Green Garden 74

G r e e n G a r d e n • b r o j 7 4 • s v i b a n j / l i p a n j 2 0 1 1 . • g o d i n a X I • c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

Eterična uljaMrkva pravilnog korijenaZaštita od komaracaZaštita od zmijaAktualnosti u pčelinjaku početkom lipnja

3

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

Urednikova riječ

Jednostavnost i ljepota pavitine 4Raskošni lepezasti listovi palme 5Eterična ulja ljekovita priroda u bočici 6STIHL Motorne kose - idealan izbor pri košnji u teškim uvjetima 7Povrtnjak početkom ljeta 8Gorušica smanjuje populaciju zemljišnih štetnika 9 Mrkva pravilnog korijena 10Maca ili peruanski korijen 12Primjena ljepljivih ploča u zaštiti bilja 13Zasjenjivanje zaštićenih prostora 15Zaštita od komaraca 16

GlasiloGREEN GARDEN Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88 220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim,Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela,Ivica Doko, Velimir Lasić

Marketing: Valentina Vrljić, dipl. oec.

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. go-dine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Bambus kolci kao idealan potporanj u vrtovima 18Pitanja i odgovori 20Zaštita od zmija 21Kontaktni ili sistemični fungicidi - što koristiti? 22Maslinina muha 24Mayberry – sibirska ili medena borovnica 25Kako uspješno suzbiti muhe 26Korisni modni dodaci za ljeto 27Crnogorična medljika 28Radovi na pčelinjaku početkom ljeta 29Sadr

žaj

Editor’s word

Kao što smo i najavili za članove Kluba Green Garden radimo na raznim novim sadržajima i ponudama.U Green Garden glasilo uvodimo neke nove sadržaje, koje ćemo iz broja u broj pokušati nadograđivati, poboljšavati i na taj način ponuditi Vam razne zanimljive informacije.Od ovoga broja krećemo sa PČELARSKIM KUTKOM, tj. stranicama posvećenim pčelarstvu.O svemu ovome detaljnije možete pročitati u nastavku glasila, a sve potrebne proizvode možete pronaći u našim agrocentrima u Širokom Brijegu i Mostaru uz pogodnosti koje imate kao član Kluba Green Garden.Nećemo ostati na ovome, pa već u sljedećem broju možete očekivati još raznih novosti u Klubu Green Garden i njegovom glasilu, jer članovi Kluba su nam na prvom mjestu.Pozivamo Vas da nastavite koristiti razne pogodnosti kao član Kluba Green Garden u našim agrocentrima, a sve Vas koji još niste imali priliku biti dio našeg Kluba Green Garden pozivamo da nam se pridružite.Kako postati član Kluba Green Garden – preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Graden možete poslati na e-mail: [email protected] i na unaprjeđenju našeg ZELENOG savjetodavno informativnog broja 039 700 000, a na Vaše pozive će odgovoriti naš agronom gdin. Josip Brkljača koji će Vam rado pomoći, te Vam dati potrebnu informaciju i savjet.

Vaša Sjemenarna d.o.o.

Početkom ljeta intenziviraju se radovi u vrtovima, voćnjaci-ma i vinogradima, odnosno u ovom periodu mnoge povrtne, ali i neke voćne kulture, primjerice jagode i trešnje, su u fazi plodo-nošenja i berbe. Kod drugih voćnih vrsta i vinove loze provode se intenzivne mjere zaštite od uzročnika biljnih bolesti i štetnika, ali i druge agrotehničke mjere koje imaju za cilj što veći i kvali-tetniji urod.

I ovaj broj Green Garden glasila na svojim stranicama donosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću, povrću, voć-kama i vinovoj lozi, zaštiti poljoprivrednih kultura od bolesti i štetnika, ali za razliku od prethodnih brojeva daleko više kori-snih savjeta namijenjenih pčelarima. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacija o novim proizvodima na našem tržištu koji služe zaštiti od zmija, muha i komaraca.

Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje se aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji početkom ljeta, pre-poručujemo Vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog broja, te obogatite Vaše znanje novim spoznajama, ali i aktualnostima iz poljoprivrede i drugih oblasti.

Uredništvo

The beginning of summer is time when all activities in gardens, orchards and vineyards are intensified, meaning that beginning of summer is time when many vegetable and also some fruit crops, such as strawberries and cherries, are in the stage of fruiting and harvesting.

In some other fruit crops and grape wine we carry out intensive measures of plant protection from different pests and diseases, but also conduct agricultural measures aimed to give larger and better quality crops.

This issue of Green Garden brings you many interesting ar-ticles dedicated to flowers, vegetables, fruit trees and grape wine, protection from pests and plant diseases, but the difference from previous issues is that this one has much more useful tips for bee keepers. In addition, there are also a large number of useful in-formations about new products in our market that are excellent in protection against snakes, flies and mosquitoes.

In order to have complete informations about all agricultural activities in the beginning of summer, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledge with lots of new comprehensions.

Editor’s office

Pavitina s bijelim cvjetovima

Cvatnja sredinom ljeta

4


Josip Brkljača, ing.

Samonikla pavitina našla se na popisu korovnih i ljekovitih biljka; ima manje cvjetove i

izuzetno bogatu cvatnju.

Osnovne mjere uzgojaKako bi uzgoj klematisa bio uspje-šan ne smiju se zaboraviti potrebe ove prekrasne i relativno zahtjevne penjačice. Postoje osnovna pravila vezana za: položaj i sadnju, gnojid-bu, rezidbu.

Idealni položaji su istočni i za-padni. Svakako izbjegavajte vru-ću južnu i svježu sjevernu stranu. Kako korijenje pavitine zahtijeva hladne uvjete, treba je posaditi tako

Jednostavnosti ljepotapavitinePopularnost joj nije umanjila ljupkost i šarm. Kraljicu ružu jednostavno obgrli i one postaju idealni partneri. Pavitina, Clematis pripada porodici žabnjaka (Ranunculaceae). Ime roda dolazi od grčke riječi u značenju”vitka loza”.

da osnova biljke bude na hladnom i sjenovitom, a stabljika na suncu ili u polusjeni. U tu svrhu mogu se po-saditi niski grmovi i zeljaste trajni-ce ili jednostavno postaviti kamenu ploču. Dobro je oko osnove stablji-ke staviti sloj malča svako proljeće.

Pavitina zahtijeva plodno i vlaž-no tlo, treba ju obilno gnojiti i zali-jevati. Koriste se organska ili mine-ralna gnojiva. Vrlo je važno sadnju obaviti na kvalitetan način. Potreb-no je iskopati rupu, pola metra du-bine i ispuniti je drenažnim slojem pijeska (šljunka) debljine 15-ak cm. Tek nakon toga se iskopana zemlja, pomiješana s kompostom ili zgorenim stajskim gnojem, vraća natrag i utisne oko biljke.

Kao i sve penjačice, zahtijeva neki oslonac. Najradije se obavija oko žica ili vitkih rešetki. Ukrasna pavitina, po uzoru na samoniklu srodnicu, s lakoćom se obavija oko grana stabala ili visokih grmova.

Klematisi se orezuju da bi biljka ljepše izgledala i da bi se potaknulo stvaranje cvjetnih pupova. Lako ju je orezivati pošto se jednom usta-novi u koju skupinu spada. S ob-zirom na vrijeme cvatnje i veličinu cvjetova, klematisi su svrstani u tri osnovne skupine; svaka skupina zahtijeva određeni rez.

1. skupina: Ima male cvjetove i cvjeta u proljeće ili rano ljeto, na prošlogodišnjim izbojima. Pavitine iz ove skupine orezuju se nakon cvatnje, ali samo ako je potrebno. Rez je u svrhu ograničavanja rasta biljke. Uklanjaju se mrtve, osušene i slabe grane koje se režu tik uz gra-nu iz koje izbijaju ili do razine tla. Vrste iz ove skupine: C.montana, C.alpina, C.macropetala.

2. skupina: Ima velike cvjetove i cvjeta u rano ljeto ili sredinom lje-ta, katkad još jednom u jesen, na prošlogodišnjim izbojima. Orezi-vanje klematisa iz ove skupine se vrši odmah nakon cvatnje u svrhu ograničavanja rasta. Stare grane predstavljaju okvir biljke, dok se mladi izboji, koji su nosili cvjeto-ve, orezuju u kasnu zimu ili rano

proljeće. Sve tanke, slabe i neu-redne izboje treba sasvim odrezati, a zatim skratiti svaki drugi izboj do najnižeg para zdravih pupova. Vrste iz ove skupine: većina veli-kocvjetnih hibrida.

3. skupina: Ima cvatnju u kasno ljeto na ovogodišnjim izbojima. Orezuje se u rano proljeće prije kretanja vegetacije. Uklanja se sav ovogodišnji izrast do najnižeg para zdravih pupova. Oni su smješteni 30 do 90 cm iznad tla. Vrste ove sku-pine: C.flammula, C.tangutica, C. viticella, C.orientalis, C.’Jackmanii’, C.’Etoile Violette’…

Stare, zapuštene biljke jako se srežu u kasnu zimu, time će se žr-tvovati cvatnja za to ljeto, ali će sljedeće godine biljka puno bolje izgledati.

I na kraju: Ako se pojavi tzv. klematis-bolest (koja se očituje iznenadnim propadanjem izboja, i uginućem biljke) biljku radikalno srežite, često nanovo potjera.

Palma – simbol sredozemlja

Atraktivne palme na mnogim šetnicama uz more Krupni lepezasti listovi palmi

5



Raskoš ove prekrasne biljke koja dominira priobaljem prvi put spominje se 1588.

godine, kada je i pronađena u Do-minikanskom samostanu u Gružu. Pored mnogobrojnog ljekovitog i ukrasnog bilja ona je svojim lepe-zastim i širokim listovima jedno-stavno dominirala. Biljka tropskih područja toliko se udomaćila i u našim južnim hercegovačkim kra-jevima da je s pravom možemo smatrati domaćom vrstom. Na po-seban način ova lepezasta ljepotica krasi sve neumske i mnoge dal-matinske plaže uz koje vrući ljetni dani i šum valova daju poseban ugođaj. Inače, palma potječe iz po-rodice Arecaceae i pripada skupini drvenastih biljaka. Obično se radi o biljkama koje mogu dosegnuti vi-sinu do 2 metra, premda ima i onih koje mogu narasti čak i do visine od 25 metara. Međutim, valja znati kako sve palme zahtijevaju sadnju u zaklonjenim mjestima gdje su i zaštićene od hladnih zimskih vje-trova. Razmnožavanje ovih trop-skih biljaka moguće je putem sje-mena koje kod pojedinih vrsta niče

Raskošni lepezastilistovi palmePostoji li vrt u primorju u kojem nećemo susresti ovu lijepu i raskošnu biljku. A njeni lepezasti i široko rašireni listovi datiraju iz davne prošlosti, kada su rimski carevi ukrašavali svoje vrtove i palače ovom raskošnom ljepoticom

tek druge godine po sjetvi. Palme se inače najčešće sade pojedinač-no premda ih na otocima nerijetko možemo uočiti i u manjim skupi-nama. Isto tako, pojedine vrste pal-mi se vrlo uspješno uzgajaju i kao lončanice prvenstveno predviđene za sobni uzgoj.

