Stilistika 1 - Druga Parcijala

7/25/2019 Stilistika 1 - Druga Parcijala

1/12

ADMINISTRATIVNI STIL

visok stepen shematiziranosti I determiniziranosti jezinih sredstava Razvila su se stroga pravila tj! "#ras$i za komunika$iju pre$iznost tanost I %aktogra%ija odsustvo %igurativnosti ili ekspresivno&emo$inalne markiranosti slu'i za zvaninu komunika$iju izme(u pojedina$a I ustanova izme(u samih ustanova

dr'ava I dr'avnika pojedina$a I dr'avnih organa ) njemu susre*emo sintaksike gre+eke , suvi+e duge reeni$e sa velikim #rojem rijei

koje nisu sintaksiki uspje+no %ormirane I zato su te+ko razumljive gomilanje rijei u istompade'u +to kreira dvosmislenost za#unu I odstupanje od op*e jezine %orme

ponekad se ovaj stil prenosi u druge s%ere komunika$ije -naje+*e konverza$iju ilipu#li$istiku.

Ima pet podstilova/

zakonodavno&pravni -'anrovi su zakoni statuti ustavi odluke odred#e rje+enja. dru+tveno&politiki -rezolu$ije povelje deklara$ije programi re%erati saop*enja

izjave. diplomatski -kominikei note demar+i protokoli memorandumi. poslovni -ugovori dopisi %akture $erti%ikati narud'#e uplatnin$e rauni spe$i%ika$ije. personalni -mol#e auto#iograije 'al#e punomo*i lina dokumenta upitni$i ankete

%ormulari I sl!.

"vaj stil se dominantno realizira u pisanoj %ormi 0ostajanje kan$elarizama ustaljenih rijei1izraza -dana tog I tog.

"vime se podjenostavljuje komunika$ija )potre#ljavaju se I latinske rijei izrazi I reeni$e +to oneo#iava ovaj stil I daje mu nekuva'nost -naroito u zakonodavno&pravnom podstilu.

Velika pa'nja se pridaje navo(enju podataka ) nekim 'anrovima je o#aveza potpis I peat na kraju dokumenta 2rekventna upotre#a skra*eni$a "vaj stil je nominalni-gramatiki plan. , dominiraju imeni$e -apstraknte I dever#ativne. 3lagoli su u sada+nje vremenu Dekomponirani predikati -donijeti odluku, izvriti pregled. Nema emo$ionalni&ekspresivnih sredstava

)smjerenost na preno+enje in%orma$ije 0ravni podstil se ponekad z#li'ava sa naunim stilom Diplomatski podstil ponekad ukljuuje ekspresivne elemente I %igure 4anrovi zakonodavno&pravnog podstila ponekad do#ijaju elemente retorikog stila -npr!

4anr su(enja. Nema prostora za razvijanje individualnog stila


2/12

4)RNALISTI56I STIL

Izuzetno +iroka s%era upotre#e velika 'anrovska raznovrsnost namijenjenost velikom #rojuadresata

Realizira se u razliitim medijima/ +tampa radio televezija internet! "n je stil sredstava masovnih komunika$ija Rije je o javnom diskursu Dvije osnovne jezine %unk$ije/

re%eren$ijalna -%unk$ija saop*avanja. kontaivna -%unk$ija orjentisana na adresate u#je(ivaka ili ideolo+ka.

Leksika I %raze medija zavise od dru+tvenog ure(enja u jednoj sredini I medijskomzalaganju za nekoga1ne+to

Razlikujemo sljede*e 'anrove -podstilove./ in%ormativni -in%orma$ija vijest hronika doga(aja. analitiki -lanak %eljton kolumna intervju komentar reporta'a kontakt&program

Mnoge jezike karakteristike ovog stila su uvjetovane njegovom usmjereno+*u na

mnogo#rojne adresate razliitog porijekla o#razovanja so$ijalnog statusa te injeni$om danjegovi tekstovi nastaju u veoma kratkom roku

