Upload
ajdin-herc-ahmetovic
View
232
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
1/19
SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA
Druga parcijala
(Sva mogua pitanja )
Dejan Luki
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
2/19
1.Koji su najpoularniji objektno orjentisani programski jezici i emu slue pojedinosti
njihove namjene ?
Najpoznatiji objektno orijentirani programski jezici su: C++, Visual BASIC, Delphi ,JAVA
Programski jezik C++ jeprogramski jezikope namjene i srednje razine s podrkom
zaobjektno orijentirano programiranje
Visual Basic (VB) jeprogramski jezikkojeg je razvila tvrtkaMicrosofti on je programski jezik
za programiranje radnji (event drive) kao i radno suelje (development environment). Ovo je
iznimno popularna verzijaBasica, nudi jednostavnost Basic jezika zajedno s potpunim
pristupomWindowsAPI-juime je omoguena izrada svih vrsta aplikacija s velikimmogunostima
JAVA Velika prednost u odnosu na veinu dotadanjih programskih jezika je to to se
programi pisani u Javi mogu izvoditi bez preinaka na svim operativnim sustavima za koje
postoji JVM (Java Virtual Machine), dok je klasine programe pisane primjerice u C-u
potrebno prilagoavati platformi(Operacijskom sustavu) na kojem se izvode.
Simula (Simulation programming language), definisan kasnih 60-tih (O.J. Dahl KristenNygaard )
Smalltalknastao poetkom 1970-tih (Alan Kay). Prvi uspjeni, iroko prihvaeni OO jezik.
C++ (B.S), Eiffel,... sredina 1980-tih
http://hr.wikipedia.org/wiki/Programski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Programski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Programski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Objektno_orijentirano_programiranjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Objektno_orijentirano_programiranjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Objektno_orijentirano_programiranjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Programski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Programski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Programski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Microsofthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Microsofthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Microsofthttp://hr.wikipedia.org/wiki/BASIChttp://hr.wikipedia.org/wiki/BASIChttp://hr.wikipedia.org/wiki/BASIChttp://hr.wikipedia.org/wiki/Windowshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Windowshttp://hr.wikipedia.org/wiki/APIhttp://hr.wikipedia.org/wiki/APIhttp://hr.wikipedia.org/wiki/APIhttp://hr.wikipedia.org/wiki/APIhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Windowshttp://hr.wikipedia.org/wiki/BASIChttp://hr.wikipedia.org/wiki/Microsofthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Programski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Objektno_orijentirano_programiranjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Programski_jezik7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
3/19
2. Navesti osnovne programske jedinice u fortranu sa primjerima
Najbolja strategija u rjeavanju sloenih problema i izradi kompleksnih programa je
modulizacija tj, podjela jednog velikog problema na nekoliko ili vie jednostavnijih problema
koji ine jednu cjelinu.
Program napisan u FORTRANU moe da se sastoji od jedne ili vie programskih jedinica.
Uglavnom, programske jedinice su: glavni program (main program) i programske procedure:
eksterni potprogrami (pUNCTION i SUBROUT1NE), MODUL i Block Data .
Glavi program: Fortranski program moze biti sastavljen od jednog dijela al mora imat glavi
program u obliku : (PROGRAM) ima , specifakcioni dijelovi,izvrni dijelovi, CONTAINS (djelovi
podprograma) END PROGRAM
Programska jedinica FUNCTIONPotprogram FUNCTION (ili ENTRY) je programska jedinica
koja slui za izraunavanje izraza pri pozivu, a kao povratnu informaciju ima samo jednu
izlaznu veliinu: izraunatu vrijednost.
Opti oblik je Type FUNCTION ime (lista varijabli) , programske instrukcije ,RETURN i END
SUBROUTINAje programska jedinica koja se poziva sa naredbom
CALL ili naredbom pridruivanja, a kao izlazne podatke moe imati vei broj
argumenata.
