ME II Parcijala MSM

8/17/2019 ME II Parcijala MSM

1/27

Međunarodna ekonomija (II parcijala)

Poglavlje 12

Računovodstvo nacionalnog dohotka i platni bilans

Računovodstvo nacionalnog dohotka, bilježi sve izdatke koji pridonosedohotku i proizvodnji zemlje.Računovodstvo platnog bilansa nam pomaže pratiti promjene zaduženostizemlje prema stranim državama i uspjeh njezinih izvoznih industrija iindustrija koje se suočavaju s konkurencijom uvoza. Računi platnog bilansatakođe prikazuju vezu između inozemnih transakcija i nacionalnih ponudanovca.

Bruto nacionalni proizvod (BNP) zemlje vrijednost sve !nalne robe iuslu"a proizvedenih njenim #aktorima proizvodnje i prodatih na trži$tu u

datom razdoblju. BNP se računa zbrajanjem trži$ne vrijednosti svihizdataka na !nalne proizvode.Podjela BNP%a prema mo"u&no$&u upotrebe !nalnih proizvoda koje zemljakupuje'

• lična potro$nja• ula"anja (novac koji preduze&a ostavljaju po strani za iz"radnju ili za

budu&u proizvodnju)• državne kupovine• saldo teku&e" računa (iznos neto izvoza roba i uslu"a u

inostranstvo).Nacionalni proizvod i nacionalni dohodak

a$to BNP mora biti jednak Nacionalnom dohotku (N)* (jer svaki dolarkoji se koristi za kupovini robe ili uslu"e automatski zavr$i u nečijemdžepu).+amo prodaja !nalne robe i uslu"a ulazi u de!niciju BNP%a ( i to !nalnerobe i uslu"a koje su proizvedene, ne rabljene robe-uslu"e /-0)

• BNP ne uzima u obzir amortizaciju (znači BNP 1 amotrizacija).• ohodak zemlje može uključivati darove rezidenata stranih zemalja,

koji se nazivaju jednostrani trans#eri (npr. penzije).• Nacionalni dohodak ovisi o cijenama koje proizvođači primaju, a BNP

o cijenama koje kupci pla&aju

N BNP 1 amortizacija 2 neto jednostrani trans#eri 1 neizravni porezi naposlovanje.

Bruto doma&i proizvod (BP)

BP mjeri obim proizvodnje unutar "ranica zemlje.BNP BP 2 neto primici (neto primici 1 dohodak doma&ih rezidenata koja

drže bo"atstvo u inostranstvu umanjenjen za pla&anja doma&ih rezidenatastranim vlasnicima koji drže bo"astvo u doma&oj zemlji)


2/27

!P u "atvorenoj privredi #$ % & I & ' ( 3 1 BNP4 5 1 ličnapotro$nja4 6 1 investiciona potro$nja odnosno ula"anja4 7 1 državnapotro$nja).

!P u otvorenoj privredi #$ % & I & ' & * IM (89 1 izvoz4 6: 1

import).+aldo teku&e" računa razlika između uvezenih i izvezenih /-0

%+ $ * IM (5; 1 teku&i račun)

89 < 6: +u!cit 6:. =ransakcije koje proizilaze iz izvoza ili uvoza /-0 i zbo" to"a izravnoulaze u tekui račun. (npr. #rancuska kompanija uvozi američke


3/27

plave traperice, tranasakcija ulazi u američki platni bilans %potraživanje).

?. =ransakcije koje proizilaze iz kupovine ili prodaje !nansijske imovine.6movina je bilo koji oblik u kojem se bo"atstvo može držati, kao $to je novac, dionice, tvornice ili državni du". inansijski račun PBa

bilježi sve međunarodne kupovine ili prodaje !nansijske imovine.@. Adređene dru"e aktivnosti koje rezultiraju trans#erima bo"atstvaizmeđu zemalja bilježe se na kapitalnom računu/

Asnovna jednakost PB%a =eku&i račun 2 !nansijski račun 2 kapitalniračun

Cada država posuđuje novac od dru"e zemlje kapitalni - !nansijskipriljev (kapitalni račun potražuje)Cada država pozajmljuje inostranstvu kapitalni - !nansijski odljev(kapitalni račun du"uje)

:eđunarodne transakcije imovine koje provode centralne banke uključenesu u !nansijski račun. +vaka transakcija 5B na privatnim trži$tima zaimovinu u stranoj valuti naziva se službenom deviznom intervencijom.

Poglavlje 13

0ečajevi ( kursevi) i devi"no tr4i5te

5ijena jedne valute u vrijednostima dru"ih naziva se devizni tečaj./elativna cijena valute dnevno se objavljuje u !nansijskom dijelu novina.

Adnos dvije valute možemo posmatrati na dva načina, npr. dolar, cijenastrane valute u dolarima i cijena dolara u stranoj valuti. olar po jedinicistrane valute (izravni odnosi 1 američki sistem)4 jedinica strane valute podolaru (neizravni odnos 1 europski sistem).

Promjena tečajeva opisuje se kao deprecijacija ili aprecijacija.Deprecijacije %unte u odnosu na dolar predstavlja pad dolarske cijene%unte &deprecijacija valute zemlje čini njezina dobra je%tinijim za strance'dolar sa (.) za ( %untu! na (.*) za ( %untu+.

Aprecijacija %unte u odnosu na dolar predtavlja rast dolarske cijene %unte&aprecijacija valute zemlje čini njezina dobra skupljim za strance' sa (.)dolara za ( %untu! na (.,) dolara za %untu+.

Cada valuta zemlje deprecira, stranci uviđaju da je njezin i"vo" je6tiniji. a doma&i rezidenti uviđaju da je uvo" iz inostranstva skuplji.+precijacija ima suprotan učinak' stranci pla&aju vi5e za proizvodezemlje, a domai potro$ači pla&aju manje za inozemne proizvode.

;ko su svi dru"i #aktori nepromjenjeni, aprecijacija valute poveava relativnu cijenu njeno" izvoza i smanjenje cijene njeno" uvoza. Abratno,deprecijacija smanjuje relativnu cijenu izovza zemlje i pove&avarelativnu cijenu njeno" uvoza.

7evi"no tr4i5te


4/27

=rži$te na kojem se odvija tr"ovina međunarodnom valutom naziva sedevizno tršište. 7lavni sudionici na deviznom trži$tu su komercijalnebanke, korporacije koje su uključene u međunarodnu tr"ovinu,nebankarske !nansijske institucije (osi"uravaju&a dru$tva npr.) i centralnabanka.

Najve&i !nansijski centri' Dondon (najve&e trži$te), NeE 3ork, =okio,Frank#urt i +in"apur.

;rbitraža 1 proces je#tino" kupovanja valute i njezino" skupo" prodavanja.bo" svoje centralne ulo"e u mno"im deviznim poslovima, dolar sekatkad na"iva pokretačkom valutom/Cratkoročni tečajevi 1 razmjena bankarskih depozita odmah. =erminski tečajevi 1 devizni poslovi sa rokom dospije&a dužim od dva dana.evizna zamjena je kratkoročna prodaja valute kombinirana s terminskimpreotkupom valute.

Budu&a vrijednost depozita u stranoj valuti ovisi o dva #aktora' kamatnojstopi koju nudi i očekivanoj promjeni tečaja valute u odnosu na dru"evalute.

/avnoteža na deviznom trži$tu zahtijeva kamatni paritet, tj. depoziti svihvaluta moraju nuditi jednaku očekivanu stopu povrata kada se povratimjere u usporedivim vrijednostima.

