GLASNIK br. 42

  • View
    224

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of GLASNIK br. 42

  • GLASNIKGLASNIKBROJ 42, travanj 2009. // ISSN 1846-0038 A

    MA

    CIZ

    42

  • RIJE UREDNIKA

    KRIZA! RECESIJA!Smanjite trokove! Reite projekte! Stegnite remen!

    Potovani! Krenut u od sebe i svoje obitelji i lamentirat u nad nametnutim nam hirovima globalnoga drutva, koje nas je u proteklom desetljeu zasipalo arenim oglasima za jeftine proizvode, glupavim medijima i slikom veselih, zdravih i mladih potroaa obaju spolova okruenih rumenom djeicom. Vritalo se Kupi! Kupi! Uzmi kredit, ako ne zna drugaije! Kakve li razlike u odnosu na uzvike iz naslova! A zamislite tek jadne trule zapadnjake, kako li je tek njima bilo u razdoblju rasta i blagostanja razvuenom na dobrih 40 ili vie godina.

    Ali vr ide na vodu dok se ne razbije! Posljedice osjeamo. Nema nam druge, valja tedjeti, kresati planove, isputati prepuhane balone. Treba koristiti unutranje rezerve, do kraja naprezati snage, odustajati od brojnih snova i planova, pritajiti se, ekati bolja vremena i nadati se da neemo ostati bez ikakva prihoda, na ulici, gladni.

    to vrijedi za privatno, to bi trebalo vrijediti u jo veoj mjeri za javno, doim se u sferi realne ekonomije sputanje ambicija podrazumijeva samo po sebi. Kota zamanjak gospodarstva stade. Malo se kupuje, jo manje plaa, a oni koji izvoze jo i najgore prolaze. Brojne tvrtke kemijske i srodnih industrija prisiljene su reducirati opseg proizvodnje, prvenstveno radi smanjene potranje. Posebice su pogoeni oni koji su u lancu proizvodnje neposredno vezani na generatore industrijskog rasta putem osobne potronje autoindustriju, stanogradnju i stanoopremu. Na sreu, veih otputanja jo nije bilo (osim PLIVE, to nije neposredno povezano s krizom). Zdrave tvrtke i nemaju daljnjeg prostora za smanjivanje broja radnika, dok e za one bolesne kriza vjerojatno biti kap koja prelijeva au na putu gaenja ili pak otponac za nune promjene ponaanja.

    lanovi naega Drutva, diplomirani kemijski inenjeri i prijatelji FKIT-a moraju usredotoiti napore na odravanje statusa quo u svojim tvrtkama i na svojim poslovima znatni se pomaci ne mogu oekivati u bliskoj budunosti. Krizu e stoga ponajvie osjetiti oni koji upravo trebaju diplomirati, posebice stoga to ih je razmjerno veliki broj oekuje se diplomiranje stotinjak studenata posljednje generacije predbolonjskog studija. U takvim okolnostima, velika im je prednost injenica da su se mladi diplomirani kemijski inenjeri posljednjih godina razmjerno brzo zapoljavali, u prosjenome roku od tri-etiri mjeseca, te da ih nema previe na burzi rada. Jo je vea prednost raznorodnost poslova koje prihvaaju. Prema nedavnome istraivanju, oko 15% svjee diplomiranih studenata nalo se u znanstvenome radu, i to ne iskljuivo na matinome fakultetu. Farmaceutska i naftno-petrokemijska industrija zapoljavali su po 10%, a kemijska, industrija nemetala i graevinskih materijala te elektropreraivaka industrija po 5% naih diplomanata. Poslovi su se nalazili i u industriji koe i tekstila, metalopreraivakoj i prehrambenoj industriji. Znatne udjele, izmeu 5 i 10% zauzeli su trgovina i zastupstva, dravne i javne slube te sve atraktivniji sektor manje-vie privatnih uslunih analitikih laboratorija za istraivanja, prvenstveno, u zatiti okolia.

