of 80 /80
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI FILOZOFSKI FAKULTET DRUŽBE ISUSOVE U ZAGREBU STAROZAVJETNA ANTROPOLOGIJA Skripta – 3. ispravljeno izdanje Uredila Tanja Lakić Šifra kolegija: Ir2101 (Iz2101) Profesor: doc. dr. sc. Niko Bilić http://www.ffdi.hr/amdg Zagreb, ak. godina 2009./2010. (05.02.2010.)

STAROZAVJETNA ANTROPOLOGIJA

  • Author
    dominh

  • View
    250

  • Download
    11

Embed Size (px)

Text of STAROZAVJETNA ANTROPOLOGIJA

  • SVEUILITE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI FILOZOFSKI FAKULTET DRUBE ISUSOVE U ZAGREBU

    STAROZAVJETNA ANTROPOLOGIJA

    Skripta 3. ispravljeno izdanje Uredila Tanja Laki

    ifra kolegija: Ir2101 (Iz2101) Profesor: doc. dr. sc. Niko Bili http://www.ffdi.hr/amdg

    Zagreb, ak. godina 2009./2010. (05.02.2010.)

  • Ogledni raspored Datum Tema

    16.10.09. Uvod, Adam (pregled; .ppt) * Slika Boja

    23.10.09. Eva - ena * Eva, Kajin, Henok, Melkisedek (pregled; .ppt)

    13.11.09. Sara; Juda, sin Jakovljev (pregled; .ppt)

    20.11.09. Aron, brat Mojsijev (.ppt)

    27.11.09. Mirjam, proroica * Neuspjelo zvanje? Gideonov uspon i pad * Mirjam;

    Gideon; Samuel (.ppt)

    04.12.09 Ilija * Elizej - uitelj i udotvorac * pregled (.ppt)

    11.12.09. Mihej ben Jimla * Hulda * pregled (.ppt)

    18.12.09. Judita - slaba, a snana * Judita Olimp * Estera - siroe i kraljica * pregled (.ppt)

    08.01.10. Zarunica * (.ppt) * Izaijin poziv (Iz 6) * (iz6b.ppt)

    15.01.10. Jeremija * jeremija.ppt * Imenom zazvan. Lik proroka Amosa * amos.ppt

    22.01.10. Jedan dan u slubi. Prorok Jona * pregled (.ppt)

    29.01.10. Biblijski sveenici: Melkisedek, Aron, Eli i Ezekiel *

    pregled Melkisedek i Ezekiel (.ppt)

    Predmet je koncipiran kao hermeneutika biblijskih likova s ciljem podrobno prouiti opis i

    znaenje odabranih likova pomou predavanja i rasprave o svetopisamskim izvjetajima,

    samostalnog prouavanja i odgovornog argumentiranja. Vaan je tekst Svetog pisma i

    osposobljavanje za rad s njime. Zadatak je u tri stupnja prouiti biblijski tekst i saeto

    prikazati zakljuke:

    1. formalna analiza: gdje je i kako lik opisan? (vane rijei, knjievne figure, stil)

    2. sadrajna analiza: tijek ivota odnosno epizode

    3. aktualizacija: znaenje za ovjeka i svijet danas

  • 1

    Starozavjetna antropologija

    Izborni predmet iz Biblije SZ

    2

    Antropologija SZ-a

    Hermeneutika biblijskih likova tj. njihov opis i znaenjetumaenje pojmova kao to su nefe (dua, ivot) ili leb (srce, pamet) treba potivati pripovijednikontekstzadatak:

    Tekst, ivotni tijek odn. epizoda, aktualizacija

    3

    Adam

    pojam likovjek: Boje stvorenje (Post 1s)

    prah od zemlje, dah ivota od Boga (2,7)

    estog dana stvoren (kad i iva bia na zemlji 1,24)djelo dovreno (2,2); veoma dobro (1,31)nainimo! (mn.) zajednitvo (1,26 > 27)

    imperativ samome sebi 1,26

    bara (3x v27; 3x 5,1s; 6,7) Kao za cijeli svemir (1,1.21; 2,3s)

    4

    Boji povjerenik

    rad - upravljati (1,26 biti gospodar; 28 vladati) < > maal v16s obraivati, sluiti; uvati, obdravati 2,15napunite zemlju v28 nakon napunite vode morske v22slika Boja (1,26.27[2x]; 5,3; 9,6)

    Donosite plod i rastite! 1,28 (9,1.7)

    dati ime: 2,19 (2,23; 3,20) usp. 1,5.8.10

    5

    Lik

    progovara 2,23u susretu s drugom osobom

    on : \ ona 2,23prionut e uza enu 2,24

    Dua se moja k tebi privija Ps 63,9oboje jedu (3,6),

    spoznaju svoju izloenost (v7), skrivaju se

    prvi put progovara Bogu 3,10optuuje enu v12

    osuen jer nije sluao Boji glas 3,17zemlja prokleta zbog njega v17

    Hieronymus Bosch, Raj zemaljski, 1485-90. Museo del Prado

    6

    Poslije slomadaje ime (!) 3,20prima zatitu od Boga: odijelo v21odvojen od Boga v22-24poznaje Evu 4,1

    to su sve proli? u epizodi sinova roditelji bez aktivne uloge c4dobiva sina eta 4,25jo sinova i keri, doivio 930 g. 5,1-5Umire 5,5 William BlakeThe Angel of divine presence clothing Adam and

    Eve with coats of skin ( 1803), akvarel

    Starozavjetna antropologija 1

  • ovjek slika Boja na prvim stranicama Svetog pisma

    Sveto pismo opisuje kako je Stvoritelj prije stvaranja ovjeka zastao u promiljanju. Samo u tom sluaju nalazimo svojevrstan imperativ u prvom licu: Nainimo ovjeka. (Post 1,26). U nutrini Bojeg svijeta otkrivaju se njegove nakane i vidi se kako Bog samoga sebe potie i motivira.

    ovjek je slika Boja jer se upravo u tom trenutku stvaranja otkriva da je Bog zajednitvo koje se preslikava u ovjeka, muko i ensko (Post 1,27), pa e jo jednom boansko promiljanje potvrditi: Nije dobro da ovjek bude sam ( 2,18). Dvaput poetna poglavlja Svetog pisma istiu da je Bog stvorio i blagoslovio ovjeka, muko i ensko (1,27s; 5,2). I prvo i peto poglavlje ponavlja da je pritom ovjek, muko i ensko, slika Boja.

    ovjek je slika Boja jer e on dati ime stvorovima (2,20), kao to sam Bog prvi daje ime danu i noi, nebu, kopnu i moru (1,5.8.10). ovjeku je povjerena boanska uloga. Daje ime. Otkriva definiciju i prua smisao biima koje susree u ivotu. Od poetka je pozvan da bude dobar gospodar i upravitelj (rada' 1,28), to e u slici vrta koji treba opsluivati i uvati ('abad, amar 2,15) imati svoje objanjenje i tumaenje.

    Zato je ivi ovjek slika Boja. Neki mrtvi kip ili poganski idol to jednostavno ne moe biti.

    ovjek jedini kod stvaranja u pravom smislu uje i razumije Boju rije i dobiva presudnu zapovijed: Budite plodni i rastite! (Post 1,28). Uitelj Isus upravo e to primijeniti i razjasniti kad izabere uenike zato da rod donose i da rod njihov ostane (Iv 15,16). A sv. Pavao e i drugi dio iskonske zapovijedi protumaiti, govorei da nam valja prispjeti do mjere uzrasta punine Kristove (Ef 4,13). Donosite plod i postanite dovoljno veliki to je prvo poslanje!

    Na poetku, kod stvaranja ovjek, muko i ensko, prima blagoslov od Boga (Post 1,28), slino kao to su ga ve prije dobile ribe morske i ptice nebeske (22) i kao to e ga dobiti dan poinka (2,3) kad je djelo zaokrueno. Kad Sveto pismo istie da je ovjek Boja slika i jedan i drugi put ponavlja da je primio blagoslov (Post 1,28; 5,2). Novi poetak u savezu s Noom obiljeen je i novim Bojim blagoslovom (Post 9,1). S Abrahamom meutim zapoinje neto novo jer se po prvi put u Bibliji dogaa da sam ovjek postaje blagoslov. Ti e biti blagoslov! (12,2) govori Gospodin svome izabraniku kod prvog poziva i ponavlja otkrivajui svu irinu svoje boanske nakane u tebi e se blagoslivljati sve obitelji tla zemaljskoga (12,3). ovjek postaje ne samo primatelj, nego aktivni nositelj blagoslova. A sveenik Melkisedek bit e prvi koji primjenjuje tu mo, izvrava zadau: on blagoslivlja (Post 14,19).

    Starozavjetna antropologija 2

  • Eva ena. Na izvorima ljudskoga bia (Post 2,184,2) Dvaput poetak Svetog pisma istie da je Bog stvorio i blagoslovio ovjeka, muko i ensko (1,27s; 5,2). I prvo i peto poglavlje ponavlja da je ovjek, muko i ensko, slika Boja. ivi ovjek slika je Boja, a ne neki mrtvi kip ili poganski idol. Ve na poetku ovjek uje sveti poziv: budi plodan i postani velik, donosi plod i rasti. Pavao e pisati da ovjek mora narasti do punine mjere Kristove (Ef 4,13). Sam Gospodin i Uitelj u presudnom asu govori izabranima da idu i rod donose, rod koji e ostati pa da im Otac dadne to ga god zaitu u Isusovo ime (Iv 15,16).

    Pogledat emo iz bliega Evu. Kad Sv. pismo neki lik stavlja na poetak, onda eli da u njemu prepoznamo neto od temelja, poetke vlastitoga bia. Eva je odlian primjer malenosti jer je ranjiva i ranjena, odlian je primjer zajednitva jer je uz Adama i djecu, odlian je primjer obraenja jer nakon pada i tragedije kree dalje.

    Evinu povijest znamo. Ponajprije, kao Boje stvorenje dolazi pred Adama koji je oduevljeno prepoznaje kao svoju i najavljuje da e potpuno i trajno biti uz nju. Zatim, u iduem prizoru Eva, kao rtva prijevare, kri zabranu i zajedno s Adamom prima osudu zbog toga. U zadnjem dijelu, Eva je majka koja doivljava straan sukob svoja prva dva sina, Kajina i Abela, a potom na svijet donosi treeg sina, imenom eta (4,25) i jo druge sinove i keri (5,4).

    Za Evu znamo da u biblijskom opisu dolazi kao odgovor na ovjekovo dubinsko iskustvo samoe i ostavljenosti. Bog potvruje da tako nije dobro: Nije dobro da ovjek bude sam (2,18). ovjek, bez obzira bio on muko i ensko, moe doivjeti gorku egzistencijalnu, ivotnu usamljenost.

    Biblija slikovito opisuje. Bog ovjeku daje razne stvorove, ali nijedan ne odgovara njegovoj potrazi. Eva donosi u biblijsku definiciju ljudske osobe upotpunjenje, ono to odgovara, ono to se podudara. ovjek trai i nalazi nekoga tko e doi pred njega, tko e mu izii ususret. Meusobna pripadnost i ljudsko zajednitvo, zacrtano u slici Bojoj, Evinom se pojavom ostvaruje.

    Svojim postankom Eva podsjea na to da ovjek ima svoj unutarnji ivot, svoj osjeaje i duhovno doivljavanje. Za razliku od Adama koji je stvoren od zemlje, Eva je izdanak ivog ljudskog materijala, ovjekove nutrine. Ljudsko bie nije tek neto satkano od praha zemaljskog nego i od rebra koje je blizu srca. Rebro, osim to je dragocjeno jer se nalazi odmah uza sredite, takoer je vaan dio kostura, kost, dovoljno snana i otporna da titi, to je tit koji uva srce. Kost u biblijskom izvorniku oznaava snagu, mo.

    Evu najee spominju u optubi da je uzela plod sa stabla u sredini vrta usprkos zabrani. To je optuba koju ovjek izrie od poetka, doslovce od Adama. Ali pogledajmo izbliza neke vane okolnosti.

    Eva je malo prije, na zavretku 2. poglavlja, proglaena ljubljenom odabranicom. Pogled blinjega u njoj otkriva kost i meso, samu sr ljudskog bia. Razliite osobe ine jednu zajednicu, jedno su. Meutim, neposredno nakon to je izreeno da e mu prionuti uz nju i biti s njom, odmah u iduem prizoru, njega nema. Eva ostaje sama s napasnikom-zmijom. U

    Starozavjetna antropologija 3

  • presudnom razgovoru koji se odvija, Eva ne nalazi pomoi koja bi joj odgovarala. Ovdje ponovno odzvanja ostavljenost ljudskog bia koja je ve prije bila naznaena.

    U razgovoru sa zmijom Eva pokazuje isprva svoju hrabrost. Ne izbjegava odgovor, ne pokuava se prikriti, nego hrabro odvraa na lukav upit i ne da se zbuniti: Plodove sa stabla u vrtu smijemo jesti. Precizna nadopuna o Bojem upozorenju koje vrijedi samo za plod stabla to je nasred vrta pokazuje da Eva dobro slua i pamti. Zabranu, naime, koja ovjeka treba uvati od smrti primio je od Boga Adam jo prije nego to je Eva dola pred njega.

    alosni rezultat neposluha poznajemo. Otvorile su im se, dodue, oi, ali toliko da upoznaju svoju golotinju, nezatienost, slabost. Poinje skrivanje i bijeg koji traje do danas. Potreban je izravan susret s Bogom koji e raistiti raune.

    Eva je prozvana majkom svih ivih (4,20). Ta nije li svim ivim ljudima blisko ovakvo iskustvo? Nakon prevarenosti i slabosti, Bog poklanja novu mogunost. Nakon pada, Gospodin dariva novo ustajanje. Eva postaje dionicom i nositeljicom praevanelja: njezin e rod satirati glavu staroj zmiji.

    Eva postaje simbol. Unato muci kroz koju je prola, ne okree Bogu lea. Kad je rodila sina prvoroenca prepoznaje da je Bog na djelu. Stekla je, veli, sina pomou Jahve (4,1).