18/ poglavlje

!ovac. kamatne stope i tečajevi

% Najvažnija #unkcija novca 1 sredstvo ra"mjene, opcenitoprihvaceno sredstvo pla&anja

% +loženo savremeno bo"atstvo prestalo bi #unkcionirati bez neko"standardizirano" i prikladno" sredstva placanja

% ru"a važna ulo"a 1 jedinica obračuna, tj $iroko prepoznata mjeravrijednosti

% ,redstvo pohrane vrijednosti (imovina)1 buduci da se novacmoze koristiti kao prijenos kupovne mo&i iz sada$njosti u buducnost

% Corisnost novca kao sredstva razmjene automatski "a cininajlikvidnijom od svih imovina

% 7otovina i depoziti banaka na koje se mo"u ispisivati cekovi 1 novac% =o su siroko prihvacena sredstva placanja koja se mo"u prenijeti

izmedju vlasnika uz male troskove% 6movina se ne kvali!cira kao novac, jer joj za razliku od "otovine i

tekucih racuna nedostaje likvidnost% Ponudu novca nadzire 5B 1 ona izravno re"ulira kolicinu "otovine u

optjecaju, ima nadzor nad depozitima na tekucim racunima kojeizdaju poslovne B

Individualna potra4nja "a novcem


5/27

% 7otovina ne donosi kamatu, tekuci cesto nose kamatu, alG obicnonude stopu povrata koja u pravilu ne drzi korak s visom stopompovrata koju nude manje likvidni oblici imovine

% Camata koja se placa na "otovinu je jednaka nuli, a ona na tekuceracune relativno const., razlika stopa povrata izmedju novcaopceinto i manje likvidne alternativne imovine odrazava se u trzisnojC+ ' sto je C+ veca, vi zrtvujete vise drzeci bo"atstvo u obliku novca

% ;ko su svi dru"i #ktori nepromijenjeni, porast C+ uzrokuje padpotraznje za novcem

% 0tjecaj C+ na potraznju za novcem mozemo opisat u okviruoportunitetno" troska 1 iznos koji zrtvujete poduzimajuci jednuaktivnost umjesto dru"e. C+ mjeri A= drzanja novca umjestoobveznica koje nose kamate, zato porast C+ povecava trosak drzanjanovca i uzrokuje pad potraznje za novcem

% /izik nije vazan #aktor potraznje za novcem, alG je rizicno drzatinovac jer neocekivani porast cijena robe i uslu"a moze smanjitivrijednost vase" novca u odnosu na dobra koja trosite

% 7lavna korist od drzanja novca dolazi od likvidnosti% Potrebe pojedinaca za likvidnoscu povecavaju se kada prosjecna

dnevna vrijednost nje"ovih transakcija raste% Porast prosjecne vrijednosti transakcija koje obavljaju kucanstva ili

poduzeca uzrokuju porast njihove potraznje za novcem

+gregatna potra"nja "a novcem

% ;"re"atna pozratnja je suma svih pojedinacnih potraznji za novcem% >. C+ 1 porast uzrokuje da svaki pojedinac smanji svoju potraznju ua

novcem. +to"a, ako su svi ostali #aktori nepromijenjeni, a"re"atnapotraznja pada kada raste C+

% ?. /azina cijena 1 porast uzrokuje vise trosenja novca% @. /ealni nacionalni dohodak raste, vise roba i uslu"a prodaje se, taj

porast realne vrijednosti transakcija povecava potraznju za novcemuz danu razinu cijena

% ;ko je P razina cijena, / 1 C+, i 3 realni 7P, a"re"atna potraznja za

novcem :d

P H D(/,3)% D(/,3) pada kada se / smanjuje, a raste kada se 3 povecava

u"orocna ravnoteza jest polozaj koji bi se naposlijetku dose"nuo kad sene bi pojavili novi ekonomski $okovi za vrijeme prila"ođavanja punojzaspolenosti

;ko se kratkorocno razina cijena i proizvonja !ksni, uvjet ravnoteze natrzistu novca :s-PD(/,3)

=rziste novca je u ravnotezi kada je realna ponuda novca jednaka

a"re"atnoj realnoj potraznji za novcem. 0z danu razinu cijena i realnuproizvodnju, porast ponude novca smanjuje kamatnu stopu, a pad ponude


6/27

novca povecava C+. Porast realne proizvodnje povecava C+ uz danu razinucijena, a pad realne proizvodnje ima suprotan učinak.

+manjivanjem domace C+ porast ponude novca uzrokuje deprecijacijudoma&e valute na deviznom tržistu (čak i kada se očekivanja o budu&im

tečajevima ne mijenjaju). 6sto tako, pod doma&e ponude novca uzrokujeapreacijaciju doma&e valute prema stranim valutama.

Pretpostavka je da je razina cijena dana kratkoročno dobra procjenastvarnosti u zemljama s usmjerenom inIacijom, ali je varljiva pretpostavkadu"oročno.

=rajne pomejne novca "uraju du"orocnu ravnotezu razine cijenaproporcionalno u istom smjeru, al ne uticu na du"urocne vrijednostiproizvodnje, C+ ili bilo koje relativne cijene.

Poglavlje 19

Ra"ine cijena i tecaj - dugorocno

% =eorija pariteta kupovne moci tvrdi da je tecaj izmedju valuta dvijuzemalja jednak omejru njihovih razina cijena mjerenih novcanomcijenom re#erentnih kosarica dobara

% Jednaka tvrdnja PPPa je da kupovna moc bilo koje valute jednaka ubilo kojoj zemlji

% Asnovna ideja PPPa predstavljena je u dijelima britanskih ekonomista>K stoljeca, medju njima avida /icarda (zacetnih teorijekomparativnih prednosti)

% 7ustav vassel, svedski ekonomista koji je pisao u ranom ?. +t.Popularizirao je PPP cineci je sredisnjim djielom teorije o deviznimtecajevima

% ;psolutni PPP upucuje na dru"u inacicu PPP teorije, relativni PPP, kojipredvidja da je postotna promjena tecaja jednaka razlici izmedjunacionalnih stopa inIacije

% =emelj je PPP teorije zakon jedne cijene koji "ovori da se u slobodnojtr"ovini i bez o"ranicenja tr"ovine dobro mora prodavati po

jeidnstvenoj cijeni bez obzira na to "dje u svijetu prodaje


7/27

% a"ovornici PPP teorije cesto tvrde da njezina valjanost ne zahtijevada vrijedi zakon jedne cijene za svako dobro

% :onetarni pristup tecaju koristi PPP kako bi objasnio du"orocnoponasanje tecajeva iskljucivo u vrijednosti ponude i potraznje zanovcem

% u ovoj teoriji su medjunarodne razlike u du"orocnim kamatnimstopama rezultat razlicitih nacionalnih stopa stalne inIacije, kao sto je predvidio Fischerov ucinak ( du"orocni odnos izmedju inIacije iC+)

% trajne medjunarodne razlike monetarnih stopa rasta od"ovorne su zadu"orocne stope rasta kontinuirane inIacije

% monetarni pristup prema tome pronalazi da ce rast kamatne stopeneke zemlje biti povezan s deprecijacijom njezine valute

% relativni ppp "ovori da je medjunarodna razlika u kamatnim

stopama, koja je jednaka ocekivanoj postotnoj promjeni tecaja,takode je jednaka medjunaronome jazu ocekivane inIacije% empirijska je potvrda PPPa i zakona jedne cijene slaba ako se se

koriste nedavni podaci% neuspijeh je tih tvrdnja u stvarnome svijetu povezan s tr"ovinskim

preprekama i odstupanjeima od slobodne konkurencije, #aktorimakoji mo"u rezultirati da izvoznici odredjuju cijene trzista

% razlicite de# razina cijena u razlicitim zemljama narusavaju pokusajeiskusavanja PPPa koristenjem cjenovnih indeksa koje objavljujudrzave

% za neke prouizvode ukljucujuci mno"e uslu"e, medjunarodni suprijevozni troskovi toliko visoki da ti proizvodi postaju nerazmjenjivi

% odstupanja od relativno" PPPa mo"u se "ledati kao promjenerealno" tecaja neke zemlje, cijene inozemne potroskacke korpedobara u vrijendosti domace

% ako su ostali #aktori ostali nepromijenjeni, valuta neke zemlje prolazikroz du"orocnu realnu aprecijaciju prema inozemnoj valuti kadasvjetska relativna potraznja za njezinom proizvodnjom raste

% u tom slucaju tecaj zemlje pada% domaca valuta du"orocno realno deprecira prema stranoj valuti kada

se domaca proizvodnja poveca u odnosu na stranu proizvodnju, etad realni tecaj raste

% du"orocno odredjivanje nominalnih tecajeva moze se analiziratipovezivanjem dviju teorija'>. teorija du"orocno"a realno" tecaja?. teorija o tome kako domaci monetarni #aktori odredjuju

du"orocne razine cijena% stupnjevito povecanje ponude novca neke zemlje naposljetku dovodi

do propcionalno" povecanja njezine razine cijena i proporcionalno"pada vrijednosti tecaja njezine valute


8/27

% promjene monetarnih stopa rasta takodje imaju du"orocne ucinke uskladu s PPP

% promjene ponure ili potraznje na trzistu proizvodnje uzrokujukretanej tecaja koja ne potrvdjuju PPP

1: * ;I!+ PR


9/27

doma&e proizvodnje može rasti, čak i ako uvoz pada kada se mjeri u jednicama strane proizvodnje.)

;ko ostali #aktori ostanu nepromijenjeni, realna deprecijacija valutepobolj$ava teku&i račun, a realna aprecijacija po"or$ava.

C;CA P/A:J8N8 /;+PADAO6A7 AA=C; 0=6L0 N; =8C0M6 /;L0N

Budu&i da rast 3d uzrokuje da doma&i potro$ači pove&aju svoju potro$njusvih dobara, uključuju&i i dobra iz inostranstva, pove&anje raspoloživo"dohotka po"or$ava teku&i račun, ako su ostali #aktori (L6:B8N656 Q@)nepromijenjeni.