Uzgoj palme kao sobne biljke S pravom možemo reći da su pal-me kao sobne biljke rado viđene u

svakom domu. Vrlo su dekorativne i brzo se adaptiraju, a kao jedna od njihovih dobrih strana je i ta da us-pijevaju na tamnijim mjestima. Sto-ga, imate li dvojbu koju biljku kupiti kako biste osvježili tamni kutak doma ni u kojem slučaju nećete po-griješiti odaberete li upravo palmu. Umjereno grijana prostorija sa mi-nimalnom temperaturom od 10 °C idealno je mjesto za uzgoj ove biljke. Međutim, potrebno je voditi računa

da tijekom zimskih dana ne pretje-ramo s njihovim zalijevanjem jer u protivnom može doći i do truljenja korijena, a samim tim i do propada-nja listova (poprime nezdravu sme-đu boju) i izdanaka. S druge strane, u vrijeme intenzivnog rasta biljku je potrebno češće zalijevati premda ne smijemo zaboraviti ni prihranji-vanje s tekućim gnojivom koje se provodi svaka tri do četiri tjedna. Či-šćenje listova vlažnim spužvicama kao i prskanje malim pumpicama - rasprskivačima nužno je provoditi jer samo na taj način možemo biljci osigurati potrebnu vlažnost zraka. Dakle, palme ne podnose presuh zrak i ako se presele iz staklenika (gdje im je bila osigurana potreb-na vlažnost) u prostoriju sa suhim zrakom listovi će se nedugo potom početi i sušiti.

Češće presađivanjeTakođer, bitno je znati kako se mlade biljke presađuju češće, dok je starije biljke potrebno presaditi svake dvije do tri godine. U tu svr-hu povremeno možemo samo ot-kloniti gornji sloj supstrata koji se nadomješta novim. A kako bismo uzgojili nove, mlade palme potreb-no je osigurati i zdravo sjeme koje sijemo u proljeće pri temperaturi od 24-25 °C . Posijano sjeme osta-vimo da klije u tamnoj prostoriji, a kada mlade biljčice probiju tlo stavimo ih u polusjenu. Uzgojene mlade biljčice dobro je ljeti čak iznijeti i držati u polusjeni, a sve to kako bi što prije uživali u njihovim prelijepim lepezastim listovima. Ali, imajte na umu kako je riječ o relativno pristupačnim ukrasnim biljnim vrstama koje je jednostav-nije kupiti nego proizvesti.

Matea Pehar, dipl. ing.

Svi mi danas, htjeli to ili ne, ži-vimo u high-tech civilizaciji, okruženi televizijom, raču-

nalima, sintetičkim proizvodima, hormonsko i genetički manipuli-ranom hranom. Čini nam se da su u takvom svijetu priroda i prirodno postali gotovo egzotični pojmo-vi. Usporedo s tim, s druge strane svjedoci smo sve većeg trenda povratka prirodi, uzgoja ekološ-ki prihvatljive, organske, jednom riječju domaće hrane. Sve je veći broj različitih udruga i osviještenih ekologa koji zagovaraju povratak prirodi i prirodnim vrijednostima. I nekako između ove dvije varijante smjestila se aromoterapija s ljeko-vitim djelovanjima eteričnih ulja.

Kako se dobivaju eterična ulja?Eterična ulja se dobivaju na tri osnovna načina i to metodom isti-skivanja, destilacijom vodenom parom i ekstrakcijom putem ota-pala. Destilacija vodenom parom

Eterična uljaljekovita prirodau bočici

se smatra najboljim postupkom za izdvajanje aromatskih tvari iz biljke, posebice ako se koriste za terapeutske svrhe. Ipak, metoda istiskivanja se nekako najčešće koristi i to prvenstveno kod citru-snih plodova (limun, mandarina, naranča i sl.), izravnim istiskiva-njem pod pritiskom, čime se do-biva esencija neke biljke. Treba napomenuti kako esencija i ete-rično ulje nisu isti pojmovi jer su eterična ulja zapravo destilirane esencije. Bilo kako bilo, zbog svo-jih ljekovitih svojstava ekstrakti biljaka koriste se već tisućama godina. Još od antičkih vremena smatra se da eterična ulja koriste tijelu, psihi i emocijama. A različi-ta ulja primjenjuju se za tretiranje i sprječavanje cijelog niza zdrav-stvenih problema - za liječenje, opuštanje, pomlađivanje, ublaža-vanje ili stimuliranje.

Green garden mirisna kolekcijaOvoga ljeta Green Garden u vaše domove donosi osvježavajuće mi-

Aromoterapija je najstariji oblik liječenja. To pradavno umijeće danas doživljava procvat i preobrazbu u suvremenu znanost. Koristeći se mirisnim i farmakološkim karakteristikama eteričnih ulja i esencija ublažava, sprječava pa čak i uklanja simptome bolesti

rise prirode. Mirisna ulja (osvježi-vači prostora) obogaćeni eteričnim uljima unijet će u vaš dom, te u vaše poslovne prostorije čarobni miris lavande, mirisnoga grožđa, naranče i cimeta.

Dovoljno je samo da drvene šta-piće iz pakiranja stavite u bočicu,

te ih s vremena na vrijeme okrene-te kako bi ambijent u kojem bora-vite odisao prirodom.

Uz mirisna ulja Green Garden Mirisna kolekcija Vam donosi i pri-rodne sapune izrađene od sirovina biljnog podrijetla, pažljivo odabra-nih cvjetnih i voćnih aroma, te bez sadržaja umjetnih boja.

Ručno rađeni sapuni su idealni za vašu osobnu higijenu jer sadrže visok postotak glicerina koji kožu čini mekšom i zadržava njezinu prirodnu vlažnost.

Omot sapuna je izrađen od eko-loškog papira i pogodan je kao osvježivač ormara i ladica.

Birajte želite li da vaša koža mi-riše na jagode, limun, zelene ja-buke, mirisno grožđe, gardeniu ili ljubičicu iz Green Garden mirisne čarolije.

Dopustite da priroda dođe k vama i ispuni vaše domove Green Garden mirisnom čarolijom.

Sve je veći broj različitih udruga i osviještenih ekologa koji zagovaraju povratak prirodi i prirodnim vrijednostima. I nekako između ove dvije varijante smjestila se aromoterapija s ljekovitim djelovanjima eteričnih ulja.

Eterična ulja

Mirisni sapuni i osvježivači na bazi eteričnih ulja

6


STIHL Motorne kose - idealan izbor pri košnji u teškim uvjetima

U svakom vrtu postoje mjesta do kojih kosilica samo teško može doprijeti, ali ako imate

laganu STIHL motornu kosu to nije nikakav problem, jer ona brzo izlazi na kraj sa takvim površinama. Ove robusne motorne kose možete kupiti u različitim klasama snage, prilago-đenim Vašim potrebama.

Ukoliko Vam je bitan ekološki as-pekt i razina buke, onda su lagane, tihe i snažne STIHL električne kose, koje vrlo brzo i precizno kose zeleni-lo na željenu duljinu, idealan izbor za Vas. Jednostavno ih ukopčajte, osi-gurajte kabel i krenite s košenjem.

STIHL snažne motorne kose i či-stači specijalno su izrađeni za pro-fesionalne poljoprivredne i šumarske poslove. Njihovo područje primjene

proteže se od košenja suhe trave i divljeg raslinja do skraćivanja mla-dih nasada. Pri tome pokazuju svoju učinkovitost i sigurnost pri radu, kao i komfor u radu i posluživanju koji garantiraju stručnu primjenu uređa-ja. Pomoću njih ćete stručno i udob-no otkloniti suho raslinje, kvrgavo žbunje ili pokositi velike površine.

Bilo da je riječ o zaraslim rubovi-ma cesta, podivljalim obroncima ili zaraslim mladim nasadima - s ne-kima se mogu nositi samo najjači - STIHL profesionalni motorni čistači. Oni čine vrijednu pomoć u rukama komunalnih i drugih djelatnika pri košenju suhe trave i žbunja, rezanju šumskih kultura ili pri teškim radovi-ma košnje i njege voćnjaka, koji su uvjetovani teškim terenom.

Kosilica trave obavila je odličan posao i sada ima zadatak da precizno uredi dio oko stabala, grmova, ograda i zasada. Posvuda gdje rotaci-jske kosilice nailaze na prepreke, STIHL motorne kose su u svom elementu. Ovisno o snazi mo-tora i reznom alatu, preuzimaju višestruke zadatke na teškim terenima: od preciznih rezanja rubova travnjaka, preko košenja zelenih površina, do temeljitog pročišćavanja drvenastog žbunja.

U STIHL asortimanu ćete pronaći odgovarajući uređaj, bez obzira na teren i zadatak koji Vas očekuje. Zato STIHL motorne kose u ruke i na posao!

Mladen Karačić, dipl. ing.

Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vla-daju velike vrućine, pra-

ćene duljim sušnim razdobljem, nužno je vršiti i redovito zalijeva-nje. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpu-nog nicanja biljaka. U kasnijim fa-zama razvoja zalijevanje se provo-di po potrebi ovisno od vladajućih klimatskih prilika.

Iako sadnja presadnica povrća u Hercegovini obično završava do sredine svibnja, ne postoje kli-matske zapreke u pogledu sadnje, a što se prije svega odnosi na pre-sadnice proizvedene kontejnira-nim putem. Posebice je aktualna sadnja lubenice i to prije svega one cijepljene na tikvu. Naime, cije-pljena lubenica osim što je otpor-nija na bolesti i što ostvaruje veće prinose ranije plodonosi za 20-tak dana što na tržištu ranog povrća nije zanemarivo. Posljednjih godi-na je zamjetan i sve češći uzgoj ne-običnih vrsta povrća poput bijelog patlidžana, žutih rotkvica, blitve s crvenom stabljikom i sl. Prem-da se radi o sporadičnom uzgoju, navedeni «rariteti» predstavljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim gredicama. Jer dobro je da u našim sjemenskim kućama možete pro-naći i vrste povrća koje osim u ku-hinji isto tako možete upotrijebiti i na ukrasnim gredicama. Zato u agrocentrima dobro i pomno pro-motrite police i kataloge, jer vrije-me se ipak promijenilo…

Povrtnjakpočetkom ljetaPoznato je kako visoke prirode možemo ostvariti samo ukoliko povrće uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima. Ali, i najlošija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna tla uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tla

VRSTAPOVRĆA

KOLIČINA SJEMENA(g/m2)

OPTIMALNOVRIJEME SJETVE

MRKVA 3 01.05.-30.06.

CIKLA 4 01.05.-21.06.

RADIČ 3 01.05.-30.06.

GRAH MAHUNAR 15 01.05.-30.06.

CVJETAČA 3 01.06.-22.06.

PERŠIN 2 01.06.-15.06.

PORILUK 15 01.06.-15.06.

KELJ PUPČAR 3 01.06.-20.06.

ZIMSKI KELJ 3 20.06.-30.06.

ZIMSKI KUPUS 3 20.06-30.06.

JESENSKA SALATA 3 10.06-20.06.

BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 01.06.-10.06.

KRASTAVCI (kis.) 3 sjemenke u kućicu 20.06.-30.06.

ARTIČOKA 4 01.06.-15.06.

BROKULA 2 15.06.-30.06.

RAŠTIKA 2 01.06.-15.06.

Sjetva povrća u toplijim područjima


8

Prof. dr. sc. Milan Pospišil

Gorušica potječe iz Azije i još su je stari narodi koristi-li kao ljekovitu i začinsku

biljku. Sjeme bijele gorušice sadrži 20-36% ulja, 26-33% bjelančevi-na, 21% nedušičnih ekstraktivnih tvari, 5-10% vlakana i 4-4,5% pe-pela.

