Green Garden broj 39 srpanj / kolovoz 2005.

godina VI cijena 3 KM

Krizanteme - tehnologija uzgoja Eterina ulja Jesenska sadnja lukovica Natapanje vinograda Crna udovica

3

Rije urednikaPotovani itatelji!Novi broj Green Gardena na svojim stranicama donosi nekoliko uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjearstva, povrarstva, voarstva i vinogradarstva tako i aktualnosti iz zatite bilja. Cvjeari mogu proitati sve o tehnologiji uzgoja krizanteme, cvjetne vrste koja se sve vie uzgaja na naem podruju. Tu su i druge aktualnosti iz vrtlarstva i cvjearstva. Ljubitelji povra mogu proitati aktualnosti iz ove oblasti, a posebno istiemo prilog o ljetnom uzgoju cvjetae te uzgoju povra nakon skidanja itarica. Koje materijale koristiti za maliranje te kako pravilno ubirati sjeme povrtnica, moete pronai na stranicama posveenim povru. Preporuamo i prilog o mikrohranjivima koja su posebno bitna u proizvodnji povra. Za voare i vinogradare je namijenjeno nekoliko zanimljivih lanaka vezanih za agrotehniku koja se provodi tijekom ljeta. Posebno istiemo lanak o ljetnoj rezidbi bresaka, te prilog o sustavu natapanja kap po kap u vinogradima. Kupusna muha zadnjih nekoliko godina radi tete na kupusnjaama. Kako zatititi kupusnjae od ovog tetnika, moete proitati u lanku kojeg potpisuje prof. dr. Ante Be. Voare i vinogradare e sigurno zanimati i lanci o smeoj breskvinoj ui i groanim savijaima koji rade tete na vokama i vinovoj lozi na podruju Hercegovine. Preporuamo i prilog o crnoj udovici pauku koji se tijekom ljetnih mjeseci esto spominje u razliitim medijima. Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena uiniti zanimljivim veem broju itatelja, a ako smo neto propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo

SADRAJBALKONI I RAVNI KROVOVI - ZELENE OAZE U GRADOVIMA 4 LUKOVICE - UKRAS U VRTU I STANU 5 TRAVNJAK 6 IGRA BOJA I TEKSTURE U CVJETNOM VRTU 8 ETERINA ULJA 9 KRIZANTEME - TEHNOLOGIJA UZGOJA 10 KUPUS NAKON ITARICA 12 POSTRNA PROIZVODNJA POVRA 12 KUPUSNA MUHA 13 UVIJANJE LISTOVA RAJICE ::: OPLODNJA RAJICE ::: SLADAK KRUMPIR ZA GORKI UITAK 14 LJETNO UBIRANJE SJEMENA 15 MIKROHRANIVA - VANA U PROIZVODNJI POVRA 16 CVJETAA ZA ZIMSKU BERBU 17 UZ MALIARENJE RJEE ZALIJEVANJE 18 GROANI SAVIJAI 19 HERCEGOVAKI VINOGRADI SA SUSTAVOM KAP PO KAP 20 PITANJA I ODGOVORI 21 ZELENA REZIDBA BRESKVE 22 SMEA BRESKVINA LISNA U 23 MALINA ::: KUPINA 24 DAN ALKO-a ::: DANI KRUMPIRA U HERCEGOVINI 25 CRNA UDOVICA 26 KOMARCI ::: OSE I STRLJENI 27 OPREZ - SEZONA JE KRPELJA 28 IZBOR PSIA 29 ZANIMLJIVOSTI 30Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Katica Arar, Ante Be, Danko Toli, Mario ubela Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje, Marin Musa Tisak: LOGOTIP, iroki Brijeg Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

B R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

4

BALKONI I RAVNI KROVOVIZELENE OAZE U GRADOVIMAPie: JosiP BrklJaa, ing.

Balkoni i prostori na ravnim krovovima mogu se preurediti u vrlo privlane prostore u kojima biljke posaene u posude mogu stvoriti izvanredne uinke oblikujui tzv. visee vrtove. Takvih vrtova danas je sve vie, posebno u gradovima.

M

ali je broj balkona, posebice u gradovima, na kojima se ne nalazi neka biljka. Iako su relativno mali, balkoni mogu biti zelene oaze unutar betonskih zidova. Gotovo svaki balkon ili ravni krov moe postati vrtni prostor, no treba biti svjestan injenice da su takvi prostori poseban izazov, pri emu sigurnost mora biti najvanija. Biljke vlana zemlja, posude i svi ostali elementi imaju zamjetnu teinu, koja obvezno mora biti unutar doputenih granica nosivosti zidova i podova. Uz to, podni prostor mora biti vodootporan ali i dobro dreniran. U krovne se vrtove moe ugraditi veliki broj elemenata koji se inae rabe u vrtovima na razini tla, npr. prostori za sjedenje, odmor i zabavu, rotilj ukrasni bazeni, te stabla i penjaice. ak i maleni balkoni, na kojima nema mjesta za namjetaj, mogu se preurediti u zeleni i cvjetajui vanjski prostor.

biljkama, postav posuda s biljkama najee se promatra iz unutarnjeg prostora. Uvijek nastojte da izborom biljaka ne zaklonite vidik s balkona, nego da biljke predstavljaju okvir koji usmjerava pogled. Uzgajanje biljaka na balkonima moe djelovati jednako zanimljivo ako se promatra postav iz zgrade prema van ili izvana prema zgradi. Biljke na balkonima treba zasaditi tako da se skladno stapaju s arhitekturom zgrade nastojei da budu povezani i s izgledom prostora zasaenog ispred zgrade, te s balkonima iznad odnosno ispod.

koje dobro podnose sjenovite uvijete, primjerice, mauhice zimske i ljetne sadnje ili nedirak (Impatiens walleriana), koji obilno cvatu u ljetnim mjesecima.

Pogled s krovnih vrtova

Sunani i sjenoviti balkoni

Kako uzgajati biljke

Na balkonima se mogu uzgajati biljke u posudama i koritima postavljenim na podu, zatim u posudama koje su postavljene na zidovima, te u posudama koje se vjeaju na ogradu. Kada je rije o obogaivanju balkona s

Za sunane balkone dobar su izbor puzajue pelargonije, jer vrlo dobro podnose suna razdoblja i obilno cvatu od ljeta pa do jeseni. Brojne grmolike biljke uspravna rasta takoer se mogu uspjeno priviknuti na sunane balkone. Odabir biljaka za sjenovite balkone znatno je ui, ali se ipak mogu oblikovati profinjene kombinacije izborom vazdazelenih vrsta, poput imira, i uoljivih kultivara brljana. Kombinacijom tih i drugih biljaka moe se postii zanimljiv izgled balkona cijele godine. Dodatno bogatstvo moe se postii kombinacijom jednogodinjih i dvogodinjih biljaka gusta rasta

Krovne terase najee su mjesta s kojih se prua pogled na grad. Ako imate takvo mjesto, treba ga to bolje iskoristiti, pa sadnja treba biti okvir kroz koji se prua pogled na grad. Bez obzira na to radi li se o formalnom ili neformalnom oblikovanju, uvijek nastojte postaviti posude tako da postupno otkrivaju vidik. Drugi je nain oblikovanja nekoliko okvira za razliite vidike, no u tom sluaju pripazite da onaj glavni, najdojmljiviji vidik ne izgubi na svojoj dramatinosti. U veini sluajeva najee se radi o sumornom i jednolinom pogledu s isto takva, uz to i vjetrovita, mjesta. U takvim sluajevima najbolje je rjeenje kreirati vrt koji je vie usmjeren prema svom unutranjem ureenju i sadraju. Biljke penjaice te ograde i reetke ne samo da zaklanjaju ruan pogled nego stvaraju i ugodan intimni prostor koji je djelomino i zatien od vjetra. Unutar tako ogranienog prostora oblikovanje moe biti formalno, upotrebljavajui relativno mali broj grmova oia-

nih u jednostavne geometrijske oblike, ali se mogu postavljati i skupine biljaka, stvarajui dojam arenila i oputenosti tradicionalnog ladanjskog vrta.

Visee posude

Brojne vrste industrijski izraenih ili runo improviziranih posuda mogu se objesiti tako da oive prostor iznad razine tla. One su posebno korisne ondje gdje nedostaje prostora za uzgoj biljaka no ima i mnogo mogunosti za njihovu primjenu unutar klasinih vrtova. Neprocjenjiva je njihova uloga u ublaavanju krutog dojma arhitektonskih elemenata, jer one navode na dizanje pogleda iznad takvih prizemnih sadraja.

Surfinije nezaobilazne na balkonima

Pelargonije vole balkone B R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

LUKOVICE - UKRAS U VRTU I STANUsilvio krokov, diPl. ing.

5

Ve sad planirajmo kako e na vrt izgledati u proljee. Najraniji ukrasi u vrtu su lukovice koje nam kazuju da je dolo proljee.

U

pravo sad s dolaskom jeseni vrijeme je kad kreemo sa sadnjom lukovica. Pogledajmo vrt, potraite prazna mjesta kojima nedostaje ivost, mjesta u vrtu koja elimo istaknuti, kao ulaz u dvorite, obrub uz terasu, pred ulazni prostor u kuu. To emo svakako istaknuti koloritnou boja koju u punoj cvatnji daju lukovice. Nakon odabira pozicija u vrtu odaberimo svoje najdrae boje, uskladimo s ostalim raslinjem u vrtu i krenimo u trgovinu po svjee ovogodinje lukovice. Kupujte lukovice u originalno zapakiranoj ambalai u perforiranoj prozirnoj vreici jer samo tako moemo provjeriti kvalitetu lukovica i biti sigurni to smo kupili. Lukovice je najbolje saditi u skupinama u obliku eljenih formi (kruga, elipse, traka i dr.) uz kombiniranje nekoliko boja.

listopada. Potrebno je da lukovice stignu razviti korijen prije zime Dubina sadnje ovisi o strukturi tla, pa u tea tla lukovice sadimo na dubinu dvije visine lukovica, na lakim tlima na dubinu tri visine lukovica. Vrijedi pravilo da se krupnije lukovice sade dublje dok sitnije plie. Tlo je poeljno malirati kako bi se lukovice zatitile od smrzavanja tijekom zime. Pojedine vrste lukovice se mogu pospjeiti da ranije procvjetaju i ukrase va dom ve za boine blagdane pa pored sadnje u vrt, posadite lukovice i u ukrasne lonce.

Narcisi

Tulipani

kutiju i ukloniti gornji sloj novinskog papira, a u travnju sandui izvaditi iz kutije staviti uz osunani zid balkona, kad se pojave prvi cvjetni pupovi sandui staviti na njegovo stalno mjesto. Najpogodnije su rane sorte koje cvjetaju sitnijim cvjetovima.

Tlo

Lukovice trae srednje teka do laka tla, izbjegavati teka glinena tla gdje se zadrava suvina voda jer moe doi dio truljenja i ee pojave bolesti lukovica. Ukoliko je potrebno, popravite strukturu tla dodavanjem odreene koliinu pijeska, komposta te ukoliko je potrebno obaviti drenau

Vrijeme sadnje:

Najpovoljnije vrijeme sadnje je od poetka rujna pa do konca

Tulipani B R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

Tulipan je donesen u Europu sredinom 15 stoljea s podruja Turske. Intenzivno se uzgajao u zapadnoj Europi, posebno Nizozemskoj koja je sinonim za tulipane. Danas postoji slubeno registrirano 5500 sorti tulipana podijeljeno u 14 grupa. Postoji itav niz boja i varijacija na boju latica tulipana to nam daje veliku mogunost u kombiniranju boja. Koriste se u velikom broju kao rezano cvijea i za dekoraciju vrtova i balkona. Cvate od veljae do svibnja ovisno o vrsti. Tulipani se mogu uzgajati na balkonu i procvasti e ve u rano proljee. Pripremi te sandui za sadnju, sa otvorima na dnu, stavite sloj glinopora i napuniti zemljom za lonanice. U rujnu posadite lukovice u sandui. Pripremite dvostruko veu kartonsku kutiju, na dno stavite izguvan novinski papir, poloite unutra sandui sa posaenim lukovicama, prostor do stijenki kutije ispunite zguvanim novinama do vrha kutije i kutiju dobro zatvorite. Zguvane novine slue kao izolator pa je vano da su dobro natisnute i okruuju sandui sa lukovicama. Kartonsku kutiju sa lukovicama staviti na zatieno mjesto na balkonu i pustiti da prezime. Krajem oujka otvoriti

Narcis-sunovrat

Narcis je prilino proirena biljka s 27 varijeteta i nekoliko tisua sorti. Koristi se kao rezano cvijee ali i za ukraavanje vrtova jer spada u prve vjesnike proljea. Sade se standardno u vrtove ali se mogu pospjeiti da ranije procvjetaju u prozoru vae sobe. Nabavite lukovice blizance ( dvije lukovice u jednoj ljusci). Posadite ih sredinom rujna u plitke posudice ispunjene hranjivim pjeskovitom zemljom tako da vrat lukovice viri iz zemlje. Posudu s lukovicama ukopajte 20 cm duboko u zemlju u vrtu da razviju snano korijenje. Sredinom sijenja ih iskopajte i drite tjedan dana na hladnom i tamnom mjestu, tek s pojavom svjeih zelenih listova premjestite ga na prozorsku klupicu na temperaturu oko 15 stupnjeva. Zalijevati redovito i obilno mekom vodom.

gdane, pravovremeno nabavite preparirane lukovice. Izaberite velike, zdrave i snane lukovice. Nabavite posebno oblikovane staklenke s proirenim vrhom da se moe smjestiti lukovica. U staklenku ulijte prokuhanu vodu, ubacite tapie drvenog ugljena da se sprijei truljenje ili zamuenje vode. Postavite lukovicu na vrh, s malim razmakom iznad vode, ali da ne dotie vodu. Staklenke drati na hladnom i mranom mjestu na temperaturi do 10 stupnjeva sve dok dugako korijenje ne ispuni staklenku. Po potrebi nadopuniti prokuhanom vodom. Dobro ukorijenjene lukovice prenijeti na toplije mjesto, ali izbojke pokriti neprozirnim papirom i pustiti da cvjetni pup rastom nadigne papir. Pospjeiti se mogu, rane, srednje rane i kasne sorte zumbula pa nabavite lukovice sa razliitim vremenom cvatnje kako bi imali priliku uivati u cvjetovima zumbula od prosinca do oujka.

