SAYOV ZAKON je zakon po kojem je prekomjerna proizvodnja po svojoj prirodi nemoguca.Sve sto se proizvede, moze se I prodati samo treba stimulisati proizvodnju.”Ponuda kreira potraznju”.

MONETARIZAM podrazumjeva da je ponuda novca kljucna determinanta u kratkorocnim kretanjima nominalnog drustvenog bruto proizvoda I dugorocnim kretanjima cijena.

ZAMKA LIKVIDNOSTI znaci da u kriznim situacijama raste sklonost drzanju gotovine, smanjuje se traznja,dolazi do pobuda koje poticu zelju za likvidnoscu: pobuda za tekucim poslovanjem,pobuda opreza I spekulacijska pobuda.

KONKURENTNOST je njena sposobnost da najracionalnije zaposli resurse u skladu sa medjunarodnom specijalizacijom I trgovinom, tako da vodi do rasta realnog dohotka I zivotnog standarda.

(uži) DEVIZNI BILANS je bilans koji registruje transakcije samo u obimu efektivnih plaćanja.(Širi) DEVIZNI BILANS je bilans koji registruje sve transakcije bez obzira na moment efektivnih placanja.

DEVIZNI KURS je cijena domace valute izrazena u stranoj valuti.

PROHIBITIVNA KVOTA(CARINA) je onaj nivo carina(kvota) koji je dovoljno visok da ukloni medjunarodnu trgovinu.PLATNI BILANS je račun koji pokazuje sve transakcije jedne zemlje sa inostranstvomTRGOVINSKI BILANS je dio platnog bilansa koji biljezi samo tokove robe.

AUTONOMNA TRANSAKCIJA PLATNOG BILANSA odvija se bez obzira na stanje u platnom bilansu I vrsi se radi normalnog odvijanja vanjske trgovine.KOMPENZATORNA TRANSAKCIJA PLATNOG BILANSA je transakcija koja se vrši radi uspostave ravnoteze platnog bilansa

MARGINALNA EFIKASNOST KAPITALA PREMA KEJNSU(MEK) je diskontna stopa koja izjednačava sadašnju vrijednost budućih prihoda projekta sa troškovima projektaMEK > od kamatne stope = investicije postoje. MEK= kamatna stopa = investicije prestaju.

KVOTA je ogranicenje kolicine uvoza.

DEPRECIJACIJA je smanjenje cijene domaće valute izrazeno u terminima strane valute.APRECIJACIJA povecanje cijene domace valute izrazeno u terminima strane valute.DEVALVACIJA je zakonsko smanjenje vrijednosti novca.REVALVACIJA je zakonsko povecanje vrijednosti novca.

Princip najpovlaštenije nacije – MFN klauzula – podrazumijeva isti tretman svih roba nezavisno od zemlje porijekla (princip nediskriminacijePRINCIP NACIONALNOG TRETMANA U WTO je princip koji podrazumjeva da se zemlje obavezuju da robu koja ulazi na traziste tretiraju jednako kao i robu domace proizvodnje

„NEVIDLJIVA RUKA“ uspostavlja uvjete ravnoteže, proizvodnja je na nivou pune zaposlenosti, firme su price takeri a industrije price makeri.

RATEX racionalna očekivanja i najbolja su procjena budućnosti koja koristi sve raspolozive informacije.KEMBRIČKI KOEFICIJENT „K“ je je odnos izmedju kolicine novca u opticaju i nominalnog dohotka. Predstavlja duzinu vremena u kojem ljudi drze novac kao gotovinu k=1/V

„ZAKON JEDNE CIJENE“ - ravnoteza se uspostavlja na nivou na kome se izjednacava cijena u zemlji I inostranstvu.

LAFEROVA KRIVA predstavlja odnos izmedju poreskog opterecenja I motiva za proizvodnju.

Objasnite pravilo o „neutralnosti novca“ kod Neoklasične škole.- Centralna banka neutralnom politikom utice na nominalne,ali ne i na realne kategorije.

Faktori deviznog kursa – kratki rok:- trzisni devizni kursevi variraju u skladu s kretanjem u razmjeni,promjenama kamatnih stopa i ocekivanjima.Faktori deviznog kursa – dugi rok:- relativne cijene dobara i usluga.