Programska jedinica BLOCK DATAOva programska jedinica daje poetne vrijednosti za
nepromjenljive varijable u itnenovanimCOMMON blokovima. Ona ima slijedei oblik: BLOCK
DATA [ime] .. [specifikacioni-dio] END [ BLOCK DATA [ime]]
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
4/19
4. Objasniti ta je SUBRUTINA kada se koristi i kako se deklarie
Naredba SUBROUTINE je organizacijska naredba i slui za definiranje potprograma. Unutar
jedne programske cjeline (programske cjeline su podijeljene naredbom END), naredba
Subroutine mora biti prva naredba i moe se pjaviti samo jednom. Potprogrami pretstavljaju
nezavisne cjeline u kojima mora postojati bar jedna izvrna naredba RETURN koja osigurava
povrat na izvrne naredbe iza poziva potprograma u pozivajucoj programskoj cjelini.
Argumenti se izmeu pozivajue programske cjeline i potprograma prenose na dva naina:
preko liste argumenata koja mora biti identina po redoslijedu i tipovima u naredbama
SUBROUTINE I CALL, te preko naredbe COMMON. Opi oblik naredbe je sledei:
SUBROUTINE ime [ (argument [ , argument] ) ]
5 . Osnovne programske paradigme (koncepri )
Programska paradigma odreuje nain modeliranja problema ali i nain izvrenja programa.
Veina viih programskih jezika podrava samo jednu programsku paradigmu onu kojoj
pripadaju npr C++ podrava dvije programske paradigme. Osnovne programske paradigme
su: proceduralno programiranja, modularno programiranje, strukturalno programiranje,
objektno orjentirano programiranje.
3. Navedi algoritme za sortiranje nizova i bjasni merge sort
Algoritmi za sortiranje su
-sortiranje biranjem (selection sort)
- bubble sort
- sortiranje umetanjem (insertion sort)
- Shellov sort
- mergesort
- quick sort
- sortiranje pomou gomile (heap sort)
**MERGEUkoliko se zadano polje sastoji samo od 1elementa, tada je vec sortirano. Inace
se zadano polje podijeli se na dva manja polja podjednakih duljina. Ta dva manja polja
zasebno se sortiraju rekurzivnim pozivima istog algoritma. Zatim se malasortirana polja
szamjenjuju jedno (sortirano) uz pomoc prethodno opisanog postupka saimanja (merge).
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
5/19
4.Objasni algoritam sortiranja Quciksorte ?
Qucik sort Opet je rijec o rekurzivnom algoritmu za sortiranje. Odabere se jedan element
u polju, takozvani pivot. Svi ostali elementi razvrstaju se ispred (lijevo od) odnosno iza (desno
od) sto ovisno otome da li su ili od sto pivota. Ocigledno, nakon ovakvog razvrstavanja
stozer se nalazi na svom konacnom mjestu u smislutrazenog sortiranog poretka. Da bi
se polje sortiralo do kraja, dovoljno je zasebno (neovisno) sortiratipod-polje lijevo odnosno
desno od stozera. Sortiranje pod-polja postize se rekurzivnim pozivima istogalgoritma, ili
na trivijalni nacin za pod-polje duljine 0 ili 1
4 .Objasni pojam dinamike alokacije
(SKRIPTA ) Ukoliko nije poznat broj podataka koji mora polje sadrzavati ,deklarirano polje ili
nee bit veliko za zaprimanje svih podataka ili e ostati mnogo nesikoritenog slobodnog
prostora u polju koji je deklarirano prevelikih dimenzija .Rijeenje ovog problema lei u
dinamikoj alokaciji memorije .Polje se tada deklarie kao dinamiko a veliina mu se
naknadno rezervira tijekom izvoenja samog programa
Deklaracija :
real,dimension (:) allocatable :: x,y 1 D polje
complex,dimension (:,: )allocatable :: A 2D Polje
real, dimension ( :,: ) allocatable :: b 2D Polje
integer ,dimension (: ) allocatable :: t 1D polje
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
6/19
5. Objasni pojam statika biblioteka :
Statika biblioteka je blok koda, izdvojen i kompajliran nezavisno od glavnog programa.
Moe sadravati samo subroutinu ali ne i glavni program. Vr lo je korisna u organizovanju
velikih programa i dijeljenju subroutina izmeu razliitih programa. Prethodno
kompajlirana,ista se dodaje se work- space glavnog programa te se njegovim kompajliranjem
ugrauje u izvrni (.exe) file. Znatno smanjuje vrijeme kompajliranja glavnog programa.
Moe se koristiti za vie programa ili podprograma.
