai popukrokodilske Vredeće puno Ali vi nećeezavršii kao ašna Sad konačno sičene glo-

balnu sliku o preduzeću ržišu i privredi Vrebae u močvari osmarae zapažaečekae plen popu krokodila Spremae se

da napusie firmu skupili se dovoljno sa-mouverenosi kapiala i konakaa Bravored je došao na sledeću evoluivnu i ulima-ivnu sepenicu

KRILA ZMAJASan velikog broja preduzenika Sopsvenafirma Vizija Misija Projeki Preprisupniondovi EU ržišne prilike vam idu u ko-ris Osvarili se svoje ambicije Nema na-drndanog šea i beskrajnog radnog vreme-na malreiranja Samo porezi doprinosisocijalno birokraija korupcija edovi

u javnim službama koji vijugaju popu ndashzmije A gde mi je sad nokia 3310 da igramzmiju dok čekam

Igor IVAŠKOVIĆ

Po nezvaničnimpodacima na EKOF-u

studira približno 8000ljudi Nažalost njihov

nesrećan odraz uogledalu jeste i identičan

broj neza poslenihekonomista (NSZZ april

2013)

Tranzicija ndash od studenta diplomcado (ne)zaposlenog

teorIJa gmIzaVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 17: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1744

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 18: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1844

18

ekoNomIJa Mini intervju sa Halom Varijanom

ProfeSorI BUdIte StrPlJIVIEkipa Monopollista imala

je tu čast da postavinekoliko pitanja glavnomekonomisti bdquoGuglardquo i autorupopularnog udžbenikabdquoMikroekonomijardquo

BIOGRAFIJAHal Varian onald rođen je 18 mara1947 u Vuseru (Ohau Finska) Zavr-šio je ekonomiju na MIT-u 1969 godi-ne magisrirao maemaiku a dokoriraoekonomiju na Univerzieu u Kaliorniji(Berkli 1973 godine) Specijalizovao seza mikroekonomiju i ekonomiju inorma-cija i glavni je ekonomisa u Guglu komese 2002 pridružio kao konsulan i radiona izradi reklamnih aukcija kao i na de-finisanju javne poliike Ima zvanje pro-esor emerius na Kaliornijskom univer-zieu na kome je i osnivač i dekan Školeza inormisanje Predavao je na mnogimuniverzieima širom svea od Sanordapreko MIT Oksorda do Univerziea uMičigenu i mnogih drugih Ima dva poča-sna dokoraa - na Univerzieu u Oulu i naUniverzieu u Karlsrueu (Nemačka) koji

je dobio 2006 godine Hal je saradnik Fon-dacije Gugenhajm i član Ekonomerijskogdrušva kao i američke Akademije nauka iumenosi Bio je kourednik časopisa Ame-rican Economic eview od 1987 do 1990Objavio je veliki broj radova iz oblasiekonomske eorije indusrijske organiza-cije finansijske ekonomije ekonomerijei ekonomije inormacija Napisao je dvaznačajna besseler udžbenika iz oblasiekonomije prevedena na dvadese dva

jezika- Inermediae Microeconomics

za sudene osnovnih sudija iz koje uče isudeni druge godine Ekonomskog akul-ea i Mikroekonomska analiza namenjensudenima naprednih sudija Koauor je

besselera knjige o poslovnoj sraegiji In-ormaion ules A Sraegic Guide o heNework Economy koju je magazin Foru-ne proglasio za jednu od sedamdese penajboljih knjiga iz e oblasi Za New YorkTimes pisao je mesečnu kolumnu od 2000do 2007 Njegov rad Posiion aucions do-

bio je nagradu bdquoPaul Gerovskirdquo za najboljičlanak objavljen u ldquoMeđunarodnom časo-

pisu za indusrijsku organizacijurdquo u 2006godini Prema Accenure Hal Varian pro-glašen je za jednog od dese najboljih ine-lekualca u ekonomiji

INTERVJU

ML Pored nastave šta još volite da radite oji su vaši hobijiHV U svari ja sam se povukao sa Berklijapre nekoliko godina Sada sam glavni eko-nomisa u bdquoGuglurdquo ako da sam definiivno

veoma zauze od kuće volim da kuvamčiam i igram se sa svojim računarima

ML oji je vaš savet za ljude koji ucemikroekonomiju iz vašeg udžbenikaoji je najbolji na983309in da se pripreme zafinalni ispitHV Budie sigurni da se dealjno prošlipianja na kraju poglavlja

ML oji je bio vaš najve983303i motiv dokste pisali udžbenik iz mikroekonomijeHV Mislim da je veoma važno da ljudi po-kušaju da primene svari koje uče Moj ko-auor ed Bergsrom ima izuzean smisaoza humor Dakle mi smo pokušali da kom-

binujemo ekonomske aplikacije i humor

koji je kao kombinovanje ulja i sirćea kadapraviie preliv za salau

ML Da li ste u983309estvovali u bilo kakvim aktivnostima kad ste studiraliHV Da nekada sam bio predsednik udru-ženja sudenaa umenosi

ML Šta su po vašem mišljenju odlike dobrog profesoraHV Srpljenje je veoma važno akođe

važno je zapamii da su svari koje izgleda- ju vrlo prirodno posle višegodišnjeg isku-sva zapravo bile prilično eške kada se sanjima sreli prvi pu

ML I za kraj šta biste poru983309ili studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nekoliko motivacionih re983309i To bi nam mnogo zna983309ilo HV Želim vam sve najbolje i puno sreće uproesiji koju se odabrali

Alan KOVAČEVIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 19: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 1944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 20: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2044

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 21: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2144

21

ekoNomIJa

Retki su radoviheterodoksnih ekonomistačije se interpretacije mogupronaći u skoro svimekonomskim udžbenicimaRonald Kouz uspeo jeda delimično promeniustaljen način razmišljanjakako ekonomista takoi društvenih teoretičarauopšte

Ronald Hari ouz (onald Harry Coa-se) rođen je 1910 godine u EngleskojOsnovne sudije poslovne ekonomijezavršio je na London School o Eco-

nomics Ineresovanje za pravo koje je ispo-ljio još u vreme sudenskih dana umnogome je definisalo njegovu osamdese godina dugunaučno-israživačku karijeru ao već priznanaučnik emigrirao je 1951 u SAD gde je na-savio sa podučavanjem sudenaa (predavao je na nekoliko univerziea) i proučavanjem prakičnijersquorsquo ekonomske eorije Bio je dugo-godišnji urednik akademskog časopisa Jour-nal o Law and Economics sožera nove disci-pline - ekonomske analize prava akođe bio je i osnivač i prvi predsednik Međunarodnogudruženja za novu insiucionalnu ekonomi- ju organizacije čiji su primarni cilj mulidis-ciplinarna proučavanja socijalnih poliičkih iekonomskih insiucijaNa Univerzieu u Čikagu 1982 dobio je zva-nje proesora emeriusa Do kraja živoa bio

je akivan član naučne zajednice Poslednjuknjigu ako je ina posala kapialisičkadržava objavio je 2010 zajedno sa svojimsudenom Vengom (Wang) Preminuo je 2sepembra 2013 u 102 godini Švedska kra-ljevska akademija dodelila mu je 1991 godine

Nobelovu nagradu za ekonomiju za bdquookrićei razjašnjenje značaja ransakcionih roškova isvojinskih prava za insiucionalnu srukuru iunkcionisanje ekonomijerdquo

PREDUZEĆE KAO INSTITUCUJAPosmarajući način na koji unkcionišu pre-duzeća ouz je u svom radu bdquoPriroda firmerdquo(e Naure o he Firm 1937) primeio daposoje roškovi odvijanja ržišnih ransakci- ja popu roškova prikupljanja inormacija opredmeu razmene roškova pregovaranja izaključivanja ugovora Proširivši neoklasičnuanalizu uključivanjem preposavke o poso- janju ransakcionih roškova pokazao je darazlog za nasajanje ili diversifikaciju preduze-ća može bii redukcija ržišnih ransakcionihroškova ako se ransakcioni roškovi po- javljuju i u okviru preduzeća (npr ras roško- va upravljanja) došao je do zaključka da će sepreduzeće širii sve dok se inerni ransakcio-ni roškovi ne izjednače sa roškovima obav-ljanja idenične ransakcije na ržišu ečjupreduzeća nasaju ili se diversifikuju kadapredsavljaju efikasnije insiucije za organiza-ciju proizvodnje od insiucije ržiša Smarase da je uključivanjem dodane preposavkeo posojanju ransakcionih roškova ojačanovrdo jezgro eorije preduzeća samim im ineoklasične ekonomije uopše

KOUZOVA TEOREMAPri nulim ransakcionim roškovima i jasnodefinisanim i prenosivim svojinskim pravimaresursi će bii nezavisno od njihove raspode-le efikasno alocirani dok će raspodela doho-

ka i bogasva zavisii od inicijalnog rasporedasvojinskih prava Iz ovako definisane eoremeproizašao je zaključak da suprosavljene sra-ne mogu samosalno razrešii spor ukolikosu ransakcioni roškovi približni nuli Im-plikacije su mnogobrojne Ona je promenila

shvaanja pravne dokrine uicala na pravnuregulaivu (najviše u oblasi eksernih eekaai naknade šee) i usmerila pravne nauke kauvažavanju i ekonomskog načina rezonova-nja akođe je omogućila bolje razumevanjeuloge državne regulacije u razrešavanju ržiš-nih neuspeha Sva israživanja koja je ouzpredvodio pokazala su da su negaivni eekiregulacije veći od onih koji nasaju neunkci-onisanjem ržiša onald ouz naknadno jeobjasnio da je ovu eoremu na osnovu njego- vog članka bdquoProblem drušvenog roškardquo (eProblem o Social Cos 1960) izveo i ormu-lisao Džordž Šigler On je soga naziva Ši-glerovom eoremom

NAČIN ISTRAŽIVANJAouzov prisup izučavanju ekonomije nije bio uobičajen Sušina njegovog viđenja naj- bolje se ogleda u rečima bdquoEkonomija je po-sala eorijski vođena nauka a ja verujem daprisup [izučavanju] reba da bude empirij-ski [reba] proučavai sisem onakav kakav jese razumei zašo unkcioniše na način na

koji unkcioniše razmorii koje se promenemogu uvesi i kakve će one eeke izazvairdquoMislio je da ekonomska eorija reba da po-čiva na realisičnim preposavkama kako bi bila primenljivija u praksi Preposavku oponašanju ržišnih učesnika kao savršeno ra-cionalnih pojedinaca nije smarao kao valjanuaproksimaciju ljudskog ponašanja jer nemadodira sa svarnim sveom Manji broj neokla-sičara smarao je ouza za pseudo eorijskogili čak anieorijskog ekonomisu Njegov e-orijski doprinos i meodološka orijenacijačeso je dovođena u pianje Ipak iako zasno-

vane na empirijskom njegove eorije do sadanisu opovrgnue

Ivana TODOOVIĆ

Ronald Kouz

teoretIčarI realaN žIVot

treBa ProUčaVatIbdquoKada sam bio mlad

govorilo se da ono što je suviše glupo da bi se

reklo može da se otpevaU modernoj ekonomijimože se matematički

izrazitirsquorsquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 22: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2244

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 23: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2344