    Neopisivo je to se moglo zbivati u dui majke kad se Kajin dao zarobiti i voditi zaviu i kad je napao brata. Ne moe majka stati na stranu jednoga, protiv drugoga. Ona se samo moe guiti u prevelikoj boli i nemoi.

    Nije odustala od svog ivota zatvorivi se u sebe i svoju depresiju. tovie, usprkos mukama raanja, donosi na svijet novi ivot. U treem sinu, etu, opet prepoznaje osobit Boji dar: Bog mi dade drugo dijete mjesto Abela, koga ubi Kajin. (4,25).

    Najvie nas nakon svega moe zadiviti to Eva nijednom rijeju ne iznosi optube i ne pokazuje nikakvu gorinu. Nije ogorena na sebe zbog svoje slabosti. Nema ni rijei optube za mua koji je bio oduevljeno obeao svoju ljubav, a odmah potom u presudnom trenutku susreta sa zmijom jednostavno izostao. Nije ju ni pred Bogom uzeo u zatitu. Razumjeli bismo kad bi u Svetom pismu bilo Evinih tekih rijei protiv sina Kajina. Ali nema ih. Imali bismo, napokon, razumijevanja i za optuivanje upueno Bogu koji ih je uhvatio u prekraju i nije im progledao kroz prste, nije se pravio kao da je sve u redu, nego ih je istjerao iz vrta i tako je, davno prije Egipta i Babilona zapoelo prvo biblijsko progonstvo. Ali Eva ni Bogu nita ne predbacuje. Njezin novi ivot ve je zapoeo. Ona je majka ivih ljudi: majka svih koji su iz svoje slaboe podignuti.

    Starozavjetna antropologija 4

  • 1

    Eva ena muko i ensko stvoreni i blagoslovljeni, slika Boja (Post 1,27; 5,2)ranjiva i ranjenauz Adama i djecuprimjer obraenja

    2

    Povijest Evinadovedena Adamu koji je oduevljeno prihvaa kao sebi ravnu, onu koja je pred njimrtva prijevare, kri zabranu, prima osududoivljava straan sukob prva dva sinai dalje majka

    3

    Upotpunjena definicija ovjekaodgovor na iskustvo samoe (2,18)ostvaruje Boju sliku: uzajamnost, susretljivostovjek nije satkan samo od praha zemaljskog nego je i od ivog tkiva 2,22

    Sva ostala iva bia od tla zemaljskog (2,19)rebro je blizu srca, rebro je kost

    ljubljena odabranica ostavljena 3,1-5hrabro odgovara i ispravlja la 3,2

    4

    uvarica ivota i zajednitvaotkud zna zabranu? 3,3

    dobro slua i pamti, uva zajednitvozajedno s muem otkriva svoju izloenost 3,7prvoroenac za nju je Boji dar 4,1tiha patnja za sukoba i ubojstva

    Slomljeno majinsko srcemajka svih ivih 3,20

    i opet prihvaa novi ivot 4,25 (usp. 5,4)Usprkos mukama raanja (3,16)

    ne prigovaraNositeljica pra-evanelja 3,15

    5

    Kajinsteen s Bogom 4,1; prvoroenac v2izvrava zadau iz 2,15 prvi prinos Bogu od plodova 4,3

    zemlja je prokleta 3,17drugi osjeaj (4,5): nakon oeva straha (3,9), gnjevBog dodue ne gleda na prinos, ali upuuje mu rije v6:

    upit o stanju (v6), mudrosna pouka (v7)

    - Kajin ne prihvaa dijalog s Bogom- ubija brata v8

    6

    Poslije grijeha

    reagira na novi Boji pokuaj (v9)od Kajina se trai odgovornost za drugogapitanje o inu v10 (kao i majci 2,13)

    novo teko prokletstvo 4,11 (usp. 3,14.17)razumije osudu: v12.14 nestalan i bjegunacpreteka krivnja! 13prima znak kao zatitu t 4,15odvojen od Boga kao i roditelji (v16), odlazi u istom smjeru (3,24; 4,16)

    Fernand Cormon (1880), Kajin u zemlji Nod, Paris

    Starozavjetna antropologija 5

  • 7

    Henokpradjed Noin, opisan u Post 5,18-24

    Isti ili imenjak u 4,17s?roenje v18; uznesenje v24dijete zrele dobi (usp. 162 : od 130 nanie)jedan od brae i sestara v19; Hanuka

    hodio s Bogom ( halak hitp. v22.24, usp. 6,9)umire mlad (usp. 365 : 900/800)

    i nije ga bilojedini u nizu u c5 koji ne umire (8x i umrije) laqah uzeti: usp. 2 Kr 2, (Am 7)

    Starozavjetna antropologija 6

  • 1

    Sara do 17,15 (Sarai ili hrv. Saraja)ena Abra(ha)mova

    ve u Uru Kaldejskom (11,29)na putu u Haran sa svekrom; u popisu iza Lota (11,31)na putu u Kanaan s muem; u popisu... (12,5)zatajena:

    u Egiptu; prve rijei Abrahamove 12,11-13u Geraru; bez dogovora (20,2);

    zbog nje zatvorene utrobeobjekt

    2

    Nerotkinja koja raa aqr neplodna 11,30 tako predstavljena; (16,1)

    vidi Boje djelo u tome; prve rijei muu 16,2

    Bog obeava sina, blagoslov, narode, kraljeve 17,16; vjeni savez v19

    Abraham se nasmijao ( jicHaq 17,17), kao i ona poslije 18,12; i svatko tko uje 21,6 > Izaknajava vremena roenja: 17,21; 18,10.14

    Rodila Izaka 21,2o tome izvjeuje sluga 24,36Sara vas je rodila Iz 51,2; sinovi slobodne Gal 4,22

    3

    Osobinelijepa ena: lijepo izgleda 12,11

    vrlo lijepa jaf v14

    gospodarica gebr monica (opis: 16,4; Hagara: v8; aneo: v9)mu slua njezin glas 16,2ona uzima slukinju i daje ju za enu v3poniava slukinju koja je zaela v6trai od Abrahama da je otjera 21,10

    4

    Pokojnicanakon Post 22 umiresa 127 godina 23,1;

    mu je oplakuje v2razlog za pregovore i kupnju poljane u Makpeli 23,17

    Abraham vie nije tuinacgrob za Abrahama 25,10, Izaka, Rebeku, Leu i za Jakova 49,31

    5

    Juda, sin JakovljevPost 29,35-49,10

    6

    Put do samostalnosti glagol priznati, hvaliti Post 29,35etvrti sin Lein (35,23) doi e na prvo mjesto (c49) zainteresiran za dobit 37,26odvaja se od brae 38,1

    sam gubi sinove (38,7 Er, 38,10 Onan)uva najmlaega, ljubimca 38,11; 38,26 Julius Schnorr von Carolsfeld, Josip prodan u ropstvo,

    1851-1860. (Bibel in Bildern)

    Starozavjetna antropologija 7

  • 7

    Novi ovjekumire mu ena 38,12dobiva moralnu pouku od svoje snahe 38,26u vrijeme gladi opet je sa svojom braom, s njima ide u Egipat (usp. 43,3)kod drugog pohoda ima vanu ulogu

    upozorava oca da Benjaminmora doi s njima 43,3

    Rembrandt, Josipova braa trae da otac pusti Benjamina (1638-40)

    preuzima pred ocem ulogu jamca 43,9

    stalo mu je da ivimo, a ne umremo 43,8

    8

    U EgiptuJosipu s braom iskazuje tovanje 44,14uspjeno se zauzima za Benjamina 44,18-34

    sebe nudi za ropstvokad dovedu i oca, Juda je poslanik 46,28

    on s Josipom ureuje gdje e boraviti u oprotajnom blagoslovu istaknut c49

    hvalit e ga braa v8usporeen s lavom v9ezlo nad narodima v10

    na Gospodin potjee od Jude Heb 7,14

    Johann Christoph Weigel (1695), Juda

    9

    Mirjam, proroica Izl 15,20-21prva proroica, vezana uz sredinji dogaaj preuzima prve rijei hvalospjeva

    je li to pripjev i odgovor?predvodnika uloga, novo znaenje pjesmeAronova sestrai kad je pogoena gubom ostaje autoritet

    10

    Poput Mojsija

    spaava li ona malog Mojsija u Izl 2?velika izbaviteljica i voditeljica (Mih 6,4)

    Starozavjetna antropologija 8

  • 20.11.09. www.ffdi.hr/amdg 1

    Aron, brat Mojsijev

    od Izl 4,14 (Boji govor Mojsiju) do Pnz 32,50 (Boji govor Mojsiju)

    www.ffdi.hr/amdg 220.11.09.

    Aron

    uz Mojsija od poetka misijeposlanje od Boga Izl 4,27

    Bog govori Aronu: Lev 10,8; Br 18

    roenje: Izl 6,20; smrt: Br20,28

    po nalogu Bojem da se pridrui precima v24

    usp. Pnz 10,6

    izvrava poslanje: prorok Mojsijev (Izl 7,1 usp. 4,15)

    pred zajednicompred faraonom

    www.ffdi.hr/amdg 320.11.09.

    Izbavitelji

    i zajednicu i faraona moraju nagovarati 6,13Bog se obraa Mojsiju i Aronu 6,13; 7,8, 9,8...

    s Mojsijem slua veinu propisa u Lev

    izvravaju Boje naredbe Izl7,6zajednike audijencije kod faraona (Izl 5,1; 7,10

    Aronov tap 7,12 (zmija), 7,20 (krv)...

    s Mojsijem izvodi sva znamenja Izl 11,10i on slua propis o Pashi (Izl12)

    Izraelci ine kako je Bog naredio Mojsiju i Aronu(12,28.50)

    www.ffdi.hr/amdg 420.11.09.

    Posebna slubau Izl 14 se ne spominjeod poetka i on optuen: 5,21, tako i u pustinji: 16,2potpora Mojsiju molitelju kod boja s Amalekom (Izl 17,12)na Sinaju uz Mojsija 19,24zamjenik Mojsijev pred starjeinama zajedno s Hurom(24,14)u propisima dodijeljena mu je sveenika sluba c28s J. Schnorr von Carolsfeld, Aron i Hur dre Mojsijeve ruke

    (Bibel in Bildern)

    www.ffdi.hr/amdg 520.11.09.

    Otpadnik Izl 32

    odmah prihvaa prijedlog naroda 32,2

    Stjepan citira prijedlog u Dj 7,40

    pravi zlatno tele v4.35gradi rtvenik v5

    ipak: sveanost za v5suoava se s Mojsijem v21

    ispriava se i izgovara: v22-24

    www.ffdi.hr/amdg 620.11.09.

    Sveenik Aron

    propisi: sveta odjea 35,19; c39kod posvete Svetita pomazan 40,12

    Levitski zakonikAron i njegovi sinovi Lev 1s:

    slubenici kod rtava; pripadaju im darovi

    primaju odredbe za pojedine rtve Lev 6

    posveen za sveenika c8prinosi prve rtve c9

    blagoslivlje zajednicu 9,22s Mojsijem u atoru sastanka v23

    Starozavjetna antropologija 9

  • www.ffdi.hr/amdg 720.11.09.

    Vani zadaci

    sinovi c10stariji pogibaju

    reakcija utnjom v3za oplakivanja pred atorom v6s

    uspjeno zagovara preivjele v19dan pomirenja c16

    u uvodu prisjeanje na pogibiju v1Aron izvrava obred pomirenja

    okajnica za vlastiti grijeh v6.11ispovijeda sve krivnje Izraelaca v21

    www.ffdi.hr/amdg 820.11.09.

    Zakljuak

    prigovara Mojsiju Br 12zagovornik kod Mojsija v11

    toga se prisjea Mojsije u oprotajnom govoru: molio je i za Arona (Pnz 9,20)

    Mojsije umire po uzoru na brata 32,50

    Samuel potvruje obojicu (1 Sam 12,5)oni su izbavitelji v8

    Od Boga pozvan, prima ast Heb 5,4

    Starozavjetna antropologija 10

  • Mirjam, proroica Mirjam je drugi ovjek u HB s prorokim naslovom (Izl 15,20s). Uz Mirjam se prvi put pojavljuje enski oblik imenice (Izl 15,20). Mirjam susreemo nakon ishodinog dogaaja izraelske povijesti. to je za kranina otkupljenje po kriu i uskrsnuu Kristovu to je u HB izlazak, osloboenje iz kue ropstva. Prvi put se ime ove proroice spominje nakon opisa prolaska kroz Crveno more (Izl 14), a vezano je neposredno uz veliku pjesmu Mojsijevu u Izl 15,118.

    Mirjam preuzima prve rijei pjesme o slavom Bojem djelu: Jahve se uzvisio veoma. Jahve je doista uzvien (hrv. prijevod: slavom se proslavio 15,1.21). Prva biblijska pjesma opisuje monu ruku Gospodnju koja izvodi Boji narod u slobodu, a uvodni redak rijei su koje opetuje proroica. Njezin nastup je slavljeniki. S tamburinom ( v20) u ruci stupa na scenu. Proroka uloga sastoji se i u tome da je slijede sve ostale ene. Njihovo slavlje prvi je ples u Bibliji ( v20).

    Stih koji Mirjam izgovara: Jahve se uzvisio silno, konja i njegova konjanika svrgnuo je u more uveni bibliar M. Noth dri najranijom izrekom koja opisuje udo na Crvenom moru i najranijim sauvanim opisom spasiteljskog Bojeg djela: osloboenja i izlaska (Das zweite Buch Mose, Berlin, 1960). Prema tome rijei proroice Mirjam prethodile bi i narativnom opisu dogaaja i bile bi izravno povezane s bogoslujem. Rijei koje proroica izgovara jesu liturgijske rijei. Je li zato imenovana uz Arona, praoca sveenikog roda?

    Premda glagol (v21) znai i pjevati njegovo je prvotno znaenje odgovoriti. Redak 21 smijemo prevesti: I odgovarala im je Mirjam pa se reenicu koju izgovara moe shvatiti kao neku vrstu odgovora Mojsiju i sinovima Izraelovim (v1). Smijemo misliti na pripjevni psalam u suvremenoj liturgiji: nakon stihova slijedi pripjevni redak kao potvrda, opetovanje i odobravanje izreenoga. Gospodin se proslavio potvruje Mirjam.