Sjeme gorušice sadrži sumporne spojeve koji djelovanjem enzima

mirozinaze hidroliziraju u eterična ulja od kojih potječe ljut okus. Iz sjemena bijele gorušice hladnim postupkom prešanja se dobiva ulje žute boje koje je po kvaliteti slično suncokretovu. Nakon izlučivanja ulja od ostale mase se proizvodi poznati dodatak jelima, senf.

Sjeme bijele gorušice se koristi i kao začin za pripremu salata, uma-ka, jela od divljači, te u pripremi zimnice, a ima i antibakterijsko i

antimikotično djelovanje. Smeđa gorušica se koristi kao uljarica, začin i povrće. Sjeme smeđe goru-šice ima jači okus i ljutinu od bijele gorušice te se također koristi u pri-premi senfa (Dijon senf), različitih jela i salata kojima daje specifičan okus i ljutinu. Iz sjemena smeđe gorušice također se dobiva jestivo ulje.

Zadnjih 50 godina crnu gorušicu zamijenila je smeđa. Uzgoj crne

gorušice je uglavnom ograničen na Indiju i Etiopiju, gdje se koristi kao začin.

Gorušica ima kratku vegetaci-ju, 90-105 dana. Može se uspješno koristiti kao zaštitni usjev, odnosno usjev koji sprječava gubitak dušika iz tla.

Za ovu svrhu koriste je u Engle-skoj, gdje se sije u kolovozu ili rujnu i nakon dva mjeseca vegetacije se zaorava. Zelena masa bijele i crne gorušice može se koristiti i za hra-nidbu stoke. Iako u nas postoje po-voljni agroekološki uvjeti za njezin uzgoj, gorušica se u Hrvatskoj ne uzgaja. Kod nas se gorušica može sijati u ravničarskim krajevima kao jara kultura. Prosječni prinosi sje-mena iznose 1600-2500 kg/ha.

Gorušica sadrži glukozinolate či-jom razgradnjom nastaju produkti koji imaju alelopatsko, biofumi-gantno i bioinsekticidno djelova-nje. Stoga se preporučuje sjetva gorušice za zelenu gnojidbu radi smanjenja populacije zemljišnih štetnika i bolesti, osobito u ekološ-koj i integriranoj proizvodnji.

Osim toga, neki produkti raz-gradnje glukozinolata sprječavaju klijanje korova, ali i kulturnih bi-ljaka. Prema tome, zelenu masu gorušice treba zaorati dovoljno rano prije sjetve naredne kulture da ne dođe do smanjenog nicanja. Proizvodi razgradnje glukozinolata ostaju u tlu od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Iz tla se gube vo-latizacijom, a vrijeme djelovanja se smanjuje s porastom temperature tla i smanjenjem vlažnosti tla.

Gubitak proizvoda razgradnje glukozinolata je brži u tlima koja sadrže veću koncentraciju organ-skog ugljika.

Gorušica sadrži glukozinolate čijom razgradnjom nastaju produkti koji imaju alelopatsko, biofumigantno i bioinsekticidno djelovanje. Stoga se preporučuje sjetva gorušice za zelenu gnojidbu radi smanjenja populacije zemljišnih štetnika i bolesti, osobito u ekološkoj i integriranoj proizvodnji.

Usjev gorušice

Mlade biljke gorušice Sjeme gorušice

Gorušicasmanjuje populacijuzemljišnih štetnikaGorušica je jednogodišnja biljka iz porodice Brassicaceae. Tri su tipa gorušice: žuta ili bijela, smeđa i crna.


9

Usjev mrkve u dolini Neretve

Komercijalna pakiranja mrkve


10

Mrkva pravilnog korijenaMrkva se u povrtnjaku uzgaja zbog zadebljalog korijena, uglavnom narančaste boje koji se u ishrani može koristiti kao svjež, kuhan ili prerađen. Stoga je cilj svakog proizvođača mrkve, bilo da proizvodi za tržište ili osobne potrebe, uzgojiti lijepe, pravilne i ujednačene korijene, što nije uvijek lako postići.

Dr. sc. Dean Ban

U praksi se nerijetko susre-ćemo s proizvođačima koji su razočarani izgledom

korijena koji su nepravilni, kvrga-vi, račvasti te oštećeni od bolesti i štetnika. Takvi korijeni su najčešće rezultat nepoznavanja uzgojnih za-htjeva mrkve. Na rast i razvoj kori-jena mrkve utječe mnogo čimbeni-ka, a poznavanje njihovog utjecaja bitno je za uzgoj upravo onakve mrkve kakve možemo vidjeti na slici koju nalazimo na vrećici sa sjemenom mrkve.

Važnost tlaTlo koje u sebi sadrži kamene česti-ce nije pogodno za uzgoj mrkve, čak ni uz najintenzivnije mjere njege, jer prilikom rasta korijen nailazi na fizičke barijere koje uzrokuju izobli-čenje (deformaciju). Za uzgoj mrkve nisu pogodna ni teška glinasta tla jer se korijen teško probija kroz takvo tlo pa neminovno dolazi do njegova račvanja i ograničenog rasta.

Osim toga, u takvim tlima nepo-voljan je vodozračni odnos, što uvje-tuje neravnomjeran rast i pucanje korijena. Mrkva najbolje uspijeva na lakšim, prozračnim tlima, u kojima prevladavaju čestice pijeska kao što su pjeskovite ilovače ili ilovaste pje-skulje. Što je tlo pjeskovitije to će se korijen jednoličnije i lakše razvijati te poprimiti oblik koji je karakteri-stičan za uzgajanu sortu. Osim tek-sture, na oblik korijena mrkve utje-če struktura i dubina obrade.

Za uzgoj mrkve nisu pogod-na nestrukturna i grudasta tla jer ometaju pravilan razvoj uslijed čega, također, dolazi do deforma-cije korijena. Za razliku od takvih tala, tla fine mrvičaste strukture pružaju odlične uvjete za nesme-tan razvoj korijena. Plitka obrada tla nije pogodna za uzgoj mrkve jer nailaskom na dubinski, tvrdi, ne-obrađeni dio dolazi do prestanka rasta korijena u dužinu i njegovog račvanja, što ne želimo.

Dopunska obrada trebala bi osi-gurati rahli površinski sloj kako bi

nicanje sjemena bilo jednolično. Istovremenim nicanjem osigurava-mo jednako dugi razvoj svih biljaka.

Gnojidba tla Korijen mrkve se najbolje razvija u tlu koje je plodno, dobro opskrblje-no humusom i hranjivima. Nužno je gnojidbom osigurati ravnomje-ran raspored hranjiva cijelom dubi-nom tla u kojem se razvija korijen.

Mrkva ne podnosi direktnu gno-jidbu stajskim gnojem i uvijek dola-zi u plodored kao drugi usjev, nakon kulture koja se gnojila stajnjakom. Izravna gnojidba nezrelim stajskim gnojem može utjecati na bujni ra-zvoj lišća na štetu korijena kao i na račvanje i pucanje korijena. U slu-čaju da je tlo siromašno humusom preporučuje se gnojidba zrelim staj-skim gnojem, ali u jesen, za sjetvu mrkve u proljeće kako ne bi nega-tivno utjecala na razvoj korijena.

S obzirom na to da se pri odre-đivanju količine gnojiva prvo određuje potreba za kalijem, naj-pogodnija je formulacija NPK gnojiva za mrkvu, kao i ostalo kor-jenasto povrće 7:20:30. Potrebna količina na 100 m2 iznosi 8 kg (800 kg/ha). Potom se treba dodati i po-jedinačno dušično gnojivo, među-tim, treba izbjegavati dodavanje prevelikih količina dušika koje

Njega usjeva tijekom vegetacije također je vrlo bitna za dobivanje pravilnih korijena jer pogreške koje se ovdje mogu napraviti utječu na deformiranost korijena.

Ujednačeni korijeni mrkve Krupni korijeni mrkve u tipu Fleker


11

mogu, ako su slabo raspoređene, utjecati na smanjenje razvoja ko-rijena, pucanje i slabu obojenost. Nasuprot tome dobra opskrblje-nost kalijem utječe na nesmetan rast korijena, a samim time i na njegovu kvalitetu.

Izbor sorteMrkva ima veliki broj stranooplod-nih i hibridnih sorata koje spadaju u 6 osnovnih tipova. Tipovi se ra-zlikuju po obliku, veličini korijena i vremenu dospijevanja.

Okruglasti oblik korijena imaju sorte u tipu stare sorte Pariška rana čiji je prosječan korijen dug i širok oko 3 cm. U tom tipu nalazimo sor-te kratke vegetacije koje se koriste za ranu proizvodnju korijena.

Valjkasti oblik tupog vrha ko-rijena karakteriziraju sorte u tipu Amsterdamske koje su dužine oko 10 cm i širine 1-2 cm. Uglavnom se koriste u ranoj i srednje ranoj pro-izvodnji. Najrašireniji je tip sorte Nantes, to su sorte s korijenima valjkastog oblika i tupog vrha du-žine do 20 cm i promjera 3 cm. Koriste se za srednje ranu i srednje kasnu proizvodnju.

Sorte tipa Chatenay imaju kori-jen blago stožastog oblika s tupim vrhom, dužine oko 15 cm i promjer oko 4 cm. Koriste se u jesenskoj srednje kasnoj proizvodnji.

U tip Berlicum spadaju sorte koje imaju dugi valjkasti korijen s tupim vrhom dužine do čak 30 cm i promjer 3-4 cm. Namijenjeni su za jesensku proizvodnju.

Sorte u tipu Flaker imaju krupne korijene uglavnom stožastog oblika sa zaobljenim ili zašiljenim vrhom. Korijeni su dužine 30-ak cm i 4-5

cm široki. To su kasne sorte koje se uglavnom koriste za preradu.

SjetvaKod sjetve mrkve treba paziti da ostvareni sklop omogući nesmetan razvoj svakoj pojedinoj biljci, pa tako i korijenu. Previše gusti usjev rezultirat će malim i nepravilnim korijenima, dok će se kod previše rijetkog sklopa razviti krupni kori-jeni koji također nisu prihvatljivi ili ih je potrebno ranije izvaditi.

Za mrkvu, planirani sklop varira i ovisi o sorti i namjeni uzgoja. Naj-ranija mrkva koja se bere već kad je nešto deblja od olovke, sije se na razmak koji će omogućiti oko 500 biljaka/m2, dok se za berbu u jesen kad su korijeni potpuno razvijeni planira sklop od 100 biljaka/m2. Moguće je gusti usjev uzastopno brati kako se korijen razvija pa na istoj površini imamo berbu pravil-no razvijenih korijena tijekom cije-le sezone.

Kod planiranja sklopa vrlo je važno uzeti u obzir klijavost sjeme-na i činjenicu da se od 100 klijavih sjemena u pravilu razvije oko 50 biljaka.

Za jednoličan i pravilan rast ko-rijena preporučuje se mrkvu sijati na uzdignutim gredicama visine oko 25 cm na kojima se sije u redo-ve razmaknute 20-ak cm s 2-5 cm razmaka u redu između biljaka, što ovisi o planiranom sklopu.

Njega usjevaNjega usjeva tijekom vegetacije također je vrlo bitna za dobivanje pravilnih korijena jer pogreške koje se ovdje mogu napraviti utječu na deformiranost korijena.