Hyacinthus -Zumbul

Prve lukovice zumbula donijete su u Europu s Bliskog istoka u 16. stoljeu. U vrtovima se sade u kombinaciji s drugim biljem ili samostalno. Cvjeta od prosinca do travnja. No, elite li imati rascvjetale zumbule za boine bla-

Zumbuli

6

TRAVNJAK - DNEVNI BORAVAK POD OTVORENIM NEBOMOgledalo svakog vrta je travnjak, odraz elje ovjeka da boravi u prirodi. Travnjak ima vanu ulogu u vrtu jer izvlai ovjek iz zatvorenog prostora i vraa ga prirodi, u okruenje biljaka. Da bi uitak bio potpun, travnjak mora biti pravilno zasijan i brino odravan.silvio krokov, diPl. ing. ka, utvrditi namjenu, dimenzije i ukupnu povrinu jer taj podatak e biti osnova za utvrivanje vrste i koliine potrebnog sjemena, gnojiva, humusa, veliine i tip sistema za navodnjavanje, vremena izvedbe ali i vremena odravanja i nabavke adekvatne kosilice. Poeljno je da travnjak ima blagi pad zbog otjecanja suvine vode. Povrina se obvezno mora oistiti od korovskog bilja jer ako se to ne obavi na poetku, kasnije e biti konstantno problema s korovskim biljem. Na malim povrinama plijevljenje korova moe se obaviti runo, dok se na veim povrinama preporuuje tretiranje herbicidima. Neobraeno zemljite se intenzivno zalijeva da se potakne nicanje korova, a potom ih se tretiramo herbicidima. Vano je pri podizanju travnjaka dobra priprema tla, to se kvalitetnije obavi, to e dugorono travnjak biti bolji. Zemljite prekopati runo ili kultivatorom do 20 cm dubine. Mora se obratiti pozornost na kvalitetu i strukturu zemljita, ukloniti prekomjerno kamenje. Ukoliko je tlo glinasto, obogatiti ga tresetom, a u posna tla dodati humus ili dobro zreli stajski gnoj (ne koristiti nezreo stajnjak jer je rasadnik korovskog bilja). Obraeno zemljite iznivelirati, skinuti humke i popuniti udubljenja, kako bi kasnija konja bila lake izvodiva. Nakon toga lagano povaljati valjkom povrinu i ostaviti nekoliko dana da se slegne ravnomjerno rasporediti, tj. sijati omake u kri, pola sjemena sijati u smjeru istok-zapad, drugu polovinu u smjeru sjever-jug. Sijati u jutro ili na veer kad nema vjetra kako ne bi dolo do zanoenja sjemena. Nakon sjetve lagano zagrabljati i unijeti sjeme u tlo, povaljati valjkom da se povrina poravna i sjeme sljubi sa tlom. Nakon toga lagano zalijevati oroavanjem. Nakon desetak dana e se pojaviti prve vlati.

K

asno ljeto i poetak jeseni pravo je vrijeme za podizanje travnjaka. Prednosti sjetve trava u jesen su viestruke u odnosu na proljee, a oituju se u sljedeem: manja prodornost korova, vea koliina oborina, intenzivniji razvoj podzemnog dijela u odnosu na nadzemni tj. bolje ukorjenjivanje, to omoguuje bolju izdrljivost u sunijem dijelu godine.

Konja

Priprema tla

U poetku je potrebno isplanirati buduu povrinu travnja-

Sjetva

Dobro formiran travnjak

Sjetva se obavlja kad prou ljetne vruine. Ovisno o namjeni travnjaka, da li je za intenzivno gaenje ( igru djece, nogomet) ili ukrasne namjene, biramo sjeme. U pravili se siju travne smjese, tj. mjeavine sjemena raznih trava prilagoene namjeni travnjaka. Kilogram sjemena je dovoljan za povrinu od 40 m2. Sjeme treba

Izgled i kvaliteta travnjaka ovisi o redovitoj konji. Konjom se potie razvoj lia i korijenja pa travnjak dobiva na kompaktnosti. Tek izniklu travu kositi prvi put kad naraste do 15 cm, na visinu od 7 cm, a kasnije na visinu 3-4 cm ovisno o namjeni. Konja je vana mjera da bi travnjak lijepo izgledao, stoga nemojte biti lijeni i proputati konje.

Gnojenje

Travnjak obvezno gnojiti specijaliziranim gnojivima za travnjak. Konjom iznosimo zelenu masu i hranjiva pa to moramo nadoknaditi prihranom gnojivima. Preporua se koristi gnojiva koja sadre eljezo jer e travnjak imati intenzivnije zeleB R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

7

Travne smjese

Dihondra-ne zahtijeva kosidbu

lijevamo. Sreom, danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO) ije je sjeme obloeno zemljom i hranjivom. Na taj nain sjeme sto posto nie i zahvaljujui dostupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna mjesta. Na taj nain za kratko vrijeme dobit emo travnjak kakav smo oduvijek i eljeli.

nane trave. U trgovinama se mogu nai gotove smjese, koje se ovisno o mjestu sjetve i dijele na: smjese za sjenovita, sunana, polusunana mjesta. Isto tako postoje travne smjese za strme terene ili travnjaci za intenzivno gaenje.

nu boju, a ta gnojiva sprjeavaju pojavu mahovine na previe vlanim travnjacima.

Navodnjavanje

Nabavite sustav za navodnjavanje. Najbolje je koristiti sustav koji se moe vremenski programirati, tako da e travnjak posebice za ljetnih vruina imati kontinuirano dovoljno vode, koje nee ovisti previe o nama. Travnjak zalijevati u jutarnjim ili veernjim satima da se tlo namoi do dubine 10-15 cm, bolje je rjee ali obilnije zalijevati.

itima. Ali, oprez! Prije njihove primjene svakako se posavjetujte sa strunim osobama iz ove oblasti. Danas na tritu moete pronai i namjenske herbicide za otklanjanje korova u zelenim povrinama (sportski i golf tereni, parkovi i sl.). Pakiranja su prilagoena manjim povrinama i djelotvornost im je provjerena, zbog ega im treba dati prednost u koritenju.

Izbor sjemena

Ovisno o namjeni travnjaka, tipu tla, poloaju (sunan ili sjenovit) biraju se kombinacije. U pravilu se siju travne smjese tj. mjeavine sjemena raznih trava. Mjeavine su bolje prilagoene klimi i namjeni nego pojediZa travnjake na sjenovitom podruju preporua se smjesa: 1. Lolim perenne - Engleski ljulj 55 % 2. Fesruc rubra rubra - Vlasulja nacrvena 15 % 3. Poa trivialia - Obina vlasulja 15 % 4. Poa pratensis - Livadna vlasnjaa 15 % U vrtove sa manje stablaica gdje je povrina intenzivno izloena sunevim zrakama i ubrzano isuuje tlo sijati trave koje su otpornije na sune uvijete i vole obilje svjetla: 1. Lolim perenne- Engleski ljulj 50 % 2. Fesruca rubra rubra - Vlasulja nacrvena 30 % 3. Poa pratensis - Livadna vlasnjaa 20 % Vrt je i djeje igralite pa u takvim vrtovima posijte smjese otporne na intenzivno gaenje : 1. Lolim perenne - Engleski ljulj 50 % 2. Fesruca rubra rubra -Vlasulja nacrvena 25 % 3. Poa pratensis - Livadna vlasnjaa 25 % Strme travnjake i kosine u vrtu zasijte smjesom: 1. Festuca pratensis - Vlasulja livadna 35 % 2. Lolim perenne - Engleski ljulj 25 % 3. Dactylis glomerata - Klupasta otriva 20 % 4. Poa pratensis - Livadna vlasnjaa 10 % 5. Lotus corniculatus - Smiljkita rokasta 10 % Zasijani travnjak mora se redovito navodnjavati, kositi i prihravnjivati jer samo njegovani travnjak e nam uzvratiti svojom ljepotom i biti nagrada za na trud.

Dosijavanje travnjaka

A to s korovima u travnjaku?

esto se deava da vjetar nanese sjeme neke druge biljke koja remeti jedinstvo i finou travnatog tepiha. Razumljivo da takve biljke treba odmah unititi. Na manjim povrinama je to lako, jer postoje posebne alatke za upanje korova (Gardena odstranjivai korova), mada u tu svrhu moe posluiti i obian kuhinjski no. Meutim, ukoliko se korov jako rairio unutar travnjaka, tada smo primorani primijeniti herbicide za unitavanje irokolisnih korova, koji ne tete travama tankih vlati. Za ovu prigodu mogu se koristiti herbicidi koji se inae rabe za unitavanje irokolisnih korova u strnimB R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

Ljubitelji travnjaka su esto u zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnjaka. Ali, zbog nae relativno surove klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati, zbog ega se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Ta tzv. elava mjesta se moraju dosijavati i to tako to po njima razbacamo odgovarajuu koliinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0,5-1 cm i redovito za-

Posebna gnojiva za travnjake

IGRA BOJA I TEKSTURE U CVJETNOM VRTUPie: JosiP BrklJaa, ing.

8

I

gra boja te tekstura najvei je izazov u kreiranju uspjenog vrta bez obzira na to to je njihova bljetava privlanost kratkog vijeka. Neke od biljaka cvatu kratko, ali ljepota i boja cvijeta zasluuju mjesto u cvjetnoj gredici. Takav je, primjerice, bour (Paeonia suffruticosa), biljka koja cvate samo nekoliko dana, no iji prekrasni veliki cvjetovi neprijeporno zasluuju istaknuto mjesto u vrtu.

Odabir boja

Pri odabiru boja u vrtnom prostoru gotovo sve se odluke mogu prepustiti osobnom ukusu. Krug boja je bezgranino bogat nijansama, pa iako su na njemu kontrasne boje i nijanse smjetene nasuprotno, krajnji rezultat moe ispasti lo i time ugroziti izgled cijelog prostora. Stoga se uvijek treba ograniiti na manji raspon i koliinu boja. Primjerice, zagasito zelena pozadina smirivat e dinamian prednji plan pun boja i isticati samo one boje ivahnih nijansi.

boja. Bijelo i plavo elegantna je kombinacija koja izgleda hladno i isto i koju je teko nadmaiti, iako je za sasvim ist dojam najbolja kombinacija bijelog i zelenog. To je posebno upeatljivo kada se te dvije boje nalaze u istom cvijetu, kao to je to sluaj kod visibaba ili bijelog kultivara srdaca. Ovakve otmjene kombinacije bit e jo izrazitije ako ostale biljke donesu u prostor iru paletu nijansi. Dvije boje jednake snage, poput naranaste i ljubiaste ako se rabe zajedno, predstavljaju iznenaujue blistavu i uoljivu kombinaciju. Dobar su primjer jarkonaranasti neveni postavljeni uz olovno ljubiaste listove ukrasnog kupusa. Plavo i uto takoer predstavlja otar kontrast. Kada se pomijeaju uti tulipani ili carske kockavice (Fritillaria imperialis) s jasno plavim cvjetovima potonice, meusobno proimanje djeluje vrlo iskriavo.