    Razlika u tekstu na poetku Mojsijeve pjesme i u odgovoru proroice bitna je. Dok tamo svi kao jedan izriu svoju nakanu: zapjevat u Jahvi ( v1) proroica iri taj in pohvale i formulira je u imperativu. Proroica potie i bodri sve na hvalospjev: zapjevajte Jahvi ( v21). Proroka je zadaa pozivati cijelu zajednicu da hvali Boga za njegova djela.

    Mirjam, s naslovom proroice, predstavljena je kao Aronova sestra (v20). Razlog tomu moe biti odreivanje Aronove uloge (Izl 4,16) da slui kao usta svome bratu u njegovu izbaviteljskom poslanju. Mojsije je pak s obzirom na Arona kao Bog. Na taj se nain definira uloga proroka. Mirjam je Aronova sestra jer je proroica, premda se dakako u Bibliji potvruje da je logino Mirjam i Aronova i Mojsijeva sestra (Br 26,59; 1 Ljet 5,29).

    Iz cjeline njezina ivota HB zapisuje zgodu kad se (i opet zajedno s Aronom) usprotivila Mojsiju (Br 12,1) te kad je pogoena gubom bila iskljuena iz taborita (Br 12,10). I tada njezina vanost nije umanjena jer cio narod eka dok ona ne bude iznova primljena u zajednicu pa da tek onda krenu dalje na put u obeanu zemlju (Br 12,15).

    Zapisan je i kratak izvjetaj o njezinoj smrti (Br 20,1). O njezinoj mladosti pak smijemo slutiti da je Mirjam upravo ona dovitljiva sestra koja je pratila sudbinu novoroenoga Mojsija (Izl 2) i omoguila da njezin mlai brat u miru provede prvo djetinjstvo. Uz vlastitu majku bit e podignut na noge. Je li to bila Mirjam ne znamo sigurno jer se ime ondje ne spominje.

    Prorok Mihej napokon potvruje vrhunsku vanost proroice Mirjam koja stoji uz bok Mojsiju i Aronu (Mih 6,4). Imenom 14x spomenuta u HB, 5x je zajedno s njima dvojicom u istom retku. U Miheja to je Boji govor: ja sam poslao preda te Mojsija, Arona i Mirjam (Mih 6,4). U jednakoj mjeri proroicu vezuje uz izbavljenje kao i nedvojbeno najsilniji i najvaniji lik, Mojsija. Proroica je poslana od Boga pred licem cijele zajednice. U Bojem djelu izbavljenja ona je voditeljica koja hodi ispred.

    Starozavjetna antropologija 11

  • Neuspjelo zvanje? Gideonov uspon i pad (Suci 68)

    Uvod

    Opis Gideonova lika nai emo u Knjizi Sudaca od 6. do 8. poglavlja. Gideon je poseban. Gideon oznaku sudac nema, a kljuna rije spasiti 8( x 6,14s.31.36s; 7,2.7; 8,22 u hrv. KS i ari: izbaviti) upozorava na bitnu funkciju svih sudaca koji zajednicu kao Boji poslanici izbavljaju iz nevolje. U skladu sa suvremenom analizom likova Gideon ne pripada meu one koji su postojani i uvijek na istoj duhovnoj visini, nego ima svoj unutarnji razvoj, obrate i preokrete. Zakljuak njegova puta i dovretak poslanja koje je imao izvriti bit e vrlo dvoznaan.

    Dublji teoloki razlozi istaknuti su nastupom jedine osobe koja uz Deboru u Knjizi sudaca nosi proroki naslov. Drugi dio uvoda (6,710) donosi prvi Boji odgovor na vapaj Izraelaca (6,6). Jedan prorok progovara, upozorava na Boji identitet (kao suprotnost Baalu 6,2532 i bogovima Amorejaca 6,10) i na sredinje Boje djelo: izbavljenje iz kue ropstva i darivanje obeane zemlje.

    Prorok koji ostaje toliko povuen i posve predan sluenju Rijei Boje da mu ni ime ne znamo vrlo jasno i izravno prenosi Boju poruku. Istom onom definicijom koja utemeljuje ustav naroda Bojeg, deset Bojih zapovijedi, Bog se u prorokovim rijeima predstavlja: Ja sam vas izveo iz Egipta, ja sam vas izbavio iz kue ropstva. Bog potvruje svoju pripadnost zajednici: ja sam va Bog (6,10). Ali jasno izrie i svoje predbacivanje i prosudbu: rekao sam vam da ne tujete tuih bogova, ali vi me niste posluali (6,10)

    Sin

    Gideon je predstavljen kao sin ime je istaknuta njegova ukljuenost u obitelj iz koje potjee (6,11). Naknadno emo saznati da su mu braa ubijena na brdu Taboru od Midjanaca (8,19). Gideon se treba suprotstaviti autoritetu oca kojemu pripada Baalov rtvenik (6,25). Napetost s obitelji dolazi do izraaja u spominjanju Gideonova straha pred njegovima (6,27).

    Uloga oeva istaknuta je. Imanje na kojem Gideon radi svoj posao (6,11) i na kojem treba izvriti svoj prvi pothvat pripada njegovu ocu (6,25). Po Bojem nalogu od oeva stada uzet e za prinoenje rtve (6,25). Pred ocem, kao i pred stanovnicima grada, Gideon osjea strah (6,27). Oca ve u poetku izvjetaja po imenu poznajemo, on je Joa (6,11), a pred ljudima koji trae osudu i smrt Gideonovu (6,30), on brani sina (6,31). tovie upravo argumentacija iz njegove obrane bit e osnovica na kojoj je formuliran nadimak za Gideona: Jerubaal neka Baal vodi parnicu (6,32). Ako je Baal pravi Bog, neka sam titi svoje pravo, ne moraju to initi sumjetani Joaevi. Joaevim sinom bit e Gideon nazvan i onda kad je ve moni junak pred kojim strepi utaborena vojska izrabljivaa (7,14), a i kad se pobjedonosno vraa iz boja (8,12).

    Dvostruk uvod

    Budui da se Gideon prvi put imenom spominje tek u 6,11 prethodni je tekst svojevrstan uvod kojemu je Gideonovo poslanje odgovor. Prema klasinom nacrtu biblijskog izvjetaja o zvanju uvod 6,110 naznauje nevolju. Ovaj put to su, prema prvom dijelu uvoda 6,16,

    Starozavjetna antropologija 12

  • Midjanci sa saveznicima Amalekom i sinovima istoka (6,3). Predstavljaju internacionalnu prijetnju. Izrabljivanje je gospodarsko i potpuno (ne ostavljaju nita... 6,4). Potpunost se oituje i u zaokruenom broju od 7 godina (6,1). Amalek predstavlja opeg neprijatelja i protivniku silu koju poznajemo iz boja Izraelova u pustinji kod kojeg Mojsije moli uzdignutih ruku. Potpuna ekonomska ovisnost koju ovdje opisuje Sveto pismo nije nepoznata u suvremenom svijetu. Vremenu od 7 godina bit e na koncu kao pozitivni kontrast postavljeno 40 godina mira (8,28)

    Teoloku dubinu nevolje predstavlja prorokov nastup (6,710), a ona je povezana sa spiralom zla kao formalnom oznakom Knjige sudaca. Sastoji se u temeljnom otpadu od Bojeg zakona koji se opisuje formulom: initi zlo u oima Gospodnjim (6,1).

    Opetovani susreti s Bogom

    U prvom Gideonovu susretu s Bogom 6,1124 mogu se prepoznati etiri preostala elementa biblijskog zvanja: (2) poslanje, (3) prigovor, (4) obeanje, (5) znak. Ve pri tom prvom susretu s Bogom oito je da Gideon slua. To se vidi u njegovim prvim rijeima koje stavljaju u pitanje (6,13) glasnikov pozdrav (v12) i u tome to citira pripovijedanje otaca (v13). Ime prvog rtvenika, koji kao zakljuak prvog susreta s Bogom Gideon podie, moe se shvatiti kao imenska reenica: Jahve jest alom (6,24).

    Prvi put Bog mu se objavljuje preko posrednika, svojeg poslanika. Aneo Jahvin dolazi pod hrast i ukazuje mu se (6,11s) itamo. Ipak, ba u onom asu kad Gideon izraava svoje razoaranje i prigovor: Gdje su sva ona udesa!... Gospodin nas je ostavio! (6,13) Bog mu se izravno obraa i upuuje mu svoju rije bez posrednika (v14). I ovdje se prepoznaje osobita Boja pedagogija i susretljivost. Biblijska rije koja je ovdje upotrijebljena (glagol ) sugerira da mu je Bog okrenuo svoje lice.

    Drugi susret s Bogom donosi Gideonu konkretan Boji nalog jo iste noi (6,25s). Budui da se ne spominje nijedan novi dan, mogue je da se iste noi daje i na izvrenje (6,2732). Gideon svoje djelovanje zapoinje od teoloke pozadine, od problema krivobotva, ne od ekonomskog izrabljivanja. To je ve drugi rtvenik koji podie.

    Prvo je pitanje koga tuju, koga priznaju kao vrhunski autoritet, obdravaju li osnovni Boji zakon koji im je dan. Iz toga e slijediti gospodarska pravinost i blagostanje.

    Trei susret s Bogom jest poseban. Sastoji se u tome da je Gideon kako doslovno veli biblijski tekst odjeven Duhom Bojim (6,34 lba KS: obuzet). Uinak je oit. Prvi put se slui taktikom koju e primijeniti pri napadu na neprijateljski tabor (rog v34, usp. 7,19), izlazi u javnost, okuplja vlastiti rod (v34), pleme kojemu pripada (Manae 6,35 usp. v15), i jo tri druga plemena (Aer, Zebulun, Naftali (v35) kojima e se naknadno pridruiti i etvrto, Efrajim (7,24). Za okupljanje plemena slui se istom tehnikom kojom se Bog posluio da doe do njega: alje poslanike (6,35; 7,24).

    Gideon sa svjee oianom vunom ve drugi put trai znak od Boga (6,3640), prvi put ga je traio kao potvrdu Bojeg obeanja da e biti s njime (v17). Kod drugog znaka zbiva se svojevrstan susret s Bogom koji bez pogovora ispunja Gideonove izravno upuene zahtjeve (v36.39), a oznaen je opom imenicom 6,36.39) s). Gideon to ovdje jo ini prije kretanja u boj.

    Peti susret s Bogom jest izravan Boji nalog Gideonu da smanji svoju vojsku (7,18). Gideon pritom posluno izvrava i doputa da u dva navrata mnotvo ode. Prije je on od Boga traio

    Starozavjetna antropologija 13

  • znak pouzdanosti, ispitivao je moe li se osloniti na Boga, sad Bog njega ispituje hoe li se osloniti na njega. etiri puta mu se Bog pritom obraa.

    Kad Gideon proglaava: Tko se boji i strahuje, neka se vrati! onda ne izvrava samo neposredan nalog Boji, nego takoer primjenjuje odredbu koja je propisana u svetom Zakonu (Pnz 20,8).

    Posljednji Gideonov susret s Bogom bit e Boji poziv da poe u izvidnicu do neprijateljskog tabora (7,9).

    Boji znakovi

    Vie je znakova koje Gideon dobiva od Boga. Prvi znak je ljevanica i paljenica pod hrastom, druga dva su sa runom, kad najprije samo vuna skuplja rosu (6,3638), a potom samo vuna ostaje suha (6,29). Idui znak jest dvostruko smanjivanje Gideonove vojske. Najprije od 32.000 ostaje 10.000 (7,3), potom od 10.000 ostaje svega 300 Gideonovih vojnika (7,6).

    I nakon posljednjeg znaka, a to je san o kojem se pria u midjanskom taboru (7,13s) Gideon reagira pred Bogom odano (7,15): klanja se, priznaje Boju mo koja daje pobjedu () i koja e se djelatno oitovati tako da u neprijateljskom taboru nastane zbrka u kojoj ljudi jedan drugoga napadaju (7,22).

    Boja taktika

    Biblijska strategija rata Gospodnjega oituje se pri fingiranom napadu na protivniki tabor kad se 300 preostalih Gideonovih ljudi po noi douljalo. Vreve razbijaju i tako stvaraju dojam razaranja. Sviraju rogom i tako proizvode buku. Baklje u rukama prijete kao da e napadae vatra opkoliti i spaliti (7,21)

    Ve prije napadae hvata strah. To se zbiva u snu koji pokazuje Boji utjecaj na unutarnji svijet ovjekov. Savjest napadaa i izrabljivaa nemirna je. U pogai koju sanja on vidi Gideonov ma i osjea jezu (7,14). Ve taj san stvara strah u neprijateljskom taboru.

    U vrijeme boja cijeli tabor hvata zbrka i zabuna te oni diu ma jedan na drugoga. Zbrku kod progonitelja i napadaa poznajemo kao motiv iz uzor-izvjetaja u Knjizi Izlaska kad u redovima Faraonove vojske nastaje zabuna i nered. A meusobno napadanje susrest emo pri opisu sveopeg napada na Jeruzalem kod proroka Zaharije kad napadai nemilice diu ruke jedni na druge. Izvjetaj o Gideonu istie da je pri tom Bog na djelu: Uini Jahve te oni okrenue ma jedan protiv drugoga (Suci 7,22). Bog donosi pobjedu to je od poetka bila njegova jasna nakana. Bogu treba prepustiti parnicu svoju. Njegovo vodstvo treba prepoznati. Izrael se ne smije uzoholiti i drati da svojom silom dolazi do pobjede.

    Osim toga, napadai sami sebe svojom razornom moi zaustavljaju. Na djelu je njihov ma (7,22), a ne ma Gideonov iz sna (7,14), niti onaj koga u svom pokliu zazivlju Izraelci kliui: Ma za Boga i za Gideona! (7,20)

    Bitno obiljeje rata Gospodnjeg jest da se sve to zbiva ispred Izraelovih vojski, pred njima. Prije nego to oni pristupe, bitka je praktiki dovrena. Bog ide pred njima i osujeuje silu protivnika. Ve prva najava Boja upozorava da e Midjanska mo biti svedena na snagu jednoga ovjeka: Pobijedit e Midjance kao jednog (6,16). To ujedno taktiki opravdava i utemeljuje sustavno smanjivanje broja Gideonovih vojnika (7,3.6).