Navedite osnovne nedostatke Teorije komparativnih prednosti:- klasicne pretpostavke o privredi bez zastoja, fleskibilne cijene i plate i bez nezeljene zaposlenosti.Objasnite uzroke i posljedice„ Kejnsovog efekta

Navedite efekte uvođenja carinskih ograničenja na međunarodnu razmjenu u jednoj ekonomiji.

Navedite osnovne pretpostavke monetarističke škole.- Rast ponude novca je prva determinanta rasta nominalnog BDP-a., cijene i plate su relativno

fleksibilne i privatni sektor je stabilan.

- Transakcijska(FISEROVA) i Kembridzska

1. Navedite najmanje 4 načina diskrecionog uravnoteženja platnog bilansa.a.deflacijom cijena i dohotka u zemljama sa deficitomb.inflacija cijena i dohotka u zemljama sa suficitomc. deprecijacijom valute u zemljama sa deficitomd.aprecijacijom valute u zemljama sa suficitom

Objasnite „odnose razmjene“.Terms of trade(TOT) je broj koji pokazuje poboljsanje ili pogorsanje polozaja jedne zemlje na medjunarodnoj trgovini, prvenstveno na bazi promjena cijena proizvoda koje zemlja izvozi ili uvozi.

Objasnite Friedmanovo „glavno monetarno pravilo“.Stopa inflacije u dugom roku, jednaka je razlici stope rasta ponude novca i stope rasta realnog dokhotka (proizvodnje).Ocekivanja u ekonomiji: adaptivna, racionalna(ratex), pluracionalna ocekivanja.

Navedite neke od kritika Ratex školi.a. postavka o fleksibilnosti cijenama i platamab. postavka o ugrađivanju najnovijih prognoza, poput superkompjuterac. tvrdnja da su predviđanja konjukturnih ciklusa pogrešnad. teza o neefikasnosti ekonomske politike

2. Navedite kako se vrši automatsko uravnoteženje platnog bilansa.a) u sistemu fluktuirajucih deviznih kurseva: promjenom kursa u zavisnosti od odnosa ponude i

traznje, monetarna vlast nemora da intervenise, jer se ravnoteza sama uspostavlja

b) u sistemu fiksnog deviznog kursa, ravnoteza se uspostavlja kretanjima zlata i promjenama domacih cijena i kamatnih stopa

7. Navedite osnovna obilježja kejnzijanske makroekonomke teorije!- glavni fokus kako smanjiti zaposlenost i povecati proizvodnju, konjukturni ciklusi nisu izuzetak nego redovna pojava, ekonomija funkcionise preko AD, liberalizam zamijenjen drzavnom intervencijom, fokus premjesten sa teorije cijena na pitanje zaposlenosti i kamatne stope,zbog tog poseban znacaj u analizi imaju investicija i potrosnja.

Objasniti Lukasovu kritiku- tvrdi da ponasanje privrednih subjekata u proslosti moze biti los putokaz za procjenu efekata

ekonomske politike, privredi subjekti se ne rukovode tekucim ponasanjem vlade, vec svojom percepcijom njihovog nacina vladanja. Iz tog razloga predvidjanje reakcija privrednih subjekata I finansijskih trzista na promjene ekonomske politike ne moze se vrsiti iskljucivo na osnovu njihovog ponasanja u proslosti.

Prema Kejnsu investicije će postojati sve dok je profitna stopa veća ili jednaka od kamatne. NEPrema poimanju klasičara, nadnice i cijene su nefleksibilne što krivu agregatne ponude čini savršeno elastičnom. NE = FLEKSIBILNE(nadnice i cijene) = klasicari.Ako BiH kupuje više robe iz Hrvatske posljedica može biti deprecijacija konvertibilne marke u odnosu prema hrvatskoj kuni. NE aprecijacijaPrema Ratexu podsticanje agregatne potražnje može dovesti do rasta outputa. NEFleksibilni sistem deviznih kurseva uključuje aktivnu intervenciju države na deviznom tržištu. NE = iskljucuje drzavnu intervenciju.