Razliite boje-odmor za oi

Boja i udaljenost

Slaganje boja

Jedan od najveih izazova u oblikovanju vrtnog prostora jest kreiranje zanimljive kombinacije

Jarke svijetle boje, poput limunastoute ili bijele, puno bolje odbijaju sunevu svjetlost od tamnih boja koje se, promatrane s udaljenosti, poinju gubiti ili postaju zagasite. Time se stvara vizualni dojam da svijetle boje

u prednjem planu iskau prema naprijed. Kad takve nijanse postavite u pozadinu, takoer e se initi bliima pa e vizualno skraivati duinu, odnosno dubinu vrtnog prostora. Nijanse boja koje posjeduju dubinu poput plavih, ljubiastih ili srebrenkastih, tradicionalno se rabe za postizanje dojma vee dubine vrtnog prostora. Takve se nijanse postave u pozadinu, a u prednji se plan stavljaju blijede nijanse ute, bijele ili ruiaste boje. Crvene, naranaste i intenzivno ute nijanse najbolje je postaviti u sredinji dio cvijetnjaka, jer kad su udaljene, poinju se gubiti, a kad su preblizu, dominiraju prostorom.

ste nijanse postaju plamtee, a prostor jednostavno titra od siline boja. Ako pak elite ohladiti prostor za sjedenje koji se nalazi u toplom sunanom kutu vrta, odaberite biljke srebrenih i sivih listova ili one plavih cvjetova i prostor e postati puno ugodniji. Kombinacija pastelnih boja, poput njeno plave, ruiaste, kremasto ute i srebrene, predstavljat e prekrasnu kompoziciju na sjenovitim mjestima. Terasu koja se esto koristi za veernja druenja, okruite bijelim cvjetovima i svijetlo ili bijelo proaranim listovima, koji e uz minimalno osvjetljenje stvoriti ugodnu atmosferu.

Boje i svjetlost

Primjena teksture

U rasporeivanju i odabiru boja vanu ulogu ima lokacija prostora, odnosno mjesto unutar vrta. Na izravnom sunevu svjetlu sjajne crvene, ute i narana-

Mnoge biljke imaju bogatu teksturu listova i tvore zanimljive uinke kad su posaene na veoj povrini. Zasad lavande ili rumarina, koji se redovito orezuje, s vremenom e prerasti u niz gustih humaka kojima ljepota nimalo ne zaostaje za rascvjetalom gredicom zeljastih biljaka. ak i biljke koje nisu dekorativne mogu posluiti za skupnu sadnju. Grmolika kozja krv (Lonicera nitida) ili brojni bambusi omoguavaju stvaranje mnogih kombinacija tekstura i tvore izvanredne ive ograde. Igra razliitih tekstura kreira profinjenu kombinaciju ak i na istoj biljci. Tisa (taxus) koja je uredno orezana u podnoju, a kojoj su pri vrhu ostavljene grane da slobodno rastu tvori prekrasan kontras tekstura.B R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

9

Pie: JosiP BrklJaa, ing.

ETERINA ULJAEterina ili esencijalna ulja dobila su svoje ime prema quinta essentia, terminu to ga je skovao vicarski lijenik Paracelsus. Eterina ulja daju biljci miris. Unato imenu, eterina ulja nisu ulja- kap ne ostavlja trag na papiru. To su hlapljive tekuine koje se isparavaju na normalnoj temperaturi zraka iz siunih lijezda i dlaica na listovima, stabljikama, cvjetovima, sjemenkama, plodovima i dr. organima. Neke biljke, primjerice rua, sadre eterina ulja u cvjetovima, druge, poput matinjaka u listovima. Stablo narane sadri tri razliita eterina ulja: u cvjetovima (neroli), listovima (petitgrain) i u kori plodova (naranino ulje). Analiza kromatografijom otkrila je da, primjerice, ulje paprene metvice osim 50 % metanola koji metvici daje miris, sadri jo 98 drugih sastojaka. Eterina ulja cvjetova sastoje se od nekoliko stotina sastojaka. ne otapa u vodi, ali se otapaju neki njihovi sastojci. Primjerice, najmirisnije molekule riinih i naraninih cvjetova otapaju se u vodi. Parna destilacija najei je nain dobivanja, a katkad se u postupku uzimaju hlapljivi sastojci i alkohol. Jo uvijek se nekoliko njenih cvjetnih mirisa dobiva starim nainom maceracije latica u masnoi, eterino ulje naranine kore dobiva se preanjem istiskivanjem, to danas rade strojevi, dok se to prije obavljalo runo. Na kvalitetu eterinih ulja utjee tlo, klimatski uvjeti i svakako vrijeme i nain branja. Neka se ulja mogu razrijediti ili pomijeati.

Eterina ulja

POTREBA S RAZLOGOM

Eterina ulja i ekstrakti upotrebljavaju se u farmaceutskoj, kozmetikoj i prehrambenoj industriji. Malo tko da je posjetio Jadran a da kao suvenir nije kupio ili koristio neki od pripravak s eterinim uljima. Pie: JosiP BrklJaa, ing.koncentrirane supstancije, pa ih za unutarnju primjenu valja uzimati u strogo kontroliranim dozama. Za vanjsku primjenu, moraju se razrijediti u temeljnom ulju. viti ga ispod jastuka, ili ih moete umijeati u potpuri s cvijeem i biljem. Protiv depresije, tjeskobe i ivane napetosti uzmite eterino ulje smole, jasmina, nerolija, rue. Ulje od kamilice, borovnice, lavande i maurana djeluje umirujue i protiv nesanice. Ulje cedra, matinjaka i paprene koprive djeluje protiv stresa i oka, a protiv mentalnog umora i letargije koristite ulje od bosiljka, crnog papra, ili bora.

Ulja za kupke

Primjena eterinih ulja

Nain proizvodnje eterinih ulja

Eterina su ulja topiva u masnoi, povrtnim i mineralnim uljima te u alkoholu. Veina seB R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

Eterina ulja i ekstrakti najvie se koriste u farmaceutskoj, kozmetikoj i prehrambenoj industriji. Upotrebljavaju se u aromoterapiji i biljnoj medicini. Mogu se umasirati u kou, upotrijebiti u oblozima ili u kupkama. Katkad se uzimaju za poboljanje okusa hrane, ali u vrlo malim koliinama. ee se u kulinarstvu koristi cijela biljka ili njeni dijelovi. Eterina ulja su

U mirisu mnogih eterinih ulja moe se uivati i ako u kupku dodate nekoliko kapljica ulja. Kupku za suhu kou pripremit ete tako da u boici od 10 ml izmijeate oko 20 kapljica eterinog ulja s bademovim ili suncokretovim uljem u kojem su se prije toga namakali svjei cvjetovi ili svjee bilje, primjerice kamilica ili lavanda. Kupka od lavande djeluje oputajue i blago antiseptiki, a pomae pri lijeenju malih porezotina i ogrebotina, ugriza ili oteklina. Pomae i kod prehlade.

Ulja repelenti za kukce

Udisanje eterinih ulja

Udisanje eterinih ulja ima terapeutski uinak jer istog trena djeluje na raspoloenje. To moete provesti s pomou vaporizatora ili moete na rupi nakapati nekoliko kapi ulja i sta-

Od davnina je poznato da eterino ulje lavande uinkovito odvraa kukce. isto lavandino ulje dobre kakvoe i jo neka druga mogu se izravno nanijeti na kou, ali ako niste sigurni u podrijetlo ulja, ili ste skloni alergijama, razrijedite ga u temeljnom ulju (npr. suncokretovom). Mirisne svijee s citronelom ili eukaliptusom odvraaju komarce i druge letee kukca. Od davnina se lavanda koristi za zatitu odjee od moljaca u ormarima.

10

KRIZANTEME-TEHNOLOGIJA UZGOJAKrizanteme su najomiljenije rezano cvijee zbog svojih oblika i boja cvjetne glavice te duge uzdrljivosti u boji. Ve odavno predstavljaju glavni ukras kunih vrtova u kojima cvatu u kasno ljeto i jesen.Pie: mr. aida kohni

N

aa kultura ivljenja poznaje ovu cvjetnu vrstu kao ukras grobova za blagdan Svih Svetih. U Japanu krizantema predstavlja nacionalni cvijet, a u Kini simbol dugog ivota. U svjetskim razmjerima zauzima prvo mjestu u uzgoju rezanog cvijea, ispred rua i gerbera. Pod pojmom krizantema podrazumijeva se tri glavne podskupine: pine ili spideri (bijele ili ute), margarete kao skupina s najvie razliitosti te krupno cvjetne krizanteme popularno nazvane mitovke. pine i magarete se uzgajaju cijelu godinu, dok se mitovke uzgajaju prigodno za blagdan Svih Svetih. Odnosno, cvatnja mora biti tempirana od 27. do 30. 10. Treba znati da su tri podskupine razlikuju u brzini i ritmu rasta, te se moraju saditi u razli-

ito vrijeme. Najranije se sade krupno cvjetne krizanteme (510.07.), zasjenjuju se od 5-10. 08. i zasjenjivanje traje najee do 10.09. pine se sade neto kasnije (10-15. 07.), a sjene se od 10. 08 do 30. 09. Krupno cvjetne krizanteme obvezno treba pincirati tj. odstraniti sve postrane cvjetne pupoljke osim sredinjeg, i to se radi to ee da biljka ne troi na njih snagu. Za razliku od krupno cvjetnih krizantema, kod margareta i pina skida se sredinji, najrazvijeniji pup. Skidanje se obavlja kada je pup dobro razvijen.

REZANE KRIZANTEME

Za sadnju se koriste oiljene reznice s dobro razvijenim korijenjem. Sadnja se obavlja na srednje tekim ilovastim tlima s pH vrijednosti 6-7,2. Poeljno je da tlo sadri barem 5% humusa, jer humus vee vodu i hranjiva i

time sprjeava ispiranje. Na pripremljene gredice postavlja se mrea, s razmakom rupa 12 x 12 ili 18 x18 cm. Idealan razmak sadnje za margarete bio bi 13x15 cm, a za krupno cvjetne krizanteme 15x15 cm. Danas je teko pronai mreu s okcima tih dimenzija pa se najee koristi razmak sadnje 12 x 12 ili 18x18 cm. Koritenje mree je obvezno jer mrea titi biljku od povijanja, a i primjena ostalih agrotehnikih mjera je olakana. U poetku razvoja krizantema trai gnojiva s naglaenim sadrajem duika i fosfora. Zbog toga se preporuuje koritenja IDROFLORALA 14-25-5 ili IDROFLORAL 10-5010. Ove kombinacije potiu razvoj korijenja i ubrzavaju ukorijenjavanje. Kasnije, do poetka zamraivanja, prihrana se obavlja IDROFLORAL-om 20-20-20. Tijekom razvoja krizantema trai dosta vode tako da je nuno osigurati adekvatan sustav natapa-

nja (najbolje je to sustavom kap po kap). Tim sustavom se izbjegava vlaenje lia, to umanjuje uvjete za razvoj bolesti.

Zamraivanje

Sa zamraivanjem s poinje kod visine krizantema 2025 cm. Za krupno cvjetne krizanteme to najee pada u periodu 5-10. kolovoza i traje oko tridesetak dana, dok zamraivanje kod pina poinje oko 10.08 i traje do 15.rujna. Prva tri tjedna zamraivanje se provodi svakodnevno u trajanju 13 sati (od 18 do 7 ili od 19 do 8 sati) a u zadnjem tjednu se postupno smanjuje do potpunog prestanka. Nikada se ne zamrauju vlane biljke U prvom tjednu kratkog dana kod pine i margarete koristi se regulator rasta (primjerice Alar 80), koji smanjuje rast

Sadnja krizantema u plaseniku

Obavezno zamraivanje

Pinciranje krizantema B R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

11

NEDOSTACI HRANJIVA-SIMPTOMI

JObavezno zalijevanje

edna od vanih mjera u tehnologiji uzgoja krizantema jest pravilna i izbalansirana gnojidba. Krizantema je vrlo osjetljiva na nedostatak odreenih hranjiva, te odmah reagira specifinim simptomima koji se jasno uoavaju na pojedinim organima.

Nedostatak duikabiljaka u visinu i potie staranje bonih izbojaka. U drugoj vegetaciji uzgoja naglaena je potreba za kalijem zbog pravilnog razvoja cvijeta i jaanja stabljike. U tom periodu koristi se gnojivo IDROFLORAL 8-5-44. svjetlozelene pjege. Na istom mjestu na naliju lista formiraju se bradaviaste izrasline. Napadnuti list kovrdi se i deformira. Pri jaoj zarazi listovi otpadaju. Cvjetovi zaraenih biljaka su sitniji. Bolest se teko suzbija, pa sa zatitom treba poeti vrlo rano. Zatita se provodi kemijskim pripravcima (Dithan M 45, Star 80, Saprol-N i Baycor) uz temeljito prskanje biljke. Osim bijele hre , posljednjih nekoliko godina i fuzarioze (Fusarium oxysporum f.sp.chrysanthemi i F. oxysporum f.sp. trachephilum) postaju sve vei problem. Biljke napadnute fuzariozama esto imaju simptome sline simptomima uzrokovanim Pytium vrstama, ali i simptomima uzrokovanim nedostatkom hranjiva, suvikom vode u tlu i dr. Napadnuti listovi ute, uvijaju se i venu. Listovi venu s jedne strane biljke, a rijetko cijela biljka odumire. Fuzarioze uglavnom razaraju provodne snopove, i time prekidaju normalnu opskrbu biljke hranjivima i vodom iz tla. Simptomi bolesti na listovima variraju ovisno o temperaturi. Najizraeniji simptomi uoavaju se na temperaturi od 27C do 32C. Osnovna mjera zatite je odravanje dobre higijene i prozranosti u nasadu. Sadnja krizantema u odgovarajuem supstratu, a ako se radi o uzgoju na tlu, sterilizacija tla je obavezna.