    Starozavjetna antropologija 14

  • Sve to vojskama Izraelovim preostaje jest potjera za protivnicima koji su ve u bijegu. Otputanje ljudi ujedno e se pokazati kao lukava i djelotvorna odstupnica za napadae u bijegu.

    Motiv rata Gospodnjega potvruje suvremene inicijative oko razoruanja, iskreno zauzimanje za mir u svijetu i miroljubivo rjeavanje sukoba.

    Gideonov razvojni put

    Gideona od poetka upoznajemo kao ovjeka koji paljivo slua. Dobro e on uti pozdrav Bojeg glasnika koji mu veli: Gospodin s tobom (6,12) i postavit e pitanje je li Bog s njima (6,13) u njihovoj tekoj situaciji koja je dotle dola da u gorskim pukotinama, piljama i utvrenim podzemnim skrovitima (6,2) moraju obraivati i skrivati svoju ljetinu da im je pljakai ne otmu .

    Gideon slua i pamti. Kod poziva Bog obeava da e Gideon svojom snagom izbaviti Izraela (6,19). To Gideon pamti, ponavlja i poziva se na to obeanje prije nego to e potraiti znak i potvrdu. Obraa se Bogu i podsjea: Mojom rukom e osloboditi Izraela (6,36).

    Napokon, to mu je Bog prije pohoda na midjanski tabor izravno najavio (7,9), to i protivnici na temelju udesnog sna uviaju (7,14) to Gideon uje i pred svim najavljuje: Bog im je predao u ruke tabor midjanski (7,15).

    Gideon je ovjek koji ima problema sa strahom. Prvi Boji nalog da ukloni krivovjerni, idolopokloniki oltar i prinese rtvu pravom Bogu, Gideon izvrava po noi jer se bojao svoje obitelji i sugraana (6,27).

    I poslije, kad bude trebao poi u izvidnicu i uuljati se sve do pred neprijateljski tabor, osjeat e strah, pa e Bog s njime poslati pratioca da mu bude uvar i osiguranje (7,10).

    Bitan preokret nastaje kad uje san protivnika koji je oito udesan i pokazuje strah koji vlada na strani midjanskih izrabljivaa (7,13s). Gideon prepoznaje Boje djelo jer se klanja i pred Bogom iskazuje tovanje (7,15). Razbijen je njegov strah. Sad on hrabro stupa na elo etama i sebe stavlja kao uzor. Poziva: Kako vidite da ja inim, tako i vi inite (7,17).

    Unutarnja preobrazba oita je. Na poetku otac uva lea sinu Gideonu zbog njegova opasnog mladenakog nestaluka. Otac ga uspjeno brani pred mnotvom sumjetana koji spremaju lin. Potom Gideona susreemo kako alje glasnike i okuplja Izraelova plemena i onda, kad treba poi u boj protiv pljakaa (6,35), i onda, kad valja u potjeru za protivnicima koji su ve u bijegu (7,24).

    Vrhunac njegove spretnosti u vodstvu vidi se kad smiruje strasti. Galantno, kao prvi politiar, odbija estoki prigovor Efrajimaca. Uvjerljiv mu je argument koji upozorava na njihovu vanu i vrijednu ulogu i primiruje ih (8,2). Taj vrhunac samostalnosti i lukava uspjenost ujedno je poetak problema.

    Otpad od Bojega poslanja

    Ve pokret na onu stranu Jordana (8,4) jest problematian jer je zadatak bio spasiti Izrael (6,14). Pogotovu osveta nad Sukotom i Penuelom (8,1517) prelazi nalog Boji da izbavi Izrael od Midjanaca.

    Starozavjetna antropologija 15

  • Posljednja Boja poruka koju je Gideon sasluao bio je da Bog Gideonu predaje tabor midjanski, poslije je radio po svome. Posljednje Boje djelo bijae pomutnja u midjanskom taboru.

    Izostanak savjetovanja s Bogom ima svoj vrhunac u idolopoklonstvu koje povlai cijelu zajednicu sa sobom (8,28). Slino Aronu u pustinji Gideon skuplja zlato od naroda za pokretanje lanog kulta. Otpad od vjere ima dalju i dublju posljedicu jer njegova obitelj biva unitena bratoubojstvom. Sin mu Abimelek ubija svoju brau (9,4).

    Otpad ima dublje znaenje zbog nastupa prorokova na poetku (6,710) i zbog toga to Gideon zna istinu o pravom Bogu koji je izveo narod iz kue ropstva (6,13) i njemu dvaput podie rtvenik (6,24.27) i zato to je Gideon definiran kao borac protiv krivovjerja (6,2532), pogotovu pred izravnim Bojim oprezom da se Izrael ne uzoholi (7,2).

    Pred Gideonovim otpadom od vjere i njegova izjava o odricanju od vlasti: Jahve e vladati nad vama (8,23) moe imati prizvuk separacije i prezirnog odbacivanja.

    Na poetku uporno trai znak. Nakon darovane pobjede i nakon politikog uspjeha (8,13) to je zapustio.

    Grube i estoke osvetnike najave koje izrie nad Sukotom (8, 7) i Penuelom neemo nigdje nai kao Boju rije i nalog koji bi Gideon od Boga primio. Gideon rauna i dalje na Boju pomo i na pobjedu koju e mu Bog dati, ali planove koje sada kuje, nisu vie od Boga.

    Na svoju ruku nije samo iao u osvetu nad gradovima koji su mu uskratili dobroinstva i nad midjanskim kraljevima, nego svog mladog sina eli uiniti krvnikom (8,20). Od svog prvoroenca, koji je jo djeak, trai da se osveti i pogubi midjanske kraljeve.

    Gideon ili je traio znak, ili je posluno izvravao nalog Boji, a potom, nakon udesnog sna, u pola njegova ivotopisa ta komunikacija prestaje. Veliko nam je to upozorenje da valja ustrajno traiti pravo nadahnue od Boga. Sv. Ignacije, veliki uitelj zapadne duhovnosti, upozorava kako moramo mudro prepoznati kamo nas Duh Boji poziva. Samo ono to od njega dolazi i samo ono to smo u razgovoru s Bogom, u molitvi, rasvijetlili i potvrdili, doista se isplati poduzeti.

    Starozavjetna antropologija 16

  • www.ffdi.hr/amdg 127.11.09.

    Mirjam, proroica

    Izl 15,20-21prva proroica, vezana uz sredinji dogaaj u Izl 14preuzima prve rijei hvalospjeva

    Slavom se proslavioje li to pripjev i odgovor?

    predvodnika uloga, novo znaenje pjesmeAronova sestra

    www.ffdi.hr/amdg 227.11.09.

    Poput Mojsija

    i kad je pogoena gubom ostaje autoritet (Br 12,5)

    Umire (Br 20,1)spaava li ona malog Mojsija u Izl 2?velika izbaviteljica i voditeljica (Mih 6,4)

    27.11.09. www.ffdi.hr/amdg 3

    Neuspjelo zvanje?

    Gideonov uspon i pad(Suci 6-8)

    www.ffdi.hr/amdg 427.11.09.

    Boji poziv

    Nepostojan lik6,1-10 uvod

    v1-6 internacionalno gospodarsko izrabljivanje, potpunov7-10 teoloki razlozi, jedini (v8)

    I. susret s Bogom Preko posrednika v11 iizravno v14

    kljuna rije:spasiti jaa' 8x

    6,14s.31.36s; 7,2.7; 8,22

    www.ffdi.hr/amdg 527.11.09.

    Susreti s Bogom

    II. jo iste noi 6,25sv27-32 poetak djelovanja od teoloke dubine

    III. odjeven Duhom 6,34

    okuplja rod, pleme i druga tri plemena v34s

    Jo tri susreta IV. svjee oiana vuna 6,36-40V. smanjenje vojske 7,1-8VI. nalog za izvianje 7,9-15

    www.ffdi.hr/amdg 627.11.09.

    Boji znakovi1. znak: ljevanica i paljenica pod hrastom 6,20sruno

    2. znak: samo vuna skuplja rosu 6,36-38.3. znak: samo vuna ostaje suha v39s

    smanjena vojska 4. znak: od 32.000 ostaje 10.000 (7,3)5. znak: ostaje 300 (7,6)

    6. san u midjanskom taboru 7,13sGideon se klanja (v15),

    priznaje Boju mo ()citira Boju najavu iz v9

    Starozavjetna antropologija 17

  • www.ffdi.hr/amdg 727.11.09.

    ProblemiU poetku strah 6,27

    I kod izvianja 7,10Postaje uzor 7,17Iznevjerio se:

    prelazak Jordana 8,4osveta nad Sukotom i Penuelom8,15-17idolopoklonstvo 8,28

    posljedice: Abimelek ubija brau 9,4

    od sredine c7 prestaje komunikacija s Bogom

    27.11.09. www.ffdi.hr/amdg 8

    Samuel

    Od majine utrobe Bogu posveen

    www.ffdi.hr/amdg 927.11.09.

    Mali Samuelprvi put u majinoj molitvi 1 Sam 1,11 Ana mu daje ime istiui Boju ulogu v20

    njegovo (je) ime Bogkao djeai uveden u hram v24

    majka ga vraa Bogu v28slui Jahvi 2,11.18; 3,1 i postaje velik 2,21.26

    etiri puta uje Boji zov 3,4.6.8.10

    uivo se susree s Bogom (4,10) i uje ve najavljeni (2,27-36) sud za Elija (3,11-14)

    www.ffdi.hr/amdg 1027.11.09.

    Prorok koji pripada Bogu

    sav Izrael priznaje Samuelov autoritet 3,20Rije Boja 3,21 > rije Samuelova 4,1

    poziva na obraenje svim srcem 7,3zagovornik je 7,5.9 i sudac v6.15.17prinosi rtvu i Bog im daje pobjedu 7,9s

    sinovi ne potuju pravdu 8,1-3zato starjeine trae kralja v5Samuel jo uvijek autoritet v4

    nezadovoljstvo unosi u molitvu na koju dobiva odgovor v6-9

    www.ffdi.hr/amdg 1127.11.09.

    Pomazivateljobjavljuje Boje rijei i upozorenje 8,10-18

    razgovor ne zavrava sporazumno v22

    prema nalogu (9,16) pomazuje aula (10,1)

    za kneza nad Bojim narodom: voditeljpomazanje je od 10,1narod trai i proglaava kralja 10,24

    prema novom nalogu (16,12) pomazuje Davida (v13)

    rezultat: Duh obuzima Davidawww.ffdi.hr/amdg 1227.11.09.

    Dovretak poslanja

    prima i brani Davida u bijegu 19,18aul im ne moe nita v24

    Samuel umire 25,1nakon to David prvi put poteuje aula c24cijela zajednica ga oplakuje i pokapa 25,1; 28,3

    David se mora povui u pustinju 25,1

    aul uznemiruje pokojnika 28,11-20Samuel mu navijeta poraz naroda i smrt v19

    sutra e biti sa mnom

    Starozavjetna antropologija 18

  • Prorok pred svojim Gospodinom 1 Kr 19 u kontekstu

    No u pilji dugaka je, hladna i mrana. Ona dobrohotna i blagotvorna okrepa koju mu je aneo bio pripravio davno je ve potroena. Snage su pri kraju. Koliko li je trebalo prijei tamo od Karmela, visoko gore na sjeveru uz Sredozemno more, do Beer ebe na junoj granici Judeje!? A toliko, pa jo i vie, prorok je prokrio kroz pustinju da doe do svete Boje Gore. K tome, i visina je zahtjevna. Horeb ima vie od dvije i pol tisue metara nad morem.

    Proroka Iliju poznajemo. Bilo kao zatitnika zemlje i naroda, bilo kao nebesnika koji je posebice zaduen za vremenske prilike pa gdjekad uza se nosi atribut Ilija-gromovnik. Sam na Gospodin i Uitelj Isus priznaje veliinu vatrenog proroka koji prema svetoj predaji naroda Bojeg ima prevanu ulogu. Neposredni je pretea i glasnik oekivanog dana Gospodnjeg, pie prorok Malahija (Mal 3,23). Ilija je ve doao, rei e Isus. Ivan Krstitelj nastupa u duhu i sili Ilijinoj. U duhovnosti Ilija je zacijelo najpoznatiji po susretu s Bogom na brdu Horebu. On je taj komu Bog objavljuje tajnu svoga bia. Strahovitost i uzvienost Boja nije u vihoru, u potresu ni u vatri koja prodire, nego je njean apat; skrila se u blagom lahoru. To je prodorna blagost koja trai pravo lice ovjeje. Ilija ne dobiva objavu Boje definicije rijeima kao npr. Mojsije (jesam koji jesam Izl 3 ili Jahve, milosrdan i milostiv Izl 34), nego osjetilno doivljava blagost Bojeg bia.

    Bio je to ovjek u kouhu i s konim pojasom oko bedara (2 Kr 1,8), opisat e ga jednom sluge svome kralju Ahazji. Peina je kakav takav zaklon za izmorena proroka. Prenoio je i, zasigurno, novo jutro svie. Jo tamo u Judeji bio je otpustio svoga slugu koji je prvi navijestio kraj mune trogodinje sue. Ilija je ostao sam sa svojom sudbinom. Takvom ovjeku slike vlastita ivota mogu postati puno jasnije, Boja blizina moe postati i tjeskobno potrebna i gotovo nepodnoljivo zahtjevna. Pokriva oi, ne pred lomljavom i buktinjom, nego pred njenim povjetarcem. Osjetit e Ilija kakav je Bog uistinu.

    Kad promatramo Iliju u peini na Horebu, susreemo Iliju nakon to je ve nalik na sv. Franju stoljeima poslije popravio razrueni oltar Gospodinov. Uinio je to sveano, pred oima cijeloga naroda. ovjek je to koji se proslavio na svetoj Karmelskoj uzvisini zazivajui presveto Ime Boga Abrahamova, Izakova i Izraelova. A sada je daleko, zavuen meu stijenama neke nepoznate pilje, otiao nebu pod oblake. Tek to je bio pridobio sav narod za se, stigao tako rei na vrhunac karijere, eto ga u bijegu, skriva se, daleko od svih.