23

drUštVo

geNIJalNI PUBlIcISta

ekoNomIJa Frederik Bastija

Šta se dešava sa privredomSrbije kada se nakon nekogmasovnog okupljanjaslome prozori prodavnicau beogradskoj KnezMihajlovoj ulici Da li vlasttreba da subvencionišepoljoprivredne proizvođačeu cilju zaštite od nelojalnekonkurencije Može li Srbija

javnim radovima smanjiti

nezaposlenost

Francuski ekonomisa publicisa i poliičkieoreičar lod Frederik Basija (ClaudeFreacutedeacuteric Basia) pružio je nedvosmisle-ne odgovore na posavljena pianja još

sredinom 19 veka Svojim radom nasojao jeda ukaže na logičke nedoslednosi u načinuna koji su pojedini ekonomisi i poliičari po-smarali ekonomske enomene Basija je živeokrako manje od pedese godina ali ga o nijesprečilo da osavi neizbrisiv rag u ekonomiji ipoliici Mada ne posoji slaganje oko njegovogeorijskog doprinosa njegova dela su uicala na veliki broj naučnika a verovano će uicai i na buduće generacije pogoovo u domenima eko-nomije i poliikeU svojim radovima Basija je kriikujući iso- vremeno merkanilisički i socijalisički pogledna ekonomske enomene (ograničavanje uvo-za avorizovanje određenih privrednih granasubvencije izvoznim preduzećima i slično) iuopše državni inervencionizam korisio im-presivnu kombinaciju jednosavnosi i preci-znosi Naime bdquogenijalni publicisardquo kako ga je

jednom prilikom opisao nobelovac Fridrih onHajek posedovao je umeće da predsavi kom-pleksne ekonomske enomene na jednosavanponekad i duhovi način a da pri ome zadržizavidan nivo naučne preciznosiGlavni Basijin argumen korišćen u mnogimrazmaranjima logičkih nedoslednosi po- jedinih ekonomisa sadržan je u brilijannoosmišljenom nazivu njegovog možda najpo-znaijeg dela bdquoOno vidljivo i ono nevidljivordquo(Ce qursquoon voi e ce qursquoon ne voi pas) Naimeon kriikuje jedan od načina rezonovanja kojiocenjuje ekonomsku poliiku samo na osnovu

bdquoočiglednihrdquo i krakoročnih posledica bez uzi-manja u obzir dalekosežnih i bdquoskrivenihrdquo ee-kaa Pojednosavljeno Basija skreće pažnjuekonomisima na bdquonevidljiverdquo - oporuniene

roškove (ermin bdquooporunienih roškovardquo Ba-sija nije korisio jer je aj izraz jasno definisanprvi pu ek nakon njegove smri) U nasavkućemo pokušai da približimo aj princip vidlji- vog i nevidljivog kroz modifikaciju njegove ču- vene priče o slomljenom prozoruada se nakon masovnog proesa u nez Mi-hajlovoj ulici polome prozori prodavnica vla-snici moraju porošii novac na zamenu sakalaNa aj način sakloresci zarađuju dodano i umogućnosi su da poroše više ada sakloreciporoše više recimo na obuću obućarima raseprodaja pa obućari roše više na primer na go- vedinu šo i mesara čini bogaijim i ako daljeOvaj proces se nasavlja i posmaranjem se možezaključii da je vandalizam poželjan sa aspekaekonomije jer su sada bogaiji i mesar i obućari saklorezac o je vidljivo iz razloga šo je ova-kav sled događaja svaran Ono šo ne možemoda vidimo kada je prozor slomljen jese novackoji bi porošili vlasnici prodavnica da prozorinisu slomljeni Da prozor nije bio slomljen je-dan prodavac mogao bi primera radi invesirai više sredsava u izgradnju novog objeka ime bi saklorezac ponovo zaradio praveći nove pro-zore a od zarade bi mogao kupii nove cipele iprimer se nasavlja U om slučaju bi ekonomijasvarno bila bogaija a prozor bi i dalje bio namesu Ali akav proces ne možemo videi većmoramo dealjnije razmislii kako ne bismodošli do zaključka da je ekonomski opravdanoslomii sve prozore u graduSledeći isi princip možemo odgovorii i na pi-anje da li javni radovi povećavaju zaposlenosNa primer očigledno je da se ako država odlučida iz budžea finansira izgradnju mosa moraju

zaposlii određeni ljudi na om projeku o jeono šo je vidljivo Međuim povećano roše-nje novca iz budžea svoriće veće poresko op-erećenje osalom sanovnišvu ako će osa-ak drušva imai manje novca na raspolaganjuza porošnju šo će rezulovai i smanjenimobimom proizvodnje o ope znači upošlja- vanje manje resursa uključujući i radnu snagupa rezula javnih radova nije nužno veća zapo-slenos Ako se u analizu uključi i činjenica da seresursi uloženi u izgradnju mosa sada ne mogukorisii na ržišu u verovano produkivnijesvrhe dolazimo do zaključka da javni radovi nesamo šo ne smanjuju nezaposlenos već mogušeii ukupnoj ekonomskoj akivnosiMada se pomenui primeri mogu učinii rivi- jalnim i njihovi zaključci očigledni čak i danasposoje ekonomisi koji smaraju da se bdquolomlje-njem prozorardquo može povećai bogasvo kao ida su javni radovi uvek poželjniU javnosi se česo čuje i argumen bdquozašie odnelojalne konkurencijerdquo kada se raspravlja o a- vorizovanju određenih grana U želji da ukažena besmisao daog argumena Basija je napi-sao bdquoPeiciju za proizvođače svećardquo u kojoj jezamolio skupšinu Francuske da usvoji zakonkojim se zabranjuje ljudima da korise dnevnosvelo jer je proizvođačima sveća nemoguće dase akmiče sa isuviše moćnim nelojalnim kon-kurenom - SuncemIznei primeri jasno pokazuju zbog čega je Ha- jek nazvao Basiju bdquogenijalni publicisardquo Među-im kada je u pianju njegov eorijski doprinosmeđu ekonomisima posoji dosa neslaganjaako Šumpeer vrdi kako bdquoon nikada nije bioeoreičarrdquo dok isovremeno karakeriše Basi- ju kao bdquonajbrilijannijeg ekonomskog novinarakoji je ikada živeordquo Sa druge srane pojediniekonomisi kao šo je evin Har na primer

smaraju da je Basija među prvima imao idejeo subjekivisičkom posmaranju vrednosiČinjenica je da je Basija ek pred kraj živoa po-čeo eorijski razrađivai svoje savove i da adanije zadovoljio akademsku javnos Posoji mi-šljenje da bi svoj rezon sigurno dealjnije razvioi imao više uspeha da je poživeo malo duže Sofizmi koje je Basija ošro kriikovao pri-suni su i danas Argumeni proiv određenihekonomskih poliika iznešeni u njegovimradovima i dalje su validni pa nam njihovopoznavanje može umnogome pomoći kadarazmaramo valjanos određene ekonomske

poliike Pogled u bdquonevidljiverdquo eeke ekonom-ske poliike česo je značajniji od razmaranjaonih bdquovidljivihrdquo

Luka MILADINOVIĆ

bdquoVlada je velika kcijaputem koje jedni

pokušavaju da žive naračun drugihrdquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 24: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2444

24

ekoNomIJa

Da li ćemo uz pomoćinterneta uspeti dazaobiđemo banke uprocesu novčanihtransakcija i tako učinimosebe bogatijim

Slobodno ržiše era svakog učesnikada popravi perormanse svog proi-zvoda ili usluge smanji roškove eli-miniše neporebne akivnosi i sve o

u cilju profia Zao ne čudi šo zbog pojavesavremenih ehnologija mnoga zanimanjanesaju ako danas skoro da više i nemamodakilograe limare časovničare i sličnoMeđuim delanos koja je izloženakonkurenciji ali vekovima opsaje iradicionalno pravi velike profie je

bankarsvo Ise godine kad je svezahvaila sveska ekonomska krizae čuvene 2008 osoba ili grupaljudi pod pseudonimom bdquoSao-ši Nakamoordquo izbacuje bdquobikoinprookolrdquo Idejni vorac bikoinaizabrao je da osane anoniman šo

je ovorilo prosor za isražielje kojisu pokušali da okriju idenie Sao-ši Nakamoa Iznei su i dokazi kojipovezuju roje ljudi sa idenieom Na-kamoa ali niša više od onoga šo običnidemani ne mogu osporii

ŠTA JE U STVARI bdquoBITKOINrdquo Jedna od ideja voraca bikoina je da se di-zajnira nova ekonomija u kojoj digialnidomen ima primarnu ulogu Bikoin je prvadecenralizovana digialna valua Za razlikuod evra dolara dinara ili bilo koje druge va-lue bikoinom ne upravlja nijedna insiu-cija - ni cenralna banka ni vlada nii bilo kodrugi o su digialni novčići koji se moguslai puem inernea Šaljemo ih neposred-no dakle bez učešća banaka šo znači da suroškovi slanja ako ne nuli onda svakakomanji nego do sada Geograski akori ne

predsavljaju ograničenje pa na kojoj godlokaciji da se nalazimo moći ćemo da pri-mamo ili šaljemo ovaj digialni novac a-kođe jedna od važnih osobina bikoina je a

da nam račun ni u jednom renuku ne može bii zamrznuUrednik bdquoBikoin magazinardquo kaže da je bi-koin upravo ono šo bi novac rebalo da

bude Ove ransakcije ne liče na klasičnenovčane ransakcije ako njima ne upravljacenralna banka inflacija nije moguća šo uslučaju Srbije zemlje s radicionalno viso-kom inflacijom i drugom najvećom hiperin-flacijom dosa znači Bikoini se generišu uprocesu zvanom bdquominingrdquo ompjuer nam

zadaje kompleksan maemaički problema cilj je šezdesečevorocireni broj Ukoli-ko kompjuer uspešno reši ovaj algoriamposajemo vlasnici pedese bikoina Mreža

je programirana ako da povećava ponudunovca prema predodređenom rasporedusve dok ukupan broj bikoina ne dosigne 21milion renuno se u proseku izbacuje okodvadese pe novčića na svakih dese mi-nua Ovaj broj biće prepolovljen do 2017i ako svake čeiri godine dok ne dosigne

limi Novembra 2012 kreirana je polovinaukupne ponude bikoina od 21 milion aoko 2140 bi rebalo i cela ponuda

Vrednos bikoina u odnosu na dolar rapid-

no se uvećava - od svega ridese ceni janu-ara 2011 do 125 dolara mara 2013 Iz ograzloga ljudi korise bikoin radije kao inve-siciju nego kao sredsvo plaćanjaMGox je najveća sveska bikoin berza(eng exchange) gde ljudi mogu da rguju

bikoinima bilo s kim u sveu mogu da ihkupuju lokalnom valuom a mogu čak ida ih skladiše Ipak ni ovo nije bez rizikahakeri mogu da upadnu u sisem i da ga oz-

biljno ugroze Bikoin je akođe pozna poome šo je moguće uz određeni sofverkupovai nelegalne proizvode popu drogešo skepici vide kao negaivnu sranu ove value Ali ako znamo da nož može da ubi-

je čoveka ali i da iseče hleb da li o ondaznači da reba da zabranimo proizvod-

nju noževaNajveći ineres za novu digialnu valuu pokazuju zemlje koje ne-

maju ako jak bankarski sekorkao ina usija zemlje Lainske

Amerike i Arika Posoje dvaaspeka bikoina koja izazivajusumnju u naše razumevanje nov-

ca on je isovremeno i valua inačin plaćanja (nešo kao bdquopejpalrdquo

sa svojom valuom) Svakako da se vladama i osalim regulaornim e-

lima ovaj koncep ne sviđa Oni volekad akademci razmišljaju o monearnoj

poliici pišu radove i predaju svoje idejenadležnima koji ih prihvae ili odbace Sa-

oši Nakamoo vorac bikoina nije akorazmišljao on je napravio valuu i pusio jeu uporebu pa ko hoće može da je korisiOvo je prvi pu u isoriji da jedan čovekmože da šalje i prima novac bez učešća ijed-ne druge osobe bilo gde na planei Nije

bino da li ima bankovni račun nije binoda li ima kredine karice ako ima kompju-er i prisup inerneu može da šalje novacodakle god želi i niko ga ne može sprečii uome Neki idu i oliko daleko da kažu da jeovo i najveći izum posle inernea Ako jeako o znači da će ražnja rasi a kako je

ponuda predvidiva i ograničena znači da ćei cena da rase Ako je zaisa ako hajdemoonda svi po bikoine

Nikola NIKITOVIĆ

Nova valuta

BItkoINreVolUcIJa U SVetU NoVca

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 25: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2544

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 26: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2644

26

DRUŠTVOdrUštVo

26

Urednička strana

Osmeh je dar Svi ga imaju samo ga reki svakodnevno korise orise ga onipuni živoa elana enuzijazma Smeh je izvor radosi Izvor sreće Izvor ljubav-ne groznice Mnoge bajke su nasale zahvaljujući osmehu ekli su da svuda na

sveu osmeh zlaa vredi Zao je on oliko dragocen i ima ga u malim količinamaal samo pojedinci znaju kako da ga umnože Samo ljudima je daa sposobnos smejanja