Simptomi nedostatka duika na krizantemama manifestiraju se na naina da cijela biljka krlja, zaostaje u rastu, a listovi primaju svjetlije nijanse utozelene boje. uenje je naroito izraeno na rubovima lia.

Nedostatak fosfora

KRIZANTEME U POSUDI

Prvi znaci nedostatka fosfora uoavaju se na listovima. Listovi mijenjaju boju u plavu do gotovo ljubiastu, a donji, stariji, listovi nekrotiziraju.

Uzgoj lonanica poinje sadnjom oiljenih reznica u posude promjera 19 cm. U posude tog promjera najee se sade po tri reznice. Sadnje se obavlja najee do polovice lipnja. Kod uzgoja krizantema u loncima vaan je pravilan izbor supstrata. Treba koristiti supstrat stabilne strukture, pH vrijednosti 6-7, koji dobro vee hranjiva (CULTURAL GALA). Prvih dvadesetak dana nakon sadnje lonci se dre u zatienom prostoru, a poslije se iznose na otvoreno. U poetku se koriste hranjiva s naglaenim sadrajem duika i fosfora(isto kao kod rezane krizanteme), a nakon otkidanja vrhova i tjeranja postranih ogranaka gnojiva s neto veim sadrajem kalija. Ranije ili kasnije otkidanje vrhova pomie cvatnju za10 rana ranije, odnosno 10 dana kasnije. Nakon zadnjeg otkidanja vrhova koristi se regulator rasta (Alar 80 ili neki drugi) koji omoguava formiranje zbijenije biljke.

Nedostatak kalija

Nedostatak kalija kod krizantema manifestira se na stabljici i listovima. Zbog nedostatka klija stabljika se savija. Na listovima, izmeu ila, javljaju se nekroze koje se ire od ruba prema sredini lista. Ako je kalij kroz dulje razdoblje nedostupan, lie se uvija i potpuno sui.

Nedostatak eljeza

Simptomi nedostatka eljeza kod krizantema manifestiraju se kroz klorozu lia. Ako biljkama kroz dulji period nije dostupno eljeza listovi poprimaju gotovo bijelu boju. Kloroza se javlja na mladom liu.

Nedostatak bora

Nedostatak ovog mikroelementa kod uzgoja krizantema dovodi do zastoja u razvoju, biljke krljaju a cvjetovi lagano etioliraju. Listovi ute i nekrotiziraju, a kod ekstremnih sluajeva dolazi do potpunog suenja.

Nedostatak magnezija

Tipian nedostatak magnezija su zelene zone oko ila lista s klorotinim poljima u kojima se mogu izmeu ila zapatiti malene, obino krune nekroze. Nedostatak magnezija uoava se na starijem liu.

Nedostatak bakra

Uzronici bolesti i tetnici

Tijekom uzgoja krizantema je podlona napadu veeg broja tetnika i uzronika bolesti. Od tetnika najee se javljaju lisne ui i grinje koji se suzbijaju primjenom odgovarajuih kemijskih pripravaka. Od uzronika bolesti najvei problem predstavlja bijela hra (Puccinia horiana). Simptomi bolesti najuoljiviji su na listu. U poetku razvoja uzronika bolesti, na gornjoj strani lista, uoavaju se mala ispupenja koja kasnijeB R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

Simptomi nedostatka bakra kod krizantema vidljivi su na listovima, na kojima dolazi do rubnih nekroza i lagane deformacije. Ako je nedostatak izraen kroz dulji period listovi se sue i ostaju visjeti na biljci.

Dio gnojiva koji se koristi kod uzgoja krizantema

12

KUPUS NAKON ITARICASadnja kupusa nakon skidanja itarica esta je na podruju Hercegovine. Posebno je aktualna sadnja kasnijih sorti kupusa, ije se glavice prvenstveno koriste za kiseljenje.Pie: mario uBela, diPl. ing.

Odabir tla i plodoreda

U pravilu, kasni kupus najvee prinose ostvaruje ako se proizvodi na duboko oranim, plodnim i strukturnim tlima. Za kasnu proizvodnju kupus se sadi na teim tlima koja dobro uvaju vlagu. Meutim, pogreno je miljenje da ga treba saditi na izrazito vlanim tlima jer u tom sluaju dolazi do zaostanka u rastu dok se glavice uope ne oblikuju. Pored toga, nuno je voditi rauna i o plodoredu, odnosno, kupus treba saditi na istoj povrini tek za 3-4 godine. Ukoliko je rije o ozbiljnijoj proizvodnji, trebamo pripaziti i na odabir predkultura. Najbolje predkulture za

kupus smatraju se mahunarke, trave, itarice. Ovisno od podruja uzgoja, u Hercegovini se sadnja uglavnom obavlja odmah nakon vaenja krumpira ili berbe ranih rajica.

Sadnja kupusa

rezultate jer se ne bi formirale glavica, ve samo lisne rozete. Iako na razmak sadnje utjee izbor sorte/hibrida kao i nain obrade tla, najei meuredni razmak iznosi 50-60 cm a unutar reda 30-40 cm.

Rokovi sjetve i sadnje kasnog kupusa variraju od podruja uzgoja. U kontinentalnoj klimi kasni kupus najee se sije polovicom svibnja dok se sadnja obavlja mjesec dana kasnije, tonije oko 20. lipnja. U toplijem klimatu sjetva se obavlja najee u prvoj polovici srpnja to znai da je sadnja mogua tijekom cijelog kolovoza. Meutim, treba znati da sadnja kasnog kupusa tijekom rujna ne bi donijela

Sorte kupusa za jesensku i zimsku proizvodnju

VARADINSKI KUPUS - kasna sorta namijenjena kiseljenju. Rije je o sorti plosnatih zbijenih glavica, svjetlozelene boje. Prosjena teina glavica iznosi 2 kg. Duljina vegetacije iznosi 150 dana. FUTOKI KUPUS - kasna sorta namijenjena kako za potronju u svjeem stanju tako i za kiseljenje. Duljina vegetacije iznosi 160

dana a prosjena teina glavica 3-4 kg. Formira okrugle glavice, karakteristine svjetlozelene boje. SLAVA-neto ranija sorta kupusa koja formira vrste, okrugle glavice tamnozelene boje. Duljina vegetacije iznosi 125-130 dana. Radi se o prilino nezahtijevnoj sorti kupusa koja ostvaruje dobre prinose i u loijim uvjetima uzgoja.

Kupus-sadnja tijekom ljeta

POSTRNA PROIZVODNJA POVRAIako je proizvodnja postrnog povra, bilo sjetvom ili sadnjom prijesadnica, mogua, ona je barem do sada malo koritena. Ali, zato ne iskoristiti povrtnjak i tijekom ljeta jer u njemu jo uvijek moe biti vrlo ivoPie: JosiP BrklJaa, ing.

M

oemo slobodno rei kako tijekom ljeta u naim krajevima imamo obiaj zapustiti nae lijepe povrtnjake ostavljajui ih na miru sve do jesenske sjetve blitve i pinata. Ali, tu grijeimo, istina pojedini iz neznanja a neki iz nemara, jer postoji veliki broj povrtnih kultura koje moemo uspjeno uzgojiti i tijekom ljeta. Meutim, proizvodnja povra ne moe biti zasnovana, a da nije osigurana voda za natapanje, jer bi to bio i suvie velik rizik i financijski gubitak. Posebice je to izraeno u naim toplijim, junim krajevima, kad su u vrijeme sjetve ili sadnje povra znatnije izraeni suni dani i u duljem razdoblju.

Bez natapanja nema ni postrnog povra

Mrkva nakon itarica

Razumljivo je da tijekom vruih ljetnih dana povru moramo osigurati dovoljne koliine vode jer svakako moramo nadoknaditi i gubitke vode nastale isparavanjem. Osim toga, ukoliko je u trenutku sjetve ili sadnje tlo bilo vlano, zasnivanje kulture povra bit e bre i gotovo. Dakle, elimo naglasiti kako sjetva ili sadnja povra u suho tlo ne dolazi u obzir. Ako je tlo suho, a nemamo dovoljno vode za natapanje, onda samu sjetvu trebamo odgoditi do prve jae kie. Ali, isto tako, moramo znati kad je u pitanju postrna proizvodnja povra da i jedan dan ranije sjetve ili sadnje puno znai iz razloga to ga u jesen ne moemo nadoknaditi. U naim sjevernijim podrujima situacija je malo drugaija jer tamo opasnost od sue gotovo da i ne postoji, to tamonjim povrarima daje veliku prigodu proirenja postrne proizvodnje.

Meutim, iako je vrlo mogua, tamo postrna proizvodnja gotovo da i ne postoji.

Koje povre se najee proizvodi postrno?

ini nam se da tu ipak prednjae kupusnjae jer ovo glavato povre se nekako tradicionalno sadi i uzgoja tijekom ljeta u Hercegovini. Ovdje je uglavnom rije o proizvodnji iz prijesadnica za koju bi najprikladnija bila srednje teka tla (tee ilovae) koja dobro uvaju vlagu. U samoj gnojidbi kupusnjaa se obino rabe i vee koliine stajskog gnoja iako je za njegov uspjean uzgoj nuno u tlo prije sadnje unijeti i malo mineralnog gnojiva. Osim kupusa u naem klimatu se postrno moe uzgajati i korijenasto povre poput mrkve koja doslovce moe uspijevati cijele godine. Tlo za mrkvu i ostalo povre iz ove skupine mora biti lakeg mehanikog sastava s dovoljno vlage i hranjiva. Za ovu skupinu povra su idealna naa pjeskovita

tla. Ali, i ostale vrste moemo slobodno uzgajati tijekom ljeta, ak i lukoviasto te plodovito povre premda su mogunosti znatno i ire. Ipak, istini za volju u cilju pouzdanije postrne proizvodnje povra potrebno je poznavati klimu svakog pojedinog kraja s posebnim osvrtom na zbroj topline i oborina po mjesecima. Bilo kako bilo, nadam se da e ljubitelji povra biti potaknuti ovim tekstom kao to je to bio i sluaj s lankom o ljetnoj sadnji krumpira u Hercegovini. I doista je upalilo, u Hercegovini e se ove godine u sklopu obiteljskih povrtnjaka mladi krumpir dva puta vaditi. Njegov uzgoj bi bio puno i vei da mu je i otkupnoprodajna cijena neto vea. Ali, barem emo se za osobne potrebe moi pogostiti mladim krumpirom serviranim na stolovima za boine i novogodinje blagdane. Vjerovali ili neB R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

KUPUSNA MUHASTALNAPRIJETNJA KUPUSNJAAMAMeu velikim brojem (preko 35) tetnika koji napadaju kupusnjae znaajno mjesto pripada kupusnoj muhi. U nekim podrujima (juna Hercegovina) tete mogu biti dosta velike. Pie: Prof. dr. ante BeLiinke kupusne muhe

13

tada je tretiranje potrebno vriti nekim od sljedeih pripravaka: Prefekthion 40, Rogor 40, Chromogor 40, Basudin 40.

Kupusna muha srikarica

U

tete od kupusne muhe

Poetni simptomi napada

nekim podrujima kupusna muha je najznaajniji tetnik kupusnjaa, prije svih glavatog kupusa. Kako muha tijekom godine ima 3-4 generacije, to je na kupusitima prisutna od ranog proljea do sredine jeseni. Kupusna muha je rasprostranjena u svim podrujima na kojima se proizvode kupusnjae. Meu velikim brojem (preko 35) tetnika koji napadaju kupusnjae znaajno mjesto pripada kupusnoj muhi. Zapravo, u nekim podrujima kupusna muha je najznaajniji tetnik kupusnjaa, prije svih glavatog kupusa. Kako muha tijekom godine ima 3-4 generacije, to je na kupusitima prisutna od ranog proljea do sredine jeseni. tete su naroito izraene na mlaim biljkama, premda, posebno u godinama jaeg napada, mogu nastradati i odrasle biljke koje su formirale glavicu.