Nakon nicanja nužno je obaviti prorjeđivanje tamo gdje je mrkva niknula previše gusto, kako bi ko-rijenu preostalih biljaka omogućili normalan razvoj. Prorjeđivanje je moguće, kako biljke rastu, provoditi u više navrata čime postižemo uza-stopnu berbu i na taj način imamo mlade mrkve tijekom cijele sezone uzgoja. Kod prorjeđivanja je bitno ne zakasniti jer će svako kašnjenje utjecati na deformaciju korijena su-sjednih konkurentnih biljaka.

Mrkva tijekom vegetacije ne podnosi oscilacije u opskrbi vodom pa je za dobivanje pravilnog i kva-litetnog korijena nužna kontinui-rana vlažnost tla. U slučaju dužeg izostanka oborina nužno je osigu-rati vodu navodnjavanjem.

Kod nedostatka vode kakvoća korijena značajno opada jer dolazi do zastoja u rastu, deformiranja i račvanja korijena.

U slučaju da nakon sušnog raz-doblja padne kiša ili se usjev natopi vodom, dolazi do pucanja korjeno-va zbog naglog rasta. Neke su sorte tolerantnije, a neke manje toleran-tne na ovu pojavu. Previše vode, također, nije dobro jer uvjetuje pucanje i truljenje korijena zbog nedostatka zraka u tlu.

Borba protiv korova je također važna. Na većim površinama ko-rovi se suzbijaju herbicidima, a na malim parcelama moguće je suzbijanje korova mehanički, pli-jevljenjem i okopavanjem. Važno je korove suzbiti pravovremeno kako ne bi bili konkurencija bilj-kama mrkve za hranjiva i svjetlo. Usjevi mrkve koji su zakorovljeni u pravilu ne mogu potpuno razviti korijen, a veliki broj korijena iz ta-

kvog usjeva je deformiran. U sluča-ju okopavanja mrkve motikom ili kultivatorima treba biti oprezan jer se može oštetiti korijen. U pravilu, okopavanjem se suzbijaju korovi te rahli i prozračuje tlo, što pogoduje pravilnom razvoju korijena mrkve.

Bolesti i štetniciOd bolesti, mrkvu najčešće napada alternarija ili crna pjegavost, zatim plamenjača, pepelnica, cerkospora i rđa koje napadaju lišće i smanjuju fitosintetski aparat čime se sma-njuje priljev asimilata u korijen zbog čega se on ne razvija pravilno. Od bolesti koje direktno napada-ju korijen mrkve najznačajnije su bijela i obična trulež korijena koje uzrokuju truljenje i u konačnici propadanje korijena. Osim gljivič-nih oboljenja na razvoj korijena negativno utječu i bakterioze. Či-njenica je da u zaraženom usjevu imamo veliki broj deformiranih i zakržljalih korijena.

Od štetnika, lišće napadaju uši i grinje te mrkvina muha koja štete pravi i izravno na korijenu.

Na korijenu direktne štete naj-češće prave žičnjaci, rovci i sovice. Napadnute mrkve imaju oštećene i deformirane korijene koji uglav-nom nisu za ljudsku prehranu.

Spomenute bolesti i štetnike nužno je spriječiti najprije preven-tivno nekim od indirektnih metoda. Najčešće je to poštivanje plodoreda čime će se u velikoj mjeri izbjeći njihov napad. Ako indirektne me-tode nisu dale zadovoljavajući re-zultat, moramo primijeniti kemij-ske preparate. U svakom slučaju zdrav usjev je jedan od preduvjeta za pravilan razvoj korijena mrkve.

Korijen mace obično se suši i uskladišten može trajati 7 godina. Tijekom vremena

Inka, legenda kaže, Inke ratnici pri-je bitke uzimali bi ovu biljku koja bi im dala ogromnu snagu, no nakon pobjede u bitki ne bi je smjeli uzi-mati zbog jakog djelovanja na sek-sualni nagon. Tako, već prije 5000 godina, maca je već imala reputaci-ju da jača snagu, libido i da je dobra za povećanje plodnosti.

Danas je sve popularnija zbog svojih blagotvornih afrodizijačkih svojstava i općenito jačanja orga-nizma. Maca se još zove i peruanski korijen.Zbog povećane potražnje za ovom biljkom, u Peruu je svake godine sve više površina pod ovom biljkom.

Razmnožava se sjemenom, na-kon sadnje počinje klijati u roku 5 dana. Maca se razlikuje u veličini i obliku korijena, pa može biti tro-kutasta, spljoštena kružna, sferna

ili pravokutna. Može biti zlatne, cr-vene, ljubičaste, crne i zelene boje.

Raste dobro samo u hladnijoj klimi na tlima koja su siromašnija solima. S vremenom se prilagodila te raste uspješno i u nižim predjeli-ma toplijih krajeva.

Može se uzgajati zajedno s krum-pirom. Treba joj 8 do 10 mjeseci da postigne zrelost za branje. Koristi se za jelo (brašno, sok, prženje, su-šenje), ali je i hrana za životinje.

Jede se kao pečeni korijen ili se suši, melje i spravlja kao kaša ili se kao prah pije s mlijekom. Inke su poznavale osobine ovog korijena već prije 10.000 godina.

U svijetu postaje poznata tek 60-ih godina 20. stoljeća, nakon istra-živanja botaničara iz Lime, gdje je potvrđena i njena ljekovitost.

Za razliku od kemijskih prepara-ta, nema nikakvih štetnih nuspoja-va, pa se može uzimati svakodnev-no i u većim količinama.

Nutritivne vrijednosti korijena mace

Ugljikohidrati 59% Željezo 16.6 mg

Proteini 10.2% Mangan 0.8 mg

Masti 2.2% Bakar 5.9 mg

Vlakna 8.5% Cink 3.8 mg

Voda 10.4% Natrij 18.7 mg

Vitamin B1

0.20 mg Kalij 2050 mg

Vitamin B2

0.35 mg Kalcij 150 mg

Vitamin C 10 mg

Vitamin E 87 mg

Maca ili peruanski korijenBiljka maca (čita se maka), botaničkog naziva Lepidium meyenii je neugledna, vrlo otporna biljka iz porodice Cruciferae, crvenkastog korijena sličnog rotkvici.

Maca ublažava simptome meno-pauze i hormonalnih poremećaja, može liječiti i sterilnost kod muš-karaca – prirodna Viagra, sprječa-va pojavu rahitisa i osteoporoze, podiže energiju i jača imunološki sustav, pomaže u borbi protiv sin-droma kroničnog umora.

Maca se ne smije uzimati za vrijeme trudnoće i dojenja. Osobe koje imaju bolesti žuči i jetra, ili ako imaju visoki tlak, svakako se trebaju konzultirati s liječnikom prije korištenja mace.

Na tržištu se može naći u obliku praha, kapsula ili svježa.

12


dr. Ivan Ostojić

Proizvodnja povrća u stakle-nicima, a posebno u pla-stenicima, iz godine u godi-

nu stalno se povećava. U takvim objektima najviše se uzgaja rano povrće ali i cvijeće. Neka područ-ja u BiH su poznata po proizvodnji povrća u zatvorenim objektima (dolina Neretve), ali u posljednjih desetak godina na nekoliko loka-liteta u Bosni (okolica Tuzle, Po-savina, Lijevče polje), proizvodnja povrća se “preseljava” u zatvorene objekte. Proizvodnja se odvija tije-kom cijele godine, a na istoj povr-šini izmijeni se nekoliko kultura. Svaku od tih kultura napada veći broj štetnika i bolesti, koji se uglav-nom suzbijaju primjenom kemij-skih mjera zaštite, tako da je godiš-nja potrošnja pesticida na malom prostoru dosta velika.

Primjena ljepljivih pločaKukci zapažaju boje, posebice boje valne duljine 400-600 nm. Štetni-ke poljoprivrednih kultura najče-šće privlači zelena boja. Bijela boja, primjerice, privlači jabučnu i šljivi-nu osicu. Žuta boja privlači štetnike uljane repice i lisne uši. Smatra se da plava boja smanjuje aktivnost kućne muhe.

Privlačnost pojedinih boja sve se više koristi uporabom vizualnih mamaca. U zaštiti bilja sve više se koriste raznobojne ploče premaza-ne nesušivim ljepilom ili tretirane insekticidom. Te se ploče vješaju u nasadu ili usjevu. One privlače štetnike koji se lijepe ili ih insekti-cid ubija.

Žuta boja privlači lisne uši, mu-šice, cvjetnog štitastog moljca, po-nekad i kalifornijskog tripsa, neke cikade i mnoge druge štetnike.

Plava boja najbolje privlači trip-se.

Bijela boja privlači jabučnu i šlji-vine osice.

Isto tako poznato je da neke boje imaju odbijajuće djelovanje na neke kukce. Primjerice, bijela boja odbija lisne uši, pa se pokušavalo smanjiti njihov napad prskanjem sjemenskog krumpira vapnom ili bijelom bojom. Takvi pokusi s ve-likim uspjehom rađeni su u Hrvat-skoj.

L jep l j ive ploče najvi-še se koriste za praće-nje pojave štetnika radi prognoziranja napada, utvr-đivanje potre-be suzbijanja i optimalnog roka primje-ne insektici-da. Vješanjem većeg broja ljepljivih ploča (20-25/100m 2) može se smanjiti brojnost populacije određenog štetnika.

Proizvodnja povrća ali i cvijeća u staklenicima i plastenicima teško se može zamisliti bez uporabe ra-znobojnih ploča premazanih nesu-šivim ljepilom, ili se ploče tretiraju i insekticidom koji ubija kukce koji dođu u kontakt s pločom.

Pokusi koje je i autor ovog član-ka provodio, s ljepljivim pločama, u mnogim zatvorenim objektima i različitim kulturama, na području Hercegovine, potvrdili su njiho-vu opravdanost primjene kako za praćenje pojave pojedinih štetnika, tako i za njihovo suzbijanje vješa-njem većeg broja ploča.

Primjena ljepljivih ploča u zaštiti biljaLjepljive ploče postaju sve zanimljivije sredstvo zaštite povrtnih kultura u zatvorenim objektima od napada pojedinih štetnika. Uloga ljepljivih ploča posebno je značajna u ekološkoj proizvodnji, gdje se isključivo koriste ekološki prihvatljive mjere zaštite. U zatvorenim objektima najveću primjenu imaju žute i plave ljepljive ploče.

U zaštiti bilja sve više se

koriste raznobojne ploče

premazane nesušivim

ljepilom ili tretirane

insekticidom. Te se

ploče vješaju u nasadu

ili usjevu. One privlače

štetnike koji se lijepe ili

ih insekticid ubija.