Mačka prede pas maše repom a čoveku je poklonjen osmeh Da druge zarazi svojomharizmom poziivnim savom prema nevoljama preprekama i sranpuicama

On isceljuje povređene izgubljene uplakane i nesrećne Ispričane su mnoge legendekoje su se pokazale isiniim O smehu koji leči dušu o smehu koji izaziva suze radosniceo smehu koji vas era da se zaljubie u sebe i živo koji sruji pored vas o osmehu od koga vam srce preskače i drnda kad vidie njega ili nju na ulici na pešačkom prelazu sa šere-skim osmehom i oplim očima o osmehu kao posledici vaših uspeha i ličnih dosignućai o osmehu koji vas obuzme kada učinie dobro delo Osmeh je pesma slaka melodija

prepuna oplih noa i akorda Uz nju plešee smišljae nove korake i uživae Uživae dokse pesma ne završi pa ope ponovo Osmeh je kada vas pogleda pa vam srce siđe u pee vrai se na svoje meso dok isovremeno vaš somak obuzima prijana rema Osmeh je

kada vas dodirne pa vam koža doživi eksploziju koja unišava svaku poru i svaki delić

vašeg ela Osmeh je kada vas poljubi pa poleie u nebo spusie se na zemlju i ope ne budee svesni da vam je baš on poklonio poljubac Osmeh je kada vas uhvai za ruku pazajedno krenee da mašae o kolačima i dugim šenjama u Parizu o čaju i vožnji crvenim

auobusima u Londonu i o oplim poljupcima na ulicama usijeOsmeh je kada sam njegova Njegova dušom njegova elom Njegova u popunosi

Izabrana da ga volim da me voli Osmeh je kada legnee i mašae Sanjarie Čiae dobruknjigu i nepresano sebe iznenađujee Sinicama i osmesima drugih osoba Osmeh je

kada radie na sebi čuvae i volie sebe Osmeh je kada prođee pored onih koji ne praša- ju vaše uspehe Najbolji lek proiv akvih je osmeh Veliki Blisav Širok Najširi mogućiI ada se pobedili Pobedili se jer se dobar čovek Ineligenna individua sposobna dase uhvai u košac sa svakim problemom Pohvalie sebe jer se akvi ikoćie se salnona svakom koraku Budie ona prepoznaljiva smejalica Nemoje škrarii na osmehu I

nikad nikad ali nikad nemoje presai da se smejee

Teks preuze sa saja htp wannabemagazinecoms=bojana+andric

razVUčem oSmeH I BrIga me

Piše Bojana ANDRIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 27: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2744

drUštVo

27

Priča bez kraja

Čuvena je ona mantrabdquoSvakoga dana u svakompogledu sve višenapredujemldquo Retko koima racionalnu osnovu zanjeno ponavljanje Većinasvesno laže sebe u nadi daće ta često ponovljena lažvremenom postati istinaOna je kako obično biva

kap koja preliva čašu

Nemoje pogrešno da me razume-e ne govorim da je čovek unišiosebe Čoveka je unišilo njegovosebično i samoljubljivo bdquojaldquo Ne

jednog ne dva već milione Nekada je o bio sukob ličnosi danas je o sukob ine-resa Danas se čas izjednačava sa slabo-šću a sukob se prevorio u šahovsku igrumoćnika Ovi moćnici svoje poeze česoigraju van šahovske able a u njihovimrukama običan pion posao je sredsvodesrukcije Da li zaisa mislie da se vane igre Ne Vi se odabrali igru vi se imsavili pione u ruke vi se odredili pravi-la A ša sada radie Sada sedie i čekaešah-ma

bdquoSVE ŠTO JE JAVNO NIJE TAJNOldquo(ŽM)Nije ajna da su komercijalni mediji preu-zeli ulogu animaora unesrećenog srpskogživlja ali sve upućuje na o da je njihovzabavni karaker vremenom dobio jednuragi-komičnu nou U jednu ruku više ra-

gičnu nego komičnu razume se ako dobro

pogledamo program koji emiuju Da li je zabava zaisa posala porošna roba esmo osali bespomoćni sa kičom i šundomu rukama ili smo mi vremenom posali

bdquopraznildquo i ravnodušni na racionalnu misaoMožda je preenciozno sa moje srane dakriikujem njihov bdquoradni koncepldquo da go-

vorim o obožrsquo pravim vrednosima Jesepreenciozno i kompeenna sam u olikojmeri u kolikoj aj bdquoradni koncepldquo uiče namene Ponekad me zapravo i vređa a nisamod onih koje je lako uvredii Nisam ni odonih koji gledaju samo u jednom smeruali česo osećam da mi se samo jedan smernameće Ne samo meni daleko od ogaNe verujem u nikakvu eoriju zavere osmi-šljenu od srane medija i upućenu direknomeni nama Ne smaram čak ni da je nešoslično bila njihova počena namera ali napola pua su upravo i sukobi ineresa krei-rali medijsku groeskuČeso mi kažu da nepresano kriikujem i

bdquoblaimldquo komercijalne medije a ja se ne-kako nikad nisam usručavala da objasnimsvoju poziciju u oj priči Svako pravi sop-sveno blao samo su neki oga svesni aneki ne ada na kraju zakorače u njega iosee da ih spuava i oni nesvesni posajusvesni a ada priča počinje da se kompliku-

je Oni koji su u njega zakoračili nesvesnopokušavaju da se vrae na čvrso lo dokoni koji su o svesno uradili osaju da likujuu njemu Ja u om slučaju nikako ne moguda prihvaim ulogu onoga ko ih bdquoblaildquo jero svakako nisam Sebe bih mogla da svr-sam među one koji prave razliku izmeđuprvih i drugih i glasno je izgovaraju Uisi-nu nekako se uvek nađem na pogrešnom

mesu u pravo vreme

MEĐrsquo JAVOM I MEĐrsquo SNOMPonekad pomislim da je dovoljan razlog zaprihvaanje og sramonog programa ovaragedija u kojoj živimo e jednosavnožudimo za par minua bega od svarnosiali zar o onda nije prihvaanje sopsvenepropasi Ne samo da je prihvaamo mi

je oživljavamo svakog dana kada sednemoispred malih ekrana i zajedno sa akerimana njemu prošeamo samozadovoljno podnu onoga šo je od živoa osalo adu-

jemo se usiljenom smehu i besmislenimpričama a ne želimo da prihvaimo da smoupravo mi proagonisi jedne akve pričeMožda će vam ovo šo govorim delovaipreviše meaorično ali nije na odme da seosvrnemo oko sebe na renuak i shvaimoda je sve jedna velika meaora Ja sam uovoj siuaciji samo jedva primeni bunov-nik koji vrdi da su mediji posali meaoraza slom drušvene odgovornosi moralnesvesi i racionalne misli Da li vam aj ovo-reno besramni program pruža uehu ilimožda sigurnos Da li u vama on budi sre-ću ili pak daje kakav korisan save eško

je demanovai da i prizori nisu prokanikomikom Zaisa jesu i sve bi bilo prihva-ljivo da se iza e komike ne nalazi kuija sanovcem koja uz nju šalje i poniženje grais

DUPLA DOZA LOŠA DIJAGNOZASvaki dan je za nas jedno veliko razočara-nje jedno veliko niša omercijalni medijinam pružaju izlaz iz og živonog vakuumapružaju nam mogućnos da vidimo i drugusranu slike da iskoračimo iz crno belogsvea a monoonija nas razdire iznurazao nam je poreban lek za bdquounurašnjuldquo

uporebu Međuim doze koje dobijamo jače su od neophodnih Leče nas prize-mnošću i banalnošću daju nam orov kojegnismo svesni a mi u ome uživamo Od njihsvaramo idole uzore Veličamo njihovupojavu i ime dok nas oni bezobzirno pre-varaju u neprosvećenu gomiluNe brinie ovo je samo počeak priče kojuoni pričaju o nama Oni govore i ne birajureči Naša priča je njihova Ipak nije binokako ona počinje već kako se završava osvakako zavisi od volje i maše onoga ko jepriča a uverili smo se da mnogi imaju veo-

ma bujnu mašu Hoćee li dopusii njimada je završe ili ćee naraor bii vi

Marta LUTOVAC

Sećaš lI Se dolI Bel

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 28: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2844

28

drUštVo Pojam manipulacije

razlIčItI oBlIcI

maNIPUlacIJe U drUštVUPosmatranje pojmamanipulacije u viduotkrivanja izvora takvogponašanja pri čemu serazmatra odnos muških iženskih manipulatora

DEFINISANJE MANIPULACIJEManipulacija predsavlja posupak počinja- vanja pojedinca ili drušvenih grupa određe-noj vrsi ineresa akođe se može definisaikao model ponašanja u kome dominirajupokušaji zausavljanja relevannih inorma-cija korišćenjem međuljudskih konakaaManipulacija se sprovodi preko lažnih inor-macija izvrnuih činjenica i osalih vidovaiskrivljene komunikacije zarad svaranja sli-ke svarnosi koja će odgovarai manipulao-ru Pojam manipulacije u svojim različiimpojavnim oblicima je vrlo rasprosranjen umodernom drušvu Jedan od vidova mani-pulacije mogu bii manipulacije kojima serodielji služe prilikom vaspiavanja dece ilioblik davanja iskrivljenih inormacija u rekla-mama koje gledamo na eleviziji ili pak ma-nipulacija svog parnera zarad osvarivanjaodređene korisi Neki vidovi manipulacijesu bezazleniji od drugih Oblik manipulisa-nja svog parnera predsavlja najrasprosra-njeniji vid manipulisanja sa različiim inen-zieom primenjivanja

ODNOS MUŠKARACA I ŽENAMANIPULATORA

Iako je činjenica da se i žene i muškarcimogu naći u ulozi manipulaora brojna

psihološka israživanja pokazuju da su ženeipak brojniji i bolji manipulaori akvakonsaacija nalazi se u skladu sa pojmommodernih odnosa koji su veoma zasuplje-ni u drušvu oko nas Pošo je sve više ženakoje preduzimaju inicijaivu u osvarivanjuprvog konaka sa muškarcima a sa drugesrane sve manje muškaraca koji prilazeženama manipulacija sa ženske srane po-činje od procesa zavođenja Česo smo uprilici da čujemo izjave popu bdquomuškarac je u sanju da uradi sve za ženu koju volildquoakva izjava goovo u popunosi je ačnaŽene su razvile različie meode upravljanjamuškarcima akve meode mogu bii beza-zlene ali akođe mogu poprimii razmerenemoralnog u vidu iskorišćavanja parneraza novac garderobu i ako dalje o su za-pravo žene manipulaori Da li su o ženekoje znaju ša hoće moderne i nedodirljivežene ili sponzoruše

IZVORI MANIPULATIVNOGOBLIKA PONAŠANJAPsiholozi vrde da su osobe manipulaoriu sušini nezadovoljne sobom i da nema-

ju dovoljan nivo samopošovanja To jepoprilično logično objašnjenje Svaki ma-nipulaor bio o muškarac ili žena moraglumii da bi manipulisao Neko ko sebe

voli i pošuje nema razloga da glumi nekogdrugog nii da manipuliše i izvrće isinuzarad osvarivanja nekog cilja Osobe kojesu sklone manipulisanju česo projeku-

ju akvo ponašanje usled kompleksa niže vrednosi koji se vrlo česo kreira kroz ne-dosaak ljubavi od srane rodieljaManipulacija u današnjim uslovima živoapredsavlja česo viđen proces Posoje re-nuci kada je manipulacija goovo u popu-nosi bezazlena kada se reko primenjujeod srane određene osobe i kada je bezo-pasna Takvu vrsu manipulacije doneklenam je i namenulo moderno drušvou kome iskrenos i pouzdanos gube naznačaju i kvanieu i u kome je neophod-no naučii razne manipulaivne bdquoigriceldquomakar zarad prepoznavanja i izbegavanjaisih Konsanno manipulisanje može biiopasno Za manipulaora nije lak posao dasalno glumi ono šo u svari nije i svaki

vid međuljudskih odnosa koji se osvari naemeljima manipulisanja ne može bii kva-liean i dugorajan samim im šo drugaosoba volipošuje nekog ko u sušini nijeakav kakvim se predsavlja Poreba ljudida se prikažu drugima u najboljem svelučeso može bii nerealna Najbolji načinza prevazilaženje e porebe jese prihva-anje sebe u popunosi sa svim vrlinamai manama Jer živei živo po principu bdquociljopravdava sredsvaldquo ne mora uvek vodiido cilja a i ako se do određenog cilja dođene mora značii da će osećaj ispunjenosi isaisakcije uvek bii prisuan