Službene transakcije u platnom bilansu se poduzimaju radi uravnoteženja stanja platnog bilansa DATeoretičari adaptivnih očekivanja zastupaju stav da su cijene i plaće relativno fleksibilne te da mogu osigurati stalnu ravnoteži svih tržišta NE = nikad ne ostvaruju ravnotezu, uvijek idu prema ravnotezi.Prema Sayovom zakonu ponuda je određena nivoom potražnje. NE Ponuda kreira potraznju.Devalvacija valute ide u korist zemlje sa visokim suficitom tekućeg računa platnog bilansa. NE

U dugom roku, devizni kurs određen je jednakostima relativnih cijena roba i usluga DAAko jedna zemlja (A) povećava potražnju za robama iz druge zemlje (B) logična posljedica jeste aprecijacija valute prve zemlje (A) u odnosu prema valuti druge zemlje (B) DAKlasičari smatraju da promjene agregatne potražnje utječu na promjenu u nivou zaposlenosti. NE = ne uticu na proizvodnju I zaposlenost.(klasicari)Neprohibitivne carine u potpunosti onemogućavaju međunarodnu razmjenu NE = ogranicavaju razmjenu ali je ne eliminisu.Negativan trgovinski bilans odnosi se na višak uvoza roba i usluga u odnosu na njihov izvoz. DA

Automatski stabilizatori nisu efikasan instrument makroekonomske politike u kratkom roku DAPrema poimanju klasičara nadnice i cijene su u potpunosti fleksibilne što krivu agregatne ponude čini neelastičnom DAPrema Kejnsu investicije će postojati sve dok je marginalna efikasnost kapitala veća ili jednaka od kamatne stope NE = MEK> K.SPrema Ratexu podsticanje agregatne potražnje može dovesti do rasta zaposlenosti NEPlutajući sistem deviznih kurseva isključuje aktivnu intervenciju države na deviznom tržištu. DA

Platni bilans obuhvata sve ekonomske transakcije bez obzira na momenat efektivnih plaćanja DASvoje ključne stavove monetaristi zasnivaju na neoliberalnim postavkama DAPrema Kejnsu, država treba svojim mjerama da interveniše na stimulisanje agregatne ponude NE = AD(traznje)Prema Ratexu podsticanje agregatne potražnje može dovesti do rasta outputa. NEEvropska zajednica za ugalj i čelik kao preteča evropskih integracija nastala je 1960.godine NE = 1953 g.

Koja makroekonomska škola polazi od relativno strme krive agregatne ponude:a. Monetaristib. Kejnzijancic. Klasična školad. RATEX škola

. Ako neka zemlja revalvira vrijednost svoje valute u pravilu će zbog toga:a. Uvoz biti skuplji za njene građane, a izvoz jefitiniji za stranceb. Uvoz biti jeftiniji za njene građane, a izvoz skuplji za strancec. Uvoz biti skuplji za njene građane, a izvoz skuplji za stranced. Uvoz i izvoz jednako skupi domaćim i stranim osobama

Teoretičari Ekonomije ponude zalažu se za:a. Davanje prednosti dugoročnim ciljevima u odnosu prema kratkoročnimb. Povećanje motivacije za veći rad, štednju i preduzetništvoc. Reformu poreskog sistemad. Umjereni državni intervencionizame. Sve navedeno

Investicije zavise od očekivanog profita i štednje kod predstavnika: a. Kejnzijanske školeb. Neoklasične školec. Monetaristad. Ekonomije ponude

Prema Linderu, trgovina primarnim proizvodima objašnjenja je:a. Teorijom životnog ciklusa proizvodab. Raspoloživošću faktora proizvodnjec. Internom i eksternom ekonomijom obimad. Sličnostima u strukturi tražnje

Pretpostavimo da je došlo do povećanja javnih rashoda uz ostale nepromjenjive uslove. U kratkom roku, prema klasičarima, doći će do:

a. Povećanje cijena uz nepromjenjen BDPb. Rast nivoa zaposlenostic. Povećanje cijena uz smanjenje BDP-ad. Smanjenje cijena uz nepromjenjen BDP

Koje od slijedećih tvrdnji jesu u skladu sa kejnzijanskim učenjem:a. Makroekonomska ravnoteža se ostvaruje pri nepunoj zaposlenostib. Potražnja je u funkciji ponude

c. Nadnice i cijene su nefleksibilned. Tržišni mehanizam ne može ukloniti konjukturne oscilacijee. Sve navedeno

Akumulacija kapitala i štednja su pretpostavka ekonomskog rasta kod: a. Kejnzijanske školeb. Neoklasične školec. Monetaristad. Ekonomije ponudee. Ratex-a

Višak uvoza roba jedne države u odnosu na njihov izvoz je:a. budžetski deficitb. tekući deficitc. spoljnotrgovinski deficitd. kapitalni deficit