Žute ljepljive ploče

Plave ljepljive ploče

Bijele ljepljive ploče

13


DIZEL PUMPA ZA

NAVODNJAVANJE

LDP20

VRHUNSKA TEHNOLOGIJA-VRHUNSKI REZULTATIMi smo prepoznali značaj navodnjavanja u poljoprivredia uz naše savjete, stručnu pomoć i paletu proizvoda prepoznaćete i vi.Firma “Kondić Komerc”, kao uvoznik za BiH vam predstavlja sisteme za navodnjavanje firme Palaplast (EU).Sistem za navodnjavanje “KAP PO KAP” najracionalnije iskorištava raspoloživu količinu vode i doprinosi uvećanju prinosa za preko 100% u poređenju sa obradivim površinama bez ovog sistema. Ovim sistemom se opskrbljuje isključivo korjenov sistem biljke, zanemarujući korov u međurednom dijelu i samo za vrijeme dana kada su zahtjevi za vodom najveći. Ovaj sistem služi za zalijevanje svih vrsta povrća, voća i cvijeća kao i za prihranjivanje kako na otvorenom polju tako i u zatvorenom prostoru.Voda se može koristiti iz svih izvora s tim da je hemijski i mehanički čista, što se postiže upotrebom filtera za prečišćavanje vode u sistemu navodnjavanja sa mrežicama i lamelama promjera od 3/4 do 3 cola.Više od 90% je izrađeno od plastičnih masa pa je uz minimalno održavanje obezbjeđen neograničen vijek trajanja sistema.Ovaj proizvođač u ponudi ima široku lepezu proizvoda zanavodnjavanje povrtlarskih i voćarskih kultura.- Crijeva za navodnjavanje promjera 16-110 mm- PE crijeva sa kapaljkama i razmakom kapaljki 33, 40, 50, 80 i 100 cm i protokom 2 i 4 lit/h., mini ventil ubodni i navojni- Polu spojnice, obujmice, redukcije, filteri, ventili, kapljači (ubodni) rotirajuće prskalice itd.

Kupcima u izboru pomažemo stručnim savjetima potpuno osposobljenog lica a instaliranjem ovog sistema bićete u mogućnosti da i sami potvrdite navedene kvalitete.

- Pumpe za navodnjavanje* benzinske* dizel* elektro- promjera 2”, 3” i 4”- kapaciteta od 36-96 m3/h

MOBILNI SISTEMI ZA NAVODNJAVANJE

Tifoni Italijanskog proizvođača IRTEC su mobilni sistemi tako da su pogodni za navodnjavanje većeg broja parcela. Ovaj proizvođač u ponudi ima tifone od prečnika crijeva 25 mm pa do 140 mm raznih dužina i prateće opreme. Pumpni agregati, tifoni uz dodatak kišnih krila koja su našla veliku primjenu u navodnjavanju poljoprivrednih kultura kada su biljke u ranoj fazi porasta zadovoljiće potrebe za navodnjavanjem svih poljoprivrednih proizvođača.

DIZEL PUMPA ZA

NAVODNJAVANJE

LDP20

Goran Beinrauch, dipl. ing.

Sunčevo svjetlo je izvor energije koje biljke kori-ste u procesu fotosinteze za

stvaranje hranjivih tvari potreb-nih za rast i razvoj. Svaka biljka ima optimalnu razinu osvjetljenja koje joj odgovara i kad proizvodi najveću količinu hranjivih tvari. U slučaju da je svjetla premalo, smanjuje se i učinak fotosinteze, a u slučaju kad su sunčevo svjetlo i toplina prejaki, može doći čak i do oštećenja tkiva biljke i smanje-nja uroda. Mnogim uzgajivačima predstavlja teškoću kako smanjiti preveliku količinu svjetla i topline koja dopire do biljke u zaštićenom prostoru.

Svjetlo i sjenaU razdoblju visokih razina sunče-vog zračenja, potrebno je osigurati zaštitu biljkama putem odgovara-jućih načina zasjenjivanja. Cilj je proizvodnje u zaštićenim prosto-rima pružiti biljkama optimalne uvjete za rast i postizanje povolj-nog omjera svjetla i sjene.

Sustav zasjenjenja pomoću aktivne pjene koja imitira efekt oblačnog neba djelomično pro-

puštajući sunčevo zračenje i au-tomatski zasjenjuje zaštićeni prostor, nova je tehnologija koju je razvila kanadska tvrtka Sunarc. Naziv ovog sustava je „Shade on demand“ (sjena na zahtjev).

Aktivna pjena filtrira sunčevo svjetlo i istovremeno smanjuje količinu zračenja i time kontrolira temperaturu, a biljke dobivaju po-trebnu energiju iz spektra sunče-vog svjetla za proces fotosinteze.

Okviri za zasjenjivanje u za-štićenom prostoru napravljeni su iz dva sloja polietilenskog filma između kojih se utiskuje aktivna pjena pomoću posebnih prskalica. Što se više pjene nalazi između ta dva sloja, veća je sjena. U sumrak, zalaskom sunca i smanjenjem temperature, pjena se kondenzira i u obliku tekućine noću se cijedi s krova i bočnih panela u spremnik, gdje je pohranjena do ponovnog korištenja po potrebi i idući dan.

Optimalne temperatureSustav senzora koji prati uvjete mikroklime unutar zaštićenog prostora regulira uključivanje pr-skalica s pjenom, po potrebi. Ra-čunalni softver programiran je za pojedinačnu namjenu i može se

nadzirati i upravljati na daljinu. Senzori omogućuju automatsku proizvodnju pjene kontrolirajući rad generatora pjene i prskalica.

Ova tehnologija stvara uvjete koji mogu varirati između 20% do 45% sjene. Raznovrsnost sustava omogućava biljkama djelomičnu sjenu ujutro i navečer (20-25%), a za vrijeme najjačeg sunčevog zračenja kad je toplina najveća, sjena može iznositi i preko 35%, a pomoću pjene, temperatura u zaštićenom prostoru može se smanjiti i do 6% više u usporedbi s konvencionalnim sjenilima. Ovo je posebno bitno jer mnoge biljne vrste zaustavljaju proces fotosin-teze u najtoplije doba dana zbog toplinskog stresa.

Sustav je testiran u razdoblju od dvije godine u zaštićenim prostorima u kojima su se uzga-jali rajčica i paprika. U uzgoju s ovom tehnologijom, promatrana je i kontrolna skupina s konven-cionalnim učvršćenim sjenilima. Istraživači su bilježili podatke mi-kroklime prostora (sunčevo zra-čenje, temperaturu zraka i rela-tivnu vlažnost zraka), mikroklime biljaka (temperature lista i donjeg dijela plodova) i ventilaciju (otva-

ranje i zatvaranje otvora za pro-zračivanje).

Urod veći i do 20%Po rezultatima istraživanja, korist ove tehnologije uključuje pove-ćanje do 12% relativne vlažnosti zraka, smanjenje učestalosti ra-dova prozračivanja i povećanje dužine trajanja hladnije tempe-rature koja se zadržala na plodo-vima, nakon završetka zasjenji-vanja. Stručnjaci iz tvrtke Sunarc tvrde da se pomoću ove tehnolo-gije urod može povećati i do 20%.

Uobičajene radnje u zaštićenim prostorima podrazumijevaju ven-tilaciju i zasjenjivanje sjenilima da bi se smanjila izloženost suncu i negativni učinak sunčevog zra-čenja. Prozračivanjem se mogu u zaštićene prostore uvući i različiti štetnici i pelud korova koji mogu otežati uzgoj. Pritom se često ko-riste i strojni ventilatori koji pred-stavljaju dodatni trošak. Kombi-nacija ove tehnologije i prirodnog prozračivanja u značajnoj mjeri popravlja iskoristivost ugljičnog dioksida u procesu fotosinteze i smanjuje toplinski stres biljaka istovremeno smanjujući utrošak električne energije.

Zasjenjivanje zaštićenih prostoraUvjeti u zaštićenim prostorima omogućavaju uzgoj pojedinih kultura kroz cijelu godinu, ali visoke temperature, solarno zračenje i visoka relativna vlažnost zraka mogu uzrokovati teškoće u toplijim mjesecima. S konvencionalnim rješenjima kao što su razna sjenila, često se smanjuje kakvoća osvjetljenja, a usto traže dodatni rad. Kanadska tvrtka Sunarc razvila je novu tehnologiju za optimalnu osvijetljenost u zaštićenim prostorima.

Zasjenjivanje zaštićenih prostora provodi se različitim materijalima

15


Zaštita od komaracaLjeto nam pored lijepog vremena i godišnjih odmora sa sobom donosi i mnoge neugodnosti, a između ostalog i svima vrlo poznatu neugodnost tj. komarce. Ti maleni napasnici nam svojim zujanjem često pokvare savršenu ljetnu večer, a iako njihov ubod nije bolan – neugodan je, te ostavlja za sobom crvenilo i otok nakon kojih se javlja manji ili veći svrab.

CitronellaVRTNE SVIJEĆEsu iznimno pogodne za upotrebu u vrtovima i na terasama, a mogu se koristiti i u kućanstvu. Mogu se pronaći u različitim pakiranjima. Dugotrajne su i otporne na vjetar.

NARUKVICA PROTIV KOMARACAje već otprije poznata na našem tržištu. Napravljena je na prirodnoj osnovi, od ekstrakta citronella ulja, te ne samo da udaljava komarce nego je i zanimljiv modni dodatak. Sada još jedan prirod-ni repelent može poslužiti i kao modni dodatak – a to su FLASTERI PROTIV KOMARACA napravljeni na osnovi citronella ulja. Ovi flasteri se ne lijepe izravno na kožu, nego se lijepe na odje-ću, obuću, torbu, krevet, radni stol itd….

Zanimljivost ova dva proizvoda je u tome što efikasno štite protiv koma-raca i dok smo aktivni, tj. prilikom šet-nje, planinarenja, kampiranja ili rada u vrtu.


16

Matea Pehar, dipl. ing.

U područjima gdje ima više komaraca provodi se i nji-hovo aktivno suzbijanje,

uglavnom različitim kemijskim pripravcima. Međutim, u područ-jima u kojima se samo želi sma-njiti njihova brojnost, te ih se želi otjerati iz kuća, okućnica i vrtova nema potrebe za kemijskim suz-bijanjem, nego je dovoljno koristiti različite repelente, i to po moguć-nosti repelente na prirodnoj bazi.

Zaštita od komaracaLjeto nam pored lijepog vremena i godišnjih odmora sa sobom donosi i mnoge neugodnosti, a između ostalog i svima vrlo poznatu neugodnost tj. komarce. Ti maleni napasnici nam svojim zujanjem često pokvare savršenu ljetnu večer, a iako njihov ubod nije bolan – neugodan je, te ostavlja za sobom crvenilo i otok nakon kojih se javlja manji ili veći svrab.

CitronellaMIRISNI ŠTAPIĆI su idealni za rastjerivanje komaraca u vrtovima. Primjena ovih štapića je vrlo jednostavna. Dovoljno je zapaliti vrh štapića, ostaviti da gori nekoliko sekundi, zatim ga ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajući štapić ispušta miris koji tjera komarce, ali i ostale nepo-željne insekte što dalje od vrta.

CitronellaSPIRALA PROTIV KOMARACAje odlična za primjenu na otvo-renom, posebno u vrtovima i na terasama. Potrebno je zapaliti vrh spirale, ostaviti da gori nekoliko sekundi, zatim ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajući spirala ispušta miris koji tjera komarce što dalje od vrta ili terase.

ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČI KOMARACAstvaraju slabe zvučne valove koji smetaju komarcima i drugim letećim insektima, te ometaju i onemoguća-vaju njihovo djelovanje. Pogodni su za korištenje u zatvorenom i na otvo-renom. Na otvorenom djeluju u krugu od 25 m2, a u zatvorenom prostoru u krugu od 50 m2.

ELEKTRIČNA SVJETILJKAPROTIVKOMARACAsvjetlom privlači komarce, a nakon što ih privuče, visokonaponska rešetka ih uništi. Pogodna je za korištenje u kućan-stvima, hotelima, poslovnim prostorima, skladištima i ostalim mjestima koja ko-marci često naseljavaju. Svjetiljka ima efikasnost djelovanja u krugu od 16 m, ukoliko ništa ne ometa njezino svijetlje-nje. Najbolji način za privući i uništiti što više komaraca jest postavljanje svjetiljke ispred vrata ili prozora.