Katarina KOVČIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 29: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 2944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 30: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3044

30

DRUŠTVO

Gledali smo ga u Jesenstiže dunjo moja Mi nismoanđeli 3 Konji vraniIvkova slava Miris kiše naBalkanu i mnogim drugimlmskim i pozorišnimostvarenjima Završio

je Fakultet dramskihumetnosti osvojio mnogenagrade za svoje radove au periodu od 2006 do 2012

godine igrao za preko 1500dečijih predstava u osamrazličitih profesionalnihpozorišta za decu u SrbijiKrajnje simpatičan spontani neposredan

ML Posao u kome si najviše uživaoNJ U svakom poslu uživam ali na razli-či način Verujem da je kod svakog glumcaako pošo je ovo jedna od rekih proesijakoju svako voli da radi u šo većoj meri i bez bdquozabušavanjaldquo popu bdquodanas mi se ne ide naposao uzeću doznakerdquo i slično Uvek dajemsvoj maksimum

ML Koji glumac ti je uzorNJ Žerard Depardje od sranih glumaca velika legenda koju uvek gledam bez daha Anaših glumaca ima zaisa mnogo uvek imamnešo da naučim od njih

ML Omiljeni doma983303i filmNJ Spadam u ljude koji obožavaju domaći

film i kinemaografiju i skoro svaki sam od-gledao više pua pa mislim da je nezahval-no izdvojii samo jedan

ML Da li smatraš da doma983303oj sceni ne-što nedostaje i šta Šta bi promenioNJ Za počeak razumevanje čelnih ljudikoji vode državu da kulura nije privredakoja bi rebalo da doprinosi Ona u druš-vu ima ulogu sličnu prosvei i njeni rezul-ai rebalo bi da se gledaju na duže saze Ali poslednjih godina čini se da Srpskapozorišna i filmska scena izumire šo zbog

manjka novca šo zbog podilaženja pu- blici i proizvodnje komercijalnih filmovai predsava koje pokušavaju da doprine-su novac a nemaju umeničku vrednos

Dao bih priliku mladim ljudima koji ekulaze na srpsku kulurnu scenu pokušao daiskorisim njihov enuzijazam energiju hra- bros i veru jer se u Srbiji samo ako i može bavii umenošću

ML Vodiš dramsku sekciju u domu u983309e-nika ZOC reci nam nešto o tomeNJ o je posao koji sam krenuo da radimslučajno i oliko zavoleo da ga radim već 7godina Svarno je uživanje radii sa sred-njoškolcima kojima je gluma hobi i odmorod školskih obaveza Osvojili smo 6 šogradskih šo republičkih nagrada i jedvačekam da krene nova sezona

ML Neke dogodovštine sa setaNJ Na seu česo bude zanimljivih dogo-dovšina koje se posle prepričavaju Menise desilo da bukvalno pola saa nismo mo-gli da snimimo scenu jer kako krene akcijapuknem od smeha na Mandine reakcije i uzaisa nema pomoći o se ne može konroli-sai Pe pua se desi isa siuacija dok redi-elj ne odusane i da pauzu od 20 minua dase smirie i obuzdae kako bise nasavili snormalnim radom

ML Kakvo je tvoje mišljenje o silnimrijaliti emisijama koje su se pojavile nadoma983303im V kanalimaNJ o su jefini i kič programi koje jenarod prinuđen ili neko i voli da gleda Po-šo je akvo sanje u državi da je odlazak upozoriše bioskop operu ili na koncer naposlednjem mesu i za o ljudi nažalos svemanje mogu da izdvoje novac najlakše je dauključe elevizor i 24h gledaju o ruglo

ML Da li imaš neki hobi

NJ Moj oac bi na o rekao bdquoi još samo bale nisi probao da igraš u zivouldquo među-im i o nam je na akademiji bio jedan odpredmea Svesran sam imam dosa hobijaa neki od njih su košarka soni enis roši-ljanje )

ML Kad si bio mali želeo si da posta-nešhellipNJ Neki od Nindža kornjača ad sammalo porasao poželeo sam da posanem le-eći Džordan ali kako sam shvaio da nisamalenovan za leenje palo mi je na pameda budem glumac E u su već ljudi iz mogokruženja pomislili da nisam baš čis )

ML Šta misliš o tome što je Ivan asovacnovi ministar kultureNJ eško je ući u nešo gde nema uslova imogućnosi da se drasično promeni na bo-lje a o od ebe svi očekuju Svakako rebaimai hrabrosi za u borbu sa verenjačama Jako mi se dopao izbor Vanje Udovičića zaminisra spora smaram da je jako sposo- ban i ineligenan čovek koji može mnogoda posigne Želim im sreću obojici

ML Pozorište ili filmNJ Oba su zanimljiva i jako uzbudljivaNe bih mogao da izaberem jedno ni kao glu-mac ni kao gledalac

ML Kakvu muziku slušaš bdquoza svojudušurdquoNJ Volim muziku i zaisa uživam u njoji ona me relaksira Volim kombinaciju har-monike violine i giare Inače obožavamsare hiove ozovca ome ZdravkovićaHimze Polovine poneku od Luisa

ML Projekat na kome trenutno radišNJ renuno sam na odmoru pre polaskasam završio jednu epizodnu ulogu u seriji bdquoSinđelićirdquo a čim se vraim čeka me završnaaza priprema a poom i premijera predsa- ve bdquoLuda žurkaldquo u režiji Milenka Pavlova o je jedan jako zanimljiv vodvilj dobra kome-dija u kojoj uživamo i nadamo se da će i pu- blika sa nama Igraju Milenko Pavlov MilicaMilša Nena Novović Sneža ovačev i ja

ML Za kraj šta bi poru983309io 983309itaocima

MonopollistaNJ Da budu svoji i da ne očekuju da samrekao nešo pameno u ovom inervjuu )

Nena BEKČIĆ

Intervju sa glumcemNemanjom Janičićem

a Na domaćoJ SceNIhellip

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 31: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3144

31

drUštVo

Dosadni su žene im nisulepe piju čaj u pet Kolikosu zaista tačne predrasudeo Englezima Kakav životvode u odnosu na našeljude

LONDON ENGLANDSve počinje dolaskom na aerodrom u Bir-mingham I gubljenjem prjlaga Sve o

biva nebino nakon šo kročim u LondonOvaj velelepni grad koji ima preko osammiliona sanovnika čini da se osećae po-pu mrava Sasvim logično kada ima sa-novnika koliko ima malene cela SrbijaPošo je nemoguće ići peške od jedne dodruge arakcije poželjno je korisii auo-

bus ili podzemnu železnicu London imanajrazvijenu podzemnu železnicu na sve-u onakvu kakvu mi nećemo skoro imai( s obzirom koliko nam je inrasrukurarazvijena) ada uđem unura prvo šoprimeim je pregrš nacionalnosi Emi-rai inezi Indijci Španci AmerikanciNe može se ni poredii sa Bečom gde ima

Albanaca i Srba na sve srane Za 20 danakoliko sam osala nisam čula nijednu oso-

bu kako govori srpski I da nismo sigurnoprviBeogradu mogli primeii bilborde Svrsa-

va se u najboljih 20 univerziea u Evropi

Govoreći o univerzieima poseila sam ipokrenuli običaj besplanih novina u ce-lom gradu Ovde Meroldquo posoji još od1999 godine Verovanoća da nađee kan-u za đubre je isa kao da izbegnee BusPlusldquo konrolu Saznala sam da je o u ciljusprečavanja erorisičkih napada Poseilasam dosa muzeja Naional Hisory Mu-seum Science Musem Briish museum- važno je napomenui da je ulazak u njihpopuno besplaan šo je možda nevero-

vano s obzirom da je London veoma skupgrad Zao ulazak u sve osale arakcijekoša minimum 20 uni Bila sam u žižidešavanja kada je vojvokinja od Cam-

bridge-a ae Middleon rodila rećeg uliniji za ron Nakon oga kraljevski glasnikispred Buchingham Palace čia objavu isavlja je na ablu Inače kraljica ElizabeaII je imala glavnu reč kada se radilo o ime-nu novorođene bebe Naime nakon šo se

William i ae odluče za ime kraljica mora bii prisuna Ako podigne obrvu o značida bi rebalo da razmisle ponovo Srećomdee dobi ime George Alexander Louis Izaamoznog Big Bena nalazi se London EyePogled sa njega pruža vam neverovanuperspekivu celog grada Boravak ovde za-

vršavam odlaskom do ower o Londonsa kog se pruža pogled na ower BridgeIsplai se videi kolekciju nakia kraljevskeporodice koja se završava krunom koju jekraljica Elizabea II nosila na svom kruni-

sanju Odjednom začula sam nesnosnu buku i pomislih kako počinje III sveskira Ali ne radicionalno objava rođenjaprinca propraćena je sa 62 plouna kojesu iz opova ispalili pripadnici kraljevskeariljerijske čee Inače dok sam bila ovdeemperaura je bila veoma visoka jedandan je iznosila 34 sepena i baš aj je pro-glašen najoplijim u poslednjih osam godi-na Ovde su žene skroz operisane od ose-ćaja za modu a devojke se oblače kao da sugarderobu pronašle u konejneru u samse neprijano iznenadilaPu kroz Englesku se nasavlja odlaskomdo Yorka Najveći uisak mi je osavila Vic-orian Sree iz 1938 godine u jednom mu-zeju kao i jedan čovek koji je naime živeo169 godina reba oići do Sheffield-a gdeprave najbolji sladoled na jednoj armiSheffield je najpoznaiji po Univerzieua čak se i po celom Oxord Vredi videiriniy College ali definiivno najveći ui-sak osavila je Grea Hall ilii Veliki Salakoja je poznaa po ome šo su se u snima-le scene Harry Potera Bila sam sa ekomkod oliko ljudi u gosima svi su vrlo go-soljubivi i pričljivi ali nisam primeila daiko pije čaj u pe

EDINBURGH SCOTLANDPuovanje se završava odlaskom u glavnigrad Škoske Meso neobičnog naglaskai sare isorije obećava zaisa dosa Pažnjumi je najviše privukao Edinburgh Caslekoji izgleda kao iz bajke Osala sam bezdaha dok sam se piala na kojoj visini senalazi sojeći na rubu liice reba poseiii Hollyrood Palace gde Elizabea II primagose i odseda kada dođe u EdinburghNasupro Londona u kom je bilo sunčanoovde je kiša padala non-sop o definiiv-no svakog Balkanca može da baci u depre-siju Ali ope ne sme se izgubii iz vida dasam se nalazila na severu U Nije nikakvo

iznenađenje videi muškarca u kilu ali jasam se naravno isčuđavala ažu da je unajbolji viski i da ga rebi probai ali po-šo ne volim žesoka pića o iskusvo sampreskočila Po mom mišljenju najboljaškoska svar je njihov hleb sa puerom osu slano-slaki kolačići koje možee kupiisvuda širom cele Velike Brianijeada sam bila u Londonu nisam mogla dauđem u Buckingham Palace jer je Njeno

Visočansvo i dalje bila u o se ovara zaurise samo kad ode na godišnji odmorSlučajnos ili ne došla je u Škosku na od-

mor isi dan kao i ja Bila sam ubeđena dame prai )

Marija TOMIĆ

Kako je preko bare

doBrodošlI U

VelIkU BrItaNIJU

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 32: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3244

32

drUštVo

Lider sa korica poslednjih

godina napravio je pravurevoluciju u književnostiNjegove knjige šalju značajneporuke a pogledajte kako ihmi tumačimo