Prema Kravisu, međunarodna trgovina između zemalja objašnjenja je:e. Teorijom životnog ciklusa proizvoda(Vernon HIRS Dzonsonova)f. Raspoloživošću faktora proizvodnjeg. Internom i eksternom ekonomijom obimah. Raspoloživošću roba i usluga

Ključna Kejnsova ideja, koja pokazuje da kapitalizam nije samokorigirajući mehanizam, jeste:

a. ekspanzija inflatornih tendencijab. neravnomjerna raspodjela dohotkac. nedobrovoljna nezaposlenostd. potencijalni proizvode. dobrovoljna nezaposlenost

Koja škola ekonomske misli posmatra konjukturne cikluse kao povremena odstupanja od ravnoteže:

a. Fiziokratska školab. Klasična školac. Kejnzijanska školad. Ekonomija ponude

Prema monetaristima, novac u ekonomiji ima efekte da je:a. kratkoročno neutralanb. nije kratkoročno neutralan c. dugoročno neutraland. nije dugoročno neutralan

Koja od slijedećih tvrdnji nije u skladu sa klasičnim pristupom:a. Nadnice i cijene su fleksibilneb. Kriva ponude je veoma strmac. Makroekonomska ravnoteža moguća je pri svim nivoima BDP-a

d. Državna intervencija je suvišnae. Ništa od navedenog

Prema Hekscher-Ohlinovoj teoriji, međunarodna trgovina između zemalja objašnjenja je:i. Teorijom životnog ciklusa proizvodaj. Raspoloživošću faktora proizvodnjek. Internom i eksternom ekonomijom obimal. Sličnostima u strukturi tražnje

Filipsova kriva u kratkom roku prema Ratex-u je:: a. vertikalnab. horizontalnac. ima opadajući nagibc. ima nagib od 45 stepeni

. Školu ekonomije ponude karakteriše sljedeće:a. povratak idejama Adama Smithab. napuštanje kejnzijanizmac. prioritet ima ekonomski rast i proizvodnjad. upravljanje agregatnom tražnjome. stimulisanje poreskim olakšicama

Kejns razmatra o sljedećim psihološkim sklonostima:a. potrošnji, štednji, investiranjub. investiranju, likvidnosti, štednjic. potrošnji, investiranju, likvidnostid. potrošn ji, štednji, likvidnosti

„Ponuda stvara svoju vlastitu tražnju“ je osnovna ideja:e. Kejnsove ekonomske teorijef. Sejovog zakona tržištag. Smithove „nevidljive ruke“h. Fridmanove monetarne iluzije

Laferova kriva ilustruje:a) odnos poreske stope i poreskog rashodab) odnos poreske stope i iznosa investicijac) odnos poreske stope i poreskog prihodad) odnos poreske stope i motiva za štednju

Subjekti imaju sve raspoložive informacije i niko ih ne može iznenaditi i prevariti, je:a. hipoteza o adaptivnim očekivanjimab. hipoteza o perfektnim očekivanjimac. hipoteza o racionalnim očekivanjimad. hipoteza o perfektnoj informisanosti

Relativne komparativne prednosti formulisao je: a) Adam Smith b) John Maynard Keynes c) Shumpeter d) David Rikardo e) Paul Samuelson

Koja makroekonomska škola polazi od relativno strme Filipsove krive:e. Monetaristif. Kejnzijancig. Ekonomija ponudeh. RATEX škola

KEJNZIJANSKI MAKROEKONOMSKI MODEL

Prekomjerno stimulisanje AD kod Keynesa izaziva stagflaciju. Rastom AD rastu cijene i raste proizvodnja

do potencijalnog proizvoda. Ekonomske politike pokušavaju povećanjem AD povećati I nivo zaposlenosti I proizvodnje. Nominalne nadnice mogu rasti, ali realne moraju zaostajati za produktivnosti rada I Keynes je ovaj problem rješavao snižavanjem realnih

nadnica preko inflacije.

RAVNOTEŽA U USLOVIMA SLOBODNE MEĐUNARODNE RAZMJENE

Ravnoteža bez razmjene nalazi se u tački N. Ako se omogući slobodna razmjena bez transportnih troškova, carina i kvota, nova

ravnoteža će biti u tački F gdje se sijeku domaća potražnja i svjetska. Domaća proizvodnja nakon razmjene se smanjuje zbog pada cijena, a traznja raste i zato se razlika između tražnje po

svjetskoj cijeni i domaće proizvodnje pokriva UVOZOM (razmak E – F).