"vaj stil o#iluje ustaljenim %razama +a#lonima I kli+eima -'urnalizmi. I to mu se zamjera Automatiza$ija jezinih sredstava je jedna od kljunih karakteristika stila I suprotstavljen je

npr! 6nji'evnoumjetnikom ili reklamnom stilu Novinar mo'e posegnuti I za pasivnom leksikom -arhaizmi neologizmi. ili leksikom sa

ogranienom s%erom upotre#e -'argonizmi dijalektizmi pro%esionalizmi. 7edno od jakih mjesta ovog stila su NASL"VI 0"DNASL"VI I NADNASL"VI "ni slu'e da privuku pa'nju adresata daju osnovnu in%orma$iju o onome o emu govore te

#udu jezino e%ektni I upeatljivi

) njima je esto glavna poetska %unk$ija jer su usmjereni sami na se#e "ni su STIL"38NI 6oriste I retorika pitanja -Klinton je Sarajlija?. eksklamativne reeni$e emo$ionalno

o#ojene -Zdove zavrio karijeru!. sinonimiju li$a -Stiglo se do raskra!. poslovi$e izrekekrilati$e -Svi za jednog, jedan za sve!.

Me(u 'anrovima se izdvaja I medijska vijest tra'i o#jektivnost koja impli$ira/

neutralnost uravnote'enost pouzdanost

Tu esto imamo retoriku o#jektivnosti koja se krije iza su#jektivnosti Vijest ima mo*an retoriki poten$ija je poma'e reproduk$iji kljunih so$ijalnih vrijednosti I

kulturnih motiva te promo$iji odre(enih vjerovanja uvjerenja sudova I oekivanja 9a ovaj stil pose#no za analitike 'anrove va'an je postupak imenovanja na dva plana/

vlastita imena su uvijek jake pozi$ije teksta gdje se pojaava pa'nja adresata imenovanje je vezano za signalne odre(ene take gledi+ta -odnosi prema imenovanom.

6olumna : novinar jake individualnosti proizvodi odre(ene tekstove o#ojene upravo tomnjegovom individualno+*u

6olumna je na grani$i sa pu#li$istikim stilom "vaj stil se razlikuje I s o#zirom na tip +tampe ili tip radio I televizijskog programa u kojem

se on realizira -Dnevne I sportske novine omladinski I politiki nedjeljnik sportska Ipolitika emisija itd!. 0otre#a da #ude razumljiv sa re%eren$ijalnom I konativnom %unk$ijom


3/12

R86LAMNI STIL

Reklama sadr'i I prirodnojezini kod ali I vizualni kod auditivni kod -zavisno od medija. "dstupa od lahko predvidljivog oekivanog -imamo one#iavanje;. Iz#or jezinih sredstava je uvjetovan njenom dominantnom jezikom %unk$ijom :

konativnom; Reklama je prije svega u#je(ivaka poruka ona uvijek sadr'i retoriku I ideolo+ku

komponentu usmjerenu na re$ipijente 2orma/ drugo li$e jednine I mno'ine o#ra*anje imperativi I stilkse %igure usmjerene na

adresate Reklamni stil mo'e sadr'i I druge %unk$ije -zavisno od $ilja poruke./

re%eren$ijalnu -opis proizvoda koji se reklamira. ekspresivnu -elementi u kojima po+iljala izra'ava svoje stavove ili emo$ije : prvo li$e

jednine ili mno'ine. metajezinu -u de%ini$ijama nekog produkta. %atiku -kratka reklama koja se stalno ponavlja &


4/12

STRI0"VNI STIL

Sadr'i I ver#alni I vizualni kod naziva se ponekad osmom umjetno+*u ) svojim vrhunskim dometima posjeduje I estetsku %unk$iju Ver#alni dio stripa se po pravilu nalazi $ea od rok&muziara do politiara

Strip posjedu slo'en sistem konota$ijskih jedini$a Mo'e konotirati razliite estetske ili ideolo+ke vrijednosti svojim ver#alnim ili never#alnim

sredstvima Mo'emo govoriti o stripovima koji koriste orgiju redudantnostitako nas pozivaju*i na

odmor I opu+tanje uz strip ili o onima koji 'ele da nas zaude uine deautomatiza$iju paoni imaju poetsku I metajezinu %unk$iju

0rema svojim oso#inama ovaj stile se z#li'ava sa s$enaristikim -mo'da I dramskim. stilom