J8N;L6N; ;7/87;=N8 PA=/;ONJ8

5(3%=) 2 6 2 72 5;(8P2-P, 3%=) 3%= 3d razlika proizvodnje iporeza

(8P-P, 3%=, 6, 7)

/8;DN6 =8L;J 6 ;7/87;N=; PA=/;ONJ;

/ealna deprecijacija doma&e valute pove&ava a"re"atnu potražnju zadoma&om proizvodnjom, ako su ostali #aktori nepromijenjeni, a realnaaprecijacija smanjuje a"re"atnu potražnju za doma&om proizvodnjom.

/8;DN6 AA;C 6 ;7/87;=N; PA=/;ONJ;/ast doma&e" realno" dohotka pove&ava a"re"atnu potražnju zadoma&om proizvodnjom, a pad smanjuje.

C;CA +8 A/8R0J8 C/;=CA/ALN; CAD6L6N; P/A6ANJ8*

Jednakost a"re"atne ponude i potražnje određuje kratkoročnu ravnotežnurazinu proizvodnje.

3 (8P-P, 3%=, 6, 7)

Cad je a"r. Potražnja ve&a od proizvodnje, preduze&a pove&avajuproizvodnju da bi izbje"al neželjno smanjenje zaliha. Cad je a"r. Potražnjamanaj od porizvodnje, preduze&a smanjuju proizvodnju kako bi izbje"laneželjeno "omilanje zaliha.

0 du"oročnoj ravnoteži #aktori proizvodnje su potpuno zaposleni, razinarealne proizvodnje potpuno je određena ponudom #aktora, a realni tečaj sepirla"odio tako da izjednačava du"oročnu realnu proizvodnju sa"re"atnom potražnjom.

P/A6ANJ;, =8L;J 6 /;NA=8O; =/O6S=; 6:A6N8


10/27

Cako bi trži$ta imovine ostala u ravnoteži, rast doma&e proizvodnje morabiti pra&en aprecijacijom doma&e valute, a pad doma&e proizvodnje morabiti pra&en deprecijacijom doma&e valute.

P/6/8:8N8 P/A:J8N8 :AN8=;/N8 6 F6+C;DN8 PAD6=6C8

Privremeno pove&anje ponude novca, koje ne mijenja du"oročni očekivanitečaj, uzrokuje deprecijaciju valute i pove&anje proizvodnje, i obratnoPrivremena !skalna ekspanzija također rezultira rastom proizvodnje, aliuzrokuje aprecijaciju valute. :onetarnu i !skalnu politiku država možeiskoristiti kako bi poni$tila učinke poreme&aja na proizvodnju izaposlenost.

=/;JN8 P/A:J8N8 :AN8=;/N8 6 F6+C;DN8 PAD6=6C8

=rajni pomak ponude novca, koji mijenja du"oročni očekivani tečaj,uzorkuje o$tra kretanja tečaja i prema tome ima jače kratkoročne učinkena porizvodnju od privremenih pomaka. ;ko je privreda na nivou punezaposlenosti, trajno pove&anje ponude novca dovodi do rastu&e razinecijena koja naposljetku poni$tava učinak na realni tečaj početne nominalnedeprecijacije tečaja. u"oročno se porizvodnja vra&a na početnu razinu isve novčane cijene rastu proporcionalno pove&anju ponude novca. Budu&ida trajna !skalna ekspanzija mijenja du"oročni očekivani tečaj, onauzrokuje snažniju aprecijaciju valute ne"o istovjetna pirvremena

ekspanzija. ;ko se privreda u početku nalazi u du"oročnoj ravnoteži,dodatna aprecijacija čini doma&u robu i uslu"e tako skupima daistiskivanje neto izvozne potražnje koje se javlja kao rezultat poni$tavaučinak politike na proizvodnju i zaposlenost. 0 tom slučaju, trajna !skalnaekspanzija nema nikakvih ekspanzivnih učinaka.

elik je problem osi"urati da mo"u&nost države da potiče privrednuaktivnost ne dovede vladu u isku$enje da koristi ekonomske politike usvrhu kratkoročnih političkih ciljeva stvaraju&i pristrasnost in-aciji. Astaliproblemi uključuju te$ko&e u prepoznavanju izvora ili trajanja ekonomskih

promjena i vremenske jazove u provedbi politika.

;ko se izvoz i uvoz postepeno prila"ođavaju promjenama realno" tečaja,teku&i račun može nakon realne deprecijacije valute slijediti uzorak Jkrivulje, prvo se po"or$ati, a onda pobolj$avati. ;ko takva J krivulja postoji,deprecijacija valute može imati početni kontrakcijski učinak na pirvredu, atečajni &e prema$aj biti pojačan. A"raničeni tečajni prenos, zajedno sapove&anjem doma&ih cijena, može smanjiti uččinak promjene nominalno"tečaja na realni tečaj. (J krivulja 1 ako se tek&i račun nakon deprecijacije upočetku po"or$ava, nje"ova vremenska putanja ima početni dio kojipodsje&a na slovo J, zato se zove J krivulja, voE)


11/27

1F- I;,!I 0>+A@I I 7@I?! I!0R@!%IA

6N=8/8N56J; 58N=/;DN8 B;NC8 6 PAN0; NA5;

Bilans stanja 5B bilježi imovinu koju drži 5B i njene obaveze. Na strani

imovine 5B nalaze se dvije vrste imovine 1 6NA+=/;N; 6 A:;M;6:A6N;. 6nostrana se u"l sastoji od obveznica u stranoj valuti kojeposjeduje 5B. =a inostrana imovina čini službene međunarodne rezerve 5B,a njihova se razina mijenja kada 5B interveni$e na deviznom trži$tukupuju&i ili prodaju&i devize. oma&u imovinu 5B predstavljajupotraživanja za budu&a pla&anja njenih "rađana i institucija. Ana u praviluimaju oblik doma&ih državnih obveznica i zajmova doma&im komercijalnimbankama. Abaveze 5B su depoziti komercijalnih banaka i "otovina uopticaju 1 novčanice i kovanice. epoziti komercijalnih banaka su obaveze

5B jer se novac može povu&i kad "od "a komercijalne banke trebaju. Cada5B kupuje imovinu, to uzrokuje jednako pove&anje njenih obaveza, a kada5B prodaje imovinu, $to može uključivati ili povlačenje "otovine iz opticajaili smanjenje potraživanja komercijalnih banaka prema 5B, te prema tomeuzrokuje pad obaveza 5B ;ad % vr5i kupovinu imovine - poveanjeponude novcaG prodaja imovine * smanjenje ponude novca.

+=8/6D6;56J;

5B katkad provode jednake transakcije u inostranoj i doma&oj imovini u

suprotnim smjerovima, kako bi poni$tile utjecaj svojih deviznih operacijana doma&u ponudu novca. =a vrsta politike naziva se steriliziranomdeviznom intervencijom.

PD;=N6 B6D;N+ 6 PAN0; NA5;

oma&i de!cit platno" bilansa, npr. nači da se neto obaveze u deviznimrezervama zemlje pove&avaju. ;ko 5B ne sterilizira kupovinu deviza, azemlja, npr, ima su!cit platno" bilansa, svako povezano pove&anjeinostrane imovine doma&e 5B znači pove&anje doma&e ponude novca.

+lično tome, svako povezano smanjenje potraživanja prema zemlji odstrane inostrane 5B znači smanjene inostrane ponude novca.

C;CA 5B F6C+6/; =8L;J*

Cako bi zadržala konstantnim, 5B uvijek mora biti spremna na tr"ovinuvalutom po !ksnom tečaju s privatnim sudionicima na deviznom trži$tu.

/;NA=8O; 86NA7 =/O6S=; 0 06J8=6:; F6C+NA7 =8L;J;


12/27

evizno trži$te je u ravnoteži kada vrijedi uslov kamatno" paritetea, tj.kada je doma&a C+ 1 /, jednaka inostranoj C+ 1 /, uve&ena za (8e%8)-8očekivana stopa deprecijacije odma&e valute prema stranoj :eđutim,kada je tečaj !ksan na 8, očekivana stopa derprecijacije nje nula. 0vijet

kamatno" pariteta ukazuje da je 8

dana$nji ravnote&ni tečaj, samo ako je'//. Budu&i da sudionici na deviznom trži$tu ne očekuju promjenutečaja, spremni su držati raspoložive ponude depozita u doma&oj iinostranoj valuti samo ako oni nude jendake kamatne stope.

/;NA=8O; =/O6S=; NA5; 0 06J8=6:; F6C+NA7 =8L;J;

a bi zadržala doma&u C+ na nivou /, devizna intervencija centralnebanke mora prila"oditi ponudu novca, tako da / izjednačava a"re"atnurealnu doma&u potražnju za novcem i realnu ponudu novca' :s-P D(/,3).