EKONOMSKI TROSAK UVODJENJA CARINA

Carine stvaraju ekonomsku neefikasnost. Kada se nametnu carine, obično je ekonomski gubitak potrošača veći od

prihoda koje dobiva država i ekstra profita koje ostvaruju domaći proizvođači zbog povećane cijene.

Površina B na grafiku predstavlja prihod od carine. On je jednak proizvodu carine i

količine uvezenih proizvoda Površina A na grafiku je neto gubitak

koji proizilazi iz skuplje domaće proizvodnje od inozemne proizvodnje.

Skupa domaća proizvodnje je potaknuta većom cijenom Površina C na grfaiku je neto gubitak kod potrošača

zbog visoke cijene odbijanja prihoda od carine i profita preduzeća.

Dugoročna filipsova kriva

U novoj klasičnoj makroekonomiji prava je Filipsova krivulja okomita (u dugom roku postoji samo prirodna stopa nezaposlenosti koja je

konzistentna sa inflacijom). Ipak, može se uočiti i prividna kratkoročna FK koja se javlja

u slučaju iznenadnog šoka. Radnici su zbunjeni i misle da su i njihove realne nadnice porasle i počinju raditi više (prelaz iz

tačke A u tačku B) i smanjuju nezaposlenost. Kako efekat iznenađenja blijedi, radnici napuštaju radna mjesta i uzrokuju tačku C.

Seyov zakon trzista.

AD opada zbog promjene nestašice novca ili drugih faktora (AD postaje AD´). Pri cijeni P, ukupna potrošnja se smanji do tačke B i nakon toga proizvodnja na kratak rok opada. S padom AD opada i cijena (sa P na P´). Manja cijena

potiče rast potrošnje i ponovno vraćanje u položaj potencijalne proizvodnje.

Poređenje: monetaristički I kejnzijanski

Monetaristi:1. AD određena samo

ponudom novca (brzina opticanja

novca stabilna)2. AS je relativno strma

(već u kratkom roku) zbog

fleksibilnih cijena i nadnica i

zbog toga promjena AD utiče samo na cijene

Kejnzijanci:1. AD određena i ponudom novca ali i državnom potrošnjom, porezima, neto izvozom

(brzina opticanja novca se mijenja sa k.s.)2. AS vodoravna u kratkom roku i zbog toga promjena AD može da utiče i na

proizvodnju i na cijene u kratkom roku

LAFEROVA KRIVAPorastom poreske stope rastu I poreski prihodi,no nakon neke tacke porast poreske stove vise ne doprinosi rastu poreskih prihoda vec upravo obrnuto.Tacka T – optimalna poreska stopa koja obezbjedjuje maksimalne poreske prihode.Visoke poreske stope destimuliraju ljude da rade I stedeOni svoju ekonomksu aktivnost ili sele u podrucje neformalne privrede, ili se odlucuju na vise odmora.

MAKROEKONOMSKI MODEL KOD KLASIČNE ŠKOLE

U klasičnom pristupu - 2 zaključka:1. Privreda uvijek ima punu zaposlenost i uvijek proizvodi potencijalni proizvod.2. Promjene AD ne mogu uticati na nivo nezaposlenosti i proizvodnju. One utiču samo na nivo cijena i sastav realnog BDP-a.

RESTRIKTIVNA MONETARNA POLITIKA U IS-LM MODELU

- Rast ponude novca smanjuje kamatnu stopu- Niža kamatna stopa stimuliše investicije- Povećanje investicija (uz multiplikator) povećava dohodak

EKSPANZIVNA FISKALNA POLITIKA U IS- LM MODELU

- Rast poreza smanjuje potražnju- Smanjena potražnja smanjuje Y (uz multiplikator)- Smanjenje Y smanjuje potražnju za novcem- Smanjena potražnja za novcem obara kamate- Niža kamata može stimulirati investicije

GRAFICI

RAVNOTEŽA U SPOLJNOJ TRGOVINI SA UKLJUČENIM CARINSKIM OGRANIČENJEMEFEKTI POVEĆANJA JAVNIH RASHODA U IS-LM MODELUIS-LM MODEL