    Zna Sveto pismo onu najdublju gorinu, preveliku potitenost kad je ovjeku naprosto dosta svega. ivotni jad moe biti toliko gorak da dovede do svojevrsnih samoubilakih elja. Ilija je u pustinji traio smrt. Uzmi duu od mene (19,4), molio je.

    Davno istroena hrana, gotovo est tjedana putovanja zacijelo su pripomogli da u izmuenom tijelu svom snagom bukne onaj prvi razlog koji ga je nagnao na tolik put: uplaio se. Saznao je za prijetnju i smrtnu opasnost (19,3). Uhvatio ga je strah za vlastiti ivot. On koji je neko Bojom snagom vratio ivot sinu udovice dobroiniteljice, sam je podlegao panici pred moguom smrti. Ondje je vratio ivot, ovdje se boji smrti. Silovit i ognjen prorok koji je otvoreno ario i palio, naao se pred svojim najosjetljivijim trenucima. Onomu koji svoj strah sa sobom nosi, zaludu su kilometri i kilometri bjeanja.

    Starozavjetna antropologija 19

  • U skrovitoj, pritajenoj dubini peine, iva i djelotvorna Rije pronalazi svoj put. Prorok je moda pomislio da je doao do kraja, da je postigao cilj, da se konano sklonio od svih i svega. Meutim, u duu ga dira, poput otrice maa, pitanje Gospodnje: to je s tobom? Zato si ovdje? to ti ima ovdje?

    Petar e jednom brzopleto obeati da je spreman i u smrt s Gospodinom, a onda pred enom vrataricom nijee da ga poznaje. Istom naglou prorok izrie svoj poznati odgovor, poziva se na svoja djela, upozorava na opasnost koja mu prijeti. Ne kae to e on ovdje. Ne spominje svoj pokajniki uvid da nije bolji od otaca. Gospodin puta neka vrijedi takav odgovor. Primjerom e pozvati proroka da i on pokae svoje pravo lice. Kad Bog nekom pokazuje svoju narav, onda na najbolji nain trai od njega istinu.

    Je li ba tako Ilija? Je li samo to istina? Ubili su moje proroke kae. Nisi li i ti maem pobio mnoge? Ja sam rekao da je doao kraj sue i da se vraa ivot, a ti si dao pohvatati sve proroke Baalove. Ostao si sam, kae. Ako je moj vrijedni sluga Obadija pred ubilakom ljutnjom kraljice Izebele sauvao na ivotu stotinu vjernih proroka (sam Obadija o tome izvjeuje Iliju 18,3), ako e Mihej, Jimlin sin, hrabro pred kraljem prorei istinu usprkos svim lanim prorocima, zato kae da si ostao samo ti? Nisi ti jedini na svijetu. Uvijek ja mogu sebi nai vjerne sluge koji e pronositi moju poruku.

    Ilija kae da su sinovi Izraelovi ubijali Gospodnje proroke, a to je zapravo uinila kerka sidonskoga kralja, strankinja Izebela. Oni, veli, trae da ga ubiju, a zapravo se uplaio prijetnje koju mu je Izebela uputila. Moni, gorljivi Boji prorok, koji kraljevima nareuje, drhti sada, treperi od straha pred enom tuinkom.

    Gospodin e strpljivo dopustiti svojem proroku da ponovi odgovor. Ali Ilija i drugi put pripisuje sebi onu ljubomornu revnost koja pripada samo Bogu. U Svetom pismu, kau nam poznavatelji, rije revnovati odnosi se na Gospodina. Ovdje je Ilija, u naglaenom obliku, udvostruenu, primjenjuje na sebe. Jedini on se od svih biblijskih ljudi usuuje za sebe, i to dvaput, rei: gorljivo sam revnovao (19,10.14). Nije lako priznati svoj strah, lake je govoriti o velikim djelima i silnoj zauzetosti. U tom susretu na Bojoj gori Bog ispoetka uope ne dolazi do rijei. Ilija puno govori i ponavlja se, a Gospodin samo postavlja pitanje.

    Ilijina zbunjenost potpuno izbija na povrinu. Bio je krenuo da bi spasio ivot, a onda je odjednom na pola puta molio za smrt. U pustinji je molio: uzmi duu moju (19,4), a sad na svetoj gori ipak jasno oituje da eli pobjei od onih koji trae da mu uzmu ivot (uzmu duu njegovu, 19,10.14).

    Jo od prvog nastupa kad je iziao pred kralja nagovjeujui suu i glad pokazao je da je ovjek koji voli istravati, lako se prenagli. Tri pred rudo, rekli bismo u slici. Tada se ve poziva na Boje ime, ali nije priekao da mu doista doe Rije Gospodnja koja tek poslije njegove akcije stie i mora ga spaavati od progona (17,1 < 17,2s).

    Ne, revnom Gospodinu nipoto nije svejedno ako ga njegovi vjerni naputaju i tuju nitavne idole. Gospodin osigurava ivot ostatku od sedam tisua (19,18). Ali spektakularno nadmetanje koje je Ilija s Ahabom upriliio na Karmelskoj gori Gospodin nije niti jednom rijeju traio. Boja je poruka kazivala samo da Bog eli pustiti kiu na lice zemlje (18,1). Oito je Ilija na svoju ruku dao sazvati sav Izrael i stotine Baalovih proroka, da bi sveano zazvao oganj s neba. Bog eli dati kiu, a prorok usred sue trai oganj s neba.

    Starozavjetna antropologija 20

  • Iliju su na potoku ptice opskrbljivale hranom, a voda mu je bila pie. Poslije ga je udovica hranila i udomila u svojoj kui. Ugroenim prorocima Obadija je naao sklonite i donosio im jelo i pie. Bogu, koji se usred sue i nevolje brine za svoje, veoma se protivi oholo nadmetanje izmeu dva tabora i ubijanje.

    U prizoru na brdu Karmelu Ilija se estoko rugao Baalovim pristaama i prezirno omalovaavao onoga koga tuju i u koga vjeruju. Za to nije dobio odobrenje Gospodinovo.

    ak i u molitvi izbila je Ilijina sklonost da istakne sama sebe (18,36). Traei Boju proslavu ujedno eli da i njegovo dostojanstvo bude pred svima potvreno. Zahtijevao je od Gospodina da objavi kako je on, Ilija, njegov sluga. Sluga Jahvin je, meutim, drukiji. Ne trai svoje slave, nego tovie prolazi kroz veliku muku i ponienje.

    Ilija je pokazao kako voli poduzimati na svoju inicijativu, stavljati Gospodina pred gotov in. Ako Gospodin ne eli da cijela stvar propadne i da prorok posve izgubi autoritet, mora, prisiljen je reagirati. Ali Ilija tako stvara paradoksalnu situaciju u kojoj se vie ne zna pravo tko ovdje kome slui. Umjesto da je blagim koracima sluio Bojoj volji, Gospodin je morao gledati kako da spasi Ilijin nesmotren korak. Pa i u pustinji kad je traio smrt, opet Ilija sam eli Bogu odreivati. On eli odrediti da je dosta (19,4). Aneo ga je upozorio na dalek put, a on je legao spavati.

    Bog nije drobio brda pred Ilijom, nije uzdrmao tlo pod njegovim nogama, ali stavlja Ilijinu slubu u pitanje. Gospodin od njega trai da izie i stane u goru, ali Ilija ostaje na ulazu u peinu. Zato s pravom po drugi put zvoni pitanje, ne ba isto: to e Ilija ovdje, na ulazu u peinu? Zato nije stao u goru pred Gospodinom? (19,11). Kako se ovdje dobro vidi da Gospodnji prorok nije onaj koji tono pogaa budue dogaaje, nego onaj paljivi koji strpljivo slua Boju rije da bi je mogao tono izvriti i navijestiti.

    ovjek s platem preko lica, na otvoru peine visoko u gori uje da njegov as jo nije doao. Gospodin od svog izabranika izravno trai obraenje. Vrati se i obrati se (19,15) u svetopisamskom izvornom jeziku znae jedno te isto. Ne znam gdje jo u Sv. pismu Bog tako otvoreno izrie svoje otklanjanje, upravo odbijanje: Idi, vrati se odakle si doao! Ilija je naprosto smijenjen. Na mjesto sebe treba postaviti Elizeja (19,17).

    Ali nije Bog kradljivac budunosti. Koliko god prorok od poetka svog zvanja srljao po stranputicama, sada nailazi na izvrsnu pouku. Kriva motivacija nije konana zapreka da otkrije pravu vjernost Bogu. Ne samo da Bog svome revnitelju daje da i dalje djeluje, nego e Ilija nadivjeti bar dva kralja. Tako e ispuniti vie od dvadeset godina proroke slube. Bog e mu podariti obilan ivot, osigurati mu prostor za sazrijevanje. Dalek put (19,7) u Svetom pismu znai dug ivot. Ilijino Dosta je (19,4) pokazuje se kao nitetno.

    Ilija e se povui u samou, nastupat e mnogo skromnije i suzdranije. Nee vie nikad brzopleto pretei, nego e strpljivo ekati rije Gospodnju, pa e tek potom djelovati. Toliko se povlai da postavljanje aramskoga kralja Hazaela i izraelskoga Jehua posvema preputa svome nasljedniku. Svojim drugim, povuenim boravkom na Karmelu Ilija e, tovie, postati uzor te, u oima sv. Ivana od Kria, svojevrstan utemeljitelj karmelskog reda. Povrh svega Gospodin sprema Iliji uznesenje koje je do tada jedino Henok, pravednik doivio. Uzet e Bog Iliju k sebi i uvati ga za dan posljednje proslave.

    Starozavjetna antropologija 21

  • Uitelj i udotvorac Pregled Elizejeva ivota i djelovanja (1 Kr 19,162 Kr 13,21)

    Elizej je nepoznat i u pozadini. Nema svoje knjige. Opis njegova ivota isprepleten je i izmijean s ostalim povijesnim dogaajima, pa nije izoliran. Nakon preuzimanja prorokog zvanja dulje je vrijeme sluga Ilijin. Elizejevi proroki nastupi nisu preuveliani. Ima uenike za koje se brine. Jedno od udesnih djela koje ini jest umnaanje kruha. Zapovijed ljubavi prema tuincima i prema neprijateljima ispunjava iscjeljivanjem Naamana te e po tome i imenom ui u NZ. ak i kad je ve umro po njemu djeluje snaga Duha: jedan e ovjek biti uskrien od mrtvih dodirujui njegovo mrtvo tijelo.

    Lik Elizeja obuhvaa velik dio biblijskog teksta (1 Kr 19,162 Kr 13,21). Njegovo zvanje pripada jo u doba izraelskog kralja Ahaba, zbiva se dakle prije 853. pr. Kr., a Elizejeva smrt pripada u doba Joaevo (798783. pr. Kr.).

    O poecima i podrijetlu Elizejevu znamo da mu je otac imenom afat. etiri puta je u tekstu oznaen kao sin afatov. Tako ga oznaava Jahve u svom nalogu Iliji (1 Kr 19,16); tako je oznaen u pripovjednom dijelu kod zvanja (1 Kr 19,19); tako ga naziva sluga izraelskog kralja kad trae Jahvina proroka (2 Kr 3,11) te na kraju, tako ga naziva izraelski kralj kad mu prijeti proglaujui ga krivim za dugotrajnu opsadu Samarije (2 Kr 6,31).

    Prve rijei koje Elizej izgovara (19,20), traei da za oprotaj poljubi roditelje, pokazuju da cijeni i potuje obitelj iz koje potjee, da mu je vana. Hajde, da dadnem poljubac svom ocu i svojoj majci kae on Iliji ( ).

    Elizej Ilijin nasljednik Na Horebu Ilija prima nalog da Elizeja pomae za proroka (1 Kr 19,16). Elizej treba smijeniti Iliju. Preko Ilije Elizej doivljava zvanje i prvi put se u tekstu pojavljuje kao subjekt (19,1921). Pritom, kad je Ilijin plat na njemu, neko vrijeme nita ne vidi i u mraku je (v20). Prije Ilijina uznesenja jasno oituje svoju odanost prema njemu (2 Kr 118).

    Elizejev je put nasljedovanje Ilije. Zapoinje hodei njegovim stopama. Ide iza Ilije ) 2x 1 Kr 19,20s). Svoje proroko poslanje zapoinje kao posluitelj Iliji. Dvori ga) v21). On je kao egrt. Da je Elizej sluga kod Ilije vidi se i po tome to je Ilija oznaen kao njegov gospodar. Uenici iz Betela i Jerihona govore Elizeju na dan Ilijina uznesenja: Zna li da e danas Jahve uzeti tvoga gospodara, a nakon to je uznesen, trae doputenje od Elizeja da provjere nije li ga Duh nekamo u okolini odnio, nazivajui Iliju pri tom istim imenom: tvoj gospodar (2 Kr 2,3.5.16). Da je i kako je Elizej dvorio Iliju potvruje i opis da je lijevao vodu na Ilijine ruke (2 Kr 3,11).

    Da Elizej pripada po veliini i asti uz Iliju svjedoi i zaziv koji na nj primjenjuje Joa, kralj izraelski, a kojim je najprije Elizej nazivao Iliju prije njegova uznesenja: Oe moj, oe moj! Kola Izraelova i konjanici njegovi! 2 Kr 13,14 < 2 Kr 2,12. Bukom kola, konja i velike vojske koju je Bog dao uti, udesno je sprijeen napad Aramejaca koji su bili pomislili da su Egipat i Hetiti poli na strani Izraelaca (2 Kr 3,7).

    Starozavjetna antropologija 22

  • Dugaka poglavlja 2 Kr 9s povezuje lik Jehua. On spominje Iliju u svezi s prorotvom o Izebelinoj smrti (9,36) i jo jednom s obzirom na openito prorotvo o domu Ahabovu (10,10). Ilijino ime navest e i pripovjedni dio teksta govorei o prorotvu protiv Ahaba (10,17).