5/12

R8T"RI56I STIL

Razvijan jo+ u okviru antike retorike oratori su imali spe$ijalni sistem o#razovanja "snovnom retorikom %unk$ijom se smatra u#je(ivaka odnosno persuasivna te otuda I

njena ideolo+ka %unk$ija kao neodvojiv dio 9adatak govornika je da u#ijedi auditorij u svoje tvrdnje svojom tehnikom argumenta$ije "rjentisanost na primao$e 0oruke govor I de#ata kao osnovni 'anrovi retorikog stila imaju konativnu %unk$iju Dijeli se na dva podstila/

oratorski -govor monolo+ki %atika %unk$ija. de#atni -dijalo+ki razgovori o neemu


6/12

D8?ATNI 0"DSTIL

6om#inira monolo+ke I dijalo+ke %orme ali mu je dra'a dijalo+ka De#ata se nalazi u temeljima moderne demokratije predstavljaju*i istinsku razmjenu

mi+ljenja "na poiva na argumenta$ijskoh tehni$i Moraju postojati dva suprotna mi+ljenja o jednoj konkretnoj temi koja po#ijaju

jedna drugo "vdje nu'no imamo dijalog suko# mi+ljenja interak$iju sugovornika odnosno

de#atanata Spe$i%ian podtip ovog podstila je jezik su(enja

0rirodni jezik kao jedino sredstvo pravne argumenta$ije )smena %orma 0ravni$i advokati sudije vje+ta$i ali I lai$i Narativna %orma/ uvod sredina I kraj kon%likt u dijalogu

razmjena va'nih in%orma$ija


7/12

S@8NARISTI56I 0"DSTIL

?lizak dramskom podstilu 0redlo'ak za %ilm ili reklamu sveanost $eremoniju S$enarij itaju samo rijetki poznavao$i a ne o#ian narod S$enarij je na ru#u s%ere intersemiotikih tekstova -kao strip ili reklama. Spe$i%inost jezinog znaka u s$enariju je u njegovoj dvojnosti/ taj znak nije znak samo

prirodnog jezika nego ujedno aludira I na znake %ilmskog ezika 0redstavlja dinamizam od govorne do %ilmske strukture 5itati ga znai o'ivjeti ovaj dinamizam ovaj prijelaz S$enarijem se planira %ilm sa njegovom vremensko&prostornom strukturom tj! Tematskom

strukturom I nainom njenog predoavanja S$enarij *e se razlikovati s o#zirom na vrstu %ilma/ igrani dokumentarni propagandni

o#razovni %ilm Na jezinom planu imamo dijalog -monologe. I autorske komentare usmjerene na pripreme

%ilma koji mogu sadr'avati


8/12

8S87ISTI56I STIL

8sej izvorno znai poku+aj po temati$i je izuzetno #ogat #lizka naunome stilu a po jezino&stilskim sredstvima

podsje*a na knji'evnost za razliku od znanstvenoga teksta esej po pravilu nema znanstveni aparat -spisak literature

izvore rezime apstrakt %usnote tane $itate. Tematika eseja je vrlo raznovrsna/ od #iogra%ija do #iolo+kih tekstova 8sejistiar svakoj temi pristupa su#jektivno iznose*i svoje utiske stavove ideje I slino 8sej ima I spoznajnu I estetsku stranu koja je lako*a jezika ali ne I izraz povr+nosti "snovne jeziko&stilske karakteristike eseja/

Izra'avanje autorskog govora u prvom li$u jednine -ako postoji mionda je to inkluzivnomi. ovakva %orma je odlika 'anrova sa apelativnom %unk$ijom odnosno djelovanjem na

adresate konativna %unk$ija jo+ je izra'enija u iskazima sa direktim o#ra*anjem re$ipijentu sa

upotre#om drugog li$a -e+*e mno'ine. koje do#ija znaenje uop*enosti ista je %unk$ija I retorikog pitanja koja u eseju zaustavlja tok teksta I skre*e na se#e

pa'nju itala$a esej je nu'no su#jektivan u njemu dominira ekspresivna %unk$ija pa mo'emo pratiti u