/ast proizvodnje pove&ava potražnju za doma&im novcem, i to pove&avakamatnu stopu. Cako bi se spriječila aprecijacija doma&e valute do koje bido$lo, 5B mora intervenirati na deviznom trži$tu, kupuju&i inostranuimovinu. Cupovina inostrane imovine uklanja vi$ak potražnje za doma&imnovem, jer 5B izdaje novac kako bi platila inostranu imovinu koju kupuje.Banka tako automatski pove&ava ponudu novca, sve dok se trži$ta imovineponovo ne budu 88 i //. ;ko 5B nije zadovoljila vi$ak potražnje zanovcem uzrokovan rastom proizvodnje, doma&a C+ bi počela rasti iznadinostrane stope /, da bi uravnotežila doma&e trži$te novca.

:AN8=;/N; PAD6=6C; 0 06J8=6:; F6C+N6 =8L;J8;

0 uvijetima !ksno" tečaja sredstva monetarne politike 5B ne mo"uutjecati na ponudu novca ili proizvodnju. Budu&i da &e svako pove&anjedoma&e ponude novca, bez obzira na to kako maleno bilo, uzrokovatideprecijaciju doma&e valute, 5B mora nastaviti prodavati inostranuimovinu sve dok se ponuda novca ne vrati na početnu razinu. Na kraju jepove&anje odma&e imovine 5B upravo nadoknađeno jednakim smanjenjemnjenih službenih međunarodnih rezervi. +lično tome, poku$aj smanjenja

ponude novca putem prodaje doma&e imovine uzrokovao bi jednakopoev&anje deviznih rezervi, $to bi na kraju spriječilo promjenu ponudenovca. 0 uvijetima !ksnih tečajeva, monetarna politika može utjecati nameđunarodne rezerve, i ni$ta dru"o

F6+C;DN; PAD6=6C; 0 06J8=6:; F6C+N6 =8L;J8;

a razliku od monetarne, !skalna politika može se koristiti kako bi seutjecalo na proizvodnju u uvijetima !ksno" tečaja. Lak je i učinkovitijane"o u uvijetima Iuktuiraju&e" tečaja. 0 uvijetima Iuktuiraju&e" tečaja

!skalnu ekspanziju prati aprecijacija doma&e valute, koja doma&u robu iuslu"e čini skupljima i tako djeluje suprotno direktnom pozitivnom učinku


13/27

npolitike na a"re"atnu potražnju. 0 uvijetima !ksno" tečaja, !skalnaekspanzija ne uzrokuje kratkoročnu realnu aprecijaciju koja istiskuje a"r.potražnju. 0mjesto to"a, prisiljava 5B na kupovinu inostrane imovine ipove&anje ponude novca. evalvacija također pove&ava a"r. potražnju i

kratkoročnu ponudu novca (revalvacija ima obratan učinak). u"oročno!skalna ekspanzija uzrokuje realnu aprecijaciju, pove&anje ponude novca irast doma&e razine cijena, a devalvacija rast du"oročnih razina ponudenovca i cijena koji je proporcionalan promjeni tečaja.

PD;=NAB6D;N+N; C/6; 6 B6J87 C;P6=;D;

jerovanje trži$ta u prijete&u promjenu tečaja izaziva platnobilansnu krizu,o$tru promjenu međunarodnih deviznih rezervi potaknutu promjenomočekivanja oko budu&e" tečaja. Ačekivanja budu&e devalvacije uzrokuje

platnobilansnu krizu obilježenu o$tirm padom pričuva i rastom doma&e C+iznad svjetske. +lično tome, očekivana revalvacija uzrokuje iznenadan rastdeviznih rezervi zajedno s padom doma&e C+ ispod svjetske.+amoispunjavaju&e valutne krize mo"u se javiti kada je ekonomijaosjetljiva na $pekulaicje. 0 dru"im okolnostima tečajni kolaps može bitineizbježan rezultat nedosljednih državnih politika.

0P/;DJ;NA FD0C=06/;NJ8 6 +=8/6D66/;N; 6N=8/8N56J;

0 uvijetima upravljano" Iuktuiranja, monetarna politika je pod utjecajem

promjena tečaja bez da je upotpunosti podređena zahtjevima !ksno"tečaja. +istem upravljano" Iuktuiranja omo"u&ava 5B da zadrži određenumo"u&nost nadzora doma&e ponude novca, ali po cijenu ve&e nestabilnostitečaja. :eđutim, ako su doma&e i inostrane obveznice nesavr$eninadomjesci (dva su oblika imovine nesavr$eni nadomjeci kada je mo"u&eda se očekivani povrati na imovinu razlikuju u ravnotež), 5B bi mo"lanadzirati i ponudu novca i tečaj putem steriliziranih deviznih intervencija.8mpirijski dokazi daju malu potporu ideji da sterilizirane intervencije imajuznatan izravnii učinak na tečaj. Lak i kada su doma&e i inostraneobveznice savr$eni nadomjesci (oba oblika imovine nose jednaku stopupovrata), tako da nema premije rizika, sterilizirane intervencije mo"udjellovati putem si"naliziraju&e" učinka koji mijenja očekvianja budu&ihmjera. Cada su obveznice u doma&oj i stranoj valuti savr$eni nadomjesci,devizno trži$te je u ravnoteži samo ako vrijedi uvijet kamatno" pariteta'/ /2(8e%8)-8. Cada su obveznice u doma&oj i stranoj valuti nesavr$eninadomjesci, navedeni uvijet ne vrijedi, a ravnoteža na deviznom trži$tuzahtijeva da je doma&a C+ jednaka povratu na inostrane obvezniceizraženom u doma&oj valuti, uve&anoj za premiju rizika, T, koja odražavarazliku između rizičnosti doma&ih i inostranih obveznica' / /2(8e%8)-8 2

T


14/27

/88/N8 ;D0=8 0 +J8=+CA: :AN8=;/NA: +6+=8:0

Prvi sistem rezervne valute 1 jedna valuta se izdvaja kao rezervna valuta,koju 5B drži u svojim međunarodnim rezervama, 5B svake zemlje !ksiratečaj svoje valute prema rezervnoj valuti na način da je spremna tr"ovati

doma&im novcem za rezervnu imovinu po tom tečaju. 6zmeđu kraja 66svj.rata i >KU@., 0+V je bio "lavna rezervna valuta i "otovo je svaka zemljavezala tečaj svoje valute za V. ru"i je sistem !ksno" tečaja 1 zlatnistandard, "dje 5B vežu cijene svojih valuta u vrijednosti zlata i drže zlatokao službene međunarodne rezerve. rhunac međunarodno" zlatno"standarda bio je između >WU. i >K>X. (neuspje$na obnova >K>W.)

;+6:8=/6LN6 PADAO;J /88/NA7 +/86S=;

+vjetski sistem !ksnih tečajeva u kojem zemlje vežu cijene svojih valuta u

vrijednosti rezervne valute uključuje asimetriju. emlja rezervne valute,koja ne mora !ksirati ni jedan tečaj, može utjecati na ekonomsku aktivnostu zemlji i inozemstvu putem svoje monetarne politike. +uprotno tome, ni jedna dur"a zemlja ne može utjecati na svoju proizvodnju ili inozemnuproizvodnju putem monetarne politike. =a asimetričnost politike odražavačinjenicu da rezervni centar ne snosi ni dio tereta !nansiranja svo" platno"bilansa.

latni standard u kome sve zemlje !ksiraju cijene svojih valuta u

vrijednosti zlata, izbje"ava asimetriju svojstvenu standardu rezervnevalute i također postavlja o"raničenja na rast ponuda novca u zemljama(povezan aranžman bio je bimetalni standard koji se temelji na srebru izlatu). No, zlatni standard ima ozbiljne nedostatke zbo" kojih je danasnepraktičan kao način or"aniziranja međunarodno" monetarno" sistema.Lak se i zlatno devizni standard temeljen na dolaru utvrđen nakon 66 svjrata, naposljetku pokazao neizvedivim ( rezerve 5B sastoje se od zlata ivaluta čije su cijene u vrijednosti zlata !ksne, a svaka 5B !ksira svoj tečajprema valuti s !ksnom cijenom zlata).

Poglavlje 1H - Međunarodni monetarni sistem

0 otvorenoj privredi makroekonomska politika ima dva osnovna cilja'unutarnju (punu zaposlenost i stabilnost cijena) i vanjsku (izbje"avanjeprekomjernih neravnoteža u međunarodnim pla&anjima).

Cnutra5nja ravnote4a zahtjeva punu zaposlenost nacionalnih resursa i

stabilnost doma&ih cijena.@anjska je ravnote4a posti"nuta kada teku&i račun nije u toliko velikom


15/27

de!citu da zemlja u budu&nosti možda ne bi bila u mo"u&nosti otpla&ivatisvoj inozemni du" niti je ostvaren toliko velik su!cit da se strane zemljenađu u takvom položaju.