NJEGOVA PRIČAobin Šilp Šarma (obin S Sharma) je sveskipozna auor lie-coach i proesionalni save-nik u oblasi lidersva i ličnog razvoja Šarma je indijskog porekla mada odrasao u anadigde se i školovao Prva ljubav mu nisu bili nipsihologija ni saveovanje pa je još kao mladićodlučio da se bavi advokaurom Diplomirao je u oblasi pravnih nauka na presižnom uni- verzieu grada Haliax Uprkos akademskomuspehu shvaio je da ga adminisraivna kari- jera ne ispunjava Vođen sopsvenim ubeđenji-ma odlučio je da se odrekne Pirovih pobedaradnog mesa Ubrzo je svojevoljno napusioposao sudskog advokaskog pripravnika azauzvra iskusio period finansijske nesigurno-si Nakon preispiivanja sopsvenih odluka ioživljavanja spisaeljskog maerijala živonipoziv mu je sam pokucao na vraa Spremanda veći deo svog vremena posvei saveovanjupisanju i prezenovanju nepresano je radio nausavršavanju svog zanaa Objavljivanjem de- bi-romana bdquoaluđer koji je prodao svoj Ferarirdquokoji je osvario iraž meren u milionima pri-meraka Šarma je sekao svesku slavu obini njegov im lidera organizovanih u preduzećekoje se razvija gosovali su na 5 koninenaapromovišući poruke Šarminih sada već 15 pu- blikacija lijenela koja uključuje menadžeresveskih brendova popu Nike IBM FedExMicrosof FC Barcelona čine karijeru mo-dernog gurua dodano impresivnom

IZAĆI IZ ZONE KOMFORAoja je osnovna poruka S obzirom na opusŠarminog rada eško je izdvojii jednu manrukoja može bacii senku na osale Ipak proble-me reba rešavai od uzroka Ono šo nas činilenjim da pokrenemo umrvljene umenikekoji se izležavaju u našem biću su naše navi-ke Moderni obrasci ponašanja koji u našusvakodnevicu unose inernos i manjak kon-cenracije Zvuči kao raza međuim sindromlepljivog kauča je više od oga ako bismoizrazili sopsvenu produkivnos i kreaivnos

moramo se lišii galame okruženja Hiljade jesinih koraka koji nas dele od osvarivanja na-ših poencijala Avaj oni koraci koje je najlak-še preduzei su upravo oni koje je najlakše ne

preduzei Zvuči zasrašujuće isključii eleonna jedan dan ili se vozii auobusom i za pro-menu opažai bez muzičke podloge Procesdigialne izolacije podrazumeva ignorisanjeporuka noifikacija elevizije i svih osalihdisrakora pažnje oliko god o delovalonezamislivo imaje na umu da realnos zvučisurovo samo u počeku Nasmejani obin Šar-ma bi ovaj proces čišćenja okarakerisao kao bdquoežak isprva zbrkan u sredini ali predivan nakrajurdquo azlog usajanja iz oelje našeg većpopularnog i popularizovanog mulimedijal-nog slepila je svaranje Zao ako se pomeri-mo iz bdquokućicerdquo presaćemo da se urkujemosa sopsvenim prsima po asauri ada ćenešo mnogo kreaivnije zauzei dobar deonašeg vremena Nešo šo je naš živo čekaogodinama

LIDER BEZ TITULEOd svih Šarminih ideja ova najskorije da-ira Nakon šo je objavio isoimenu knjigupropuovao je Evropu (a sigao da posei iBeograd) promovišući liderski način raz-mišljanja Ovaj moivacioni koncep je po-djednako univerzalan kao i prehodni ali je više primenljiv u našem okruženju U doba višegodišnje recesije i ekonomske nesabil-nosi izgovori za nepreduzimanje se mogu besplano i lako nabavii Sada je princip

bdquoPraii a ne vodiirdquo prisuan više negoikada Ipak svako od nas reba da iskorisišansu da pokrene sebe i druge ao šo samnaziv sugeriše bii lider ne podrazumevaiulu koja odzvanja ili službeni auomobilLideri su oni koji simulišu naše živoe biloda čise rooar nasmejani doeruju našerizure ili poziraju za korice besselera Na-žalos upoznai čoveka ispunjenog svojimzanimanjem danas je rekos Svačiji živo je ispunjen malim svakodnevnim pobeda-ma Sve zajedno one čine gomile poziivnih vibracija koje reba iskorisii Ako bismosvi radili svoj posao onako kako je Pikasoslikao ili Pavaroi pevao ne bismo morali da brinemo o kamenčićima na puuNe reba dodano isicai značaj Šarminih po-ruka pogoovo kada je u pianju sudenskiživo Mnogi se ek susreću sa pojmom orga-nizacije vremena a malo proesionalnih saveasvakome može bii od korisi ada smo nao-ružani elanom učenje je lakše nego ikada aobaveze ubrzo budu precrane sa spiska u na-šem rokovniku ili dnevniku akođe ispunjenienergijom oseićemo porebu da moivišemokolege i prijaelje da iskorise svoj poencijal jer lideri nisu oni koji apsoluisički vode Li-deri su oni koji svaraju nove bolje lidere

Marko STOJANOVIĆ

Šarm i šarma

šarm I lIderStVo - doBItNa komBINacIJa

32

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 33: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3344

33

U današnje vreme čestočujemo od mnogihnaših poznanika kako sudepresivni nezadovoljnianksiozni Mnogi se plašeda se suoče sa ovimproblemom koji možestvoriti velike problemekako u društvu tako i uporodici Ali u najvećojzabludi ste Vi sami

Umojoj okolini ne posoji osobakoja nije pomalo anksiozna Ner-

voza znojenje dlanova ubrzanolupanje srca i unurašnji nemir

prae akvo sanje Prvi pu sigurno sese susreli kada se usmeno odgovaralineki ispi ili na nekom javnom nasupuČeso se plašie da pomislie na sopsve-ni srah od neuspeha ili proso da nećesve ići svojim okom Mnogo pua jeo imalo uicaj okoline koja nije imalarazumevanja za akav poremećaj Pro-

blem posaje sve dublj i i dublji a nikonije spreman da se suoči sa svojim pro-

blemom i ne želi da poraži pomoć ilisave od sručnjaka Nije sramoa bii

bolesan a pogoovo imai neki psihičkiproblem

ŠTA JE ANKSIOZNOSTSvi ljudi su salno pod nekim srahomi panikom Mnogi se piaju gde je

bdquodozvoljenaldquo granica izmedju sraha i

anksioznosi Anksioznos je počeaksame depresije koju karakeriše osećajsalne srepnje i sraha da će se nešosrašno dogodii To je zapravo ljudskaemocija koja se javlja kao odbrambenimehanizam Ispočeka su akve osobeuvek u nekakvom bdquoiščekivanjuldquo da ćese nešo loše desii i kao da su salnona nekom oprezu Kasnije se o sve če-šće maniesuje a naši srahovi posaju veći Panični napadi posaju učesal iji Fizički se oni maniesuju kroz ubrzanrad srca znojenje promene boje gla-sa glavobolje kao i gušenja Posledicemogu bii pad konceracije loše spa- vanje česi osećaji depresije i panjepovlačenje iz drušvenog živoa Ovosu neki od simpoma anksioznosi koji vam mogu pomoći da prepoznae svojproblem

KADA SE ONA JAVLJASvaka osoba je individua za sebe i nikood nas ne može da predvidi kada će po-sai anksiozan Nekima se o javlja jošu ranijem deinjsvu kao pos raumenekog događaja koji smo dugo poiski-

vali Najčešće se javlja u najranijoj ado-lescenciji u periodu izmedju dvadesee iridesee godine Posoje različie eorijeo ome Frojd je smarao da su o nekipoisnui konliki u našoj podsvesi kojieže da se probiju u našu sves i kao reak -cija na o javlja se anksioznos koja pred-savlja vrsu odbrane Veoma je važnoda svako ko je anksiozan bude svesan

da je odredjenim načinom razmišljanja

svorio anksioznos kao i da je mogućesuprosavii se akvim mislima

SVE JE U GLAVIPre svega porebno je prvo da usanovi-e da se anksiozni Ako se svesni ovogproblema pola posla se rešili Moraepopričai sami sa sobom zbog čega vamse o dešava Ako se već dugo u omproblemu najbolje bi bilo da poraži-e sručnu pomoć Pre svega počniePOZITIVNO da razmišljae niša lošeosim panike ne može da vam se desiMnogi preporučuju neku izičku akiv-nos na primer jogu jer ćee na ovomkursu naučii kako pravilno da dišeešo će vam pomoći da se sami psihičkismirie Iso ako dobra je i mediacijaMenjaje svoj način živoa posveie se

više sebi i obavezama koje vas ispunja- vaju Budie produkivni i radie na sebii svom problemu Koein i nikoin su če-so loši saveznici kada se anksiozni Oniuglavnom izazivaju ubrzan rad srca pase mnogima preporučuje da bar dva saapre nekog nasupa ne konzumiraju proi-zvode koji imaju ovaj sadržaj Trudie seda vežbae vašu koncenraciju Jedan odnačina je da razgovarae sami sa sobomispred ogledala ili da zamislie sebe dase na om nasupu Ako imae problemsa usmenim ispiima pričaje sa proe-sorima ili budie akivni na časovima pačak i nešo pogrešno da kažee nemojese ome obazirai Morae sebi pronaći

bdquovenil ldquo koji bi vam pomogao da izbacie

svu negaivnu energiju iz sebe Nemojeimai predrasude prema erapiji Pora-žie pomoć od psihologa Izbegavajeerapije lekovima ali ako je o jedan odnačina da se lečie onda ih konzumiraj-e Zdrav san je iso ako važan i najboljisaveznik On je najčeće najveći problemi začenik mnogih psiholoških poreme-ćajaadie na sebi borie se sa svojim sra-hom Imaje na umu da je sve u glavi i damožee svoje srahove i probleme rešiiDovoljno je da prihvaie sebe akve ka-

kvi se azmišljaje o svom problemu ine plašie se da poražie pomoć lekara

Jelena M ALETIĆ

DRUŠVOAnksioznost kod mladih

SVe Je U glaVI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 34: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3444

34

drUštVo

Otputujmo 150 godinaunazad u vreme procvataBeograda Zavirimo uum Miše Andrejevića

jednog od našihnajvećih zadužbinara idobročinitelja

SAN O PRELEPOJ DEVICIMiris reke me je vodio kroz piome i ze-lene predele neaknue ljudskom rukomSpusih se na šljunkoviu obalu moćnogaDunava i ugledah usamljenu vrbu kako sesvojom krošnjom nadvija nad munom

vodom Sunce je ek počelo da izranjaa sa njim i glava iz namreškane vodenepovršine Na njoj je bio lovorov venac anjeno elo pokriveno ružičasom haljom

je govorilo o mladoj devojci koja me jeseno gledala lsquorsquoZnam ko si oholi kape-ane Okani se maerijalnih zala i ašineGordos neka se rasprši popu praha i nek

je vear odnese Došao je čas da svojojmajci Srbiji osaviš najlepši darrsquorsquoProbudih se i zapisah na hariji njene rečiOne će posai moji sapunici a a harijaplan mog zavešanja