    Do prvog samostalnog nastupa Elizejeva u 2 Kr 2, proi e 3 puna poglavlja. Iliju emo dvaput susresti: jednom kako kori Ahaba zbog krae i ubojstva (1 Kr 21,1729), a drugi put prorie kralju Ahazji smrt (2 Kr 1).

    U meuvremenu opisano je i djelovanje proroka Miheja, sina Jimlina, i ratovi s Aramejcima (c20.22).

    Dakle, 1) uz Iliju koji nastupa, Elizej je posve u pozadini. Pravi egrt.

    2) nije Elizej jedini prorok preko kojega e Bog progovoriti. Prorok Mihej prima rije Jahvinu (1 Kr 22), a tako i kralj Jehu (2 Kr 10,30).

    Elizej i velikai Svojoj dobroiniteljici unamki Elizej navijeta roenje djeteta te ga nakon njegove smrti uskrisuje (2 Kr 4,837). Gostoprimstvo kod imunijih djeluje realnije od izvanredne skrbi koju je uivao Ilija na potoku Keritu ili kod udovice iz Sarfate. udo uskrisenja trai puno vie Elizejevu aktivnost i ustrajnost, nego li je to bio sluaj kod Ilije u Sarfati. Kasnije, ta ista unamka kojoj je savjetovao izbjeglitvo u Filisteji za vrijeme gladi, primljena je po povratku kod izraelskog kralja i vraaju joj sva dobra (2 Kr 8,16).

    udesnim znanjem Elizej vie puta upozorava izraelskog kralja na koja mjesta kani doi aramejska vojska i napasti (2 Kr 6,813). Stalni porazi razjaruju aramejskog kralja koji alje svoju vojsku da uhiti Elizeja, no on ognjenim konjima i kolima biva obranjen od neprijatelja. Dogaa se preokret. Na njegovu molitvu vojnici su udareni sljepoom, on ih zarobljuje i odvodi u Samariju (2 Kr 6,1423). Dotan, mjesto gdje se to zbiva, ono je gdje su Jakovljevi sinovi uhvatili i prodali svoga brata Josipa (Post 37).

    Ironino, kralj koji je nedugo prije Elizeja nazivao ocem kada mu je predao neprijateljsku vojsku (6,21), prijeti mu smru zbog dugotrajne opsade i velike gladi u Samariji (2 Kr 6,30). Glad je bila tolika da su majke jele svoju djecu (6,28s). Rije je o Joramu, Ahabovu sinu koji je naslijedio svoga brata na prijestolju (2 Kr 1,17).

    Pomazanje novog kralja dogaa se u 2 Kr 9,110. Dok se izraelski kralj Joram i judejski kralj Ahazja oporavljaju od boja s Hazaelom (1 Kr 8,29; 9,16), Elizej alje uenika da u Ramot Gileadu pomae novog kralja Jehua (9,13). To ovaj i izvrava (9,410), proirujui uvelike govor Jahvin (v710). Kad nalae pomazivanje Jehua za kralja, Elizej ispunja nalog koji je jo davno Ilija primio (1 Kr 19,16). Za strahovlade Jehuove (28 godina, 2 Kr 10,36) 2 Kr 9 i 10 i za 17 godina kraljevanja Joahaza, njegova sina, Elizej miruje, ne pojavljuje se.

    I poslije se u vrijeme kraljevanja Jehuova, sve do njegove smrti, Elizej, a ni njegovi uenici nee pojaviti (2 Kr 10,35). Slino i obnova koju poduzima Jojada prolazi bez Elizeja (2 Kr 11). I kraljevanje Joaa, judejskog kralja (2 Kr 12) koje donosi obnovu hrama i sprjeava aramski napad na Jeruzalem te zavrava ustankom i ubojstvom kralja prolazi bez spominjanja Elizeja.

    Starozavjetna antropologija 23

  • Elizejevo proroko djelovanje zbiva se u kontekstu dogaaja koji su vani za cijelu zajednicu. Rije Boja tie se rata i mira (1 Kr 20.22), te pravednosti vladara (1 Kr 21) vrlo realnih stvari, ne samo religioznih obreda.

    Za izraelskog kralja Joaa, sina Joahazova (13,9) Elizej nastupa posljednji put i potom umire (2 Kr 13,1421). Premda je ve nasmrt bolestan, Elizej jo uvijek prati sukobe s velesilom Aramom (2 Kr 13,1417). Jo uvijek gleda na budunost i na Boju pobjedu. U kontaktu je s realnou i s prilikama koje su odraz dekadencije i pogoranja. Kraljevi su sve mlai i krae vladaju, puno je krvoprolia i urota. Pljakai redovito haraju. Sve do smrti Elizej pred kraljem zadrava jasan, odrjeit, neuvijen i zahtijevan nain govora, bez prikrivanja tzv. diplomacije i ulagivanja, laskanja. Kao to je sina Ahabova neskriveno nazvano krvnikim sinom (i zbog Izebele koja je dala pobiti proroke), tako se i pred Joaom rasrdio kad ovaj nije postupio kako valja (2 Kr 13,18s).

    Elizej i stranci Tri kralja, domai izraelski, zatim judejski i stranac, edomski kralj okupljaju se kod Elizeja, a on im navijeta spas od ei i pobjedu nad Moabom (2 Kr 3,1219).

    Lijei aramskoga vojskovou Naamana od gube i od krivnje zbog tovanja idola (2 Kr 5,119).

    Elizej prima Hazaela, poslanika aramskoga kralja, i prorie njegovo strahovito kraljevanje (2 Kr 8,715). Kad Hazael postaje kralj, ispunja Boju rije Iliji (1 Kr 9,15).

    Elizej i siromasi Sluga je onaj koji upozorava na Elizeja i tako omoguava da tri kraljevstva, Izrael, Judeja i Edom, budu spaeni od ei i da imaju ratniki uspjeh. Vjera je to i poznavanje (2 Kr 3,11).

    Elizej pomae udovici, navjeujui udesno umnaanje ulja koje e biti dovoljno da ona plati sve svoje dugove, i da od preostaloga ima dovoljno za ivot (2 Kr 4,1-7). Pomaui udovici izvrava osobit nalog iz Zakona koji nalae pomo trostrukoj skupini slabih: siroad, udovice, stranci (Pnz 10,18).

    Spaava od gladi svoje uenike (a) inei plodove jestivim, (b) umnaajui kruh koji je dobio na dar (2 Kr 4,3841).

    Slukinja upozorava Naamanovu enu i tako omoguuje da strani vojskovoa ozdravi od gube to moe imati bitne uinke za cijelu zajednicu (2 Kr 5,3). Sluge nagovaraju Naamana da izvri ono to mu je prorok naloio, premda se to protivilo dostojanstvu, ali i magijskom postupku koji je on oekivao (2 Kr 5,13).

    Srcem prati svoga slugu Gehazija koji na prijevaru prisvaja poklone, ali biva pogoen gubom. Kao to je od Naamana uzeo bogatstvo, tako i bolest (2 Kr 5,2027).

    Osim to su tui sluge oni koji znaju za proroka i imaju povjerenja u njega, oito i meu njegovim uenicima vlada siromatvo (2 Kr 6,17). To se vidi po tome to moraju tek izraditi prostor u kojem se mogu sastajati s uiteljem: Gle, tijesan nam je prostor u tebe. Nego da

    Starozavjetna antropologija 24

  • odemo do Jordana, pa da svaki ondje uzmemo po brvno i nainimo sebi ondje prebivalite (2 Kr 6,1s; 2x ).

    Markantan znak jest injenica da pri tom i alat moraju posuditi jer nemaju svoj. Sjekira, koju e Elizej na udesan nain izvaditi iz Jordana, posuena je ( izmoljena, upitana 2 Kr 6,5).

    Kao glasnici radosne vijesti o prestanku opsade Samarije nastupaju gubavci, koji bijahu iskljueni iz zajednice (2 Kr 7,10). I kada Naamana treba izlijeiti od gube u tekstu se govori o primanju u zajednicu (2 Kr 5,3.6.7.11).

    Pri pozivu Elizeja Sveto pismo navodi da je imao dvanaest jarmova to znai da je bio bogat (1 Kr 19,19). Radikalno odricanje i spremnost na siromaan ivot oituje se u tom to od svojih goveda daje pripraviti hranu pri emu i jaram upotrebljava za vatru. Zainteresiranost i konkretna ljubav prema zajednici pokazuje se u gozbi za ljude (v21). I kasnije e Elizej nahraniti gladne (inei plodove jestivima 2 Kr 4,3841 i umnaajui kruh v4244) i napojiti edne (vodom koja se na udesan nain prikupila 2 Kr 3,17.20).

    Naslovi

    Prorok Jahvin

    Kad se kralj izraelski, judejski i edomski nalaze u stisci u sukobu s Moabom, judejski kralj Joafat trai ima li koji Jahvin prorok ( ) preko kojega moe ispitati Boje nakane: Nema li tu proroka Jahvina da se preko njega posavjetujemo s Jahvom? (2 Kr 3,11). Odgovor na njegovo traenje jest Elizej. Jednako je Joafat bio traio Miheja, sina Jimlina prije aramskih ratova (usp. 1 Kr 22,7-28; 2 Ljet 7-27).

    Otac

    U vlastitom narodu, ali i u Aramu, Elizeja vie puta nazivaju ocem, i to oem kraljeva (2 Kr 6,21; 13,14[2x]).

    Kod zarobljavanja aramske vojske, izraelski kralj Joram oslovljava ga Oe moj (2 Kr 6,21). Kasnije e isti kralj traiti njegov ivot.

    Prije njegove smrti tako ga oslovljava i izraelski kralj Joa: Oe moj, oe moj! Kola Izraelova i konjanici njegovi! (2 Kr 13,14 2x ). Istu reenicu ponavljao je Elizej kod Ilijina uznesenja (2 Kr 2,12). Slino, nazivom Oe moj Naamanu se obraaju njegovi sluge (5,13).

    Ben-Hadad, aramejski kralj oslovljen je pred Elizejem kao njegov sin. Hazael se predstavlja Elizeju ovim rijeima: Tvoj sin Ben Hadad, kralj aramejski, poslao me k tebi (2 Kr 8,9). Elizej je asni otac svjetskog kralja.

    Gospodar

    Udovica koja Elizeja moli za pomo sebe naziva njegovom slukinjom: Tvoja slukinja nema nita u kui, osim vra ulja (2 Kr 4,2).

    Starozavjetna antropologija 25

  • Kada kreu u gradnju novog mjesta za stanovanje, molei Elizeja da ide s njima uenici sebe nazivaju njegovim slugama: Udostoj se poi sa svojim slugama (2 Kr 6,3), dre ga dakle gospodarom ().

    Uenik kojemu je alat upao u Jordan obraa mu se s gospodaru moj (2 Kr 6,5).

    udesna spoznaja Elizej srcem prati svoga slugu Gehazija koji na prijevaru prisvaja poklone, ali biva pogoen gubom. Kao to je od Naamana uzeo bogatstvo, tako i bolest (v2027).

    Ognjenim konjima i kolima biva obranjen od vojske koja ga treba uhititi. Na njegovu molitvu vojnici su udareni sljepoom, on ih zarobljuje i odvodi u Samariju (2 Kr 6,1423). Dotan, mjesto gdje se to zbiva, ono je gdje su Jakovljevi sinovi uhvatili i prodali svoga brata Josipa (Post 37).

    Elizej najavljuje udesan prestanak opsade i gladi koji se i zbiva jer su napadai pomislili da hetitska i egipatska vojska dolaze u pomo opkoljenima (2 Kr 7,2).

    ivotvorni Duh Dodir s njegovim mrtvim tijelom oivljuje (2 Kr 13,21). Elizej djeluje i nakon smrti. Proroki je duh od Boga, koji je gospodar ivota, kako ispovijeda kralj izraelski primivi pismo o Naamanu i kako se pokazalo kod uskrisivanja udoviina sina.

    Starozavjetna antropologija 26

  • 1

    Prorok pred svojim Gospodinom

    1 Kr 19 u kontekstu pilja v9Karmel (c18) > Beer eba> Horeb v8Glasnik dana Jahvina Mal 3,23Ve je doao Mt 17,12

    2

    Kakav je Ilija?Objava Mojsiju:

    jesam koji jesam (Izl 3,14)milosrdan i milostiv (Izl 34,6)

    U kouhu s konim pojasom (2 Kr 1,8)Otpustio slugu 1 Kr 19,3

    (kraj sue 18,44)Popravak oltara 18,30

    3

    Izmuen i uplaenUzmi duu od mene19,4Ustani, jedi! 2x v5.7Strah v3 < uskrisenje 17,23to e tu? 2x 19,9.13

    4

    Ilijin opetovani odgovor v10.14RevnostUbijeni prorociJedini prorokTrae njegov ivot

    to e on tu?Nije bolji od otaca v4Pobio Baaloveproroke 18,40100 spaenih proroka (18,4.13) i Mihej(c22)Kraljica trai njegov ivot v2

    5

    Zbunjen i brzopletSpaava svoj ivot v3 > Uzmi moj ivot v4 > Trae ivot v10.14Bog je revan Izl 20,5; 34,14Rije Boja tek u 17,2Kia oganj s neba 18,1.38

    6

    Briljiva opskrba ruganje i ubijanje

    Ptice i potok 17,4Udovica 17,9Obadija sklanja proroke 18,4

    Baal ili Jahve (18,21)Dva tabora 18,24Ruganje 18,27Ubijanje 18,40

    u molitvi: tvoj sluga 18,36

    Starozavjetna antropologija 27

  • 7

    Boja volja?Dosta (je) sada! V4Spavanje v5 dug put = dug ivot v7u goru pred Gospodinom v11

    Na ulazu u peinu v13Vrati se = obrati se v15

    8

    Elizej uitelj i udotvorac

    1 Kr 19,16 2 Kr 13,21

    9

    Ilijin nasljednikOtac mu je afat (1 Kr 19,16.19; 2 Kr 23,11; 6,31

    Cijeni roditelje 19,20Ide za Ilijom 1 1 Kr 19,20s; dvori ga v21

    Odan do kraja ivota mi Jahvina i tvoga: ja te neu ostaviti! 2 Kr 2,2.4.6Ilija mu je gospodar 2 Kr 2,3.5.14lijevao vodu na Ilijine ruke 2 Kr 3,11Isti zaziv vrijedi za Elizeja: usp. 2 Kr 2,12; 13,14