Unutrašnja ravnotežaada su proizvodni resursi zemlje u potpunosti zaposleni i kada je

razina cijena u zemlji stabilna! zemlja je postigla unutrašnju ravnoteu.Pod"aposlenost i per"aposlenot dovode i do promjena op&e" nivoacijena, $to smanjuje učinkovitost privrede umanjuju&i pouzdanost realnevrijednosti novčane jedinice i tako smanjuju&i njezinu korisnost pridono$enju ekonomskih odluka. Budu&i da doma&e nadnice i cijene rastukad potražnja za radom i potražnja za proizvodima nadilaze razine pripunoj zaposlenosti, a padaju u suptrotnom slučaju, država treba spriječiti

znatne promjene a"re"atne potražnje u odnosu na razinu punezaposlenosti da bi održala stabilnu predvidljivu razinu cijena./znenadni porast nivoa cijena poboljšava položaj onih koji imaju dugove utoj valuti jer novac koji du"uje zajmodavcima sada vrijedi manje u robi iuslu"ama ( jer je roba skuplja, manje robe je potrebno za isti du"). 0 istovrijeme to dovodi povjerioca u lošiji poloaj.a bi izbje"la nestabilnost nivoa cijena, država, prema tome, trebaspriječiti velike Iuktacije u količni proizvodnje koje su i same po sebinepoželjne. Asim to"a, treba izbje&i inIaciju i deIaciju tako da osi"ura da

ponuda novca ne raste niti prebrzo niti presporo.

Vanjska ravnoteža

emlje mo"u ostvariti dobit i od koncentracije svjetskih ula"anja uone privrede koje su najsposobnije da pretvore teku&u proizvodnju ubudu&u proizvodnju. emlje bi sa slabim investicijskim mo"u&nostimatrebale malo ula"ati kod ku&e i usmjeriti svoju $tednju u proizvodnijeinvesticijske aktivnosti u inozemstvu. ru"im riječima, zemlje u kojimaula"anja imaju razmjerno nisku proizvodnost trebaju biti neto izvoznici

trenutačno dostupne proizvodnje ( i imati su!cit na teku&em računu), dokzemlje u kojima ula"anja imaju razmjerno visoku proizvodnost trebaju bitineto uvoznici trenutačne proizovdnje ( i imati de!cit na teku&em računu).

Problemi sa prekomjernim decitom

e!cit na teku&em računu ne mora predstavljati problem ako su posuđenasredstva usmjerena u proizvodne doma&e investicijske projekte koji sesami ispla&uju prihodom koje" &e stvoriti u budu&nosti. :eđutim, visok

de!cit na teku&em računu predstavlja privremeno visoku poto$nju koja jerezultat krivo vođene državne politike ili neko"a dru"o" poreme&aja u


16/27

privredi. eliki de!cit na teku&em računu može potkopati povjerenjestranih ula"ača i pridonijeti dužničkoj krizi.

Problemi sa prekomjernim sucitom

Prevelik su!cit na teku&em računu dovodi do dru"ačijih problema od onihkoji su uzrokovani de!citom. +u!cit na teku&em računu ukazuje na to dadržava akumulira sredstva koja se nalaze u inostranstvu. /astu&i su!citukazuje na niža ula"anja u doma&e po"one i opremu. !ositeljiekonomske politike te4e tome da domaa 5tednja bude usmjerenana vi5u ra"inu domaih i ni4u ra"inu ino"emnih ulaganja/ /azlo"'lak$e je oporezivati povrat na doma&i kapital ne"o na povrat na sredstvakoja se nalaze u inostranstvu4 dodatne doma&e zalihe kapitala mo"usmanjiti doma&u nezaposlenost i tako dovesti do vi$e" nacionalno"

dohotka ne"o $to bi to mo"la jednaka dodatna sredstva u inostranstvu4konačno, doma&a ula"anja jedno" preduze&a mo"u imati povoljne učinkeprelijevanja tehonolo"ije na dru"e proizvođače koje preduze&e koje ulažene prisvaja.

!e"unarodna makroekonomska politika u uvijetima #latno$

standarda %&') * %+%,)

latni standard svoje začetke vučke iz upotrebe zlatno" kovano" novcakao sredstva razmjene, mjerila vrijednosti i sredstva pohrane vrijednosti.

latni standard, kao le"alna institucija, postoji od >W>U. (parlamentBritanije prvi usvojio). 0 >K. st. 1 Njemačka, Japan i ostale zemlje, >WUK. 1+;.

Asnovna zada&a 5B održavanje službeno" prariteta između njene valutei zlata. (da bi to mo"la, 5B je morala držati dovoljno rezerva zlata.5B su poku$avale izbje&i o$tre Iuktacije u platnom bilansu, zbiru saldateku&e" računa, salda kapitalno" računa i salda dijela !nansijsko" računabez rezervi.+u!cit ili de!cit platno" bilasna trebao se !nansirati trans#erom zlataizmeđu centralnih banaka.emlja bi posti"la ravnotežu platno" bilansa (PB) kad bi zbir salda njeno"teku&e", kapitalno" i !nansijsko" računa bez rezervi iznosio N0D;.

6stodobni rast doma&ih cijena (npr.Britanija) i pad inozemnih cijena %realna aprecijacija #unte uz dani !ksni tečaj 1 smanjuje inozemnu potražnjuza britanskim robama i uslu"ama i istodobno pove&ava britansku potražnju

za inozemnim robama i uslu"ama. =i pomaci potražnje djeluju u smjeru


17/27

smanjivanja britansko" su!cita na teku&em računu i smanjivanjeinozemno" de!citana teku&em računu.

+istem zlatno" standarda sadrži mo&an automatski mehanizam zaosi"ravanje vanjske ravnoteže, mehanizam cijena 0 tok kovanica. =okovi

zlata koji prate de!cite i su!cite uzrokuju promjerne cijena koje smanjujuneravnoteže na teku&em računu i sto"a potiču povratak svih zemalja uvanjsku ravnotežu, no uspjesi su sistema u postizanju unutra$njeravnoteže bili različiti. latni standard je bio obustavljen nakon izbijanja 6+v.rata >K>X.

>K>K. +; se vratile zlatu.>K??. kon#erencija u 7enovi (Britanija, Francuska, 6talija i Japan) %do"ovorile pro"ram povratka na zlatni standard.

>K?Y. Britanija se vratila na zlatni standard vezivanjem #unte za dolar popredratnoj cijen.>K@>. Nakon elike krize >K?K. i Britanija napu$ta zlatni standard.>K@@. +; napustile zlato, ali se odmah vratile >K@X. podi"av$i cijenuzlata s ?.ZU dolara na @Y dolara po unci.Politika osiroma$ivanja 1 mjera koja pove&ava doma&e bo"astvo i donosikoristi zemlji samo zato $to po"or$ava ekonomske uvjete u inostranstvu.>KXX. juli , Bretton [oods, potpisan do"ovor o ::Fu.

+istem postavljen BrettonEoodskim sporazumom zahtijevao je!ksne tečajeve prema ameročkom dolaru i nepromjenjenu dolarsku cijenuzlata 1 @Y V po unci. +istem je, znači, bio djelimično zlatni standard, sdolarom kao osnovnom valutom rezervi.Asnovna disciplina monetarno" upravljanja bio je zahtjevda tečajevi budu!ksni prema dolaru, koji je i dalje bio vezan prema zlatu.vije su "lavne karakteristike +porazuma o ::F%u'

% Llanice ::Fa su dale svoj doprinos u svojim valutama i u zlatu da bise stvorio #ond !nansijskih sredstava koja bi ::F mo"ao

posuđivatizemljama koje bi ih trebale4 % 6ako su tečajevi prema dolaru bili !ksni, ti su se pariteti mo"liprila"ođavati u do"ovoru sa ::F%om. =akve devalvacije i revalvacije nisusmjele biti česte i mo"le su se provoditi samo u slučajevima#undamentalne neravnoteže.

Convertibilna valuta je ona koja se može slobodno zamjeniti za inozemnuvalutu. ;merički i kanadski dolar 1 postali konvertibilni >KXY.>KYW. u potnunosti uspostavljena konvertibilnosti valute u 8uropi. % % % % % Cada bi Britanija imala de!cit na teku&em računu, posjednici #untebi postali nervozni i željeli bi promjeniti novac u dru"u valutu. a bi


18/27

održala !ksni tečaj #unte prema dolaru, 8n"leska bi banka trebala kupovati#unte i plasirati inozemna sredstva koja bi trži$ni sudionici htjeli držati. =aj"ubitak inozemnih rezervi može dovesti do devalvacije ako 8n"leskabanka ostane bez dovoljne količine rezervi da potakne rast tečaja.