Dosta slina kunoj muhi

Kupusna muha dosta slii kunoj muhi. Tijelo joj je sive boje, a duljina tijela iznosi oko 6 mm. Liinke su cilindrinog oblika bez nogu i slabo izraenom glavom, bjelkaste do svijetlo ukaste su boje, a narastu do 10 mm. Za liinku je karakteristino to to se na zadnjem segmentu zatka nalazi deset bradavica. Odrasla muha se hrani nektarom razliitih biljaka. Nakon desetak dana hranjenja muha odlae jaja na vrat korijena kuB R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

pusnjaa ili na tlo u blizini biljaka. Kada iziu iz jaja, liinke se ubuuju u vrat korijena odnosno korijenje. Dospjevi u korijen, smjetaju se ispod pokoice korijena gdje se zadravaju do pune zrelosti. Za vrijeme razvoja, zavisno od njihovog broja u jednom korijenu, mogu potpuno unititi postrane korjenie, tako da ostane samo glavna ila koja kod odraslih biljaka nije potpuno unitena, pa biljka formira nove mlade korjenie. Meutim, oni nisu dovoljni za rast biljke. Kada su napadnute biljke u poetnom razvoju, one najee propadaju, dok odrasle biljke slabije napreduju i obino ne formiraju glavicu. Ako je glavica i formirana, ona ostaje sitna i mekana. Kada je do napada dolo na biljkama koje su formirale glavicu, one ne propadaju i esto djeluju potpuno normalno, a znaci napada se ispoljavaju tijekom najtoplijeg dijela dana, kada dolazi do provenjavanja cijele biljke, budui oteeni korijenov sustav ne moe nadoknaditi vodu koja se gubi transpiracijom. Napad muhe i na takvim biljkama mora se negativno odraziti na visinu prinosa.

Suzbijanje

Suzbijanje kupusne muhe provodi se primjenom razliitih metoda. Smanjenju gustine populacije muhe pridonosi duboko jesenje (zimsko) oranj,e pri emu se kukuljice muhe zaoravaju u dublje slojeve. Smanjenju broj-

nosti muhe pridonosi i skupljanje i unitavanje nadzemnog i podzemnog dijela biljke nakon berbe. Pored navedenih mjera suzbijanje kupusne muhe, posebno na manjim povrinama, mogue je postii stavljanjem kartonskih ili plastinih ovratnika oko zasaenih biljaka. Meutim, navedene mjere, posebno u godinama u kojima e doi do masovnije pojave muhe, nee biti dovoljne da potpuno zatite biljke od napada muhe, ve e biti potrebno biljke zatiti primjenom insekticida. Zatitu od muhe primjenom insekticida mogue je provesti na vie naina. Na podrujima na kojima se redovito kupusna muha javlja u poveanoj brojnosti, zatiti kupusnjaa treba pristupiti ve od njihove sjetve. U tu svrhu prije sjetve tlo na kojem e se proizvesti rasad treba tretirati nekim pripravkom bilo granuliranim (Dursban G 7,5) ili nekim tekuim pripravkom, primjerice, Perfekthion ili Rogor. Primijenjeni pripravak bilo granulirani ili tekui treba to prije plitko inkorporirati u tlo. Veoma djelotvorno ali i ekonomino pokazalo se zalijevanje rasada insekticidnom tekuinom uoi presaivanja ili da se odmah po presaivanju biljke zaliju insekticidnom tekuinom, odnosno da se oko biljaka raspu granule. Tretiranje se moe obaviti nekim od naprijed spomenutih pripravaka. Ako do napada muhe doe u vrijeme razvoja presaenih biljaka,

Ova muica takoer moe priiniti ozbiljnije tete u nasadima kupusa. tetu rade liinke i to u sranom liu biljke. Muica napada kupus, cvjetau, kelj. Simptomi napada uoavaju se na liu koje se kovra nadolje, a napadnuta biljka ne formira glavu. Sekundarno se esto javlja trule. Prezime liinke u tlu. Odrasle muice javljaju se u svibnju, nakon ega odlau stotinjak jaja u skupinama izmeu mladih sredinjih listova. Nakon 4-5 dana izlaze liinke koje skau. Muica razvije 3-5 generacija godinje.

Zatita

Provodi se u sluaju jaeg napada, insekticidima koji se koriste za suzbijanje kupusne muhe. Vano je prskati jakim mlazom odozgo nadolje, da kropivo prodre do jaja i liinki koje se nalaze izmeu sredinjih listova.

14

Pie: mario uBela, diPl. ing.

UVIJANJE LISTOVA RAJICEUHercegovini doslovce da i nema parcele s zasaenim rajicama na kojima se nije pojavilo uvijanje donjih listova. Posebice je to izraeno nakon dolaska toplijih dana i neto veih dnevnih temperatura. Postavlja se, meutim, pitanje o emu se tu radi? Prije svega, treba znati da navedenu pojavu ne prouzrokuju lisne ui jer one dovode do uvijanja prvenstveno mlaeg lia na kojem se vrlo lako i uoavaju. Stoga treba znati da je rije o manje-vie normalnoj pojavi kojom biljka u cilju smanjenja gubitka vode smanjuje i samu transpiracijsku povrinu uvijanjem listova. Osim toga, navedena pojava se esto moe zamijetiti u uvjetima uzgoja rajice s nereguliranim navodnjavanjem, odnosno, u sluajevima nedostatnog zalijevanja. Novija istraivanje pokazuju i kako uvijanje donjih listova potie visoka koncentracija soli u zemljitu a koja je uvjetovana nekontroliranom i prekomjernom gnojidbom. Iako to mnogi hercegovaki proizvoai povra zanemaruju, ozbiljna istraivanja pokazuju i da se uvijanje donjih listova rajice esto pojavljuje na parcelama koja se opetovano iz godine u godinu zalijevaju, odnosno, navodnjaUvijeni listovi rajice

vaju kloriranom vodom. I na kraju, uvijek opasni crveni pauk moe prouzroiti sline simptome, s tom razlikom da se njegovi tragovi vrlo lako raspoznaju.

OPLODNJA RAJICEPoto je rajica jedna od najee uzgajanih povrtnih kultura u dolini Neretve, osvrnut emo se i na najznaajniju mjeru u njenom razvoju-oplodnju. Znaaj ove mjere je utoliko vei ukoliko u obzir uzmemo injenicu kako bez oplodnje nee biti ni plodova. Pored toga, poznato je da u uvjetima loe oplodnje i sami prinosi drastino opadaju. Nedovoljno upueni uzgajivai povra esto znaju hormonima tipa Betoksona poprskati i cvjetove ostalog uzgajanog povra, kao to su paprike, krastavci i sl.

Meutim, to nije potrebno jer je cvijet rajice specifine grae. On je dvospolan, to znai da sadrava i muke i enske organe pa je razumljivo da se i veina cvjetova oplodi samooplodnjom. Dok to u prirodnim uvjetima potpomae vjetar i

Runo prskanje cvjetova

Bumbari nezamjenjivi u oplodnji rajice

Betokson

insekti u zatvorenom prostoru je potrebno koristiti i navedene pripravke za pospjeivanje oploBnje (betokson i dr.). Ali, treba znati da su svi hormoni po svom sastavu herbicidi te stoga treba paziti da ostvare kontakt samo s cvjetovima a nikako sa zelenim dijelovima biljke (list, stabljika i sl.) jer onda dolazi do njihovog uvijanja i deformacije. Takoer treba znati kako se na isti cvijet ne smije hormon nanositi dva ili vie puta jer, u protivnom, za posljedicu imamo nastajanje izoblienih plodova. Dakle, primjena hormona u zatvorenom prostoru je nuna ali samo u pravilnu koncentraciju i adekvatnu primjenu! Svakako bumbari su puno bolji izbor!

SLADAK KRUMPIR ZA GORKI UITAKSvima nam je poznat osjeaj kada kupimo neto po prihvatljivoj cijeni, a to ispadne maak u vrei. Upravo je to najbolji izraz za krumpir koji donesemo s veletrnice a za koji mislimo kako je, sudei po lijepom i zdravom izgledu, prava poslastica za trpezu. Meutim, tek kada ga kuamo, shvatimo da smo zapravo nasjeli. Oni tvrdoglaviji pak optue domaicu da je umjesto soli stavila eer, premda sumnja u zain nikada nije ni bila opravdana. Stoga, treba znati da sladak okus gomolja potjee od dugotrajne izloenosti niskim temperaturama koje su obino u rasponu od 0 do 4 stupnja C. Zbog niskih temperatura dolazi do postupne pretvorbe kroba u eere. Navedenu pretvorbu ne moete vratiti obrnutim smjerom, tako da krumpir drite u toploj prostoriji pa vam jedino preostaje da ga to prije bacite. I svakako morate shvatiti da domaice ovaj put doista nisu krive

B R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

15

LJETNO UBIRANJE SJEMENATradicionalno se u hercegovakim vrtovima ostavljalo nekoliko biljaka za sjeme. Meutim, iako su se pojedina sjemena izgubila, jo nije kasno da i ono malo nae vrtne batine ostavimo buduim generacijamaprozrane prostorije. Nakon toga osueno sjeme trebamo prosijati kroz sita jer tim postupkom moemo odvojiti sitno i turo sjeme tako da e nam ostati samo ono ujednaeno i isto. Moramo znati kako emo samo suho i isto sjeme moi uspjeno uvati. Iako se samo sjeme moe uvati u manjim staklenkama ili kartonskim kutijama, domaicama su ipak najmilije papirnate vreice (fieci) jer se u njima sjeme najbolje i najuspjenije sauva. Barem tako domaice tvrde. Pie: nino rotim, diPl. ing. lijepo oblikovani. Dakle, u mnotvu priliito jednakog povra trebamo izdvojiti nekoliko najljepih plodova za sjeme.

Spremanje i uvanje sjemena

I

doista, esto se moe uti pitanje tipa imate li sjeme jabuara, ali one starinske, domae rajice. Ili redoviti vapaji e da mi je negdje pronai sjeme one nae starinske ilike rajice, to je pak u okolici Mostara oduvijek bio ideal velikih ali uvijek ukusnih plodova rajice. Stoga se samo i namee pitanje kako sauvati ta naslijeena, stara sjemena. Prije svega treba znati da se kod velike veine povra sjeme nalazi u samom plodu, kao to je sluaj, primjerice, kod rajice. Zato je prvi i osnovni preduvjet da za sjeme odaberemo onu biljku, odnosno, plod koji je najljepi i za koje ve po vanjskom izgledu uoavamo da je pravi predstavnik svoje vrste. Takve biljke imaju lijepe cvjetove, pravilne su grae, listovi su zdravi dok su plodovi pravilni i

Na koji nain sauvati sjeme kupusa?

Sakupljanje sjemena

Kada smo odabrali dotine biljke ili plodove, moramo ih ostaviti malo dulje na samoj stabljici kako bi i sjemenke to bolje dozorile. Nakon ubiranja sonih plodova (rajica, krastavci i sl.) potrebno ih je adekvatno uskladititi kako bi se umanjila i koliina samog soka u njima. Dakle, potrebno je prvo odvojiti sjeme od sonog mesa ploda a to se moe postii jedino ukoliko takve plodove osuimo. Odvajanje sjemenki iz suhih plodova moe se provesti njihovim vjetrenjem ili prosijavanjem. Poeljno bi bilo odvojene sjemenke prostrti u tankom sloju nekoliko dana kako bi se to bolje i osuile. Za tu svrhu trebamo koristiti suhe i

Iako su naa stara sjemena kupusnjaa odavno zavrila u zaboravu, jo uvijek se u nekom hercegovakom zaseoku moe pronai i njihovo sjeme. Ali, postavlja se pitanje kako sauvati sjeme kupusa? Vrlo jednostavno! Nakon berbe kupusa odaberemo krupnu i zdravu glavicu koju nakon kompletnog upanja (ne otkidanja) trebamo zakopati u tlo na dubinu od 10-tak cm. Na proljee e se iz navedene glavice razviti cvjetna stabljika koja na vrhovima grana nosi grozdaste cvatove. Plod je komuka s unutarnjom pregradom dok je sjeme sitno i okruglo. Dakle, unutar komuki (mahuna) nalazi se eljno oekivano sjeme koje je potrebno jo samo uskladititi.

Potpuno zrelo sjeme, oieno od zemlje, praine i ostataka pljevica te prosueno na odgovarajui nain moete spremiti za iduu sezonu. Najbolje je sjeme spremiti u male staklenke ili papirne vreice na kojima ete obvezno nalijepiti naljepnicu s naznaenom vrstom sjemena, datumom i godinom kad je i ubrano. Meutim, morate biti oprezni jer sjeme uzgajano na jednoj lokaciji gdje uspjeno raste ta vrsta bilja moda u vaem vrtu i ne uspije ba tako dobro. Jer treba znati da i male promjene u zemljinim i klimatskim prilikama mogu dati razliite rezultate. Ipak, budimo optimisti!

Ratika najbolji primjer

Ratika je moda najbolji primjer tradicionalnog uvanja sjemena. Sjeme ove kupusnjae ne moe se pronai u trgovinama, nego iskljuivo kod proizvoaa koji ga desetljeima ubiru i uvaju. Zbog toga se je ova kupusnjaa i dugo zadrala, ali isto tako i prenijela na mnoge kontinente gdje god su Hercegovci i Dalmatinci kroili.

Lubenica domae sjeme sve ee B R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

Dinja veliki izbor domaih sorti

Cvjetna glavica luka

16

MIKROHRANIVA VANA U PROIZVODNJI POVRADanas je u intenzivnoj povrarskoj proizvodnji potrebno voditi vie rauna o primjeni mikrohraniva, jer stalna elja za veim urodom dovodi do sve veeg osiromaenja tla mikrohranivima, te ako ih ponovno ne vratimo u tlo, javit e se njihov trajan manjak.