6. Objasni pojam dinamika biblioteka
Dinamika biblioteka za povezivanje (dll) je blok koda, izdvojen i kompajliran nezavisno od
glavnog programa. Moe sadravati samo subroutinu ali ne i glavni program. Vrlo je korisna
u organizovanju velikih programa. Ista se dodaje glavnom programu u fazi izvrsenja (run-
time) ime se postie niz prednosti. Ista dll moe se koristiti od strane vie pozivnih
programa, izvrni file pozivnog programa je manji, bolji je menadent memorijom, update
programa je jednostavan jer nije potrebno ponovno kompajliranje ili instaliranje programa
nego samo zamjena postojee dll novom.
7. Objasni razliku izmeu proceduralnog i OO koncepta programiranja
Sa proceduralnim programiranjem u stanju smo da kombinujemo povratne dijelove naredbi
na jednom mjestu. Ime procedure se koristi za pozivanje procedure. Nakon to je procedurapozvana, tok programa se nastavlja odmah nakon stavke za pozivanje procedure. Da bi se
procedure mogle generalno koristiti u drugim programima one moraju biti grupisane u
module tako dobijamo MODULARNO dok je da snaga OO koncepta dolazi prvenstveno do
izraaja kod velikih programa (programming in large). Velikih u smislu da reavaju
upravljanje sloenim zadacima, da na njima uestvuje veliki broj programera. Razvijajui
relativno jednostavne programe, recimo iskljuivo sami, neete biti u prilici da shvatite snagu
i razloge nastanka OO tehnika programiranja.OO tehnike su i nastale kao pokuaj
prevazilaenja krize softvera osamdesetih godina, koja se upravo i javila kao nemogunost
efikasne primene proceduralnih i modularnih tehnika programiranja na reavanju sloenihproblema.
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
7/19
SA SLAJDA 8 . Objasni prednost OOP u ondosu na druge
-jednostavno koritenje dijelova koda u razliitim programima, tedei vrijeme u analizi,
dizajnu, razvoju, testiranju, i otklanjanju greaka,
-Jednostavnije modeliranje sloenih problema upotrebom apstraktnijih elemenata =
objekata
-sposobnost kupovine dijelova postojeeg, testiranog koda da bi se u razvoju omoguio
komponentno-zasnovani pristup,
-smanjeni trokovi razvoja,
-mogunost podjele velikih projekata na vie programskih dijelova koje radi razliiti
programeri,
-poboljane karakteristike debagiranja i testiranja,
-sposobnost kreiranja jednostavnih i konzistentnih sredstava za meu-djelovanje razliitih
tipova objekata,
Prednosti proceduralnog
-mogudnost ponovnog koritenja istog koda na razliitim mjestima unutar progra
-jednostavnije pradenje programskog toka (grafiki prikaz=dijagram toka)
o-snova za razvoj modula, odnosno osiguranja strukturiranog pristupa.
9.Karakterisitke i prednosti proceduralnog programiranja ?
Proceduralno programiranje
Prethodno specificiranje koraka (naredbi) koje program mora izvriti (proceduremanipulisanja sa podacima zadate algoritmom). Procedure se mogu pozvati u bilo kojoj toki
izvravanja programa, ali i iz samih procedura. Osnovni princip izgradnje inenjerskih
programa vezanih za numerika raunanja. Najvanije osobine
-Fokusirani na procedure (algoritam)
-Svi podaci (varijable) su "vidljive" i dostupne iz glavnog programa
-Teki za modificiranje i proirivanje
-Imaju sloenu strukturu za kompleksne probleme
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
8/19
Prednosti:
-mogudnost ponovnog koritenja istog koda na razliitim mjestima unutar progra
-jednostavnije pradenje programskog toka (grafiki prikaz=dijagram toka)
-osnova za razvoj modula, odnosno osiguranja strukturiranog pristupa.
9 . Koji su proceduralni programski jezici ta znai proceduralno programiranje
ALGOL, FORTRAN, BASIC, PASCAL, C, FORTII, COBOL, PLI, MODULA-2, ADA. Navedeni jezici se
zovu proceduralni jer se u njima maini propisuje svaka operacija koju treba izvriti. Svaki
jezik ima svoje karakteristike i podruje primjene. Ti jezici su orjentirani prema problemu koji
se rjeava pa su itljiiv i za ljude ali raunari ne mogu neposredno izvravati tako napisane
programe. potrebno je prije prevesti programe na mainski jezik. Programi za prevoenje s
vieg na mainski jezik zovu se interpreteri i compileri.