>KZU. Funta konačno devalvirala.>KZK. Njemačka revalvirala marku , a Francuska devalvirala svoj #ranak.evalvacija valute poje#tinjuje doma&u robu i uslu"e u odnosu na one kojeprodaje inostranstvo i tako pove&ava potražnju i proizvodnju.

0slov unutra$nje ravnoteže' ( 5 1 lična potro$nja, % nivo proizvodnje pri

punoj zaposlenosti, 6 1 ula"anja, 7 1 državna potr$onja,, 5; 1 teku&i račun)

Promjena !skalne politike koja pomiče privredu u tačku > naziva sepolitikom promjene rashoda zato $to mijenja razinu ukupne potražnjeprivrede za robama i uslu"ama. 0sporedna se prila"odba tečaja nazivapolitikom "amjene rashoda zato $to se mijenja smjer potražnjepomiču&i je od uvoza prema doma&oj proizvodnji.

>KU@. raspad BrettonEoodsko" sistema.

Poglavlje 1

Makroekonomska politika i usklađivanje u uvjetimaJuktuirajuih tečajeva

1F3/ vlade industrijskih zemalja usvojile Iuktuiraju&e tečajeve.

+lučaj Iuktuiraju&e" tečaja temelji se na'

>. ;utonomija monetarne politike (5B nije vi$e obavezna intervenisatina valutnim trži$tima kako bi !ksirala tečaj, ve& može koristitimonetarnu politiku za postizanje unutra$nje i vanjske ravnoteže).

?. +imetrija (zemlje imaju slobodu u utvrđivanju tečaja prema dru"imvalutama)

@. =ečajevi kao automatski stabilizatori (du"a i mučna razdoblja$pekulacije se ne do"ađaju u uvjetima Iuktuiranja).

Fluktuiraju&i tečajevi omo"u&avaju'


19/27

• monetarni nadzor 5B (vi$e ne postoji zakonska prepreka deprecijaciji)

• svakoj zemlji da odabere vlastitu željenu du"oročnu stopu inIacijeumjesto da pasivno uvozi stopu inIacije postavljenu u inostranstvu4

•

revalvaciju doma&e valute 1 odnosno sniženje cijene strane valute uodnosu an doma&u valutu4• automatsku promjenu tečajeva, $to izolira privredu od postoje&e

inozemne inIacije (mehanizam koji dovodi do izolacije jeste paritetkupovne mo&i 1 PPP)4

• da tečajevi zemalja budu simetrično određeni od strane devizno"trži$ta.

• uklanjanje anomalija (5B su imale malu ulo"u u određivanju ponudesvoje valute, i dru"o, nije bila mo"u&a slobodna devalvacija valuteprema starnoj valuti)4

• brzu i razmjerno bezbolnu prila"odbu određenim vrstamaekonomskih promjena (npr. inozemna inIacija)4

• da devizno trži$te automatski dovede do potrebne realnedeprecijacije valute pomo&u pomicanja nominalno" tečaja.

;r"umenti protiv Iuktuiraju&ih tečajeva'

>. isciplina (disciplina nametnuta svakoj zemlji pomo&u !ksno" tečajabila bi iz"ubljena)

?. estabiliziraju&a $pekulacija i poreme&aj na trži$tu novca

( $pekulacije o pormjenama tečajeva mo"le bi dovesti donestabilnosti na deviznom trži$tu, $to bi dovelo do neravnoteže).

@. Povreda međunarodne tr"ovine i ula"anja (Iuktu. teč. bi doveli dove&e nepredvidljivosti relativnih međunarodnih cijena i tako bi $tetilimeđunarodnoj tr"ovini i ula"anjima).

X. Neusklađene ekonomske politike (konkurencija valuta)Y. 6luzija o ve&oj autonomiji (autonomija ne bi bila stvarna, ve& bi 5B

bile prisiljene snažno intervenisati na deviznom trži$tu).

2 svaki od ovih je dodatno razla"an, ali mislim da je ovo sasvim dovoljno.

;ko bi postojale dvije zemlje emlja i 6nostranstvo, razmotrit &emoslučaj trajne promjene monetarne i !skalne politike.

>. 0činak trajne monetarne ekspan"ije emlje Proizvodnja emljeraste, valuta emlje deprecira, a proizvodnja 6nostranstva može rastiili padati.

?. 0činak trajne Kskalne ekspan"ije emlje Proizvodnja emljeraste, valuta emlje aprecira, a proizvodnja 6nostranstva raste.

Cratkoročni učinci monetarnih i !skalnih promjena u uvjetima Iuktuiraju&ihtečajeva se prenose preko državnih "ranica.


20/27

Nakon >KU@. često Iuktuiranje tečajeva biva opisivano kao \prljavoIuktuiranje], a monetarni sistem nije postao simetričan, jer su 5B držaledolarske rezerve i nastavljale sa intervencijama.

6zvučeno samo ono najbitnije, puno ima $uplje i nekih "luposti, za koje ona

ne može da smisli pitanje na \zaokruži] Ha Ha Ha, pa nam je ovo dosta 'P

2L * KUK.%>KKW.)

Prvi važan korak prema evropskom monetarnom ujedinjenju bio je 8:+.>KUK. W zemalja učesnica u mehanizmu 8:+a 1 Francuska, Njemačka,6talija, anska, Bel"ija, oldandija, DuHembur", 6rska, započele su sadjelovanjem #ormalne mreže međusobno vezanih tečajeva. +loženi skupsporazumea 8:+a o intervencijama o"raničavao je kretanje tečajevavaluta učesnica unutar određenih "ranica Iuktuacije. Capitalni nadrzor ičesta usklađivanja bili su bitni #aktori održavanja sistema sve do sredineWih, ali je tada nadzor ukinut kao dio $ire" pro"rama 80 za ujedinjavanjetrži$ta. e&ina tečajeva koje je 8:+ !ksirao do >KK@. mo"la je Iuktuirati^?,?Y_ u odnosu na oređenu nominalnu vrijednost, iako je nekolikozemalja članica mo"lo pre"ovarati o rasponu od ^Z_ zadržavaju&i takone$to ve&e mo"u&nosti izbora monetarnih politika. 0 au"ustu >KK@. e&ina

"ranica 8:+a pro$irana je na ^>Y_ pod pritiskom $pekulativnih napada. 0stvarnosti sve valute 8:+a bile su vezane za njemačku biv$u valutu,marku (:). Cao posljedica to"a Njemačka je mo"la određivati monetarnupolitiku 8:+a, kao $to su radile +; u BrettonEoodskom sistemu. Premateoriji vjerodostojnosti 8:+a vlade zemalja članica imale su koristi odu"leda njemačke Bundesbank kao borca protiv inIacije. apravo, stopeinIacije u zemljama 8:+a konačno su težile kover"irati oko njemačkeuobičajeno niske inIacije.

8/AP+C; 8CANA:+C; 6 :AN8=;/N; 0N6J;


21/27

>KWK. predložena je tranzicija u @ #aze, prema cilju % ekonomska imonetarna unija (8:0), u kojoj bi nacionalne valute zamijenila jednistvenavaluta 8ua kojom bi upravljala jedna 5B djeluju&i u ime svih članica 80.>KK>. vođe zemalja 80 u :aastrichtu potpisuju 07AA/ (6 :;;+=/65=;

'), po kome uvođenje jednistvene evropske valute i evropske 5B budenajkasnije >.>.>KKK.

C/6=8/6J6 CAN8/78N56J8 6 :;;+=/65=; 6 P;C= A +=;B6DNA+=6 6 /;+=0(+7P)

Criteriji'

>. +topa inIacije ne smije biti vi$a od >,Y_ od prosječne stope u @zemlje članice 80 s najnižom inIacijom.

?. emlja mora održavati stabilan tečaj, bez devalviranja na vlastitu

inicijativu@. e!cit javno" sektora ne smije biti ve&i od @_ od 7PaX. Javni du" ne smije biti ve&i od Z_ od 7Pa

+7P, koji je osmi$ljen >KKU. na njemačku inicijativu, mo"ao bi o"raničitiIeksibilnost članica 8:0a da vode !skalnu politiku na nacionalnoj razini.+P7 i 8:0 zajedno bi tako mo"li pojednim zemljama u eurozoni oduzetinacionalnu !skalnu politiku kao i monetarnu, ali +P7 se jo$ ne primjenjujeu praksi i oslabljen je ?Y.

8/AP+C6 +6+=8: 58N=/;DN6 B;N;C; (85+B)+astoji se od 85B (sjedi$te u Frank#urtu) i 5B >U zemalja članica eurozone,vodi monetarnu politiku eurozone. Najvažniji zadatak održavanjestabilnosti cijena, te sadrži odredbe usmjerene na za$titiu odlukamonetarne politike od političko" utjecaja.