    Nastojat emo ukljuiti sve novodiplomirane u rad Drutva, premda iskustva kazuju da se za takav oblik organiziranog djelovanja radije odluuju oni neto stariji. Nadam se da e im uz neke od naih aktivnosti biti lake podnijeti tamnosivu (neu rei crnu) svakodnevicu. Ta nije li nae Drutvo i osnovano upravo u najcrnjim okolnostima, u osvit Domovinskoga rata, i ba mranim slutnjama uprkos.

    Va urednik.Marko Rogoi

  • 1GLASNIK br. 42

    19. GODINJA SKUPTINA AMACIZ-a 2 S FAKULTETA Zavod za inenjerstvo povrina polimernih materijala 4Zavod za mjerenja i automatsko voenje procesa 6

    PREDSTAVLJAMO USPJENE KOLEGEIgor epi, dipl. in. 10

    ZANIMLJIVOSTIPod suncem Japana 13Centar za forenzina ispitivanja, istraivanja i vjetaenja MUP RH 18Novi pogled na obrazovanje kemijskih inenjera u Zagrebu 20

    IZ RADA SEKCIJAAkademski zbor Vladimir Prelog 23Planinarsko-izletnika sekcija 25Likovna sekcija 27Znanstveno-struni kolokviji 30

    OSVRTI, PRIKAZI iva batina Vladimira Preloga 32Teorija neobrazovanosti 34

    GLASNIK ESTITA 35

    SPONZORI 37

    itajte GLASNIK i na mrenim stranicama AMACIZ-a!http://www.amaciz.hr

    Slika na naslovnici Snjeana Primer, Otvorena knjiga (ulje, 2001.)

    NAKLADNIKDrutvo diplomiranih inenjera i prijatelja Kemijsko-tehnolokog

    studija u Zagrebu (AMACIZ)

    UREDNITVOMarko Rogoi, glavni urednik

    Gordana Matijai, grafi ki urednikKruno Kovaevi

    ADRESA UREDNITVAFakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije,

    10 000 Zagreb, Maruliev trg 19glasnik@amaciz.hr

    TISAKLogo-press, Zagreb

  • 2

    19

    . G

    OD

    IN

    JA S

    KU

    P

    TIN

    A A

    MA

    CIZ

    -a

    19. GODINJA SKUPTINA AMACIZ-aSKUPTINA

    19. godinja skuptina AMACIZ-a odrana je u petak, 6. oujka 2009. u velikoj predavaonici FKIT-a na Marulievu trgu 20. Dnevni red bio je:

    1. Pozdravi2. Izvjetaj o radu3. Financijski izvjetaj4. Rasprava o izvjetajima i njihovo prihvaanje5. Ostalo

    Skuptini je nazoilo 70 lanova Drutva, njihovih prijatelja i gostiju.

    Skuptinu je prvo pozdravila dr. sc. Ana Marija Grancari, predsjednica bratske AMCA-e Tekstilno tehnolokog fakulteta. Uz dobre elje uruila je faksimil pjesme Dugo u no, u zimsku bijelu no iz 1931., koju je AMCA TTF 2006. dobila od svoga poasnog lana Dragutina Tadijanovia. Skuptinu je pozdravio i dr. sc. Ivica Deba, predsjednik AMCA-FA Graevinskoga fakulteta.

    Predsjednica AMACIZ-a dr. sc. Jasenka Jeleni podnijela je izvjetaj o radu za 2008 godinu. Prikazala je detaljno rad svake pojedine sekcije naeg Drutva, kao i dva objavljena broja Glasnika.

    Financijsko poslovanje, voeno elektronskim bankarstvom, predano je uredno i na vrijeme poslovnici FINE i Dravnom uredu za reviziju.

    Skutina je jednoglasno prihvatila izvjetaj o radu, te izvjetaj o fi nancijskom poslovanju.

    Dr. sc. Branko Kunst predloio je za lana AMAC-a Sveuilita u Zagrebu dr. sc. tefi cu Cerjan-Stefanovi, a kao njenu zamjenicu dr. sc. Jasenku Jeleni, to je Skuptina i prihvatila.

    Dr. sc. Emir Hodi upoznao je lanove Skuptine s planiranim godinjim izletom Drutva u Podgari, 15. oujka 2009.

    Dr. sc. Marija Katelan-Macan podijelila je zainteresiranim lanovima plakate milenijske fotografi je Vladimira Preloga koju je 12. studenoga 2007. na Marulievu trgu snimio ime Strikoman.