njemu upotre#u razliitih emo$ionalno&ekspresivnih jezinih sredstava ponekad se smatra da su neke reeni$e eseja na grani$i izme(u poezije I proze

u eseju va'nu ulogu ima I estetska %unk$ija jezika a ponekad I ludika esejistiaru je kao I knji'evniku jezik osnovno oru(e jer on poznaje mo* I ljepotu

rijei npr! 2igure I tropi u eseju nisu samo kao ornamenti stila ve* se kroz njih prenose

spoznaje I pojaava se I istie autorova misao 3rani$e eseja nije uvijek jednostavno ispostaviti ) angloamerikoj tradi$iji esej je jo+ +ire shva*en nego kod nas pa mo'e po %ormi

podsje*ati I na kratku priu sa likovima dijalozima I slino ota$ eseja u 2ran$uskoj je Monten 9a neke je esej knji'evni 'anr a za neke je %ilozo%sko&knji'evni 'anr


9/12

0)?LI@ISTI56I STIL

zastupljen je u razliitim medijima -novine knjige TV&serija $iklusi radio&emisija. diskursna stilistika I u pu#li$istikom stilu traga za ideolo+kom pozi$ijom teksta te za

ulogom re$ipijenata u njegovoj interpreta$iji ovaj stil se dijeli na nekoliko podstilova/

0)?LI@ISTI56I 0"DSTIL "vo je razvijeno novinarstvo -oz#iljna priprema za pristup nekoj temi prouavanje

niza injeni$a I materijala I slino. kuhari I kulinarski priruni$i spadaju u ovu kategoriju npr! "snovna %unk$ije je in%ormativna a nije im strana ni konativna jer 'ele po#uditi na

djelovanje -sjetimo se 7amie "livera. 6ao minimalna %orma ovog tipa tekstova mo'e se izdvojiti npr! 0ojedinani re$epet

nekog djela -a najve*i je itav prirunik takvih re$epata slika I slino. naslovi I podnaslovi u ovom 'anru pokazuju jezinu raznolikost te se tako mogu

na*i I meta%ore I druge %igure I igre rijeima kao u 'urnalistikom I pu#li$istikom

stilu 7ednosmjeran diskurs uglavnom gdje po+iljala poruke ima dominantnu ulogu u

odnosu na primao$a -instruktivni diskursi. : kori+tenje imperativa NA)5N"&0"0)LARNI 0"DSTIL

pu#li$istika o#rada neke naune teme namijenjene +irokom krugu adresata primarna %unk$ija je komunikativna odnosno re%eren$ijalna preuzimanje termina i terminolo+ke sintagme iz naunog stila ostali elementi naune aparature nisu o#avezni mo'e sadr'ati emo$ionalno&ekspresivna sredstva %igure i o#ra*anja itao$u -! li$e

jednine ili mno'ine.

I 'anrovi ovog podstila mogu donijeti znanstveno relevantne zakljuke na izvjestan nain/ prevo(enje naunog stila u puli$istiki odnosno njegovo

prilago(avanje +irokom krugu re$ipijenata razliitog o#razovanja Mo'e se realizirati i u %ormi TV ili radio&emisije ili nauno&popularnog %ilma te kao

in%orma$ija lanak %eljton ili knjiga eklektian podstil -mje+avina svega. Namijenjen za one koji nisu pro%esional$i

M8M"ARS6I 0"DSTIL o#uhvata %orme memoara i nekih dnevnikih zapisa Mo'e sadr'ati i dokumente izvje+taje odluke potvrde karte dijagrame ta#ele

prepiske i sl! koji slu'e za potkrepljivanje onoga o emu se govori 6ada izrazito dominira estetska %unk$ija memoari mogu pre*i i uknji'evnoumjetniki stil

Imamo %ormalnu o#jezivnost pra*enu su#jektivnom takom gledi+ta autora samoga Mo'emo prona*i i ideolo+ku komponentnu ova podstila s kojom se 'eli djelovati na

samoga adresata 9avisno od autora i namjere memoari -sje*anja zapisi. *e imati drugaiji izgled