=8A/6J; AP=6:;DN6 ;D0=N6 PA/0LJ;

Prema teoriji optimalnih valutnih područja, zemlje &e se htjeti pridužitipodručjima !ksnih tečajeva koji su usko povezani s njihovim ekonomijamakroz tr"ovinu i mobilnost #aktora. Adluka zemlje o ulasku u tečajnopodručje ovisi o razlici između dobitaka monetarne učinkovitosti od ulaskai "ubitaka ekonomske stabilnosti od ulaska.

8CANA:+C; 6N=87/;56J; 6 CA/6+=6 PA/0LJ; F6C+NA7 =8L;J;

obitak monetarne učinkovitosti od pridruživanj sistemu !ksno" tečaja jednak je u$tedi zemlje koja pristupa od izbje"avanja nesi"urnosti, zbrke teračunskih i transakcijskih tro$kova koji se javljaju kada tečajevi Iuktuiraju.isok stepen ekonomske inte"racije između zemlje i područja !ksno"tečaja pojačava dobitak monetarne učinkovitosti koji zemlja postiže kada


22/27

!ksira svoj tečaj prema valutama područja, te također smanjuje "ubitakekonomske stabilnosti do koje" dolazi zbo" poreme&aja na trž$tuproizvoda.

B00MNA+= 8:0

Lini se da 80 ne zadovoljava sve kriterije za optimalno valutno područje.6ako je >KK?. uklonila brojne prepreke trži$noj inte"raciji unutar 80 i čini seda je euro potaknuo tr"ovinu unutar 80, njena razina jo$ nije toliko snažna.Pored to"a, čini se da je mobilnost rada između i čak unutar zemljaa 80o"raničena vi$e ne"o unutar ostalih velikih valutnih područja, poput +;a.Conačno, razina !skalno" #eudalizma u 80 je premala da bi za$titila zemlječlanice od ne"ativnih ekonomskih do"ađaja.

21 * '=

+ve transakcije između rezidenata različitih zemalja svrstavaju se u @kate"orije' tr"ovina robe ili uslu"a za robu ili uslu"e, tr"ovine robe iliuslu"a za imovinu, te tr"ovina imovine za imovinu. :eđuvremenskatr"ovina predstavlja razmjenu robe i uslu"a za potraživanja budu&e robe iuslu"a, tj. za imovinu. (Cada zemlja u razvoju posuđuje u inostranstvu 1prodaje obveznice strancima, kako bi mo"la uvesti materijale za doma&i

investicijski projekat, ona se uključuje u međuvremensku tr"ovinu.)

;8/6J; P/8:; /66C0

0la"ači u deviznu imovinu svoju sklonost prema potražnji za određenomimovinom temelje na očekivanom povratu, ali i na rizičnosti. Cada su ljudineskloni riziku, zemlje mo"u imati koristi od razmjene rizične imovine.obici od tr"ovine imaju oblik smanjenja rizičnosti potro$nje svake zemlje.:eđunarodno razlučivanje potr#olija se može obavljati putem razmjenedužničkih ili vlasničkih instrumenata.

:8N6 :8R0N;/AN8 6:A6N8 1 07 N;+P/;: D;+N6S=;

Abveznice i bankarski depoziti su dužnički instrumenti, jer odrđuju daizdavaoc insturmenata mora vratiti !ksnu vrijendost (zbir "lavnice ikamate), bez obzira na ekonomske okolnosti. +uprotno tome, dionica jevlasnički instrument, to je potraživanje na dobit preduze&a umjesto neko"!ksno" pla&anja, a njena isplata &e varirati ovisno o okolnostima. (6movina,poput nisko kvalitetnih koorporativnih obveznica, koje se na prvi po"ledčine dužničkim instrumentom, može zapravo biti poput vlasničkih nude&i

isplatu koja ovisi o neizvjesnoj !nansijskoj sudbini izdavaoca.)


23/27

:8R0N;/ANA B;NC;/+=A 6 :8R0N;/ANA =/O6S=8 C;P6=;D;

:eđunarodno trži$te kapitala je trži$te na kojem rezidenti različitih zemaljatr"uju imovinom. Jedna od nje"ovih važnih sastavnica je devizno trži$te.+udionici na međ trž kapitala su' komercijalne banke, korporacije,

nebankarske !nansijske institucije, centralne banke i dru"e državnea"encije.

6;N=8/6A/6J;DNA B;NC;/+=A 6 6;N=8/6=A/6J;DN; =/7A6N;;D0=;:;

6zvanteritorijalno bankarstvo % poslovanje koje inostrane podružnicebanaka obavljaju izvan svoje matične zemlje. :o"u obavaljati te poslove,putem neke od @ vrste institucija'

>. ;78N56J+C6 0/8 1 smje$ten u inostranstvu, te do"ovara zajmove itrans#erira sredstva, al i ne prima depozite.

?. B;NC; CM6 1 smje$tena u inostranstvu, razlikuje se od lokalne bankesamo po tome $to je inostrana banka vlasnik koji ima nadzor.Podložne su istom zakonodavstvu kao lokalne banke, ali isu predmetzakonodavstva zemlje majke

@. 6NA+=/;N; PA/0ON65;% ured doma&e banke u dru"oj zemlji.Abavlja isti posao kao i lokalne banke, predmet su lokalnihbankovnih zakona, ali i zakona zemlje banke majke.

6zvanteritorijalni depozit je bankarski depozit denomiran u vaalutidru"ačijoj od valute zemlje u kojoj banka ima sjedi$te, npr. jenski depozit ulondonskoj banci.

0zroci rasta svjetske tr"ovine' rast međunarodno" bankarstva, željabanaka da zaobiđu doma&e zakone premje$taju&i dio svo" poslovanja uinostranstvo i u strane valute, te politički #aktor 1 želja nekih deponenatada drže valute izvan nadležnosti zemalja koje izdaju te valute.

;CANA;N8 ;+6:8=/6J8 1 obja$njavaju za$to su ona !nansijska sredi$ta

čije vlade name&u najmanje o"raničenja na bankarstvo u stranoj valutipostala "lavna eurovalutna sredi$ta. Dondon prednjači u tom smislu,slijede "a DuHembur", Bahrein, on" Con", te dru"e zemlje koje se natječuza poslove međunarodno" bankarstva smanjuju&i o"raničenja i poreze naposlovanje inostranih banaka unutar svoijh "ranica.

P/ABD8:6 P/AP;+=6 B;N;C;

Banka propada kada ne može ispuniti svoje obaveze prema svojimdeponentima. Banke koriste sredstva deponenata kako bi odobravale

zajmove i kupovale dru"u imovinu, ali neki od primaoca zajmova bankemožda ne&e mo&i vratiti svoje zajmove ili se iz neko" dru"o" razlo"a


24/27

vrijednost imovine banke može smanjiti. 0 takvim okolnostima bankamožda ne&e mo&i isplatiti depozite. Propasti banaka zadaju !nansijsku$tetu pojedinačnim deponentima koji "ube svoj novac, ali osim to"a,propasti banaka mo"u na$koditi i makroekonomskoj stabilnosti zemlje.

Pote$ko&e jedne banke mo"u se lahko pro$iriti na \zdrave] banke, ako sesumnja da su posudile novac banci u nevolji.

:8R0N;/AN; ;CANA;N; +;/;NJ;

Lelnici centralnih banaka iz >> industrijskih zemalja >KUX. osnovali suB;+8D+C6 ABA/ čiji je posao bio posti&i bolje usklađivanje nadzora kojinad međunarodnim bankarskim sistemom provode nacionalne vlasti.>KUY. Adbor je sklopio sporazum CANCA/;=, koji je podijelio od"ovornostza nadzor multinacionalnih bankarskih ustanova između zemlje majke i

zemlje doma&ina. >KKU. Adbor izdaje =8:8DJN; N;L8D; ; 0L6NCA6=6N;A/ B;N;C;, ostvaren u saradnji sa predstavnicama iz mno"ihzemalja u razvoju. =aj dokument postavlja ?Y načela za koja se smatra daopisuju minimalno neophodne zahtjeve za učinkoviti nadzor banaka,uključuju&i licenciranje banaka, metode nadzora, obaveze izvje$tavanja zabanke i preko"ranično bankarstvo. /astu&a sekuriti"acija (kod koje seimovina banke pretvara u oblik spreman za prodaju) i tr"ovina opcijama idru"im derivativnim vrijednosnicama, zakonodavcima su otežal dobivanjetačne slike "lobalnih !nansijskih tokova samim preispitivanjem bilansabanaka.