Jedan od najpoznatijih prirodnih repelenata koji će sigurno istjerati ove dosadne ljetne kukce iz vašeg doma – jeste citronella, tj. proi-zvodi napravljeni na bazi ekstrak-ta citronella ulja.

Eterično ulje citronelle se u svi-jetu koristi već više od 50 godina u zaštiti od insekata. Agencija za zaštitu okoliša ga je u SAD-u regi-strirala 1948.god. kao biopesticid. Trenutačna svjetska proizvodnja ovoga ulja je 4000 tona.

Od ovoga ljeta se i na našem tržištu može pronaći posebna Green Garden linija proizvoda – bazirana na ete-ričnom ulju citronelle, te posvećena prirodnoj zaštiti od komaraca.

Zanimljivost i prednost svih ovih proizvoda pred drugim slič-nim proizvodima jest u tome što ne samo da tjeraju komarce i nisu štetni za okoliš nego su praktični, jednostavni za primjenu, naprav-ljeni na prirodnoj osnovi i iznimno djelotvorni.


17


Općenito gledano, uzgoj bi-ljaka uz potporanj ima niz prednosti. Povrh toga,

vertikalnim uzgojem se redovito ostvaruju visoki prinosi, zbog čega se ovaj vid uglavnom prakticira u ozbiljnoj intenzivnoj proizvodnji. Međutim, svjedoci smo činjenice kako i na manjim površinama tj. u obiteljskim povrtnjacima, voć-njacima i cvjetnjacima koristimo različite vrste potpornja od kolaca, žice, mreže, štapova i dr. I dok smo nekada nabavljali drvene kolce od seoskih prodavača i na „divljim štandovima“ uz lokalne prometni-ce, danas to nije potrebno. Naime, danas u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama možemo nabaviti namjenske bambusove kolce čija tvrdoća omogućava njihovo ko-rištenje tijekom nekoliko godina. Drugim riječima, kada nabavite bambus kolce možete ih nesmeta-no koristiti kroz nekolike naredne sezone, a što nije slučaj s klasičnim drvenim osloncima.

Bambus iz vlastitog vrtaZbog činjenice kako se bambus kolci sve više koriste kao oslonac za posađene voćke, lozu, povrće i ukrasne penjačice primjetna je i sve veća potražnja za njegovim sadnicama. Jer zašto bambus ne uzgojiti u vlastitom vrtu? Bambu-si su rastom najveći predstavnici obitelji trava. Zbog toga se bambusi srednje i velike veličine koriste kao vjetrobrani, bilo da ih uzgojite kao veliki šumarak, u izoliranim skupi-nama ili kao živicu. U tu svrhu do-sta se koristi crni bambus (Phyllo-stachys nigra) koja naraste u visinu do 4 metra. Njegove vitke stabljike potpuno su prekrivene lišćem i kao takve predstavljaju idealan zaklon koji učinkovito smanjuje buku. Stoga ga obično možete zapaziti u

Bambus kolci kao idealan potporanj u vrtovimaBambus kolci imaju niz prednosti u odnosu na klasične drvene kolce iz razloga što su dugotrajni, čvrsti, lagani i ravni te su jednostavni za postavu. Osim toga, bambus je za 30 % tvrđi od hrastovine te je zahvaljujući sadržanoj količini masnoća prirodno vodootporan.

vrtovima smještenim uz promet-nice. Ukoliko volite bambuse, a ne želite narušiti ranije formirani am-bijent vašeg vrta, onda vam jedino preostaje uzgoj patuljastih formi (0,50-1,0 m). Osim toga, spome-nute patuljaste forme obično se koriste u vrtovima smještenim na padinama odnosno na mjestima gdje je potrebno povezati zemljište

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj ponudi imaju bambusove kolce različite visine, koja omo-gućava primjenu kod različitih kultura.

u cilju sprječavanja erozije. Povrh svega, patuljaste vrste bambusa predstavljaju savršeni izbor za ne-pristupačna područja i na mjestima gdje bi travnati pokrivač zahtijevao previše pozornosti.

Uvjeti uzgoja bambusaBambus je relativno nezahtjevna biljka, koja se može uzgojiti i u na-šem klimatu. Pri tomu je osnovno pravilo da biljkama osiguramo do-voljne količine vode. Naime, dobro je poznato kako bambus predstav-lja žednu biljku koju je tijekom velikih vrućina potrebno doslovce svakodnevno zalijevati. Ukoliko se toga budemo revno pridržavali, za vrlo kratko vrijeme dobit ćemo

veoma bujan grm bambusa, a što se pravilnim uzgojem postiže već za jednu vegetacijsku sezonu. Ipak, da bismo stabljike bambusa mogli iskoristiti u vidu drvenih kolaca, moramo pričekati najmanje dvije godine koliko je nužno da njegove trske potpuno dozriju. Ali, s obzi-rom da je bambusove kolce danas jednostavnije nabaviti u poljolje-karnama, po pristupačnoj tržnoj cijeni, to je poželjnije „poštedjeti“ uzgojene grmove da dominiraju svojom bujnošću i ljepotom. Uo-stalom, zbog toga grmovi bambusa sve češće pronalaze mjesto u deko-rativnim vrtovima gdje dominiraju svojom gracioznošću te nadasve svojom elegantnom formom.

Bambus kolci za različitu namjenu

18


PITANJA I ODGOVORI


20

Smeđe pjege na plodu paprikePosjedujem plastenik površine 1000 četvornih metara. U njemu pretežito uzgajam papriku na čijim plodo-vima učestalo iz godine u godinu zamjećujem pojavu velikih svije-tlosmeđih pjega koje podsjećaju na trulež. Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom više nema tržne vrijednosti. Kako riješiti navedeni problem?S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat, pa s velikom sigurnosti mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani ne-dostatkom kalcija tijekom razvoja ploda. Dakle, ne radi se o bolesti, nego je do truleži vrha ploda papri-ke isključivo došlo zbog poremeća-ja u opskrbi biljke kalcijem. Kako bi se propadanje vrha ploda pa-prike uistinu i spriječilo, potrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcija koje, korišteno po preporuci u nekoliko navrata, vrlo učinkovito otklanja navedene simptome. Prvo prska-nje trebamo obaviti odmah nakon cvjetanja paprike, a posljednje 10-tak dana prije same berbe. Za sve dodatne informacije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarne u Mostaru.

Velimir Lasić, dipl. ing.

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određe-no vrijeme bio zapušten, pa je došlo do masovne pojave divlje kupine. Probao sam je uništavati, ali be-zuspješno. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obi-lat urod?Divlja kupina se može uništiti na dva načina. Na način da, ukoliko se tlo ne obrađuje te želite da trava ostane pri-sutna a kupina pak nestane, upotri-jebite herbicid pod nazivom Starane 250. Navedeni herbicid se primjenju-je u količini od 1,5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do početka cvatnje kupine. Drugi način na koji možete uništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove, a pri čemu ćete dobiti golo tlo, odnosi se

na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ouragan System 4. Iz osobnog iskustva mogu vam potvr-diti da su navedeni preparati poka-zali izuzetne rezultate u pogledu uni-štavanja kupine te da s pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju do-voljno lisne mase i u uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegova apliciranja. Imajte na umu i činjenicu da prilikom primje-ne oba spomenuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na zelene dijelove ili koru vo-ćaka. Daleko bolji rezultati postižu se prskanjem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta.


Razmnožavanje pelargonijaZanima me mogu li se bez većih po-teškoća reznicama razmnožiti pelar-gonije i dalije te u kome je vremen-skom razdoblju najpovoljnije obaviti razmnožavanje. Osim toga, čula sam da se u zadnje vrijeme u tu svrhu koriste i različiti hormoni za ukorje-njivanje. Molim vas da mi odgovorite.Navedene cvjetne vrste (kao i mnoge druge) bez većih poteškoća možete razmnožavati reznicama. Razmnožavanje je najbolje obaviti tijekom proljeća i ljeta, kada biljke miruju. Da bi se reznice što bolje ukorijenile, poželjno je koristiti na-mjenske fitohormone, čime se cije-li postupak znatno ubrzava. Prepo-ručam korištenje hormona Rigenal P. Reznice trebaju biti 5-8 cm duge s tim da donja polovica treba biti bez listova. Upravo tu “golu” stranu reznice treba tretirati fitohormoni-ma nakon čega se reznica stavlja u vlažan pijesak. Pijesak je potrebno stalno održavati vlažnim dok se reznice trebaju nalaziti na sjeno-vitom mjestu. Nakon što reznice formiraju korijen potrebno ih je presaditi svaku za sebe. Fitohor-mone možete nabaviti u svim bo-lje opskrbljenim poljoljekarnama a za detaljnije objašnjenje cijelog postupka možete navratiti u Agro-centar Sjemenarna na Bišću polju.


Štetnici cvjetova ruža i ukrasnog biljaŽivim u blizini borove šume i po-četkom proljeća, točnije od svibnja do lipnja, u mom vrtu pojave se sitni kukci koji isključivo napadaju cvjetne pupove ukrasnih grmova kao i ostalo cvijeće. Kukci imaju tvrd oklop, tamne su boje s bijelim točkicama na leđima i dosta su dla-kavi. Isprobala sam razne insekti-cide, ali bez uspjeha. Molim vas da mi preciznije pojasnite o kojem je štetniku riječ, te da mi pomognete oko njihova suzbijanja.Na osnovu vašeg opisa pretpostav-ljam da se radi o dvije vrste kornjaša koje početkom proljeća često pri-mjećujemo na cvjetovima različitog bilja. Vrste pripadaju kornjašima odnosno, tvrdokrilcima (Coleop-tere). Ličinke ovih kukaca žive u tlu. Kukac s crnom bojom koji vam stvara poteškoće jest crni ružičar (Oxythirea funesta), a onaj koji na

tijelu ima dosta dlaka nosi naziv dlakavi ružičar (Epicometis hirta). Obje vrste napadaju cvjetove i cvjet-ne pupove različitih biljaka, ošteću-jući generativne organe. Također, oštećuju i mekane plodove voćaka u koje se rado zavlače. Pošto se obje vrste javljaju u vrijeme cvatnje i in-tenzivnog leta pčela, njihovo suzbi-janje insekticidima koji negativno djeluju na pčele nije dopušteno. Stoga ih pokušajte suzbiti postav-ljanjem bijelih posuda (PVC čaša) u koje ste napunili do polovice vodu. Štetnike privlači bijela boja, ulaze u posude i utope se u vodi. Možete koristiti i staru provjerenu meto-du ručnog sakupljanja štetnika, pri čemu vam savjetujem da to učinite rano ujutro kada su štetnici slabije pokretni zbog hladnoće. U Sjeme-narninim Agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu možete nabaviti i posebne lovke za te štetnike.

dr. Ivan Ostojić

Dubrovnik

Split

Šibenik

Podgorica

HRVATSKA

CRNA GORA

SRBIJA

Stolac

Neum

Grude

Konjic

RamaSarajevo

KiseljakKreševo

Travnik

Banja Luka

V. Kladuša

Cazin

BihaćBijeljina

Bugojno

Odžak Orašje

Brčko

Zenica

Vareš

Fojnica

Goražde

DrvarŽepče

Tuzla

Jajce

Livno

Kupres

Čapljina

Ljubuški

Široki Brijeg

Gradačac

Gornji Vakuf -

Uskoplje

Kakanj

Maglaj

Živinice

DobojSanski Most

Prijedor

Gradiška

Usora

Novi Travnik

Čitluk

Vitez

Mostar

Busovača

POSLOVNE JEDINICE

Prodajno mjesto

Direkcija

Podružnica

Tomislavgrad

Posušje

www.croatiaosiguranje.ba

Poskok Riđovka

21



Već u rano proljeće, čim se temperatura zraka podigne iznad 12°C u prirodi se po-

činju pojavljivati zmije. Zmije su vjerojatno najomraženije od svih životinja. Neobično veliki strah često vodi njihovom bezrazložnom proganjanju i ubijanju. Pri tome se ne gleda, a najčešće ne zna radi li se o otrovnim ili neotrovnim zmijama.