    10

    Elizej i velikaiunamka: dijete (2 Kr 4,8-37), vraena dobra (8,1-6)Upozorava kralja 6,8-13udesno obranjen 6,14-23Daje pomazati Jehua 9,1-10Prije smrti uz kralja Joaa13,14-21

    Prati prilikeAutoritet pred kraljem

    11

    Elizej i stranciTri kralja 2 Kr 3,12-19Aramski vojskovoa Naaman 2 Kr 5,1-19

    Dvostruko izljeenje

    Hazaelu prorie strahovito kraljevanja 2 Kr 8,7-15

    12

    Elizej i siromasiudesno umnaanje ulja 2 Kr 4,1-7

    Pomo udovici!Umnaa kruh 4,42-44Pomae kod gradnje 6,1-7

    ivi s njima I alat je posuen

    Od poetka dareljiv: gozba za sve 1 Kr 19,21Sluga upozorava na Elizeja 2 Kr 3,11Slukinja upozorava 5,3Sluge nagovaraju Naamana da poslua 5,13Gubavci donose radosnu vijest 7,10

    Starozavjetna antropologija 28

  • 13

    Tko je Elizej? prorok Gospodnji 2 Kr 3,11 otac 2 Kr 6,21; 13,14

    Usp. 2 Kr 8,9

    Starozavjetna antropologija 29

  • Mihej ben Jimla Teak ispit vjerodostojnosti (1 Kr 22,7-28; 2 Ljet 18,7-27)

    Mihej ( mikajahu), sin Jimlin, pripada meu manje poznate likove iz Svetog pisma. HB nam ne daje uvid u tijek njegova ivota nego ga predstavlja u onom prizoru u kojem je vjerodostojnost njegova proricanja na tekom ispitu. Kratak biblijski izvjetaj o Miheju istaknut je time to evaneoska slika o narodu poput ovaca bez pastira koja pobuuje samilost Isusovu potjee iz Mihejeva vienja (1 Kr 22,17; 2 Ljet 18,16; Mt 9,36; Mk 6,34) te time to zbog svoga prorokovanja Mihej trpi i biva osuen. Sasvim konkretno, poput Krista pred Velikim sveenikom (Iv 18,22), udaren je po obrazu (1 Kr 22,24; 2 Ljet 18,23).

    Tekst o Miheju 1 Kr 22,728 moe se podijeliti u tri glavna dijela.

    Prvi dio (v712) donosi razgovor dvaju kraljeva (v79), te proroki performance Sidkije uz odobravanje 400 okupljenih kraljevskih proroka (1012).

    U drugom dijelu (v1318) Mihej prvi put nastupa kao subjekt. Susreemo ga u razgovoru s poslanikom koji dolazi po njega (v13s), a potom s kraljem Ahabom pred kojim najprije pokuava biti kompromisan (v15s), da bi nakon toga jasno proglasio vienje (17a) i boansko tumaenje (v17b). Odlomak se zavrava opetovanom optubom Ahabovom da Mihej nad njim zlo prorie (v18).

    Trei dio teksta o Miheju (v1928) donosi ponajprije Mihejevo prorotvo koje raskrinkava pozadinu vojnih i politikih odluka koje kralj donosi podran mnotvom proroka (v1923). Potom dolazi trpljenje prorokovo: Sidkija, koji je kolovoa i u prvom dijelu teksta, ponovo stupa na scenu. Udara Miheja po obrazu tvrdei ironinim pitanjem da je on, Sidkija, u komunikaciji s Duhom Gospodnjim, a ne Mihej (v24). Kralj Miheja daje utamniiti (v26). Cijeli tekst zakljuuje Mihejev sveopi poziv svim narodima da posluaju (v28b) kojim daje do znanja da Boja rije nema vanost samo za pojedinane politike interese jednog ili drugog kraljevstva.

    Mihej, sin Jimlin, nosi naziv prorok Gospodnji ili prorok za Gospodina (v7, usp. 2 Ljet 18,6). Isti je naslov pripisan Samuelu (1 Sam 3,20), Iliji (1 Kr 18,22), Elizeju (2 Kr 3,11) i Odedu (2 Ljet 28,9). Po toj je oznaci Mihej kontrast mnotvu proroka koje je kralj Ahab okupio (v6) i koji nemaju te naznake da pripadaju Gospodinu. Literarni kontrast sastoji se i u tome da je Mihej tek jedan mu (v8), a njih je oko etiri stotine (v6).

    uvi da se trai Gospodnji savjet, Sidkija izrie svoje, poznatim znamenjem sa eljeznim rogovima popraeno prorotvo, poseui za glasnikom formulom (ovako govori Gospodin, v11). A tako i ostali najavljuju vlastitim imenom da e Bog dati pobjedu (v12) dok su prije opom imenicom kazivali: gospodar e dati (v6 ). U svom prvom zajednikom prorotvu izostavljaju vlastito ime Boje i govore openito o gospodaru (v6): Uzii i dat e gospodar u ruke kraljeve.

    Drugi dio teksta v1318 razlikuje se od prvoga po tome to judejski kralj Joafat na primjedbu svoga kolege Ovaj ne prorokuje nada mnom dobro, nego zlo (v18) vie ne progovara. Istovjetni izriaj ne prorie nada mnom dobro nego zlo (v8.18) pritom nije samo formalna

    Starozavjetna antropologija 30

  • veza s prvim dijelom, nego pokazuje kako Ahab ostaje pri svome. Ta izjava ujedno otvara put u trei dio teksta v1928 gdje e se razjasniti tko je taj koji navijeta zlo.

    Tri su stupnja Mihejeva prorokog nastupa.

    U prvoj rijei koju upuuje kralju nastoji biti kompromisan: Idi i pobijedi! I dat e Gospodin u ruku kraljevu (v15). Mihej preuzima odgovor koji je slono izrecitirala masa naruenih proroka i opetuje ga. Sva tri bitna elementa te izjave istovjetna su: dva imperativa idi! i pobijedi! (2x v12.15), i navjetaj: dat e Gospodin u ruku kraljevu (v12.15).

    Unato prijevodu uspjet e, glagol uspjeti ( v12,15) ne pripada najavi, nego nalogu i zahtjev je kralju da postigne uspjeh: Imaj uspjeha, pobijedi!.

    Isto kao ni mnotvo proroka u svojem refrenu (v6.12) ni Mihej ne navodi to e to Bog podloiti kraljevoj vlasti. Navjetaj ostaje bez objekta: i dat e Gospodin u ruke kraljeve (v15). Ovaj prvi odgovor koji Mihej daje (v15) sroen je bez oznake da je to Boja rije i nema prethodnog vienja kao to idua dva imaju. Treba ga shvatiti kao osobni odgovor Mihejev na pitanje koje je kralj imenom ga oslovljavajui postavio. Kralj se nije zanimao za Boje nakane nego izravno pita Miheja za miljenje: Miheju, da idemo ili da odustanemo? (v15).

    U drugom stupnju pojavljuje se prvi put Boji govor kao tumaenje poznatog vienja o stadu bez pastira koje e pronai svoje mjesto u Evaneljima.

    Za razliku od Sidkije koji konformistikim citiranjem glasnike formule (v11) nastoji stvoriti dojam i pobuditi autoritet pred sluateljstvom, Mihej e tri puta izvijestiti o tome da je Bog progovorio. Nasuprot ustaljenoj formuli tj. sloganu, Mihejev pripovjedni opis i rekao je Gospodin djeluje kao autentian izvjetaj:

    (i rekao je Gospodin (v17.20s Gospodin ovako govori (v11) < > 3x

    Prvo vienje prokazuje nepouzdanost postrojbi koje su nalik na ovce (v17). Nije to vojska, nego raspreno stado. Boje tumaenje obznanjuje pak da kraljevi nisu mudri i razumni upravitelji nego su loi, tovie, nikakvi gospodari. Ovi nemaju svoje gospodare, stoji u tekstu (v17).

    Ahab moe protumaiti da je usporedba s nikakvim gospodarom (v17) zlo prorotvo, ali naputak da se svatko vrati svome domu u miru teko se moe tako protumaiti. Gdje se pojavi tematska rije alom (v18) zacijelo je rije o dobru, o vrhunskom i zavrnom dobru. Dapae, Ahab e upravo izraz u miru preuzeti za svoju samosvjesnu najavu da e se vratiti iz boja u miru (v27) koju Mihej uzima (v28) kao kriterij za ispit vjerodostojnosti svojih rijei.

    Tek u tom posljednjem, treem dijelu (v19-28) dolazi onaj odgovor koji se na prijedlog judejskog kralja od poetka trai: rije Gospodnja (v19 < v5).

    Za razliku od prvog vienja u kojem Mihej vidi Izrael (v17), Mihej u drugom gleda nebeski dvor i samog Gospodina (v19).

    Drugo vienje prikazuje vijeanje na dvoru Gospodnjem. Uokviruju ga dvije reenice u dijalokom obliku koje prorok upuuje kralju. Prva se prepoznaje po imperativu uj (

    Starozavjetna antropologija 31

  • v19), a druga po opetovanom osobnom nastavku za 2. l. jd. (- v23). Prije vienja prorok poziva Ahaba: uj rije Gospodnju!, a poslije opisa daje poticaj kralju da se sam uvjeri: A sada, gle! Dao je Jahve dah lai u usta svih ovih tvojih proroka. I Jahve kazuje nad tobom zlo! (v23).

    Preuzimajui i opetujui misao o proricanju zla koja povezuje sva tri dijela teksta ( v8.18.23), Mihej pokazuje da je dvaput ponovljena optuba protiv njega pogrena. Nije Mihej onaj koji najavljuje zlo, nego Boja rije nagovijeta loe posljedice Ahabova postupanja koje e doista nastupiti: Izraelski e kralj poginuti (v35.37). Mihej ujedno definira i utemeljuje svoj proroki nastup ( hitp. v8.18): prorokovati znai prenijeti rije Gospodnju ( v23). Mihejevo prorokovanje odgovara Bojem govorenju.

    Opisujui svoje vienje prorok nudi i kralju uvid u pravo stanje stvari. Jahve je traio tko e nagovoriti Ahaba da uzie i padne u Ramot Gileadu (v19). Nakon raznih prijedloga kod nebeskog vijeanja, Boje odobrenje dobiva onaj o dahu ili duhu lai u ustima svih Ahabovih proroka. Mihej (v23) izravno rijeju potvruje da se upravo tako i zbilo te poziva Ahaba da se sam uvjeri: a sada, gle! da se plan iz vienja obistinio. Jednim su ustima zborili ( v13), ali ta usta proima la ( v23).

    Tko kraljuje? Nakon etiri uobiajene glagolske reenice (3x v7.v8[2x], v9), zauzimanjem prvog mjesta (v10) kraljevi su istaknuti u grai reenice. Subjekt prije predikata znai naglasak.

    Ahab sebi prisvaja Boje mjesto stavljajui kao uvod svojem nalogu glasniku formulu. Gdje bi trebalo stajati: ovako govori Gospodin on stavlja sam sebe i veli ovako govori kralj (v27).

    Pogled na sveano kraljevsko prijestolje u drugom je vienju veza s prvim dijelom teksta. Istovjetan izraz (v10.19) slui u strukturi teksta kao korekcija. Unato preuzetnosti Ahaba i Joafata koji se zaogrnue vladarskim platem, proroko vienje jasno pokazuje da Bog kraljuje. Njemu pripada kraljevsko dostojanstvo.

    Bijeg i skrivanje koje Mihej navijeta Sidkiji ve je itateljima poznato. Oznaava poraz koji ni najveeg monika Ben-Hadada nije mimoiao (20,30 > 22,25 ).

    Mihej preputa da vjerodostojnost njegove rijei bude provjerena, pri tom se do kraja izlae i doputa da Bog presudi. Ako se uistinu vrati u miru, onda nije Jahve govorio u meni! (v28). Ne uzima si pravo gospodarenja nad Bojom rijei, nego doputa mogunost da kroz njega ne govori Jahve, ako se kralj prema vlastitoj samouvjerenoj najavi vrati u miru ( v27s). Ahab e meutim umrijeti ( v35).

    Trpljenje Mihejevo zapoinje ve time to mora nastupiti kao protivnik mnotvu naruenih proroka i to mora govoriti pred kraljem koji je otvoreno priznao da ga mrzi. Sidkija e ga udariti po obrazu kad Mihej bude objavio vienje o duhu lai. Napokon Mihej mora, prema kraljevoj odredbi, trpjeti utamnienje. O njegovoj daljnjoj sudbini tekst nam ne daje obavijesti. Moda je zbog svog prorokovanja bio do smrti u zatvoru.

    Starozavjetna antropologija 32

  • Hulda iz Jeruzalema govori Boje rijei Nepoznata Gotovo nepoznata proroica Hulda djeluje u isto vrijeme kad je i veliki prorok Jeremija zapoeo svoje poslanje. Vezana je uz ime i doba kralja Joije koji je pak zatitni znak velike obnove i povratka vjeri otaca. Osim toga njezino prorokovanje vezano je uz pronalaenje Knjiga Pouke (Tora, 2 Kr 22,8.11) za obnove jeruzalemskog hrama. Tu e knjigu ( v16) ona spomenuti te je tako izvjetaj o njoj povezan s kontekstom. Hulda je ena koja je posve odana svojoj slubi te je najvei dio teksta o njoj Boja rije koju ona prenosi.

    Jedna epizoda Svetopisamski izvjetaj o proroici Huldi nalazi se u 2 Kr 22,1420 (te u paralelnom tekstu 2 Ljet 34,2228). Poetak odlomka moe se pronai u v14 gdje se izvjeuje kako k njoj ide pet kraljevih poslanika. Kraj odlomka, druga polovica v20, koja je ujedno svretak poglavlja, obiljeava suprotan smjer kretanja tj. povratak kralju. Skupina od 5 poslanika vratila je odgovor kralju. Glavni dio odlomka (v1520a) jesu rijei koje Hulda izgovara. Za razliku od opisa (naracije) to je upravni govor.