KNEŽEVO PISMOOdlučio sam da sagradim svoj Dar na je-dinsvenom mesu Između Sambol-ka-pije (Narodni muzej) i urskog uvrđenjana Kalemegdanu Savamale i opuselih irošnih drvenih čarlja zaosavšine pro-eklih vojni Jezivog urskog groblja (Su-denski rg) i elegannih bogaaških kuća(Knez Mihailova) koje su se šepurile po-

pu dvorskih damaIz daleke Češke sam pozvao Jana Nevolupoznaog arhieku Pokazao mi je nacre

buduće zgrade Lea gospodnjeg 1857smo započeli izgradnju Prvo smo isušili

blanjavo zemljiše udarili emelje i po-čeli sa gradnjom Neimari iz svih krajevaSrbije su se sjaili u presonicu Zanalijeesari i saklari su se pridružili Trudiosam se da im nadnice budu odgovarajućei česo provodio vremena razgovarajućisa njima Ovo će bii doad neviđeni ar-hiekonski biser pomislio sam Spajanje

romanike i klasicizma će svorii savršenuharmonijuGodinu dana nakon počeka gradnjedošlo je do velikih poliičkih promena na

presolu serbskom To nije u većoj meriuicalo na moje poslovanje s obzirom dasam se rudio da sa svakom grupacijomosvarim dobre diplomaske odnose Pra-gmaičnos i nemešanje u poliiku su odu-

vek bili moj prisup To nisu bile jedine

promene Bio sam svedok velikih dešava-nja u presonici Gomila ljudi je pohrlilaiz svih krajeva Oomanske imperije i Au-srije u Beograd Orijenalni duh kasabe

je uzmicao pred naprekom Zapada Mi-narei džamija i urski opovi su zlokobnogledali na novoizgrađene kuće i konakedok su omeni kvarovi vodili biku sa kri-

vudavim prašnjavim i haoičnim ulicamaDorćola

Juro me je zaeklo na usponu ka mojoj budućoj zgradi ponosu grada Prođohpored Liceja Pomislih na gomilu nepi-smenih i neobrazovanih seljaka Srećomdobro sam udao svojih pe kćeri nadamse da će one slai svoje sinove na sudi-

je preko Save i Dunava Nove ideje i re-orme su zemlju vodile ka izlazu iz bedei nemašine Miris pogače iz pekare semešao sa smradom slivnika Na puu sre-oh činovnike i dućandžije Nikada olikoradnji nije niklo u oliko krakom vreme-nu Preduzenički duh se osećao svudaSigoh i do svog DaraSkele su i dalje bile u Pe nemirnih i uz-

burkanih godina je proeklo Gradnja se bližila kraju Bela asada je podsećala načisou device iz mog sna užičasa oknaprozora će bii odraz boje njene haljineNedosaje mi još veličansven krov kojiće popu krune predsavljai lovorov ve-nac simbol dosignuća moje pobede nadzaboravomGlas kurira me prenu iz razmišljanjarsquorsquoGospodine Anasasijevićursquorsquo reče rsquorsquohianpoziv od knjazarsquorsquo Bio se zadihao Kao da

je sve salo Pismo na kojem je bio grbObrenovića je bilo ispisano rukom ni-

kog drugog do knjaza Mihaila rsquorsquoČeka vasna reseišursquorsquo (Terazije)Sunčano nebo se nadvijalo nad močvar-nim lom Jao gusaka prolee iznad rske

Jedna pade pogođena mekom puškekoja je pripadala ndash Mihailu knjazu ser-

bskomrsquorsquoKapeane Mišorsquorsquo reče knjaz vedro rsquorsquokakonapredujee sa Vašom zgradomrsquorsquorsquorsquoMoj knjaže ona pripada narodu a nesamo menirsquorsquorsquorsquoKapeane zadužili se nas za vjeki vje-kov Odakle sad orsquorsquo

rsquorsquoVeliki knjaže osaviću je oečesvusvom A nagrada za o je Večnosrsquorsquo

Igor IVAŠKOVIĆ

Zadužbine Beogradandash Kapetan Mišino zdanje

od Blata do zgrade Na trI SPrata

3434

Kapetan MišaAnastasijević (1803-1885)

rođen u Poreču bio je jedan od najznamenitijih

ljudi svog doba Sa11 je postao učitelj useoskoj školi i ranopokazao smisao zatrgovinu Baveći se

raznim poslovima odcarinika do tegljača

brodova u Đerdapupokazao je neverovatnu

marljivost sposobnosti inicijativu Sa nepunih

20 godina je stekao tadazapanjujuće bogatstvood 6000 groša baveći

se trgovinom svinjamai solju sa A ustrijancima

Titulu kapetana je stekaona osnovu hatišerifa iz1833 kada mu je knez

Miloš dao značajneprerogative moći

monopol nad trgovinomna Dunavu Osnovao jeprvu m ultinacionalku

na ovim prostorimaIzuzetno svestran i

talentovan čovek nikadase nije razmetao svojim

bogatstvom što je do kaznjegove mudrosti

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 35: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3544

35

mozaIk

ZAŠTO SU PORTRETI NAKOVANICAMA RAĐENI IZ PROFILAA NA PAPIRNIM NOVČANICAMAUVEK ANFAS

A ko obraie pažnju- likovi na svimkovanicama su prikazani iz profiladok su na papirnim novčanicamaurađeni anas Manje- više u svim

zemljama je ako Zbog čega posoji akvarazlika

k raak odgovor bi glasio da je iakoumenici uglavnom daju prednosanas porreima eže napravi-i prepoznaljiv anas porre na

kovanicama zbog ehničkih eškoća gra- viranja na mealu elje raspoloživ zaporree na kovanicama uglavnom iznosisamo delić cenimera zbog čega je eš-ko ugravirai pojedinosi neophodne zalako prepoznaljiv anas porre Osimog roškovi bi bili veliki a kovanice bi se

brzo izlizale od velike uporebe Nasupro

ome lice iz profila se uglavnom lako pre-poznaje samo po siluei

zašo se profil ne savlja i na papirnaenovčanice ako ga je lakše napravii iprepoznai Zao šo je anas na pa-pirnom novcu zbog veće složenosi

eži za alsifikovanje

ZAŠTO SE NOVI LUKSUZNIAUTOMOBILI PRODAJU U VEĆEMPROCENTU U SINGAPURU NEGO USAD

Prosečna plaa u Singapuru je za oko

rećinu manja nego u SAD a raspo-dela dohoka je iznenađujuće sličnau obe zemlje Međuim proizvođa-

či BMV-a Mercedesa i drugih luksuznih

auomobila mnogo su prisuniji na ržišuSingapura Zašo sanovnici Singapura če-šće kupuju luksuzne auomobile

Sobzirom na veliku gusinu nase-ljenosi u Singapuru vlada je pre-duzela agresivne mere da suzbijezagađenje i zakrčenos ecimo

svorila je efikasan sisem javnog saobra-ćaja i namenula visoke poreze vozačimaauomobila Za ovu svrhu su značajne rikarakerisike poreza na auomobile uSingapuru Prva je da su izuzeno visokiZaim porez je isi npr za BMV i Honduiako je BMV pe pua skuplji I konačnoporezi su mnogo veći za sara nego za nova

vozila zao šo se ehnologija konrole za-gađenja od auomobila salno usavršavaime šo određuje veće poreze za sari-

ja bdquoprljavijaldquo vozila vlada daje vozačimapodsicaj da kupuju nove auomobile

P

osedovanje auomobila je olikoskupo zbog ih poreza da daleko

manji broj ljudi poseduje vozila uSingapuru nego u SAD SanovniciSingapura sa niskim i srednjim primanji-ma se uglavnom oslanjaju isključivo na

javni prevoz dok je posedovanje auomo- bila ograničeno samo na relaivno bogaeOd značaja je i šo kupci u Americi česoplaćaju pe pua više za luksuzni nego zaekonomski auomobil a u Singapuru je arazlika manja od ri pua

ZAŠTO OSTAVLJAMO NAPOJNICESAMO ZA ODREĐENE USLUGE

k ada neko izađe na večeru uobičaje-no je da konobaru koji je pružio do-

bru uslugu osavi napojnicu opri-like dese ili više odso od ukupnog

računa Ali pružaoci mnogih drugih uslugane očekuju napojnicu A u određenim slu-čajevima je čak proivzakonio dai napoj-nicu pružaocu usluge Okud akva podela

Smara se da su napojnice u reso-ranima uvedene kako bi se osobljepodsaklo da usluge budu još bolje

Vlasnici resorana su spremni dadaju veće plae uslužnom predusrelji-

vom i ljubaznom osoblju zao šo će gosikoji su oišli zadovoljni verovano doćiope A uslužno osoblje je sa svoje sra-ne spremno da se više porudi kako bidobilo veće plae Nevolja je u ome šo je

vlasnicima resorana eško da neposrednonadgledaju kvalie usluge Ipak su gosi ikoji su u savršenom položaju da nadgleda-

ju kvalie usluge A budući da većina ljudičeso posećuje ise resorane konobar kojidobije velikodušnu napojnicu zbog dobreusluge porudiće se da bude još uslužnijiprilikom sledeće posee ih gosiju Prii-

sak konkurencije u ugosieljsvu dovodido og da nezadovoljne mušerije jedno-savno odlaze u drugi resoran

A li u drugim slučajevima mušeri-

je ne uživaju sl ična prava ecimonezadovoljni vozači ne mogu neg-de drugo da završe posao ako ne

dobiju zadovoljavajuću uslugu od službe-nika u odeljenju za izdavanje vozačkih do-zvola Ljudi uglavnom ne odlaze u odelje-nje za izdavanje vozačkih dozvola ukolikone moraju I iako bi bilo lepo da su amoprijaniji razumljivo je šo ne bismo baš

voleli da službenici raže napojnice kaopreduslov da nas uslužeTamara BEOČANIN

Mira OBRENIĆ

Urednička strana

zaNImlJIVI mozaIk

Tamara BEOČANIN Mira OBRENIĆ

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 36: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3644

mozaIk

Habzburško carsvo ndash Ausrija do1867 godine a nakon oga Au-srougarska ndash je od 16 do 20 veka

jedna od najmoćnijih država sveaPored ausrijskih poseda Habzburzi suposedovali i Španiju Holandiju i Belgijudeo Ialije kao i ogromno kolonijalno car-svo u Južnoj Srednjoj i Severnoj AmericiHabsburška monarhija je započela svo-

je uspehe iz okoline dvorca Habsburgu današnjoj Švajcarskoj koji se nazivao

bdquoSokolov dvoracldquo asnije su se proširilina eriorije današnje Ausrije i Slovenijekoje su Habzburzi sekli 1278g Monar-

hija je narasla uz pomoć ženidbi i raovaa najviše se razvijala nakon MaksimilijanaI arla V i Ferdinanda I koji je izabran ikraljem Češke i Hrvasko-Ugarskog kra-

ljevsva Od og renuka vladari Habz- burške monarhije ponekad su vladali ipolovinom Evrope Posojale su dve gra-ne Habzburga španski Habzburzi koji

vladaju Španijom Holandijom delovimaLainske Amerike i Ialije i ausrijski kojisu vladali Ausrijom i Sveim rimskim car-svom Nakon urske opsade Beča 1529gkojoj je odoleo car Ferdinand I uz pomoćnemačkih kneževa glavni spoljnopoliič-ki cilj posaje širenje ka isoku Međuimizbijanje rideseogodišnjeg raa (1618 -1648) u proesanskoj Češkoj omelo ih

je na krako u osvarenju svojih ciljevaNa srani proesanaa bile su Danska iŠvedska a kasnije im se pridružila i Fran-cuska Habzburški vladar je bio primoran

da zaraži mir koji je kasnije popisan u Vesalu Nakon 1711g uspevaju da veli-ke eriorije povežu u jednu pod nazivom- Ausrijska monarhija ada su osnova-ne insiucije popu Državne kancelarijeza inosrane poslove Državnog saveaDvorskog ranog savea ajnog saveaid Posle preuzimanja Galicije i Bukovi-ne (1774) Habzburška monarhija do-siže najveći eriorijalni uspeh Velikoj imoćnoj državi je bio poreban bezbedo-nosni ši od suparničkog Oomanskogcarsva ako je nasala ideja o Vojnojkrajini graničnom području Habzburške

monarhije čija je unkcija bi la odbrana odOomanskog carsva Za razliku od njihurci su imali neuređenu i privremenu

vojnu usanovu Na erioriji Ugarske Hr-

vaske i Slavonije naseljavani su Srbi kojisu bežali od uraka i ako ormirali od- brambeni prosor u graničnom pojasu Udokumenu Srpski saui koji je 1630gdoneo Ferdinand II propisane su privile-gije koje su uživali Srbi u Vojnoj krajini alii obaveze koje su ispunjavali

mij tij (1740-1780)arlo VI je 1713g izdao Pragmaičkusankciju kojom je nasleđivanje presola biloomogućeno i ženskoj deci šo je u svari

bilo pokriće da posle očeve smri koji nije

imao muške dece vlas preuzme Marija e-rezija Marija je podsicala razvoj manuak-ure uvela opšu školsku obavezu državupodelila na okruge i reormisala vojsku Ba-

vila se humaniarnim radom i gradila mno-ga porodiliša kao i svoje lično u perioduod 20 do 39g živoa rodila je šesnaeso-ro dece Njena ćerka Marija Anoanea jeodvedena na giljoinu kao žena rancuskogkralja Luja XVI a sin Joze II je nasledio Ma-riju ereziju