Naime, u hercegovačkom kršu obitava nekoliko vrsta zmija otrov-nica od kojih je daleko najopasniji poskok. Bilo kako bilo, zmije se obično nalaze posljednje na popisu životinja koje bismo voljeli vidjeti ili susresti. Možda nekog utješi i po-datak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Zemlji za čovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog broja nekoliko stotina vrsta otrovno ali opet neškodljivo za čovjeka. S druge strane, herce-govačke zmije su velike otrovnice koje u nadolazećim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode.

Poskok i riđovka - najopasnije zmije

Poskok (Vipera ammodytes) je najopasnija i najveća europska otrovnica. Ženka naraste oko 60 cm, dok mužjaci mogu narasti i do jednog metra. U nekih je populaci-

Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okućnice ili u prirodi. Ali, bez obzira na kultiviranost tih površina, moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijek neugodnih zmija. Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo, susret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi.

ja zamjetna razlika u boji između mužjaka i ženki pa otuda i različiti sinonimi koji se vežu za ovu zmiju. Tako je neki, opravdano ili ne, svr-stavaju čak i pod crnostrika. Mož-da je to zbog činjenice da mužjaci imaju pepeljastosivu boju, dok su ženke najčešće smeđe, sivosme-đe ili crvenosmeđe. Na leđima se kod ove vrste zmija nalazi karak-teristična «cik-cak» linija koja je u nekih primjeraka izlomljena, te čini rombove. Prvi simptomi nakon ugriza su bol i oticanje ugrizenog dijela tijela koje se javlja već za 2-3 minute. Otrov se iznimno brzo širi po cijelom tijelu pa je u slučaju ugriza nužno što prije i potražiti li-ječničku pomoć.

Riđovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju zmiju Europe i najrasprostranjeniju zmiju uop-će. Riječ je o zmiji koja je iznimno dobro proučena i zmiji koja voli nešto vlažnija staništa u odnosu na poskoka. Tako se, za razliku od njega, često može pronaći u ni-zinama, u blizini bara i močvara. Otrov joj nije tako jak i agresivan kao u poskoka, iako kod nekih osoba kao posljedica ugriza može doći do jačeg oštećenja tkiva. U većini slučajeva ugriz riđovke nije smrtonosan za odraslog, zdravog čovjeka, što ne znači da nakon njega ne treba hitno potražiti li-ječničku pomoć.

Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj okućnici gdje se zmije često mogu uočiti u blizini vrela vode te oko stogova sijena. To su njihova omilje-na mjesta na kojima se zadržavaju te jednom uočena zmija predstav-lja realnu opasnost za sve ukućane. Stoga je ohrabrujuća vijest kako se na tržištu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. Dovoljno je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na površine koje su za zmije i najprivlačnije (izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na klimatske čimbenike (kiša ga ne ispire). Pre-parat je novost na našem tržištu i bit će veliko olakšanje za sve osobe koje imaju poteškoće s navedenim gmazovima. Valja napomenuti kako navedeni pripravak nema neugodan miris za čovjeka.

Solarni rastjerivač zmijaOd ove godine na tržištu BiH bit će jedan potpuno novi uređaj za zaštitu od zmija. Uređaj radi na solarnu energiju i svako malo emi-tira zvuk koji izaziva vibracije koje se prenose kroz tlo a koje zmije itekako osjete. Naime, zmije su potpuno gluhe, ali osjete i najmanje pokrete na tlu tako da bježe od izvora vibracija. Uređaj pokriva po-vršinu od 30-50 m2 .

Pripravci i solarni uređaj za zaštitu od zmija

Kontaktni i sistemični pripravci

22



Kako djeluju sistemični fungicidi i kada ih primijeniti u zaštiti vinove loze?Vrlo često primam upite o razlika-ma u načinu djelovanja kontaktnih (protektivnih) i sistemičnih (ku-rativnih) fungicida, te o njihovoj idealnoj poziciji u programu zaštite vinove loze kroz fenofaze razvoja.

Osnovna razlika između ove dvi-je skupine je u tome što sistemični fungicidi, nakon primjene, ulaze u biljku gdje prekidaju već započe-ti razvoj bolesti unutar zaraženih organa, dok kontaktni fungicidi ne ulaze u biljku već čine zaštitni sloj na biljnoj površini sprječavajući pojavu bolesti (infekciju).

Dakle, sistemični fungicidi dje-luju kurativno (terapeutski) – liječe bolest, a za razliku od njih kontak-tni djeluju preventivno (onemogu-će pojavu bolesti).

Sistemični fungicidi u praksi manje ovise o pravovremenoj apli-kaciji, nisu podložni ispiranju ni utjecaju sunčeva svjetla, a djelo-mično se premještaju i u novoizra-sle izboje. Iz tog razloga koriste se u većim vremenskim razmacima. Pružaju sigurnu zaštitu i kod lošije primjene (lošije pokrovnosti).

Kontaktni ili sistemični fungicidi - što koristiti?U zaštiti vinove loze, od uzročnika bolesti, koriste se kontaktni i sistemični fungicidi. Kontaktni fungicidi uglavnom se koriste do cvatnje, a nakon cvatnje veći značaj imaju sistemični fungicidi.

Međutim, sistemični fungicidi uzrokuju otpornost parazitskih gljivica, pa im je primjena iz tog razlog ograničena na 2-3 aplikacije tijekom vegetacije. Radi usporava-nja razvoja otpornosti patogena, sistemične fungicide proizvođači najčešće formuliraju kao kombi-nirane sistemično-kontaktne pri-pravke čime se ujedno postiže dvo-struki učinak na gljivice uzročnike bolesti.

Sistemični fungicidi se po na-činu «kretanja» u biljci dijele na lokosistemične i sistemične u užem smislu. Lokosistemični fungicidi u tretiranoj biljci djeluju na mjestu aplikacije - prodiru u organe ili dijelove organa koji su s aplicira-nim fungicidom došli u kontakt. Zapravo, lokosistemici nisu siste-mici u pravom smislu riječi jer se ne translociraju kroz cijelu biljku već samo na mjestu kontakta-«dubinski». Ovaj tip fungicida naj-češće se koristi u suzbijanju uzroč-nika krastavosti jabuke i kruške, jer gljivica prilikom infekcije ne prodire duboko u tkivo, nego se širi subkutikularno (između kutikule i epiderme).

Sistemične fungicide u užem smislu biljka nakon aplikacije upije (apsorbira) i dalje ih translo-

cira kroz netretirane biljne organe koji transpiriraju (imaju funkcionalne puči). Tipični predstavnik je FORUM STAR. Funk-cionalne puči nema-ju jako mladi listići (npr. vinove loze) pa je u to ranoj fenofazi opravdana primjena kontaktnih (preven-tivnih) fungicida.

U praksi se često koriste sistemici koji mijenjajući metabo-lizam stanice domaćina povisuju mehaničku ili biokemijsku otpor-nost na gljivicu uzročnika bolesti (npr. RIVAL).

Kada koristiti kontaktne a kad sistemične fungicide u vinovoj lozi? - Od fenofaze pojave listića do pred cvatnju (D-G) koriste se KONTAK-TNI pripravci (slabija bujnost vino-ve loze dozvoljava kvalitetno po-krivanje svih biljnih dijelova, puči nisu potpuno aktivne za primjenu sistemika, brzi porast mladice i loze može se zaštititi jedino kontinuira-nom primjenom jeftinijih - kon-taktnih pripravaka).

- Od fenofaze početak cvatnje do pred zatvaranje grozda (H-K) ko-riste se SISTEMIČNI pripravci (po-jačana bujnost vinove loze traži primjenu mobilnih-sistemičnih fungicida, razdoblje cvatnje zahti-jeva «mir» u smislu primjene fun-gicida, a sistemici primijenjeni tik u početku cvatnje pružaju sigurnu zaštitu kroz cijelu cvatnju, zaštiću-ju novoizrasle mladice i listiće...).

Od fenofaze zatvaranja grozda do šaranja (K-L) koriste se KONTAK-TNI pripravci osim za sivu plijesan (bakreni imaju prednost, plame-njača je manje opasna, pepelnica se može suzbiti kontaktno..).

Maslinina muha Štete od maslinine muhe

Perfektion-pripravak za suzbijanjemaslinine muhe

24


Dr. Ivan Ostojić

Maslinina muha (Batro-cera/Dacus/oleae Rossi) je monofagni, a ujedno

i najvažniji štetnik masline o či-joj pojavi ovisi urod maslina ali i kakvoća ulja. Štetnik se javlja svake godine, ali su štete najveće u godinama kada je rod slabiji pa zbog napada muhe i moljca može potpuno izostati urod. Osim šteta koje se manifestiraju kroz sma-njeni urod, zaraza muhom uma-njuje kvalitetu ulja. Naime, ličinke izgrizanjem mesa ploda pospje-šuju razgradnju ulja i nastajanje slobodnih masnih kiselina. Osim toga, u oštećenim plodovima na-staju oksidacijski procesi koji ne-gativno utječu na organoleptička svojstva ulja.

Maslinova muha je žutosmeđe boje, duljine tijela oko 5 mm. Ličin-ka je bjeličaste boje, duljine oko 8 mm. Maslinova muha ima 3-4 ge-neracije godišnje.

Suzbijanje maslinine muhe te-melji se na praćenju leta muhe. Za tu namjenu koriste se lovne posu-de (McPhail ili Steinerove lovke. Te posude sadrže otopinu olfaktornog atraktanta (primjerice, Bumina-la). Osim olfaktornih, koriste se i vizualni atraktanti – žute ljepljive ploče. Čim se uhvate prve muhe, obavlja se pregled plodova. Ako se utvrdi više od 5 % zaraženih plodo-va, obavlja se lokalizirana primjena insekticida (na osnovi dimetoata, fentiona, diazinona, deltametrina), uz dodatak atraktanta (1-2% -tan Buminal, Staley 7, Atropaz, Zitan i dr.). Atraktant privlači muhe s ne-

Maslinina muhaMaslinina muha (Batrocera/Dacus/oleae Rossi) je monofagni, a ujedno i najvažniji štetnik masline o čijoj pojavi ovisi urod maslina ali i kakvoća ulja.

tretiranih na tretirane dijelove i tu one uginu. Ovakvim načinom po-stiže se odličan uspjeh u suzbijanju maslinine muhe ako se provodi u velikom masliniku. Ovakva meto-da suzbijanja sukladna je načelima integrirane zaštite bilja te se sma-tra ekološki i ekonomski mnogo povoljnijom od tretiranja cijelog maslinika.

25


Okus plodova varira od ki-selog do blago slatkog ili gorkastog. Može se konzu-

mirati kao svježe voće ili u raznim pitama i kolačima, džemu, voćnim sokovima i jogurtu. Vrlo je ljekovita zbog svojeg antioksidativnog svoj-stva i visoke koncentracije vitami-na C i D.