10.ta je modularno programiranje ?
Kod velikih i sloenih programa, da bi se osigurala, itljivost programa i olakalo njegovo
razumijevanje i odravanje, modularnost postaje nuna. Modularnost u programiranju jejedan od osnovnih principa, nezavisno o programskoj paradigmi, iako ne postoji opta
saglasnost o tome ta je modul. Razliiti autori imaju i razliite pristupe i definicije modula
S. McConnell: modul je "skup rutina koje zajedno obavljaju neku globalnu funkciju poput
formatiranog izlaza, itanja podataka iz datoteka ili pristupa glavnim strukturama podataka"
11.Objasni pojam Modul ?
Modul je logiki nezavisna i zaokruena logika cjelina Moduli se mogu nezavisno
programirati i testirati Mogu se formirati moduli zajedniki za sve Ispravak, testiranje i
dokumentiranje je jednostavnije i bre Veze izmeu modula trebaju biti jednostavne i
vidljive Modul u pravilu treba imati jednu ulaznu i jednu izlaznu taku Nakon izvravanja
modul vraa kontrolu na mjesto pozivanja
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
9/19
12.Objasni ta je objekat u OO programu i kako nastaje i sta sadri
Objektno orijentirano programiranje polazi od toga da se program posmatra kao skup
pojedinanih dijelova, ili objekata, koji surauju (rade) jedan s drugim meusobno
izmjenjujui poruke. Svaki objekt ima sposobnost primanja poruke, obrade podataka i slanja
poruke drugim objektima. Poruka utie na promjenu stanja objekta.
Svaki objekt ima: stanje, ponaanje i identitet
-Stanje objekta definisano je unutranjim varijablama (podacima, data members)
-Ponaanje (behavior) definisano je funkcijama (member functions, methods). Funkcije se
aktiviraju porukama.
-Poruka je formalna komunikacija (poziv, zahtjev) poslana od strane jednog objekta drugom
a koja zahtjeva neki servis (uslugu).
Objekti se sastoje od lanova (Members ):
Attributes (Data) - npr. objekt auto: sjedala, vrata, motor...Methods (Functions) - kreni, zakoi, ubrzaj, upali svjetla.
13.Objasni osnovnu ideju OO koncepta programiranja ?
Osnovni temelji objektno orijentirane paradigme su prije svega objekt i razred te metode,
nasljeivanje, enkapsulacija, polimorfizam, apstrakcija, isuelja. Ideja uvoenja objekata u
programiranje dola je analiziranjem naina na koji funkcionira stvarni svijet. Promatanjem
svijeta oko sebe doi emo do zakljuka da se mnoge stvari mogu vrlo jednostavno
modellirati.Objektno orijentirano programiranje polazi od toga da se program posmatra kao
skup pojedinanih dijelova, ili objekata, koji surauju (rade) jedan s drugim meusobno
izmjenjujui poruke. Svaki objekt ima sposobnost primanja poruke, obrade podataka i slanja
poruke drugim objektima. Poruka utie na promjenu stanja objekta.
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
10/19
14.OO Postupak razvoja programske aplikacije ?
OO razvoj programa (aplikacije)
-Identifikacija objekata u "real world" problemu
-Specificiranje ponaanja, stanja i interakcije
-Organizacija slinih objekata u klase
-Specificiranje poruka izmeu objekata
-Izrada gradivnih elemenata od objekata
-izrada potrebnih klasa
-Kreiranje objekata, kreiranje objekata za manipulisanje porukama
-Testiranje klasa i objekata pojedinano
-Definisanje glavnog programa koji objedinjava sve objekte
15.Osnovni element OOP ?
-Objekt
-Klasa
-Nasljeivanje
-Enkapsulacija (ahurenje, pakovanje, umotavanje)
-Polimorfizam
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
11/19
16 .Navedi primjer deklaracije i bojasni u emu je razlika izmeu subrutine i funkcije u
fortranu ?
1)FORTRAN FUNCTIONS: unutranje i eksterneKorisnika funkcija je procedura iji je rezultatjedna varijabla proizvoljnog tipa, koja je deklarisana preko imena funkcije.