8D6L6N; :8R0/8:8N+C8 =/7A6N8

;lternativni način vrednovanja rezultata svjetsko" trži$ta kapitala predložilisu ekonomisti :;/=6N F8D+=86N i 5;/D8+ A/6AC;. Ani su ukazali dameđunarodno trži$te kapitala koje djeluje bez te$ko&a omo"u&ava da sedoma&e stope ula"anja zemlje znatno razlikuju od njenih stopa $tednje.

Poglavlje 22

7ohodak. bogatstvo i rast u svjetskomgospodarstvu

% =emeljni problem zemalja u razvoju siromastvo, a bije" je najvaznijiekonomski i politicki izazov

% Politicka nestabilnost, nesi"urna prava vlasnistva i po"resno vodeneekonomske politike cesto su odvracale ula"anja u kapital iobrazovanje smanjujuci ekonomsku ucinkovitost

% +vjetska ekonomija moze se podijeliti u X "lavne kate"orije prema

njihovim "odisnjim razinama dohotka po "lavi st. '


25/27

>. ekonomija nisko" dohotka(6ndija, Pakistan, vecina njihovihsusjeda, te i dio supsaharske ;#rike)

?. ekonomija nize" srednje" dohotka (Cina, vecinu zemalja Blisko"6stoka, velik br. Datinoamerickih i karipskih zemalja)

@. ekonomija vise" srednje" dohotka (preostale zemlje Datinske

;merike, +audijsku ;rabiju, Juznu ;#riku, Poljsku, :ađarsku,5esku, i +lovacku)

X. ekonomija visoko" dohotka (6zrael, Cuvajt, Coreja, +in"apur)% prve tri kate"orije sastoje se od zemalja u zaostaloj #azi% >UUZ. Cnji"a ;dama +mitha nije slucajno naslovljena Bogatstvo

naroda% Ana objasnjava dohodovne razlike izmedju zemalja% Postoje velike razlike u dohotku po "lavi st kao i u bla"ostanju

izmedju zemalja u razlicitim #azama ekonomsko" razvoja% emlje u razvoju nisu pokazale jedinstvneu konver"enciju prema

razinama dohotka industrijskih zemalja% :edjutim, nekolicina njih u istocnoj ;ziji dozivjele su strahovito

povecanje zivotno" standarda od >KZtih% :ada i dalje ostaje najvazniji izazov u ekonomiji objasniti zasto neke

zemlje ostaju siromasne% emlje u razvoju se znatno razlikuju medju sobom% 0 ranim >KZtim medjusobno su bile mno"o slicnije u pristupima

tr"ovinskoj i makroekonomskoj politici% Ane tvore hetero"enu skupinu, posebno jer su mno"e posljednjih

"odina zapocele sa sirokim ekonomskim re#ormama% ecina je zadrzala neke od sljedecih obiljezja'

>. +nazno drzavno uplitanje u ekonomiju, ukljucujuci visok udiodrzavne potrosnje u BNP

?. Povijest visoke inIacije 1 u pravilu zb"o drzavnih pokusajaizvlacenja sein"iora"e ( naziv koji ekonomisti daju realnimsredstvima koje drzava zaradjuje tiskanjem novca koji trosi narobu i uslu"u) iz ekonomije zbo" neucinkovito" prikupljanjaporeza

@. +labe kreditne institucije i nedovoljno razvijena trzista kapitalaX. ezani tecajevi i devizni ili kapitalni nadzor, ukljucujuci tecajni

rezim puzajuce" vezivanja s ciljem ili nadzora inIacije ilisprecavanja realne aprecijacije

Y. eliko oslanjanje na izvoz primarnih dobara, prirodni resursi ilipoljoprivredna dobra (ruska na#ta, malezijsko drvo, juznoa#rickozlato i kolumbijska kahva)

Z. Pokusaj izbje"avanja drzavno" nadzora, poreza i zakona% :no"a navedena obiljezja daritaju iz razdoblja elike krize >K@tih

kada su se industijalizirane zemlje okrenule prema sebi i svjetsko setrziste kapitala urusilo

% Adrzavanje statusa `uo i pokusavanje da "a trajno zadrze


26/27

% Buduci da mno"e zemlje u razvoju nude mo"uce bo"ate prilike zaula"anja, normalno je da imaju de!cite na tekucem racunu i daposudjuju od bo"atijih zemalja

% aduzivanje zemalja u razvoju moze dovesti do dobitaka od tr"ovinei zajmoprimcima i zajmodavateljima

% :ejdutim u praksi zaduzivanje je zemalja u razvoju cesto dovelo dokriza neizvrsavanja obaveza koje opcenito medjudjeluju s valutnim ibankarskim krizama

% Cao valutne i bankarske krize, krize neizvrsavanja obveza mo"usadrzavati samoostvarujuci element iako njihova pojava ovisi otemeljnim slabostima u zemlji zajmoprimcu

% 5esto ove krize zapocinju iznenadnim prekidom !nancijskih priljeva% ;lternativni oblici !nancijskih priljeva'

>. Financiranje izdaavnjem obveznica 1 >K>X., >K>W%>K@K, >KK jer

su mno"e zemlje u razvoju pokusavale liberalizirati?. Financiranje zaduzivanjem kod banaka@. +luzbeno pozajmljivanje 1 takvi se zajmovi mo"u dobiti na

\koncesijskoj] osnoviX. 6nozemna izravna ula"anjaY. Port#eljna ula"anja u vlasni$tvo poduze&a

% Avih Y vrsta mozemo svrstat u dvije kate"orije ' duznicko i vlasnicko!nanciranje

% uznicka kriza je u >KWim% >KW>%>KW@ svjetska ekonomija pretrpjelaostru recesiju

% 0 >KUim, nakon sto se BrettonEoodski sistem unistio, zemljelatinske amerike usle su u eru upecatljivo losijih makroekonomskihrezultata koji se odnose na rast i inIaciju

% Nekontrolirano zaduzivanje u inozemstvu dovelo je tokom >KWtih doopcenite duznicke krize zemalja u rzavoju, s najvecim ucinkom na D;i ;!ku

% Pocevsi s cileom sredinom >KWtih, neke velike zemelje D; zapocelesu provoditi temeljitije ekonomske re#orme, ukljucujuci ne samodezinIaciju, ne"o i nadzor drzavno" proracuna, snaznu privatizaciju,dere"ulaciju i re#ormu tr"ovinske politike

% ;r"entina je >KK>. Prihvatila valutni odbor% Nisu svi latinskoamericki re#ormatori jednako uspjesno ojacali svojebanke, a neuspjesi su bili ociti u nekoliko zemalja

% alutni odbor u ar"entini urusio se nakon > "odina% 0natoc začudjuce dobrim pokazateljima visoko" rasta proizvodnje i

niske inIacije i proracunskih de!cita, nekoliko kljucnih zemalja urazvoju u istovnoj aziji po"odila je ozbiljna panika i rzaornadeprecijacija valute >KKU

% Po"odjene zemlje imale su nekoliko slabosti, vecinom povezanih srasirenim moralnim relativizmom u domacem bankarstvu i

!nancijama, i s istocnim "rijehom du"ova denominiranih u stranojvaluti


27/27

% 0cinci krize prelili su se do udaljenih /usije i brazila, pokazujucielement zaraze u medjunarodnih !nancijskih kriza modernih dana

% =aj #aktor uz cinjenicu da su istocnoazijske zemlje imale nekolikoocitih problema prije izbijanja krize, potaknuo je pojavu zahtjeva zaponovnim razmatranjem medjunarodne !nancijske \arhitekture]

% Prijedlozi re#orme medjunarodne arhitekture mo"u se "rupisati kaopreventivne mjere ili kao eH post mjere, pri cemu se dru"eprimjenjuju jednom kad zastitne mjere nisu uspjele sprijeciti krizu

% :edju preventivnim mjerama veca providnost koja se odnosi naekonomske politike i !nancijski polozaj zemlja, poboljsana re"ulacijadomacih banaka, i sire kreditne linije, ili od strane privatnih izvora iliod ::Fa

% 8H post mjere koje su predlozene ukljucujuci vece pozajmljivanje::Fa

% Neki promatraci su"eriraju siru primjenu kapitalno" nadzora zasprijecavanje i upravljanje krizom, ali opcenito malo zemalja poslotim putem

% 0 iducem ce razdoblju zemlje u razvoju nedvojbeno eksperimentiratis kapitalnim nadzorom, dolarizacijom, Iukuirajucim tecajevima i drrezimima.

% Novija su se istrazivanja o kljucnim odrednicama ekonomsko" rastau zemljama u razvoju usredotocila na "eo"ra#ske #aktore poput,bolesti, institucionalna obiljezja poput drzavne zastite vlasnickihprava i obdarenosti ljudskim kapitalom

% =ok kapitala od bo"atih prema siromasnim zemljama takode zavisi oistim #aktorima

Documents

ME II Parcijala MSM