Nedostatak kalija kod krastavca

Nedostatak magnezija kod jagode

Kloroza-nedostatak eljeza

Pie: mladen karai, diPl. ing.

P

Razliita osjetljivost

osebno treba voditi rauna o eljezu, boru, cinku. Nedostatak ovih mikrohraniva u tlu moe dovesti do ozbiljnih problema u proizvodnji. Prosjeno 10 t ubrane mase povra odnosi oko 75-90 g eljeza, 60-70 g mangana, 30-35 g cinka, 8-9 g bakra, 45-60 g bora te oko 0,5 g molibdena. Finck u navodi da je prosjeno godinje iznoenje mikroelemenata po hektaru oko: 50 g bora, 30-100 g bakra, 1-2 kg eljeza, 300500 g mangana, 5-20 g molibdena te 100-400 g cinka.

Povrtne vrste razliite su osjetljivosti na pojedina mikrohraniva pa iz tog proizilazi i razliita potreba za njima. Povrtne vrste koje vole eljezo i bor su: cvjetaa, koraba, sve repe, graak rajica. Na nedostatak molibdena u tlu posebno reagiraju: brokula, kupus te posebice cvjetaa, salata, pinat, luk, cikla i blitva. Primjerice, rajica je osjetljiva na nedostatak bakra, eljeza i cinka. Cikla, blitva, grah, graak i krumpir su osjetljivi na nedostatak mangana. Kukuruz eerac, koji se zadnjih godina sve vie uzgaja, posebno je osjetljiv na nedostatak mangana i cinka.

Dio Cifova programa mikrohranjiva

Mikrohranjiva protiv kloroze

Tablica osjetljivosti povra za pojedina mikrohranivaB R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

17

CVJETAA ZA ZIMSKU BERBUZbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti cvjetaa pripada samom vrhu povrarskih kultura. Rije je o odlinoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala nai mjesto u svakom povrtnjakuPie: nino rotim, diPl. ing. nje cvjetnih glavica slabe kakvoe. Svakako treba napomenuti kako cvjetaa najveu potrebu za vlagom iskazuje u vrijeme oblikovanja cvjetne glavice. Stoga treba uzeti u obzir injenicu kako se navedeno povre moe uspjeno proizvoditi samo uz dobro natapanje, prvenstveno metodom oroavanja (kienja) biljaka i tla, ime se stvara visoka relativna vlaga zraka, to itekako godi cvjetai.

K

Berba cvjetae

ao i ostale kupusnjae, cvjetaa potjee s Mediterana i Bliskog istoka. Prva pisana informacija o cvjetai potjee iz 12. stoljea, to znai da je imala znaajnu ulogu u svijetu povrarstva starih civilizacija. Iako u naim krajevima nije zastupljena kao, primjerice, rajica i paprika, zamjetno je da proizvodnja cvjetae zadnje desetljee u svijetu itekako raste. Moda je tomu uzrok i njena hranjiva vrijednost koja se ogleda u sadraju ugljikohidrata, bjelanevina, masti, minerala (natrij, kalcij, fosfor, magnezij, eljezo, jod) te vitamina (A,B i C). Ipak, tomu pridonosi injenica kako se veliki metamorfozirani cvat s nekoliko najmlaih listova moe koristiti kao povre prisutno na tritu gotovo cijele godine.

Vrijeme sjetve

Voda kao bitan imbenik uzgoja cvjetae

Cvjetaa ima neto slabije razvijen korijenov sustav, to znai da automatski ima i vee potrebe za vlagom i hranjivim tvarima. Tako je praksa pokazala da nedostatak vlage u tlu ali i samom zraku znatno usporava rast lisne mase, koja ostaje sitna s jakom votanom prevlakom, pa nastupa prijevremeno oblikova-

U naim toplim krajevima cvjetaa se za zimsku i proljetnu berbu sije u kolovozu a sadi u rujnu, dok se za jesensku berbu sije u srpnju a sadi u kolovozu. U neto hladnijem klimatu cvjetau treba posijati neto ranije kako bi se sama berba planirala prije dolaska hladnijih dana, odnosno, prije pojave mrazeva. Sadnja se obavlja na razmak redova od 60 cm koliko iznosi i razmak unutar samih redova. Navedeni razmak redova potreban je kod uzgoja kasnih jesensko-zimskih sorata tj. hibrida koji zahtijevaju i neto vie proizvodnog prostora. Meutim, veina hercegovakih povrara prakticira neto manji razmak sadnje (40 x 40 cm) kako bi na taj nain to bolje iskoristili prijeko potrebne, ali jo uvijek male i usitnjene proizvodne povrine.

Cvjetaa se bere u stadiju tehnoloke zrelosti, kada cvat dosegne promjer preko 10 cm, a to odgovara sortnim svojstvima. Berba se odvija za suha vremena, rezanjem do korijena, tako da uz glavicu ostane nekoliko listova. Budui da se cvatovi ne razvijaju ujednaeno, berba je sukcesivna. Nakon branja cvjetau je potrebno naglo ohladiti i uskladititi na temperaturi neto veoj od toke smrzavanja. Kupljenu pak na trnici moete uvati zamotanu u papir u hladioniku do tri dana. Meutim, trebate znati da se cvjetaa najbolje pripravlja kuhanjem na pari, premda se moe kuhati i u vodi bez soli. A otkrit emo vam i malu tajnu-ukoliko je kuhate u slanoj vodi, brzo e vam potamniti. Osobito je ukusna ukoliko se kuha u mjeavini vode i mlijeka, a dobro doe i pokoji zain kao to su vlasac, celer ili perin. U dalmatinskoj se kuhinji pak najvie priprema na leo, zainjena kvasinom i maslinovim uljem. Pa tko voli neka izvoli

Fizioloki poremeaji

Fizioloki poremeaji u razvoju cvata cvjetae najee se manifestiraju kroz formiranje sitnog cvata, prorastanje brakteja, riavost i sljepoa

Sitni cvat sasvim otvara unutranje lie rozete prije nego to cvat postigne trnu veliinu. Vie je moguih uzroka: zastoj u rastu, nie temperature nakon presaivanja, prestare presadnice, slaba ishrana duikom. Prorastanje brakteja pojava malih listova koji prorastaju kroz cvat. Dok je cvat dobro zatien liem, ti su listovi bijeli, a im se izloe svijetlu, postaju zeleni. Riavost pojava malih cvjetnih pupoljaka na povrini cvata, to cvatu daje samtast izgled. I ta pojava je u vezi s temperaturama od 15 do 25 dana nakon zametanja cvata. Sljepoa rozeta lia bez cvata- u stadiju sedmog ili osmog lista ugiba vegetacijski vrh od niskih temperatura (0 do -1C), listovi su deblji i tvri nego to je normalno zbog nakupljanja ugljikohidrata.

Cvjetaa-uvijek traena B R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

UZ MALIRANJE RIJEE ZALIJEVANJEPie: silvio krokov, diPl. ing.

18

U ove ljetne vrue dane nastojimo sauvati nae povrtnjake i cvjetnjake od ege viekratnim zalijevanjem. Visoke temperature potiu brzo isparavanje vode, pa se ini na trud uzaludan, doskoimo tome tehnikom maliranja.

M

aliranje je prekrivanje tla slojem materijala anorganskog ili organskog porijekla s ciljem umanjivana isuivanja tla. Pored toga sprjeava se rast korova. Ukoliko je materijal za maliranje organskog porijekla, razgradnjom obogauje tlo organskom tvari i potie rad korisnih mikroorganizama u tlu. Za maliranje se koriste razne folije, sjeno, suho lie, pljeva, piljevina, borove iglice, kompost, kora drveta, ljunak. Tehnika maliranja je primjenjiva i u komercijalnim nasadima, posebno povra. Koriste se perforirane folije u bojama. Ljeti najee bijele boje, tamnije boje u ostalom djelu godine. Primjenjujui folije uz navodnjavanje kap po kap postiu se najbolji efekti. Manji utroak vode, biljka ima kontinuirano na raspolaganju dovoljno vlage, umanjuje se stres uslijed nagle promjene temperature, kroz sistem je mogue dodavati tekua gnojiva. Folija smanjuje isparavanje, takoer sprjeava nicanje korova, manje je bolesti, dozreli plodovi su ii jer ih ne prlja zemlja pa je olakana berba. Svakako, folija je isplativa investicija jer e se troak vode za navodnjavanje viekratno smanjiti, a takoer i vrijeme potrebno za navodnjavanje. Na manjim povrinama mo-

Sijeno za maliranje

Folija sve vie u uporabi

emo za svoj povrtnjak koristiti prirune materijale koje esto smatramo otpadom u vrtu, a koji su itekako korisni. Pokoenu travu koja nam nakon konje smeta deponiramo u manje izloeni dio vrta te iskoristimo kao pokriva povra na gredici. Suho lie, pljevu, piljevinu ili drugi organski otpad iz domainstva moe se koristiti kao materijal za maliranje. U ukrasnom dijelu vrta treba koristi mal koji je estetskim izgledom primjereniji toj namjeni vrta. Rijetko se cijeli vrt prekriva, ali je poeljno da se malira povrina oko vrijednih i zahtjevnijih biljaka u vrtu (rue, ukrasne trajnice i dr.). Prekriva se povrina oko debla stablaica i grmova koja obuhvaa zonu korijenove mree. Gredice jednogodinjeg bilja su uglavnom omeene pa se prekriva cijela gredica. Estetski gledano, najljepi je mal kore drveta, lijepo izgleda, obavlja funkciju, kao podloga jae istie ukrasnu vrijednost biljaka, posebno cvatuih . Kod uzgoja trajnica i grmova moe se koristi ljunak sitnijih granulacija ili rijeni oblutak, tad je poeljno niskom ogradicom odjeliti taj prostor od okolnog travnjaka zbog jednostavnijeg odravanja i urednijeg izgleda.

lima konje, uredno odravanih travnjaka. Ne koristiti travu kao mal ukoliko je travnjak tretiran herbicidima.

Otpalo lie

U jesen muku muimo s otpalim liem, ak ga skupljamo u velike vee za smee i vozimo na deponij. teta je odvoziti vrijedan dio vrta. Iskoristimo lie za proizvodnju komposta. Zbog poveanog sadraja lignina sporo se razgrauje, pa se moe koristiti i izravno za maliranje gredica. Tijekom zime stavlja se na gredice u sloju od 5 cm. Do proljea e se dio razgraditi i stanjiti pa e biti olakana proljetna sadnja.

ne krupnije usitnjena. Najee se koristi u ukrasnom dijelu vrtu zbog izrazito lijepog izgleda. Kora spada u tvre materijale za maliranje koji su bio razgradivi pa mikroorganizmi trebaju vie energije da bi je razgradili pa time troe i hranjiva iz tla, posebice duik. Stoga je prije samog maliranja potrebno izvriti prihranu gnojivima na osnovi duika, po mogunosti organskog uz dodatak mineralnih. Kora drveta se prostire u sloju visine 5 cm i jedan je od dugotrajnih maleva.

Borove iglice

U priobalju u borovim umama lako se moe doi do otpalih borovih iglica koje se mogu iskoristiti za mal. No, razgradnjom borovih iglica dolazi do zakiseljavanja tla, stoga se mal od borovih iglica preporuuje samo za one biljke kojima odgovara kiselo tlo ( azaleje, kamelije, hortenzije i dr.).

Ostali materijali pogodni za maliranje

Pljeva i piljevina

Pokoena trava

Ovo su izvrsni materijali za maliranje. Piljevina je otpad u drvnoj industriji, isto tako i pri rezanju drva za ogrijev. Sjeckalicom za grane moemo usitniti sav drveni otpad u vrtu. Piljevina je pogodne za maliranja novozasaenih stabala i grmova, ali se koristi i u maliranju gredica povra. Zbog sadraja tanina i drugih tvari koji raspadanjem piljevine nastaju, mogu imati tetan utjecaj na mlade biljke povra. Za povre je primjereniji mal od pokoene trave.

Koriste se i kokosova vlakna proizvedena iz ljuske kokosovog oraha. Izrazito su lijepe okoladne boje pa se sve vie koriste za prekrivanje cvjetnih gredica Karton je takoer naao primjenu u maliranju. Nakon postavljanja obvezno ga natopiti vodom kako ga vjetar ne bi odnio. Improvizirano rjeenje pa ga koristiti prilikom sjetve prije nicanjaja da bi se sauvala povrinska vlaga.