Deklaracija : FUNCTION ime ([ lista argumenata ]) [declaration statements] [executable
statements] END [FUNCTION [name]]
2)Subroutine:
-kao rezultat moe vratiti vie argumenata
-ime subroutine ne mora biti deklarisano (nije varijabla)
-poziva se sa CALL"
-moe biti bez liste argumenata
SUBROUTINE subroutine_name ( argument_list)
(Declaration section)
(Execution section)
RETURN (OPTIONAL)
END SUBROUTINE [name]
17.Objasni osobinu enakapsulacije
Osigurava da programski kod izvan klase (tj. druga klasa) vidi samo funkcionalne (ta moe
da radi), ali ne i implementacijske detalje klase (kako je to programirano). Time se "skriva"
ponaanje objekta od njegove implementacije (data hiding), odnosno odvaja kako objekt
izgleda od toga kako implementira svoje ponaanje. Niko osim objekta ne moe znati kako
"iznutra" taj objekt izgleda, tj. na koji nain izvrava svoj zadatak. Rezultat enkapsulacije je da
svaki objekt prema vanjskom svijetu", tj ostalim klasama pokazuje svoje suelje tj. skup
poruka (metoda) na koje odgovara = interface. Object=black box.
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
12/19
18. Objasni polimorfizam
Polimorfizam potjee od grkih rijei poly - mnogo i morph-oblik. U objektno orijentisanom
programiranju to znai da jedna poruka moe uzrokovati razliite oblike odgovora u
zavisnosti kako je objekat kome se alje interpretira. Polimorfizam je ponaanje koje se
mijenja zavisno od toga koja klasa ga uzrokuje, to znai da dva ili vie objekata mogu
reagovati potpuno razliito na istu poruku, odnosno da je primatelj poruke odgovoran za
njenu interpretaciju.
19. Objasni osobinu nasljeivanja
Nasljeivanje (inheritance)
To mehanizam koji omoguuje da klasa (podklasa) redefinira (promijeni) ponaanje iosobine naslijeene neke druge klase (nadklase). Podklasa (subclass) ima sve to i nadklasa
(superclass), ali i (ako je potrebno) jo netoto je specifino samo za nju
Nasljeivanje se moe definirati i kao nadreena-podreena relacija izmeu klasa u kojoj
podreena (dijete, child) klasa ima isto ponaanje (odgovornosti) kao i nadreena (roditelj,
parent) klasa.
20 . ta je klasa ?
Klasa je apstrakcija (zajedniki opis) za skup objekata s istim atributima i operacijama,
odnosno to je predloak (engl. template) za kreiranje objekata. Zbog toga se kae da je
objekt instanca (konkretni oblik, primjerak) klase. Svaki objekt jedne klase nasleduje njene
osobine (metode i atribute).
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
13/19
21 . Definicija i ema stabla kao struktura podataka
STABLO (TREE): konaan skup od n (n>0) elemenata (vorova - node) izmeu kojih postoji
sljedea strukturna veza:
jedan vor se zove korijen (root) stabla, ostali vorovi (ne uzimajudi u obzir korijen) su podijeljeni u m (m>0) disjunktnihskupova Ti, T2, ..., Tm, pri emu je svaki od tih skupova takoe stablo. Stabla T1# T2, ..., Tm se
zovu podstabla.
Skup od 9 vorova, vor A je prethodnik vorova B i C, odnosno vorovi B i C su sljedbenici
vora A. vorovi koji nemaju svoje sljedbenike (djecu) zovu se listovi (LEAF) H, J, D, G, F.
Stepen vora je broj nasljednika (djece) tog vora. Duina puta izmeu dva vora je broj grana izmeu dva vora. Nivo stabla je brojgeneracija sljedbenika.
Visina stabla je broj nivoa od korijena do najudaljenijeg lista (4 u primjeru). Ureeno stablo je stablo kod koga je bitan raspored podstabala, a kod neureenogstabla je to nebitno.
Struktura Stablo omogudava uspostavljanje hijerarhije izmeu elemenata. Primjer:organizacija direktorija na HD.
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
14/19
22.Objasni ta je Binarsno stablo ?
Binarno stablo je ureeno stablo u kome svaki vor ima 0, 1 ili 2 nasljednika (maksimalno dva
nasljednika).