Psvni psui J IINakon burnih perioda raovanja osvajanjai primir ja na poliičku scenu Habzburgova-ca je supila apsoluisička monarhija u ko-

joj su vladari bili pod uicajem prosveie-lja Vladari prihvaaju ideje prosveieljsvaprimenjuju ih u svojim idejama ali ne na-pušaju racionalnos nasoje da obezbede

verske slobode slobodu govora i šampeprivanu svojinu i pažnju posvećuju ume-nosi nauci obrazovanju U duhu pro-svećenog apsoluizma car Joze II je rekaočuvenu izreku čija se iskrenos u današnjicidovodi u pianje ali i navodi u ironičnomkoneksu bdquoSve za narod niša od narodaldquo

Joze II je sproveo brojne reorme u monar-hiji cenralizaciju zemlje položaj običnog

seljaka u drušvu kao i omogućavanje slo- bode veroispovesi u carsvu eorme nisuodgovarale plemsvu pa je nadimak bdquocardobrih nameraldquo zamenjen epieima koji se

pripisuju najomraženijim vladarima Umro je neshvaćen i razočaran a kako nije imaodece nasledio ga je bra Leopold IIGladni dominacijeHabzburška monarhija dugo je radila nasvaranju kolonijalnog carsva Zarobljenau srednjovekovnom nasleđu ona je okomčiavih vekova pokušavala da održi prevlasu najvećoj evropskoj državi Sveom rim-skom nemačkom carsvu Zamisao o pode-li Balkana između usije i Ausrije rodilase još krajem 18 veka u vreme kad su dvecarevine delile Poljsku a kulminirala kra-

hom okom Prvog sveskog raa Ishod raai salna unurašnja slabos Ausrougarskesprečili su ovakav razvoj događaja

Ana PEŠIĆ

Više od 600 godina dominacijeevropskom politikom

HaBzBUrška moNarHIJa

bdquoDok drugi rat ratuju tise sretna Austrijo ženirdquo ndash

Marija Terezija

36

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 37: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3744

mozaIk

U školi nas uče da čitamopišemo sabiramo stičemoznanja i veštine ali uprkostome veliki broj čak inajboljih đaka kroz životputuju kao emocionalnonepismeni ljudi

Israživanja pokazuju da se 80 uspehau proesionalnom i privanom živo-u duguje emocionalnoj ineligencijia samo 20 racionalnoj Nekada se

smaralo da je bdquopameanrdquo onaj čovekkoji ima visok koeficijen racionalne ine-ligencije međuim savremena israživa-nja kažu da pored IQ drušveno uspešniproesionalno i lično osvareni ljudi pose-duju i emocionalne vešine kao šo su sve-sno razumevanje sopsvenih i uđih oseća-nja vešine upravljanja svojim emocijamai svaranje dobrih međuljudskih odnosa

oSoBINe koJe kraSe emocIoNalNo PISmeNU oSoBUhellip

Danas se uspešnim ljudima smaraju onipojedinci koji su pored svoje racionalne in-eligencije spremni da razviju i emocional-nu koriseći ogromne poencijale smeše-ne u desnoj hemiseri mozga Emocionalnaineligencija je skladno unkcionisanje ra-zuma i osećanja sa ciljem da se živo živi nanajbolji mogući način Ona obuhvaa višesposobnosi kao šo su samorazumevanjesamokonrola samouverenos sposob-

nos empaije i nije suprona već komple-menarna vešina u odnosu na racionalnuineligenciju Ne reba izvesi zaključak dasu emocionalno pismeni ljudi uvek srećni

zadovoljni i nasmejani već da su svesni dasve emocije i prijane i neprijane imajusvoju unkciju i da su nam neophodne da

bismo živeli jedan popun i svaran živo

Oni se ponašaju samoodgovorno znaju da je moguće u svakoj siuaciji svesno biraisvoju reakciju imaju poziivnu sliku o sebii drugima znaju da upue i prime kompli-men na adekvaan način i rade na sebi ucilju povećanja subjekivnog blagosanjaEmocionalno pismena osoba ne odlazi u

budućnos i ne zaključuje o namerama dru-gih dok ih ne proveri

lJUtNJa ne mržNJa Nažalos israživanja pokazuju da se našanacija po pianju emocionalne svesnosine nalazi na zavidnom nivou Najčešćiproblem sa kojim se susrećemo je da se nepravi razlika između ljunje i mržnje odno-sno osećanje ljunje se česo izražava kaomržnja ako da lju čovek ne odvaja pro-

blem od osobe i komunikacija nema za ciljpromenu ponašanja drugog već omalova-žavanje i diskrediaciju kroz najgore vidoveeikeiranja Emocionalne greške pravimokada smo ljui pa popuno obezvredimodrugu osobu iako je volimo akođe kadaosećamo krivicu skloni smo da okrivlju-

jemo drugoga za ono šo je naša greškaproganjamo parnera zbog ljubomore paga oeramo od sebe iako smo želeli da osa-ne uz nas ada smo zaljubljeni sve druge

bine svari u živou za nas izgube vrednosa osoba u koju smo zaljubljeni precenimou svim aspekima Emocionalno nepisme-na osoba ne komunicira direkno nego naosnovu svoje neproverene inuicije svarazaključke koji joj odgovaraju

kako UNaPredItISVoJe emocIoNalNe VeštINe

Emocionalna ineligencija kao i svakadruga vešina se može uz manje ili većenapore i uz pomoć sručnjaka ili lieraureda nauči i uvežba Ona nije sanje i nije oso-

bina koju imae ili nemae već proces kojizaheva posvećenos hrabros israjnosU procesu emocionalnog opismenjavanjamožemo sagledai koje emocionalne greš-ke pravimo i u kojim siuacijama ako naprimer emocionalno nepismena reakci-

ja na zavis bi bila napad i neprijaeljsvo

kroz ogovaranje splekarenje umanjivanjeznačaja uđeg uspeha Sa druge srane čo- vek koji je naučio da emocije rade za nje-ga zavis će proumačii kao signal koji ga

upućuje na o da uloži više ruda i rada kako bi došao do og dobra koje poseduje nekodrugi Ovaj proces opismenjavanja obu-hvaa učenje vešina koje mogu značajnopovećai kvalie živoa kao šo su razume-

vanja ša i zašo osećamo razumevanje ose-ćanja drugih ljudi u raznim

siuacijama preuzimanje odgovornosi zasvoje posupke upravljanje konflikimasvesno očuvanje pribranosi u svim siua-cijama i okolnosima okusiranje na dobrou sebi i drugim ljudima lako prilagođava-nje promenama Emocionalne vešine semogu razvijai u svim segmenima bez ob-zira na živonu dob ukoliko se ome posve-i određena pažnja i napor Da bi se razvilena pravi način porebno je usvojene veši-ne i znanja salno prakikovai dok ne pre-đu u naviku jer ono šo najviše vežbae o i

posajee Ako vežbae akivno zauzimanjeza sebe uspećee da zadovoljie veliku veći-nu svojih poreba

Marija PANTOVIĆ

Osnovi emocionalne pismenosti

37

Vaš IQ VS eQ

Više na ovu temu možetečitati u knjizi Kloda

Štajnera Školovanje srca

Razvojem konceptaemocionalne

inteligencije razbijeni sustereotipi o emocijama

kao ometajućimtvorevinama koje stoje

na putu razumnom iracionalnom odlučivanju

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 38: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3844

38

MOZAIK Međunarodni volonterskikamp bdquoSunflowerrdquo

Privet Gia Hola Ahoj An-nong Ciao Bonjour HelloNi-hau ĆaoDobrodošli u naš kampPozdravljaju vas vašimeđunarodni prijatelji

kNock kNockOvorili smo vraa a pred njima mladi i na-smejani kamperi puni energije spremni dapromene sve Škoska Vels Španija Iali-

ja Francuska usija Češka Grčka orejai ajvan sajali su na našem pragu rinaesmeđunarodnih kao i lokalni voloneri za-

jedno su živeli i družili se penaes nezabo-ravnih dana Poziivna energija i imski duhuvek su vladali u našem domuCilj ovog kampa je promocija i bogaćenjekulurnog programa međunarodnog esi-

vala oografije i filma bdquoŽiselldquo koji se većoko 40 godina održava u selu Omoljicipokraj Pančeva ako mladi ako i isku-sniji umenici imali su priliku da kroz svojeradove prikažu lepou sela i živo njegovihmešana

žIVot U kamPUPrvi dan Svi su pomalo zbunjeni i uzbu-đeni ako se sporazumei renuli smonesigurno plašeći se da ne pogrešimo ali

vremenom srah je prevaziđen i o nam jeposao najmanji problem Polako smo po-čeli da se upoznajemo i već ada se moglonasluii da će se između nas javii divnaprijaeljsva koja ćemo godinama negovai

Veoma je lep osećaj kada znae da na dru-

gom kraju svea posoji osoba koja u ne-kom renuku misli na vas Već izjura kampom su odjekivali iriannizvuci brojnih alarma Ma koliko glasni bilinisu nas sprečavali da još malo odremamoČeka nas naporan dan Ali pre svega ukusandoručak za koji je svaki dan bio zadužen nekidrugi sjajni kichen eam Mada ponekad inije bio oliko sjajan dešavalo se da nešokrene po zlu zagušljivi oblaci dima odjecilomljave posuđa i gorak ukus zagorele veče-re Ipak nije bilo izbora Sve e nezgode i malaprosorija kuhinje su nas još više zbližili

Svakog dana održavale su se razne radioni-ce Igrice za upoznavanje i zbližavanje kaoi za građenje imskog duha svakako su bile

veoma zanimlijvo iskusvo u kampu

Varogasni dom u Omoljici posao je našadruga kuća U našem dvorišu je bio po-savljen šaor u kome smo i pored mravai osalih insekaa voleli da prespavamo Udobrom drušvu niša ne smea

Program kamPa Pre esivala bdquoŽiselldquo mešani su imali prili-ku da uživaju u programu koji su im spre-mili voloneri Svako veče ovih deseakdana bilo je emasko Prvi dan kampa3107 ovorile su muzičke grupe iz Pan-čeva Omoljice i okoline Organizovano jei posebno iznenađenje u vidu varomeakako bi se međunarodni voloneri dočekalina šo lepši način Igra je bila zašini znakkampa Plesalo se svako veče Omoljicu suposećivale brojne plesne grupe iz Pančevakao i kulurno umenička drušva Selo jecvealo svi su bili puni poziivne energije a

osmesi i radoznalos su krasili lica mešanaako bi se upoznali sa našom kuluromobičajima i jezikom lokalni voloneri suosmislili predsavu na emu srpske slaveGlavni akeri ove urnebesne komedije bilisu naši međunarodni drugari Izvesi ovajkomad na srpskom jeziku za njih je pred-savljao pravi izazov a imali su i priliku daigraju užičko kolo U počeku je sve delo-

valo neizvodljivo međuim vežbom uspelisu uz našu pomoć da savladaju svoje uloge

Jedno od programskih večeri bilo je i iner-nacionalno veče Svaka od zemalja imala

je priliku da predsavi svoju kuluru rozineresanne videe i ukusnu radicionalnuhranu imali smo šansu da zavirimo u nekudrugu zemlju

ri dana Žisela imali smo priliku da uživa-mo u izložbama oografija kao i u projekci-

jama krakomeražnih filmova

UtIScIZa neke od međunarodnih volonera ovo je

bio prvi pu da posee Evropu i našu zemljuS druge srane ima i onih iskusnih koji izasebe imaju već mnogo kampova Verovali iline naš najsariji član oni iz Škoske iakoima 67 godina uvek je bio pun energije ispreman za zabavu Veoma nam je dragošo su uisci naših gosiju poziivni imali susamo reči hvale za ljude hranu i našu zemljuEvo ša neki od njih kažu bdquoOvo je bila jedin-svena prilika da bliže supimo u konak saljudima iz Srbije i spoznamo koliko su dru-željubivi i gosoprimljivildquo ndash Luka iz Ialije

bdquoOduševljen sam pljeskavicama pivom šlji- vovicom i lepim srpskim devojkamaldquo ndash kaže

naš drug Jirka iz Češke Neki od njih su imalipriliku da po prvi pu iskuse izlazak u klub vožnju čamcem ili u rakorskoj prikolici daslobodno igraju na sred rga Pored prijaelj-sva u kampu su se rodile i simpaije