Pokoena trava za mal

U svakom odravanom vrlu ima pokoene trave, koja je problem pri skupljanju i uklanjanju s travnjaka. Prostire se sloj trave visine oko 5 cm, no on e se uskoro slegnuti i smanjiti na polovicu Trava je kao mal kratkog vijeka pa je treba obnavljati svaka 2-4 tjedna, to se poklapa s interva-

Kora drveta

Kora drveta je jako zahvalan materijal za maliranje. Najee se koristi usitnjena kora crnogorinog drvea. U trgovinama su u ponudi gotova pakiranja raznih veliina komadia kore. Za manje povrine je primjerenija vie usitnjena kora, a za vee povri-

Lie odlino za maliranje B R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

GROANI SAVIJAI TETNICI VINOVE LOZEU godinama kada je ljeto suho, a poetak jeseni kiovit tete od groanih savijaa (moljaca) posebno od gusjenica sivog groanog savijaa mogu biti izuzetno velike. Naime, u takvim godinama gusjenice savijaa mogu otetiti i do 50 % bobica groa, a naseljavanje sive plijesni na napadnute grozdove moe tetu uveati.utom ili utosmeom glavom. Veoma su ivahne kada ih se dira. Gusjenice utog groanog savijaa su ruiaste boje s crnom glavom i dosta su trome. Na osnovi izgleda gusjenica lako je utvrditi, i kada se ne uhvate leptiri, o kojem se savijau radi.

19bno na nekim sortama groa. tete od sivog groanog savijaa (slino je i kada je u pitanju uti groani savija) jae su izraene u bujnijim vinogradima, koji se gaje na icu, gdje su mladice i lie okota izmeu ice jako zbijeni, pa je prilikom tretiranja, posebno ako oko grozdova nije uklonjeno lie, otean kontakt primijenjenog insekticida s gusjenicama savijaa. Pored toga u bujnom vinogradu sa stisnutim okotima se poetkom zriobe dulje zadrava vlaga, to pogoduje napadu sive plijesni, a to je razlog da na grou koje je oteeno gusjenicama savijaa dolazi do katastrofalnih teta.

Suzbijanje

Sivi groani savija daleko znaajniji

tete od groanih savijaa

Pie: Prof. dr. ante Be

Groani savijai esti tetnici

Groani savijai su tetnici koji dosta esto mogu priiniti velike tete u vinogradima. U godinama kada je ljeto suho, a poetak jeseni kiovit, tete od groanih savijaa (moljaca) posebno od gusjenica sivog groanog savijaa mogu biti izuzetno velike. Naime, u takvim godinama gusjenice savijaa mogu otetiti i do 50 % bobica (jagoda) groa, a naseljavanje sive plijesni na napadnute gro-

zdove moe tetu uveati, pa u takvim godinama mogu nastati katastrofalne tete. Groani savijai su sitni leptiri ije gusjenice napadaju grozdove vinove loze od zametanja pa do zriobe bobica. Pripadaju u najznaajnije tetnike vinove loze. Posebno je tetan sivi groani savija koji se ee i masovnije javlja nego uti groani savija. Leptiri groanih savijaa lete u sumrak i teko ih je zapaziti. Meutim, njihove gusjenice je lake pronai na grozdovima izmeu bobica ili unutar bobica. Gusjenice sivog savijaa su zelenkaste boje s

U naim uvjetima daleko je znaajniji sivi groani savija, budui za razvoj zahtijeva toplo vrijeme i osrednju vlanost zraka, to je kod nas tijekom proljea i ljeta uobiajeno. tetnik u junijim podrujima obino razvija tri generacije. Leptiri prve generacije lete u drugoj polovici travnja i poetkom svibnja, druge od sredine lipnja, a tree krajem srpnja i u kolovozu. Gusjenice prve generacije napadaju mlade grozdove od njihovog formiranja, te tijekom cvatnje i formiranja bobica. Napadnuti grozdi gusjenica opreda poput pauine tankim nitima, pa se napadnuti grozdii mogu lako uoiti. Gusjenice druge generacije ive u grozdu izmeu bobica koje oteuju povrinskim izgrizanjem. Gusjenice tree generacije ive u poluzrelim i zrelim bobicama koje izgrizaju iznutra. U sluaju da u vrijeme razvoja gusjenica ove generacije padaju obilnije kie, zbog napada sive plijesni, mogu nastupiti ozbiljne tete. U nekim podrujima Hercegovine ponekad mogu nastupiti tete katastrofalnih razmjera, pose-

Gusjenica savijaa B R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

Leptiri su dosta mali

Zadovoljavajua zatita groa od napada gusjenica groanih savijaa postie se pravodobnom zatitom. Kako je napad gusjenica, posebno druge, odnosno tree generacije dosta teko uoiti, to je za pravodobno otkrivanje poetka pojave leta leptira potrebno koristiti feromone. Ampulica s feromonom se stavlja u posebnu lovku koja se obino naziva ferotrap. Lovka je iznutra premazana lijepkom. Miris feromona koji se oslobaa iz ampulice privlai mujaka savijaa pa oni ulaze u lovku i lijepe se na lijepkom premazane stjenke klopke. Primjena insekticida za suzbijanje groanih savijaa obino se kombinira s fungicidima, dok se loza titi od peronospore. To se obino radi kod suzbijanja gusjenica prve i druge generacije. Kako se gusjenice tree generacije razvijaju u vrijeme zriobe groa kada se loza vie ne titi od peronospore, to je suzbijanje tree generacije mogue kombinirati s zatitom od napada sive plijesni. Za suzbijanje gusjenica savijaa mogu se koristiti mnogi insekticidi, bilo na osnovi organskog fosfora ili na osnovi sintetikih piretroida. Kod suzbijanja gusjenica tree generacije treba voditi rauna o duljini karence primijenjenog pripravka. Zbog toga je bolje primijeniti neki pripravak na osnovi sintetikih piretroida, primjerice Fastac, Rotor, Karate ili neki drugi piretroid ija karenca za groe iznosi 21 dan.

20

HERCEGOVAKI VINOGRADI SA SUSTAVOM KAP PO KAP

Pie: nino rotim, diPl. ing.

Posljednjih nekoliko godina unutar vinograda uoava se sve vei broj instaliranih sustava kap po kap koji predstavljaju i svojevrsnu budunost natapanja vinograda u Hercegovini. Pa, svima nam je poznato kako analiza klimatskih imbenika pokazuje da je potreba za natapanjem izraena na podruju cijele Hercegovine.gradarstvu koje je opet u usponu. Ali, razumljivo je da samo uvoenjem novih tehnologija i osuvremenjivanjem proizvodnje moemo oekivati i dobre proizvodne rezultate. Uostalom, kada danas-sutra uemo u toliko eljenu Europsku uniju, morat emo konkurirati naim buduim vinogradarskim kolegama. Stoga, ukoliko nam s navodnjavanjem ba i ne ide, tjeimo se saznanjem kako je kvaliteta ipak na naoj strani

Mladi vinograd sa sustavom kap po kap

T

o je i razumljivo ukoliko se u obzir uzme injenica kako Hercegovina ima dovoljne koliine padavina, samo to su one neravnomjerno rasporeene. Drugim rijeima, padavina nema u razdoblju intenzivnog porasta veine poljoprivrednih kultura te se stoga i pristupa natapanju.

to pomnoimo s nekoliko stotina hektara povrine, dobit e se itekako rentabilna raunica. Zanimljiv je i podatak da je na osnovi dosadanjih istraivanja, saznanja i osobnih iskustava uoeno kako u kritinim mjesecima za vinovu lozu treba osigurati 4 mm vode dnevno.

Hit su sustavi kap po kap

I doista, svakim danim u hercegovakim vinogradima moemo uoiti sve vei broj instaliranih sustava kap po kap. Navedeni sustavi se ve desetljeima masovno koriste u vinogradima na podruju june Italije. Tamonja praksa je pokazala da se navedenim sustavom moe utedjeti koliina vode i do 60 posto iz razloga to se natapa samo dio tla uz trs, to je sasvim i dovoljno. Uostalom, ukoliko pogledamo prostrane vinograde vinarije itluk (Blizanci), vidjet emo kako je u njima instaliran sustav kap po kap na nekoliko stotina hektara. Oni najbolje i svjedoe kako je profi vinogradarstvo isplativo samo uz potivanje novih tehnologija i suvremenih trendova. Osim toga, dokazano je kako su se primjenom navodnjavanja kapanjem prinosi poveali za ak 30 posto. Ukoliko

Prednost sustava kap po kap

Osim utede vode i osiguravanja veih prinosa ugraivanjem sustava kap po kap smanjujemo vlanost zraka i tla u nasadu te su time i opasnosti od bolesti manje. Osim toga, meuredni prostori ostaju suhi, to omoguuje slobodno kretanje ljudi i strojeva. Takoer, kontinuiranost navodnjavanja koja se postie ovim nainom uvjetuje veoma povoljan mikroklimat gdje se u permanentno vlanom zemljitu eliminiraju okovi nastali kao posljedica hercegovakih tropskih vruina. Drugim, rijeima u Hercegovini vladaju tropski uvjeti, to potvruju i svakodnevne temperature preko 30 stupnjeva C koje se mogu javiti u svim mjesecima vegetacije te izrazito vrui dani s preko 35 stupnjeva C od konca travnja do konca rujna. Zbog toga, esto

dolazi do ekscesnih pojava u pogledu potreba za vodom i odreenih okova koji se eliminiraju kontinuiranim, svakodnevnim navodnjavanjem putem sustava kap po kap. Pored toga, ne zanemarimo ni injenicu kako je cijena sustava vie nego prihvatljiva a samo instaliranje i odravanje vrlo jednostavno. to na kraju rei nego da dio budunost hercegovake poljoprivrede dobrim dijelom svakako lei i u njenom vino-

Poetak u IzraeluPrva plastina kapaljka konstruirana je od strane Blassa u Izraelu, odakle se, zajedno s cijelim sustavom navodnjavanja, proirila po cijelom svijetu. Ovaj sustav navodnjavanja karakterizira upravo kapaljka kao mjesto na kojem se reducira radni tlak iz cijevi i u obliku kapljice isputa vodu na tlo. Danas postoji vie vrsta kapaljki. S obzirom na mjesto instaliranja na cijev, razlikuju se kapaljke ugraene u cijev i one koje se postavljaju na cijev. Osim toga postoje i: - kapaljke s laminarnim tokom vode, - kompenzirajue kapaljke, - samoispirajue kapaljke. Jedan od osnovnih nedostataka navodnjavanja kapanjem jest zaepljenje kapaljki, bilo ono mehaniko ili kemijsko. Zaepljenje kapaljki izravno je povezano s kvalitetom vode koja se koristi za navodnjavanje, odnosno njenim fizikalnim, kemijskim i mikrobiolokim faktorima. Zbog toga ptrebno je uraditi analizu kakvoe vode, te na osnovi rezultata odabrati odgovarajuu opremu za navodnjavanje kapanjem. Filter mora biti pravilno odabran jer u velikoj mjeri o izboru filtera ovisi sustav navodnjavanja. Osim mehanikog zaepljenja kapaljke su podlone i kemijskom zaepljenju. Ono je posljedica stvaranja netopljivih soli (kalcija, magnezija, eljeza ili mangana) na otvoru ili unutar kapaljke. Jedan od moguih naina sprjeavanja taloenja karbonata jest smanjivanje pH dodavanje kiseline.B R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

Crijeva za sustav kap po kap

Filteri su veoma vani

PITANJA I ODGOVORIOdravanje inox cisterniBlii se berba groa pa me interesira kako se odravaju inox cisterne. Na koji nain mogu skinuti vinski kamen koji se nakupio uz stjenke. Nove se cisterne prije uporabe isperu blagim neutralnim sredstvima za ienje koja se mogu nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama. Upotreba sredstava na osnovi klora nije dobra jer oteuju povrine cisterne. Vinski kamen (srije) s povrine cisterne skida se pod mlazom tekue vode, naizmjenice topla pa hladna (koritenjem mini-vaa) ili da se u cisternu (ako nije velike zapremine) nalije topla vrela voda, cisterna se zatvori neko vrijeme a onda se pod mlazom vode vinski kamen lagano skida. Nino Rotim, dipl. ing. moe posluiti i kao poklon. U rakiju namoite svjee ubrane trave, bolje je nego suhe. Mario ubela, dipl. ing.

21

Savijanje grana voaka

Trave za travaricu

Koje se trave mogu koristiti za proizvodnju rakije travarice i koji je postupak proizvodnje? Za proizvodnju travarice koristi se najee rakija lozovaa, jaine 35-50 vol% alkohola. Od veeg broja trava najee se koriste sljedee: Salvia officinalis-kadulja (granice), Mentha piperita-metvica granice), Thymus vulgaris-majina duica (granice), Galluna vulgaris-vrijesak (granice), Artemisia absianthium-gorski pelin (listovi), Juniperus communis-borovica ili kleka (zrele bobice). Travarica se moe proizvesti na dva naina. 1. sve navedene trave mogu se u potrebnoj koliini staviti u rakiju i ostavite je da odlei, nakon ega se mora profiltrirati, najee kroz gazu. 2. navedene trave stavite u manju koliinu rakije i neka odlei dvadesetak dana. Dobiveni macerat ulijte u ostatak rakije. Kad ulijete rakiju travaricu u boce, umetnite u bocu granicu od jedne trave, to djeluje vrlo dekorativno, a takva boca rakijeB R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

Proitao sam da se savijanjem kod voaka plodovi mogu oekivati mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve vone vrste. Savijanje grana u lukove na mlaim vokama u prvim godinama poslije sadnje moe se vie ili manje skratiti trajanje njihove mladenake nerodnosti, odnosno vrijeme od sadnje do donoenja prvih plodova. To posebno vrijedi za jabuke i kruke cijepljene na bujnim podlogama i njihove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonoenju savijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troi mnogo vremena pa ga primjenjuju voari amateri koji imaju manji broj stabala. U veim vonjacima obavlja se minimalna rezidba, samo toliko koliko je nuno za oblikovanje kronje i primjenjuje se uravnoteena ishrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voaka, to takoer pridonosi njihovu ranijem plodonoenju. Savijanje se ne prakticira kod kotiavih voaka (breskva, trenja, vinja, marelica i ljiva), jer one na njega gotovo i da ne reagiraju. Mladen Karai, dipl. ing.

upravo ujesen kod svega to trebamo unititi koristimo jedan od ova dva pripravka. Razrijedi se otopina u omjeru 1:6 i svako deblo premae etkicom. Otopina e unititi panj i do najmanjeg korjenia, pa ga idue godine moete jednostavno izvaditi bez mehanizacije. Mr. Aida Kohni

pokuati s paljenjem gume ili sumpora. Nino Rotim, dipl. ing.