Osnovne operacije za rad na binarnim stablima
moemo grupisati u sljedede tri grupe:
operacije kreiranja binarnog stabla(konstruktorske operacije),
operacije postavljanja upita nad binarnimstablima (predikatske operacije),
operacije selektovanja dijelova binarnogstabla (selektorske operacije).
Svaki vor sadri informacije i linkove za vorove sljedbenike i roditeljski vor. Osnovne
operacije:
S Search - uporeivabje vrijednosti i nastavak lijevo ili desno S Insertion - ubacivanje novogvora na kraju stabla S Deletion - brisanje
Mogunost zamjene stabla sloenom listom linkova, pogodno za kompjutersku
implementaciju
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
15/19
23.Definicija i ema reda ?
Sekvence elemeneta istog tipa. Prvi snimljeni element je i prvi dostupni element. (FIFO - first
in first out)Novi elementi se dodaju na jednom kraju a oduzimaju na drugom kraju (linearna
struktura)
24. Definicija i ema grafa ?
-Univerzalni nain povezivanja elemenata
-Sastoji se od skupa vorova i skupa linija za povezivanje (edges, bridovi, ivice)
-Vrlo pogodni za modeliranje objekata, sistema i procesa
-vorovi mogu imati imena i atribute
-Edges (bridovi) spajaju dva vora (veze) mogu biti imenovane (labeled) i imati smjer
-Graf je generalnija (optija) struktura od stabla
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
16/19
25 . Primjena grafova ?
Linked list
Tree (instance of graph)
Flowcharts (dijagram toka programa)
Mape puteva (GPS)Electrine sheme Montane sheme
Sadraj planova, ekonomija, vojne operacije.
26. Objasni pojam STEK ?
Definition: Poseban sluaj liste kod koje je dodavanje ili oduzimanje elemenata mogue
samo na vrhu structure. (LIFO: last in - first out)
27. Nabroj osnovne apstaktne strukture podataka ?
Apstraktne strukture podataka su :
Matrice
Records (Slog)List (linkovane liste)
Stack (Stek)
Queue (Redovi)
Tree (Stablo)
Grafovi
28. Definicja strukture podataka ?
Struktura podataka je matematiki (logiki) nain organizacije podataka. Ona definie nain
njihovog pohranjivanja i upotrebe od strane programa (programera). Pravilo odabrana
struktura bitno utie na efikasnost programa. Tose naroito istie kod sloenih aplikacija.
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
17/19
29. Osnovne operacije nad apstraktnim strukturama podataka ?
Pristup (itanje) i modificiranje podataka Pretraivanje Proirivanje (dodavanje novih podataka) Brisanje Sortiranje Spajanje i razdvajanje vie struktura RECORDS (Slog)Sekvenca (niz) podataka razliitog tipa, redovi tabele...
30 .Definicija i ema povezane liste
Struktura iji element sadri podatakipokaziva adreseslijedeeg elementa. Redoslijed
elemenata je ureen pokazivaima. Spremanje u memoriji ne mora biti u skladu sa
redoslijedom elemenata.
Prvi element liste naziva se razliitim imenima kao to je glava, poetak ili prvi vor (head,
front, first node). Krajnji vor se naziva rep ili krajnji vor liste (tail, end ili last node). Zbog
linearne strukture liste svaki vor osim prvog i zadnjeg ima svog predhodnika i sljedbenika.
vor na kome se trenutno nalazimo nazivamo tekudim vorom ili tekuda pozicija u listi.
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
18/19
Linkovi izmeu vorova:
Single linked lists :Svaki vor sadri dva linka - prema prethodnom i slijedeem voru
Double linked lists :Svaki vor sadri samo link prema narednom voru
Circular lists: rep je linkovan sa glavom (zatvorena lista)
31. Navedi primjer fortranske naredbe za ispit podataka u file ?
OPEN (unit=11, file='ime file-a', status='unknown,new,old')
Do i=1,n ! ispis podataka u externi file
Write(11,*) t,x(t)
End do
Do i=1,n ! itanje podataka iz file-a
Read(11,*) x(i)
End do
Close (11)
Naprimjer : Program wirite_to_file
integer k
open(1,file=nuberst.txt)
write (1,(i4)) k
end do
close (1)
end
7/30/2019 SKRIPTA IZ PROGRAMIRANJA (Druga parcijala ) mf.untz.ba
19/19