6N7I48VN"&0)?LI@ISTI56I 0"DSTIL granini polo'aj iz pu#li$istike prema knji'evnosti ili eseju u njegove 'anrove spadaju polemika neki tipovi kritike putopisi i neke reporta'e osnovno o#ilje'je je postojanje jake estetske %unk$ije kao kljune a uz nju i

postojanje konativne %unk$ije a ni+ta manje i emotivne1ekspresivne te re%eren$ijalne%unk$ije


10/12

0olemika/ "p*i pojam za 'anr u kojem se ver#alno suko#ljavaju zastupni$i suprotstavljenih

stavova polemika : gr! 0olemos : rat -ver#alni. ona je metatekstualni 'anr jer nastaje kao reak$ija na neki tekst -uvijek. i to po

prin$ipu negativnog odnosa one polemike koje nemaju estetsku %unk$iju ne spadaju u ovaj podstil ve* neki

drugi -nauna polemika dnevnopolitika itd!. mo'e #iti realizirana u %ormi jednog ili vi+e tekstova -lanaka. a mo'e #iti

predstavljena i itavom knjigom uvijek impli$ira dijalog ali vi+e izigravanje dijaloga/ imamo dvije monolo+ke

svijesti koje ne mogu prevladati jedna drugu z#og toga nema stvarnog razvoja niti pravog razrje+enja mogu*e je govoriti o razliitim individualnim stilovima polemiara ona ne #i postojala da nema re$ipijenata jer je namijenjena njima na prosud#u osnovne stilske karakteristike/

kom#ina$ija o#jektivnih elemenata iz s%ere re%eren$ijalne %unk$ije i izrazitosu#jektivnih elemenata kojima se realizira emotivna1ekspresivna %unk$ija

sredstva u#je(ivakog diskursa : retorika pitanja i o#ra*anja vje+te igrerijeima kalam#uri eksklama$ije

sve stilske %iguri itropi koje mogu poslu'iti e%ektnosti teksta i usmjernosti na%ormu poruku -poetska %unk$ija. ili pak njegovoj uvjerljivosti u#je(ivakoj%unk$iji

$itati iz prototeksta s kojim se polemizira kao i drugi $itati po potre#i -esto iauto$itati.B u polemi$i nije rijedak sluaj da se $itati va(enjem iz kontekstaprika'u #esmislenima pogre+nima +tetnima

$ilj polemike jeste o#ezvrijediti ismijati protivnika i njegova stanovi+taB z#ogtoga polemiar pose'e za ironijom sarkazmom $inizmom knji'evna polemika uvijek ukljuuje i elemente knji'evne kritikeB ona mo'e

sadr'ati i elemente drugih stilova -eseja dokumenta knji'evnih 'anrova islino.

mo'e sadr'ati i sni'ene rijei rijei sa negativnom konota$ijom i slino da #i a%irmirao vlastite argumente i negirao poni+tio izrugao protivnikove

tvrdnje polemiar *e posegnuti za svim retorikim sredstvima persuasivnim iornamentalnim

na apstraktnijem planu posjeduje o#ilje'ja preskriptivnosti per%ormativnosti ipragmatinosti

u tom smislu polemiarevojadolazi u razmjerama kakve su svojstvene malokojem ako ikojem drugom stilu poprimaju*i tako hiper#oliziranu dimenzijukoja ga ini prepoznatljivim u svijetu diskursa


11/12


12/12

0o 3ri$eu op*i prin$ip svake konverza$ije moralo #i #iti naelo saradnje! "no ukljuuje use#e sljede*e maksime/ kvantitet : dati odgovaraju*i koliinu in%orma$ija kvalitet : sudioni$i #i tre#ali govoriti istinu i samo ono za +ta imaju dokaze relevantnost : va'no je da sudioni$i #udu relevantni modalitet : potre#a za jasno*om i iz#jegavanje dvosmislenosti preop+irnosti i

naru+avanja slijeda replika Neki dodaju i maksimu utivosti i maksimu konzistentnosti Ver#alna utivost je vrsta strate+ke manipula$ije jezikom tj! Nain da ostvarimo svoje

konverza$ijske $ilje tako +to *emo govoriti ono +to je so$ijalno primjereno u datoj situa$iji Metakomentari podr'avaju nastavak konverza$ije -I ta onda? akle?.

Documents

Stilistika 1 - Druga Parcijala