    Vana je i uzviena uloga proroice. Visoki poslanici idu potraiti Boji savjet, a dolaze k njoj. Poslani su po Gospodnji odgovor. I dobivaju ga - od nje. Ona je posve u slubi Boje rijei.

    K njoj dolazi najvie izaslanstvo. Spominje se Hilkija koji je veliki sveenik, onaj koji je pronaao Knjigu Zakona. Tu je i afan, pisar, koji ju je kralju itao. Hulda pripada meu svetopisamske proroke koji su u kontaktu s najviom vlasti u zajednici. Prvi put kralja e nazvati jednostavno onaj ovjek.

    Sveti grad etiri puta se ponavlja izraz (hammaqm hazze ovo mjesto 2 Kr 22,16s.19s, usp. 2 Ljet 34,24s.27s). To je ifra koja se odnosi na Jeruzalem, naveden imenom u opisnom dijelu (2 Kr 22,14; 2 Ljet 34,22). Ponavljanje ve istie da je to jedna od tema koja stoji u sreditu. Za Huldu znamo da ivi u Jeruzalemu, u gradu i to u novom dijelu. Ima svoju obitelj. Mu joj je kao uvar odjee, slubenik, ili u hramu ili na dvoru. Hulda je, rekli bismo danas, dio establishmenta. Nisu Boji ljudi samo slobodni strijelci, u malim mjestima sa strane i daleko od sredita.

    Prva Boja poruka koju proroica prenosi oito je negativno obojana i najavljuje Boji sud. Dvaput Bog sama sebe predstavlja kao onoga koji dovodi zlo (hebr. particip 2 Kr 22,16.20 hrv. dovest u nesreu v16; svalit u nesreu v20; 2 Ljet 34,22.28). Nasuprot tome u ovom tekstu stoji uvena tematska rije alm koja u posljednjem retku (v20; v28) pripada na dinamiku i svrhu teksta. Usred nevolje i unato nevolji kralj Joija dobit e na dar alom, nee morati doivjeti slom grada i naroda. I doista e Joija poivati u miru i prije alosne propasti Jeruzalema. Umire 609. pr. Kr., a Jeruzalem je razoren 587. Hulda navijeta propast izraelskog kraljevstva. Ono to je sa aulom i Davidom zapoelo, dolazi do svretka, nestaje. Hulda pokazuje da to nije bez Bojeg plana.

    Starozavjetna antropologija 33

  • Boji govor Prorotvo koje Hulda izgovara posebno je. Bog je prisutan kao subjekt u gotovo svakoj reenici. Hulda se posve daje u slubu Bojeg govora. Bog preko nje izrie svoje ja. Boje ja obilno je nazono onim to ini, i to osjea. Jasno je tko je u sreditu i iji govor proroica prenosi. Poznat je to fenomen biblijskog teksta pri kojem Bog svoje ja poistovjeuje s govornikom i doputa mu da bude izravni prenositelj njegovih rijei. Tako iz usta Huldinih poslanici uju prijeteu najavu (donijet u zlo v16.20), optube (mene su napustili, mene su ljutili v17), i utjene rijei (i ja sluam v19, ja u te pridruiti v20). Iz srca proroice izviru rijei koje su jednoznano prepoznatljive kao Boji govor.

    Vrhunac govora u 1. licu predstavlja naglaeni oblik u hebr. jeziku gdje uz gramatiki odreen glagolski izriaj: (v19 uo sam) stoji i osobna zamjenica (ja) koja, slino kao u hrvatskom istie subjekt i znai osobno sam uo. Boje sluanje paralela je i odgovor na kraljevo sluanje sadraja Knjige o kojem je izvijestio (v11). Kao to je kralj sluao, tako i Bog osobno slua. Jedna od istaknutih poruka teksta upravo je Boje sluanje ili uslianje. Na zadau proroka pripada ta radosna objava da Bog slua.

    Proroke oznake Govor proroice Hulde tri puta je odlikovan tzv. glasnikom formulom (ovako govori Jahve v15s.18). To je znak raspoznavanja Boje rijei i jamstvo za nju. Jedanput se u zavrnom dijelu pojavljuje i druga formula, tzv. formula govora Gospodnjeg (rije je... v19) koja ima slinu funkciju samo ne slui kao uvod, nego je smjetena unutar govora kao potvrda.

    Rijei koje Hulda prenosi ujedno pokazuju da Boji pogled ide dublje od prvog opisa. Saznajemo prije da je kralj Joija u znak potresenosti razderao haljine (v11) kad je uo tekst Bojeg zakona i shvatio kolik su propust uinili. Iz Bojih rijei naknadno saznajemo jo i vie: kralj je plakao pred Bogom, smekalo mu se srce i ponizio se (v19). Sve to Bog vidi i uzima u obzir.

    Ova je proroica nalik drugim prorocima u Bibliji koji govore izravno, bez okolianja. U tekstu su njezine rijei koje upuuje poslanicima pred njom: Recite ovjeku koji vas je poslao k meni... (v15). Poslanicima su upravljene i rijei koje se tiu sudbine samoga kralja judejskog i koje obiljeavaju drugi dio Boje poruke: A s obzirom na judejskoga kralja koji vas je poslao pitati Gospodina, ovako ete rei... (v19).

    Bog na djelu Hulda prenosi viestruku poruku. Odmah na prvi pogled razlikuje se prvi dio Bojeg govora (v16s) koji je obiljeen formom: ja-oni, dok se drugi dio 18b2a istie po usmjerenosti na ti (2. l. jd.) pa se moe govori o dijalokoj formi u uem smislu. Hulda prenosi poruku za zajednicu i ona je Boji sud. Ali Bog ne govori samo openito o zajednici, nego se obraa neposredno osobi. Tako Hulda prenosi i osobnu, pozitivnu poruku: alom za kralja Joiju.

    Proroica Hulda istie da je Bog na djelu. Dvaput emo u tekstu nai pravi proroki futur prepoznatljiv po gramatikoj tvorbi gle! + zamjenica + particip koja poziva na pozornost i istie djelatni subjekt. Gle, ja dovodim zlo na ovo mjesto poruka je Jeruzalemu (v15). Gle, ja tebe pridruujem tvojim ocima (v20) utjeha je kralju Joiji. Upravo istovjetna formulacija stvara kontrast izmeu nesree koja dolazi i osobite naklonosti koju Bog uva za kralja. Glagol (okupiti, zdruiti, sjediniti, 2x v20) kojim se najavljuje kraljev alom nosi jednu od bitnih teolokih poruka Svetoga pisma, oznaujui Boju nakanu da okupi svoj narod.

    Starozavjetna antropologija 34

  • 11.12.2009. www.ffdi.hr/amdg > nastava 1

    Mihej, sin Jimlin(Mihej ben Jimla)

    Teak ispit vjerdostojnosti1 Kr 22,7-28; 2 Ljet 18,7-27 mikajahu

    11.12.2009. www.ffdi.hr/amdg > nastava 2

    Nepoznat, a vaankao ovce bez pastira 1 Kr 22,17; Mt 9,36udaren po obrazu 1 Kr 22,24; Iv 18,22vrijeme proroka Ilijetri dijela teksta

    1. 400 proroka pred 2 kralja v7-12 (Ljetv11)2. Mihej subjekt v13-18 (Ljet v12-17)3. prorotvo i trpljenje v19-28 (Ljet v18-27)

    11.12.2009. www.ffdi.hr/amdg > nastava 3

    Boji prorok nab ladonaj prorok za Gospodina (v8)jedan mu i ehad (v8) nasuprot oko 400 (v6)Sidkija: ovako govori Jahve (v11)

    Ahab: ovako govori kralj (v27)Mihej: (v17.20s)

    proroci: Jahve (v12)prije gospodar (v6)

    uzii i dat e gospodar u ruku kraljevu (v6)

    11.12.2009. www.ffdi.hr/amdg > nastava 4

    Tri stupnja u odgovoruovaj prorie zlo nada mnom (v8.18)Mihej (v15) ponavlja rijei iz v12

    uzii, pobijedi, dat e Jahve u ruku kraljevuMihejevo miljenje

    druga dva stupnja: vienje + tumaenje

    11.12.2009. www.ffdi.hr/amdg > nastava 5

    Izrael i nebeski dvor1. vienje o ovcama

    nikakvi gospodariAhab i opet optuuje (v18)

    alom nije zlo KS: u miru v17; sretno v27.28

    2. vienje: nebeski dvortko prorie zlo? (v23)pravo stanje stvari: duh lai v23

    11.12.2009. www.ffdi.hr/amdg > nastava 6

    Tko kraljuje?

    sjedi na prijestolju svomev10 kraljeviv19 Jahve

    Mihej vidi nebeskog kralja

    Mihejevo trpljenjeprotivnik mnotvupred kraljem koji ga mrzi (v8)udaren po obrazu (v24)utamnien (v27)

    Starozavjetna antropologija 35

  • 11.12.2009. www.ffdi.hr/amdg > nastava 7

    Hulda iz Jeruzalema

    govori Boje rijei2 Kr 22,14-20 i 2 Ljet 34,22-28

    11.12.2009. www.ffdi.hr/amdg > nastava 8

    Proroicau doba kralja Joije, uz pronalazak Knjigepo Boji savjet dolaze k njoj (2 Kr 22,13)glavna tema: ovo mjesto 4x = Jeruzalem (22,14)

    proroci nisu samo slobodni strijelci

    navijeta Boji sud (v16.20), ali i alom (v20) za kralja

    11.12.2009. www.ffdi.hr/amdg > nastava 9

    Posve u slubi Boje rijei3x k amar adonaj (v15s.18) + neum adonaj (v19)Boji govor u 1. licu

    to Bog kae o sebi u v15-20a?i Bog slua (v19)Dublji pogled usp. v19 s v11

    meko srce, poniznost, pla

    dvostruka poruka, dvostruko Boje djelo (proroki futur)v15: evo dovest u nesreuv20: evo, sjedinit u te

    Glagol

    Starozavjetna antropologija 36

  • Slaba, a snana Duhovni put Judite, spasiteljice

    Gospodin e mojom rukom donijeti spas Izraelu (8,33) Judita ulazi u Bibliju kao ena koja slua ( 8,1.9). ula je sve to se zbiva u gradu. ula je i tvrd odgovor naroda glavarima. Njezino pojavljivanje moe se promatrati i kao odgovor na dvostruki molitveni vapaj zajednice u opsjednutom gradu (7,19.29). Ona dodue ivi povueno i asketski ali pozorno prati zbivanja, dobro je obavijetena i poznaje politike dogaaje. U osobnom ivotu propatila je munu sudbinu. Mu joj je umro pa je ostala sama kao udovica. Juditu takvo iskustvo ini osjetljivom za trpljenje cijeloga grada.

    Lijepa Judita ima autoritet i uiva ugled u narodu. Tu je najprije njezina pojava, ono to se odmah vidi. Bijae lijepog stasa i sjajno je izgledala (8,7). Kad se ureuje i dotjeruje za svoj hrabri pothvat vie puta e izazvati divljenje: poglavari grada, pripadnici njezina naroda, ne mogu se nadiviti i izgovaraju blagoslovnu molitvu nad njom: Bog otaca naih udijelio ti milost i dao ti da uspjeno izvede to si naumila na slavu sinova Izraelovih i uzvienje Jeruzalema (10,8).

    Njezina ljepota oarala je asirske strae (10,14). Slino se zbiva i u itavu neprijateljskom taboru, gdje joj se svi ude i dive. Tako je i kod okupljenih pred zapovjednikovim atorom (v19) i kod dvorjanika u atoru (v23).

    Njezina ljepota djeluje. U svakom od tih sluajeva ljudi reagiraju nekom sadrajnom i vanom primjedbom.

    Mudra Drugi razlog Juditina ugleda i vanosti njezinih rijei jest njezina mudrost. Poglavar grada Ozija primjeuje kako cijela zajednica jo od Juditine mladosti poznaje njezinu mudrost i zna kako su plemenite i uzviene misli njezina srca (8,29). Njezin sadanji nain ivota takav je da nitko nije govorio nita runo o njoj (8,8).

    Jednako kao nad njezinom ljepotom voe napadake sile zadivljeni su njezinom mudrou (11,20). Oni usporeuju i izjednauju Juditinu ljepotu s njezinom mudrou (11,21).

    Voditeljica Juditin se autoritet vidi u tome da ona daje pozvati gradske prvake (8,10) i izravno ih pouava i upozorava. Oni su voe, ali ona ih u isti mah oslovljava kao brau (8,14.24).

    Veliki govori, pred predstavnicima njezina naroda (8,1127) i pred vrhovnim zapovjednikom napadake vojske (11,59), a tako i njezina molitva (9,214), svjedoe o njezinoj bogatoj nutrini i njezinoj pameti.

    Starozavjetna antropologija 37

  • Upozorenje gradskim glavarima smjera na to da se Bogu ne smije propisivati nikakav rok za njegovu pomo. Oni su naime odluili jo pet dana pouzdati se i ekati na Boju pomo, a nakon toga e odustati i predati se. Time se kako Judita bez prikrivanja i uljepavanja predbacuje postavljaju namjesto Bojeg autoriteta, to je sredinja problematika cijele Knjige o Juditi. Strani kralj naime trai da ga se tuje kao Boga (6,2). Svi koji ga se ne boje i koji ga dre tek obinim ovjekom (1,11) bit e napadnuti i prijeti im potpuno unitenje.

    Druga perspektiva Za dugotrajne opsade cijela je zajednica trpjela zbog nedostatka vode pa su ljudi bili zabrinuti za same sebe i za vlastiti ivot. Judita meutim, jer je ve upoznala svoju osobnu patnju, u svojim objanjenima pred glavarima oituje kako njezina skrb smjera na svetite (8,21.24) i rtvenik (8,24), na Boji dom u Jeruzalemu (9,1). Njezina duhovna povezanost s hramom vidi se u tome da svoju veliku molitvu izrie upravo u vrijeme veernje rtve u Jeruzalemu (9,1).

    Njezin je p