O kojoj sorti krumpira se radi?

Podloge za oskoruu

Zanima me na koju podlogu je najbolje cijepiti oskoruu. Oskorua se moe cijepiti na sjemenjake oskorue, bijeloga glog, kruke, mumule i dunje. Ono to treba znati jeste da sve ove navedene podloge nisu jednako dobre za oskoruu. Najbolja podloga za oskoruu jest sjemenjak oskorue. Na manje plodnim i teim tlima dobra podloga za oskoruu jest bijeli glog. Mladen Karai, dipl. ing.

U veljai sam kupio 20 kg krumpira kojeg sam posadio tijekom oujka. Prilikom kupovine od prodavaa sam traio ranu sortu krumpira. Krumpir je izuzetno dobro radio, a gomolji su neto izduljeni. Milim vas da mi odgovorite o kojoj sorti krumpira se radi jer ga namjeravam saditi i idue godine. Gomolji krumpira koje ste dostavili pripadaju sorti Liseta. Naime, gomolji ove sorte su neto izduljeni i glatke pokoice. Liseta pripada skupini ranih sorti krumpira namijenjenih za proizvodnju mladog krumpira. Izuzetna je rodna sorta i svake godine povrine zasaene ovom sortom se poveavaju. Mario ubela, dipl. ing.

Rastjerivanje zmija

Vaenje panjeva

Tijekom ljeta planiram posjei vei broj starijih vonih stabala. Zanima me kako najlake izvaditi panjeve. Nakon rezidbe tijekom jeseni panjeve je najbolje premazati jednim od herbicida na osnovi glifosata (Herkules ili Cosmic). Koristimo fizioloku zakonitost da se u jesen kod drvenastih kultura hranjiva premjetaju iz nadzemnih dijelova u korijen. I

Postoji li kemijski pripravak za rastjerivanje zmija. Naime, na svom imanju primijetio sam nekoliko zmija u blizini jedne nakupine kamenja koja se nalazi u zaputenom vonjaku. Upravo zmije trae takva mjesta kao svoja stanita, pogotovo ako su jo obrasla raslinjem. Kako bi se rijeili zmija, moramo njihova stanita uiniti nesigurnim za obitavanje. Naime, poznato je da zmije ne obitavaju na povrinama gdje se ne osjeaju sigurnim. Takve povrine potrebno je kultivirati, raslinje oistiti, a po mogunosti to kamenje ukloniti. Osim toga, raslinje se moe i spaliti. Sprjeavanje naseljavanja zmija na neko podruje (vonjak, ili neku drugu povrinu) teko je izvedivo. Mogu se koristiti pocinana mrea sa sitnim oknima kojom se ogradi cijela povrina. Na tritu ne postoji kemijski pripravak koji se moe koristiti u rastjerivanju zmija. Moete

Neobina voka

Prolo ljeto sam ispred jedne kue na junom Jadranu zamijetila neobinu biljku koju sam slikala. Molim vas da mi odgovorite o kojoj biljci se radi. Slika koju ste nam poslali nedvojbeno potvruje da ste imali razloga slikati ovu egzotinu biljnu vrstu. Radi se o indijskoj smokvi (opunciji) koja raste irom jadranske obale i ukraava mnoge parkove i okunice. Plod japanske smokve, veliine jajeta, rijetko se moe nai u trgovinama, ali ee se pojavljuju na trnicama u zemljama poput Italije, panjolske, Portugala i dr. Po okusu i strukturi meso ploda nalikuje mesu banane. Prije jela treba plodove koji su nalik smokvama osloboditi od ljuske koja je obrasla poput tankih vlasi tankim bodljama. Najvee plantae ove egzotine voke nalaze se u San Diegu u Kaliforniji. Josip Brkljaa, ing.

ZELENA REZIDBA BRESKVEPie: mladen karai, diPl. ing.

22

Cilj je rezidbe, zajedno s drugim agrotehnikim mjerama u vonom nasadu, reguliranje vegetativnog i reproduktivnog razvoja voke, oblikovanje uzgojnog oblika i osiguranje redovne i obilne rodnosti, te visoke kakvoe plodova

LJ

etna (zelena) rezidba u suvremenoj proizvodnji breskve postaje redovna tehnoloka mjera koja u velikoj mjeri utjee na pravilno formiranje uzgojnog oblika kao i na krupnou te kakvoa plodova, osobito kod sorata kasnijeg sazrijevanja. U prvoj godini uzgoja ova se mjera ne primjenjuje osim kod onih voaka iz kojih izbijaju vodopije koju konkuriraju provodnici. Ukoliko u prvoj godini uzgoja nije bilo potrebno koristiti kare, u drugoj godini uzgoja breskve je to ve neophodno. ak bi prvu rezidbu trebalo obaviti ve tijekom svibnja premda se zelena rezidba ponavlja i kasnije, koncem lipnja, odnosno, poetkom srpnja. Meutim, u starim nasadima bresaka vrijedi pravilo kako se zelena rezidba obavlja po zavretku aktivnog rasta mladica, obino polovicom srpnja. To bi znailo da se ljetna rezidba vri nakon berbe ranih i srednje ranih sorata, odnosno, prije berbe sorata kasnog doba sazrijevanja.

Ljetna rezidba je obavezna

Rezidba starih nasada breskve

Nasad breskve tijekom ljeta

Kod starijih nasada breskve zelena rezidba nema toliko velik znaaj kao kod mladih nasada u razdoblju formiranja. Razlog lei u injenici to kod starih voaka zelena rezidba nije vana za odravanje oblika voke jer se oblikovanje starih nasada breskve vri prvenstveno zimskom rezidbom. Takoer je vrlo vano pravilno izabrati vrijeme za ljetnu rezidbu, jer rana rezidba moe izazvati produljeni i naknadni vegetativni rast, a time i slabo sazrijevanje i odrvenjavanje mladica. Prilikom ljetne rezidbe treba takoer razlikovati vrste rodnih i nerodnih mladica (izboja) kao svibanjske kitice, kratke rodne izboje, mjeovite rodne izboje, ljetne ili prijevremene izboje te mlazeve ili vodopije. Jer dobro poznavanje vrsta mladica breskve omoguit e pravilnu i pravodobnu zelenu rezidbu.

Zelena rezidba u treoj godini uzgoja

U treoj godini uzgoja zelena rezidba je veoma vana mjera, posebice za voke koje se nalaze u gustom sklopu. Koliki e biti intenzitet navedene rezidbe, prvenstveno ovisi od optereenosti voke rodom. Voke koje su preoptereene imaju slabiju vegetativnu aktivnost te kod njih nemamo to da odstranjujemo. Meutim, kako u breskve intenzivno rastu vrhovi, naroito vrh provodnice, jo u svibnju trebamo tu aktivnost usporiti i to prevoenjem vrnog mladara na neku prijevremenu granicu. Ostali mladari na vrhu se uklanjaju. Osim toga, u samoj kruni se uklanjaju vodopije i mladari koji rastu uspravno i usporedo s provodnicom, te vre zasjenjivanje u dijelovima koji se nalaze

nie od njih. Kod sorata koje se oberu do poetka kolovoza preporua se odmah nakon berbe uklanjanje granica koje su rodi-

le. Zato? Zato to je to nepotrebna drvna masa koja bi se ionako uklonila tijekom zimske rezidbe. A njihovim uklanjanjem tijekom

Ukoliko je ljetna rezidba provedena na vrijeme, onda smo u dobroj mjeri olakali rezidbu tijekom zime. Osim to tijekom ljeta rane bre zarastaju, smanjena je i mogunost prodora tetnih mikroorganizama koji redovito prodiru kroz rezna mjesta. Da ti mikroorganizmi nisu nimalo bezazleni, najbolje potvruje bakterija Pseudomonas syringae koja izaziva suenje voaka. Zato? Zato to je rezidba tijekom zime uvijek rizina iz razloga to se poklapa s vlanim periodom koji itekako pogoduje razvoju bakterije. Stoga, ne na more, ve kare u ruke! ljeta vokama osiguravamo ne samo bolje osvjetljenje ve i bolje zacjeljivanje rezanih rana.B R O J 3 9 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 5

23

SVE ZNAAJNIJI TETNIK BRESKVE I NEKTARINEPie: Prof. dr. ante Be Smea breskvina lisna u je utosmee boje, duga 1,5-2 mm. Tijelo ui je jako ispupeno i u prednjem dijelu proireno. Za vrstu je karakteristino da prezimi kao liinka ili odrasla enka na korijenu napadnutih voaka. U napada samo breskvu i nektarinu. Na nadzemnim dijelovima vonih stabala u se javljaju od sredine lipnja (juna Hercegovina). Naseljava vrne dijelove mladara. Ve u poetku pojave u se javlja u visokoj brojnosti, tako da za samo nekoliko dana sva stabla budu napadnuta, odnosno vrni dijelovi gotovo svih mladara budu ukovrani. Sisanjem sokova izaziva snano kovranje listova. Naime, napadnuto vrno lie se slabije razvija te ostaje sitnije. Napadno je zahvaen vei broj listova koji se jako kovraju pa se na vrhu mladara stvara klupko zguvanih listova. Napadnute voke se zbog toga lako zapaaju i s vee udaljenosti. Karakteristino je da ukovrani listovi kasnije posmee, potpuno se sasue, ali ne otpadaju ve na mladaru ostaju do kasno u jesen, kada su zdravi listovi ve davno otpali. Na mjestu napada ui, internodiji mladara su skraeni. Kada nakon prestanka sisanja sokova mladar nastavi s rastom, mladar je na mjestu napada koljenasto povijen prema dolje.

SMEA BRESKVINA LISNA U

U zadnje vrijeme smea breskvina lisna u proizvoaima breskve i nektarine sigurno zadaje vie glavobolje nego sve ostale vrste lisnih uiju koje se javljaju na tim vonim vrstama. Na podruju june Hercegovine javlja se sredinom lipnja.

N

aime, u vrijeme pojave smee breskvine lisne ui neke rane sorte breskve i nektarine su gotovo zrele, druge dozrijevaju, a dosta sorti je pred fazom zrenja, pa je suzbijanje ui insekticidima nemogue, odnosno oteano

Suzbijanje

Breskva i nektarina bogate lisnim uima

Na breskvi i nektarini ivi vei broj lisnih uiju. Iz godine u godinu te vone vrste su sve ee napadnute smeom breskvinom lisnom ui. Naime, meu vie vrsta lisnih uiju koje na breskvi i nektarini prave manje ili vee tete, posljednih godina je sve izraeniji napad smee breskvine lisne ui. U zadnje vrijeme smea breskvina lisna u proizvoaima breskve i nektarine sigurno zadaje vie glavobolje nego sve ostale vrste lisnih uiju koje se javljaju na tim vonim vrstama. Naime, u vrijeme pojave smee breskvine lisne ui neke rane sorte breskve i nektarine su gotovo zrele, druge dozrijevaju, a dosta sorti je pred fazom zrenja, pa je suzbijanje ui insekticidima nemogue, odnosno oteano.

Kako se smea breskvina lisna u javlja u vrijeme kada su ve neke sorte breskve i nektarine zrele, to na tim sortama suzbijanje lisne ui insekticidima nije mogue. Zbog toga u vrijeme poetka pojave ui na nadzemnim dijelovima voke, treba biti to ee u vonjaku i im se zapazi kovranje pojedinih listova, vrhove takvih mladara treba odsijecati i unititi. Ako su neke sorte obrane ili e se uskoro obrati, napadnuta stabla treba to prije nakon berbe tretirati nekim insekticidom koji dobro djeluje na lisne ui (Confidor, Perfekthion, Calypso i dr.). I na kasnim sortama breskve i nektarine u je mogue suzbijati insekticidima u vrijeme njene pojave budui da do zriobe tih sorti ima dovoljno vremena. Svakako da treba voditi rauna da karenca odabranog pripravka proe prije nego e se odreena sorta brati.

Simptomi napada breskvine smee ui

Oprez mediteranska vona muha

I

zrazito polifagan