    Nakon Skuptine, svi prisutni preselili su se na Maruliev trg 19 da bi pogledali godinju izlobu Likovne sekcije.

    Jasenka Jeleni

    Predsjednica AMACIZA prof. dr. sc. Jasenka Jeleni s dipl. in. Ljiljanom Pedii iz Inovatorske sekcije Drutva.

  • 3GLASNIK br. 42

    19

    . G

    OD

    IN

    JA S

    KU

    P

    TIN

    A A

    MA

    CIZ

    -a

    19. SKUPTINA

    Faksimil pjesme Dragutina Tadijanovia kao poklon Almae Mater Tekstilno-tehnolokoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu.

  • 4

    S F

    AK

    ULT

    ETA

    ...

    . Z

    avo

    d z

    a i

    ne

    nje

    rstv

    o p

    ovr

    in

    a p

    oli

    mern

    ih m

    ate

    rija

    la

    ZAVOD ZA INENJERSTVO POVRINA POLIMERNIH MATERIJALA

    Zavod za inenjerstvo povrina polimernih materijala najmlai je zavod Fakulteta kemijskog inenjerstva i tehnologije (FKIT). Predstojnik Zavoda je dr. sc. Sanja Lui Blagojevi, izv. prof; ostali lanovi Zavoda su nastavnici dr. sc. Vera Kovaevi, red.prof., dr. sc. Mirela Leskovac, izv.prof. i dr. sc. Ante Agi, izv. prof., znanstveni novaci dr. sc. Domagoj Vrsaljko, vii asistent, Zrinka Buhin, dipl. ing. i tehniar Robert Pintari). Zavod za inenjerstvo povrina polimernih materijala osnovan je odlukom Vijea FKIT-a 12. prosinca 2005., preimenovanjem Zavoda za tehnologiju koe i obue, kada je prestala djelatnost Fakulteta u tom podruju obrazovanja. Osnivanje Zavoda za inenjerstvo povrina polimernih materijala rezultat je razvoja novog znanstveno-nastavnog podruja inenjerstva povrina u okviru FKIT-a, temeljem znanstvenih radova i projekata, te nastavnih sadraja lanova ranijeg Zavoda za tehnologiju koe i obue.

    Povijest Zavoda za tehnologiju koe i obue u okviru Fakulteta zapoinje od 1983., kada je Via tehnika obuarska kola ula u sastav Tehnolokog fakulteta. lanovi tadanjega Zavoda za kou i obuu bili su nastavnici prof. Mladen Bravar (predstojnik Zavoda), vii predava Vera Kovaevi, vii predava Tomislav Somogji, predava Ljiljana Tucakovi-Mujagi, predava Kreimir Babi, vii tehniki suradnik Dubravka Medi (od 1986.), prof. Tomislav Vukovi (od 1987.), predava Ante Agi (od 1987.), te predava eljko Bajza (od 1988.). S kontinuiranim snienjem industrijskih kapaciteta u podruju koarsko-preraivake industrije znatno je opadao interes za studij u tom podruju tijekom 1990-ih, to je uzrokovalo gaenje studijskih programa na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije. Zadnja je generacija studenata obrazovana na tom podruju u okviru studija Kemijsko inenjerstvo i tehnologija, smjer Materijali, modul Koa, u akademskoj godini 2007/08.

    Novo ime Zavoda za inenjerstvo povrina polimernih materijala od 2005. poteklo je iz dugogodinje sustavne znanstvene aktivnosti pod vodstvom Vere Kovaevi koja je pokrenula i razvila novo podruje inenjerstva povrina i meupovrina. Nakon prelaska sa Zavoda za organsku kemijsku tehnologiju FKIT-a na Viu tehniku obuarsku kolu 1980., prof. Kovaevi nastavila je znanstveno-istraivaki rad u podruju starenja, degradacije i karakterizacije polimernih materijala i adhezijskih sustava. Zavod jaa dolaskom Mirele Leskovac i Sanje Lui (poetkom 1990-ih) te Domagoja Vrsaljka (2001.), pa se intenziviraju istr