HVala Mladim Israživačima Srbije koji se baveorganizovanjem kampova kako na lokal-nom ako i na međunarodnom nivouZahvaljujemo Mesnoj zajednici Omoljicekao i osalim nevladinim organizacijamakoje su pomogle pri realizaciji kampa Naj-

veće hvala našim sjajnim kamp liderkamaSanji i Naaliji koje su sve ovo omogućileSanja VUKMIROVIĆ

Iva TOJČIĆ

ceo SVet U omolJIcI

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 39: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 3944

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 40: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4044

40

MOZAIK

Preokupirаni svаkodnevnim problemimа eškom eko-nomskom siuаcijom аli i ličnim problemimа kаrаkeri-sičnim zа sudenski živo ne sižemo dа sаnemo predogledаlo dobro se pogledаmo i аdа primeimo svoje

mаne i svoju rаvnodušnos Ne prođe dаn а dа se ne žаlimo nаškolske siseme sаnje u zemlji i dа ne proklinjemo poliičku

bdquoeliuldquo kojа je nepismenа i ne rаdi u nаšu koris Međuim po-soji i drugа srаnа medаlje а o je nedosааk sаmokriičnosii shvааnjа dа u nаmа moždа ne leži spаs Posаvljа se piаnjedа li gore pomenuа nepismenа bdquoeliаldquo imа nekаkvа ogrаniče-njа ili je pod nekom vrsom priiskа pri sprovođenju svojihpljаškаških poduhvаа Uz nаs ovаko melаnholične odgovor

je jаsаn bdquoNemаldquo Pošo ovаj eks nije prokаn bilo kаkvimpoliičkim uicаjem ili populizmom jаsno ću sаvii do znаnjаdа kаdа kаžem mildquo mislim nа obrаzovаni deo mlаdih ljudiu Srbiji koji je u mаnjini а ne nа osааk srpske mlаdeži kojаplivа u mrvom moru i svojim nerаdom ne zаvređuje pаžnjuDа li se se zаpiаli zаšo posle dvehiljаdiih nije bilo ozbiljnihsudenskih proesа Dа li smаrаe dа jedini vid nаšeg bunаrebа dа predsаvljаju proesi izаzvаni ukidаnjem nekog od is-pinih rokovа Jedini rаzlog nаših okupljаnjа može bii o dаse neki problem iče nаs lično i dа remei nаše sebične ine-rese Zаpiаjmo se zаšo mi nemаmo šezdeseosmu а аdаšnjimlаdi inelekuаlci su usаli proiv režimа iаko su živeli podsаlnom represijom Želeo bih dа koriseći se ekonomskim

rečnikom pređem sа mаkro nivoа nа mikro nivo i upuim pаrreči kolegаmа koje nemo posmаrаju blаćenje nаše proesijeKаrаkerisičаn primer zа nаšu аnemičnos jese lаžnа depаr-izаcijа jаvnih preduzećа Većinа nаs i ne znа kаdа nа direk-orsko meso jednog držаvnog preduzećа dođe čovek kojikаo svoju glаvnu kvаlifikаciju isiče vođenje pečenjаre i diplo-mu ekonomise koju je sekаo nа nekom kvаzi аkuleu а аisа većinа u renuku kаdа sаznа u inormаciju odreаgovаćesаmo verbаlno ne shvааjući dа je o meso njihovo i dа im

je im poezom bаčenа rukаvicа u lice Ne shvааmo jer smoi sаmi ogrezli u čаmoinju i plinu šo se mаniesuje ime dаčаk i аkulee i smerove birаmo nа osnovu ogа u kojoj brаn-ši imаmo rođаke i prijаelje u nаdi dа će nаs neko bdquoprogurаildquonа određene pozicije i dа ćemo imаi mаerijаlno obezbeđenživo Podrаzumevа se bez ideаlа Jedino šo nаm preosаje je-se dа posаvimo veliki znаk piаnjа nаd nаšim ponаšаnjem iposlušаmo sаvee prijаeljа koji nаm govore dа budemo boljiljudi Jedаn od аkvih iskrenih prijаeljа je bio i osаo Arčibаldаjs Pre so godinа nаm je poručio dа je nаšа omlаdinа kre-nulа u lošem smeru i dа se nа koži e omlаdine pojаvilа opаkа

boles kojа je nаgr izа U celom ovom meežu jedini prаvi poez je dа se i skreno zаpiаmo koliko je а boles zаprаvo nаpredo- vаlа i dа li je u nаmа osаlo iole zdrаvog kivа

Nenad JEV TOVIĆ

da lI U Nama ležI SPaS

DA LI STE ZNALI DA ne možee da napišee broj 6 i da isovremeno nogompravie krugove u smeru kazaljke na sau lavovi dnevno spavaju i do 20 sai je prva zemlja koja je uvela opši porez na dohodak bila

Velika Brianija To je urađeno 1799godine kako bi seplaio ra proiv Napoleona je uanda jedina zemlja u sveu u kojoj žene čine

većinu u parlamenu veliku peorku saari urizma čine nosorog slon

baalo leopard i lav prva čeiri poeza u šahu mogu da se odigraju na318979564000 načina je konhiolog naučnik koji proučava mekušce i školjke džudo na japanskom jeziku označava ndash nežan način ne posoji plava hrana čak je i plavi palidžan ljubičas i kineski juan i japanski jen u bukvalnom prevodu znače

bdquookrugli predmeldquo

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 41: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4144

41

MOZAIK

1 FJODOVI SUa lednički zalivi b rečni brzacic vulkanid gejziri

2 JEDINI LETEćI SISA JEa poljski miš b galebc slepi mišd lasa

3 MAGELANOV MOEUZ SE NALAZI IZMEđUa Arike i Madagaskara b Španije i unisac Engleske i Francusked Južne Amerike i Ognjene zemlje

4 EDGA DEGA PIPADA PRVCUa kubizmu b renesansic ekspresionizmud impresionizmu

5 DOMEN JEa područje definicije b glavni grad Alžirac rok grupad nevladina organizacija

6 KO SE ZVAO POET OME JE PIPADAOGAVILO PINCIP

a Opor b Mlada Bosnac Mlada Hrvaskad UDBA

7 MAZUK JEa poljska narodna igra b slovačka narodna nošnjac jezero u Ukrajnid vrsa češkog nacionalnog jela

8 OJE GODINE JE OSNOVANA NAODNA BAN-K SBIJE

a 1910 b 1961c 1884d 1893

9 IMSI FILOZOF SENEK BIO JE UčITELJa Cezaru b aligulic Marku Anonijud Neronu

10 GDE SE NALAZI GLAVNA FABIK FIOMAa u Novom Sadu b u Beograduc u Vršcud u Nišu

11 ŠA JE O IMA 6 NOGU DVE GLAVE I DVE UKEa Čudoviše iz Loh Nesa b Aždaja iz bajke o Biberčeuc Negaivac iz čuvenog filmad Jahač na konju

12 RJSKI V GDE SU ŽIVELI ADAM I EVA ZOVE SEa Gomora b Edenc Vilajemd Bedem

13 DOVŠITE MISAO IVE ANDIćA bdquoŠTO NEBOLI TO NIJE ŽIVOT ŠTO NE POLAZIldquo

a o nije bogasvo b o nije ugac o nije srećad o nije ljubav

14 bdquoSWEET CHILD IN TIMEldquo JE HIT GUPEa Guns ldquonldquo oses b Led Zeppelinc Nirvanad Deep Purple

15 KO SE ZOVE CNI ONJa vranac b čilašc đogad kulaš

16 DRMU bdquoBUE BAUTAldquo NAPISAO JEa Sveislav Basara b Darko Dukovskic Milomir Marićd Branko Ćopić

Mira OBRENIĆTamara BEOČANIN

T a č n i o d g o v o r i 1 a ) 2 c ) 3 d ) 4 d ) 5 a ) 6 b ) 7 a ) 8 c ) 9 d ) 1 0 b ) 1 1 d ) 1 2 b ) 1 3 c ) 1 4 d ) 1 5 a ) 1 6 b )

KVIZ ZNANJA

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 42: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4244

42

MOZAIK

Posle letnje pauze vrata

biletarnice pozorišta suotvorena za vas Uz kuponkoji je na poslednjoj stranimožete pogledati bilo kojupredstavu iz repertoaraAteljea 212 po ceni nižoj za20 do 50 Isti važi samo za

jednu kartu i samo za jednupredstavu

k ad isplanirae da odgledae pred-savu odnesie kupon u bilearni-cu Aeljea 212 i dobićee karu ponižoj ceni upon važi samo za jed-

nu karu i samo za jednu predsavu u-pon možee iskorisii za predsave koje ćese izvodii okom celog sepembra i oko-

bra meseca eperoar za predsojeći peri-od kao i za osale događaje koje priređuje

beogradsko pozoriše Aelje 212 možeesaznai na wwwaelje212rs 324-73-42aelje212bileaelje212rs ili u Sve-ogorskoj 21

Predstavljamo vam predstavuEVIZO eč je o Gogoljevoj komediji bdquoevizorrdquo urežiji Ive Milošević koja priča o srahu ko-

rumpirane vlasi u jednomgradu od dolaska revizora

Junake predsave umači eki-pa glumaca ansambla Aeljea212 Gordan ičić NebojšaIlić Branimir Brsina Gori-ca Popović Feđa SojanovićMilan ndash Caci MihailovićBranka Šelić Ivan Jevović idrugi Drušvena komedijau pe činova bavi se carskomusijom iz prve polovine 19

vekaIva Milošević je izjavilaldquoGogolj se u bdquoevizorurdquo sa

velikom ošrinom obračunava sa onimakoji drže vlas i koji od nje profiirajuGovorio je o košmarnoj svarnosi svogdoba prikazujući je kao sveopše orgi-

janje pokvarenluka podlosi bes-idnosi i primiivizma kojeomogućava bdquobrasvordquo nes-posobnih neodgovornihi nekompeennih ljudina rukovodećim mes-ima a koji su u svojojužasavajućoj prosečnosi

veoma agresivni pohlepnii ambiciozni Međuim

bdquoevizorrdquo nije kriika samočinovničkog sloja o je za-

pianos nad dimenzijamarasula i nakaznosi koja izog rasula proizlazi Mislimda je analogija sa našomsvarnošću više negoočiglednardquo akođe je isaklada ldquoPisac ovog dela se baviismevanjem drušvenogsanja i ljudske naravi o jesaludira na lep živo priušenod mia i novca zarađenogod sinih ucena i uslugaPrikazao je državni aparau kojem se sve emelji namiu i korupciji Nijedan

lik u komadu nije radom i pameću sekaodrušvenu moć i ugled ali polronsvoonih koji su mu podređeni i maerijalne

beneficije koje uživa zahvaljujući svojojpoziciji omogućavaju mu da sebe

vidi u lepšem svelurdquo Preuzeo sa sajawwwaelje212rs

Iskorisie priliku i pogle-daje neku od zanimljivih

i poznaih predsava okojima se priča Uživaje u

ulogama profesionalnih asovai mladih nada glumačke scene

Aeljea 212 Vidimo se )

VELIKA SCENA

1909 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2009 u 20h EGZIBICIONISTAndash OJTraven

2109 u 20h PUNI KAMENJA ndash MDžons

2309 u 20h BITEF

2409 u 20h R EVIZOR ndash NVGogolj

2709 u 20h TRST ndash MRadović

2809 u 20h ZORAN ĐINĐIĆ ndash autorskiprojekat OFrljića - BITEF

2909 u 20h TRST ndash MRadović

SCENA PETAR KRALJ

1909 u 20h POMORANDŽINA KORA ndash

MPelević

2009 u 20h POMORANDŽINA KORA ndashMPelević

2609 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2709 u 20h POSETILAC ndashEEŠmit

2909 u 20h ČEKAONICAndash BLiješevićBDimitrijević

3009 u 20h TERAPIJA ndash JCvetanović

MonopolList i Atelje 212

doBrodošlI U PozorIšte a212

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 43: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4344

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444

Page 44: Oktobar 2013. broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

8142019 Oktobar 2013 broj 87 Univerzitetski casopis MONOPOLLIST Ekonomski fakultet

httpslidepdfcomreaderfulloktobar-2013-broj-87-univerzitetski-casopis-monopollist-ekonomski-fakultet 4444