Otporna na hladnoćuObitelj medenih borovnica se sa-stoji od više od 200 vrsta penjačica i grmova, a gotovo sve se koriste isključivo kao ukrasne biljke. Ova

plodonosna grmolika biljka vrlo je otporna vrsta, porijeklom iz istoč-nog Sibira, ruskog Dalekog istoka, te Japana, gdje su je od davnina, do-maći ljudi skupljali i konzumirali u velikim količinama.

Medene borovnice posebno su cijenjene zbog svojih ukusnih bo-bica – plodova, izuzetno ranog dozrijevanja, najmanje dva tjed-na prije jagode, te ih karakterizira iznimna otpornost, podnose hlad-noću do ispod minus 40 °C.

Relativno vlažna tla su se poka-zala najboljima za uzgoj, bilo pri-rodnim putem ili uz navodnjavanje.

Naravno, voćka neće preživjeti u vrlo vlažnim područjima gdje se podzemne vode zadržavaju na po-vršini dugo, a tijekom sušnih razdo-blja traži redovito navodnjavanje.

Kao i kod većine voća i bobičaste biljke traže dobru izloženost svjetlu, u prirodnom staništu i ostalim regija-ma u kojima su ljeta relativno topla, preporučuje se odabir lokacije gdje će biljka u dijelu dana biti u sjeni.

Biljke mogu biti posađene u razmaku jedan do dva metra. Za održavanje odgovarajuće vlage u tlu, korisno je malčiranje s kom-postom, tresetom, mahovinom ili drugim sličnim materijalima. Za zdrav i snažan rast treba primijeniti kompost, stajski gnoj ili druga gno-jiva u jesen ili rano proljeće.

Pogodna za ekološki uzgojMedena borovnica nije samo-oplodna. Potrebne su najmanje dvije biljke i to najbolje različitih sorti. Donosi plodove već prve ili druge godine poslije sadnje. Ptice

vole ovo prekrasno voće, tako da je zaštita od ptica u svibnju poželjna. Uklanjanje suhih grana i redovita rezidba preporučuje se tijekom pr-vih tri do pet godina nakon sadnje. Nakon toga, svake dvije do tri go-dine u rano proljeće, prije nego što počne rast, obavezno treba ukloniti slomljene, tanke grane.

Casana – voće brzog rastaCasana (Cyphomandra casana) stablo je iz porodice Solanaceae, porijeklom s visoravni Ekvadora. Brzog je rasta i naraste do visine od 2 m. Cvijeće biljke je dvospolno, samooplodno. Raste na pješčanom, ilovastom i glinenom tlu, ali je važ-no da je tlo dobro drenirano i na sunčanom položaju. Plodove po-činje davati u roku od 2 godine od sadnje iz sjemena. Plodovi su oval-ni i zlatno žuti kada su zreli, a kon-zumiraju se kao sirovi ili kuhani, slatkog su i sočnog okusa kao spoj breskve i rajčice. Treba paziti pri berbi jer su nezreli plodovi toksični.

Mayberry – sibirska ili medena borovnicaMedena borovnica (Lonicera kamtschatica) poznata kao honeberry ili mayberry je jedinstvena listopadna biljka sa slatkim i ukusnim plodovima. Cvate u ožujku, a cvjetovi su sitni, bijeli i mirisni, te mogu izdržati do -7 °C. Zreli u svibnju, plodovi su plave boje s voštanom prevlakom, duguljasta oblika dužine 2 cm, a meso je crvene boje sa sjemenkama kao u kivike.

Obitelj medenih borovnica se sastoji od više od 200 vrsta penjačica i grmova, a gotovo sve se koriste isključivo kao ukrasne biljke.

Klopke i kemijski pripravci za suzbijanje muha

26



Iako kućna muha spada u muhe koje ne bodu i ne sišu krav, ona zbog svog načina života i hra-

njenja može mehanički prenijeti niz zaraznih bolesti, pa stoga nije poželjna u čovjekovoj okolini. S obzirom da dolazi u dodir s gnojem, raznim otpacima i drugim organ-skim supstratom u razgradnji, one-čisti nožice i krila raznim štetnim tvarima i mikroorganizmima, pa kad sleti na tanjur i protrese krili-ma na njega padne nekoliko tisuća bakterija. Naravno da sve bakteri-je nisu opasne, ali među njima se nađe i virulentnih koje mogu iza-zvati razne bolesti. Muha, također, može prenijeti i uzročnike salmo-neloze, tifusa i paratifusa, kolere, Q groznice, dječje paralize i niz infek-cija kože i rana. Stoga nam je izni-mno bitno suzbiti i istjerati muhe iz našeg okruženja.

Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu upotrebu se svakako pre-poručuje koristiti ekološka sred-stva napravljena na prirodnoj bazi. Jedno od najefikasnijih i ekološki najboljih proizvoda jeste muholo-

Kako uspješno suzbiti muheMuhe su najčešći kukci u čovjekovom okruženju. Razlikujemo više vrsta muha, a među najčešćim muhama su kućna muha, muha zujara, muha mesara, muha pecovka i stajska muha. Na kućnu muhu otpada oko 80% od svih muha prisutnih u čovjekovom okruženju.

vac traka, napravljena od prirod-nih materijala, bez mirisa i otrova. Može se vrlo jednostavno postaviti u bilo kojoj prostoriji u kući, ali se može koristiti i na otvorenom. Njezina učinkovitost traje čak do 8 tjedana.

Još jedno odlično ekološko sred-stvo za suzbijanje muha, ali za primjenu isključivo na otvorenom, jeste posebna lovka za muhe koja sadrži hranidbeni mamac koji pri-vlači muhe. Primjena je vrlo jedno-stavna: nakon što otvorite poklopac lovke hranidbeni mamac koji do-bijete u pakiranju stavite u lovku, zatim je napola dopunite vodom i objesite na mjesto gdje ima najviše muha. Miris hranidbenog mamca će privući muhe koje će se zatim utopiti u smjesi mamca i vode. Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu, voćnjaku, bli-zu staje ili skladišta.

Muhostop-novi pripravak za suzbijanje muhaŠto se tiče kemijskog suzbijanja muha – odnedavno se na tržištu pojavio novi pripravak – MUHO-STOP. Riječ je o granuliranom in-sekticidu s imidaklopridom kao

djelatnom tvari, koji je namijenjen za upotrebu u kućanstvu te u javnoj i komunalnoj higijeni. Muhostop sadrži posebne feromone koji pri-vlače muhe i time povećava učin-kovitost, a osim toga sadrži i benzo-at-tvar koja smanjuje opasnost od trovanja ljudi i domaćih životinja. Može se koristiti kao gotovi ma-mac (u obliku granula) ili se može otopiti u vodi te koristiti prskanjem ili bojenjem zidova. Pomoću ovoga pripravka je moguće pripremiti i klopke tako da se pripravak otopi u vodi i prelije preko drvenih ili kar-tonskih ploča pa se te ploče objese u zaraženim područjima.

Tetracip-provjereni pripravak za suzbijanje muha

Već nekoliko godina na tržištu se nalazi pripravak za suzbijanje muha pod nazivom TETRACIP – koncentrirani insekticid s ciper-metrinom kao djelatnom tvari. Tetracip se obavezno prije upotrebe razrjeđuje u vodi. Ispoljava brzo početno i dugotrajno rezidualno djelovanje. Djelotvoran je ne samo u suzbijanju muha, nego i u suz-bijanju komaraca, žohara, mrava i ostalih nametnika.

Ono što je vrlo bitno za bilo kojeg čovjeka i potrošača prilikom kori-štenja kemijskih pripravaka jeste da prije upotrebe pažljivo pročita deklaraciju, tj. upute za upotrebu i doziranje na proizvodu, jer kemij-ski pripravci mogu biti u potpunosti efikasni i djelotvorni samo ako se pravilno i prema uputama koriste.

Da biste uspješno suzbili muhe nije dovoljno koristiti samo jedan od ovih proizvoda, nego je potrebno kombinirati više načina primjene.

Obrt “Kovačnica Lukić”,jedna je od naj-starijih kovačkih radionica na području općine Kreševo. Osnovana je 1982. go-dine i od tada se na tržištu nametnuo kao pouzdan partner koji svojom kva-litetom može zadovoljiti i najzahtjevnije kupce.

Osnovna djelatnost obrta je proizvodnja alatki za poljoprivredu i građevinsku djelatnost kao i kovanih ograda a način njihove izrade zasnivao se na tradici-onalnom načinu obrade metala putem slobodnog kova.Širenjem tržišta i sve većom potražnjom

za proizvodima obrt se kao i konkuren-cija prilagođavao potrebama za uvođe-nje suvremenijeg načina obrade metala, istovremeno ne napuštajući tradicionalni način obrade koji je nezamjenjiv kod proizvodnje nekih proizvoda (prvenstve-no kod izrade kovanih ograda).

Matea Pehar,dipl.ing.

Često zaboravljamo na ovu činjenicu ne samo kada smo na plaži uz more nego i u

svakodnevnoj šetnji gradom ili dok radimo u vrtu. Stoga se odnedavno na tržištu mogu pronaći i posebne UV SILIKONSKE NARUKVICE – koje služe kao indikatori UV zrače-nja. Narukvica je inače blijede boje, ali kada je izložena UV zračenju, dobije intenzivniju boju (intenzi-tet boje ovisi o jačini UV zračenja). Nošenje ove narukvice, te intenzi-tet njezine boje odličan je svakod-nevni podsjetnik na štetnost UV

zračenja, kao i na važnost nanoše-nja zaštite od sunca (različite kre-me za sunčanje i sl.). Narukvica je izrađena od silikonskog materijala, pa može služiti i kao pravi ljetni modni dodatak.

Sportski satSavršen ljetni modni dodatak,

uz UV narukvicu, je i Sportski si-likonski sat koji se može pronaći u različitim bojama i veličinama. Pokazuje ne samo vrijeme već i datum, a s obzirom da je izrađen od silikonskog materijala koža se pod njim ne znoji, pa se može nositi i u najvrućim ljetnim danima.

Korisni modni dodaci za ljetoIako je u ukupnom sunčevom zračenju udio ultraljubičastih (UV) zraka mali, može izazvati brojne probleme i neugodnosti ukoliko mu se izlažemo prekomjerno i bez zaštite.

OBRT “KOVAČNICA LUKIĆ”

KREŠEVO, Alagići b.b.; Kontakt osoba: IVO LUKIĆ; mob. 063 339 535; e-mail: [email protected]

UV silikonska narukvica

27


Čuvena je paša na jeli u Slove-niji, Gorskom Kotaru, u Lici i Bosni. Medljika se može

javljati na listu i grančicama jele od svibnja pa sve do listopada. Do izlučivanja medljike na crnogori-ci dolazi po dru B. Geintzu, koji je u tom pogledu vršio dugogodišnja ispitivanja, posredovanjem uši-ju Lachnus hyalinus i Lecanium hemycryphum. Ove uši sišu sokove iz tankih grančica, s lista i izlučuju medljiku. Postoje i suprotne tvrd-nje, da medljika nastaje znojenjem drveća, ali ta tvrdnja nema jačih dokaza, da bi se mogla prihvati-ti. Nije nađena medljika na onim stablima, na kojima nije bilo nigdje u blizini ušiju, naprotiv čim su uši prenesene, medljika se pojavila.

Medljika nije redovita niti stalna paša u svakoj godini, i ne

možemo je ni po kojim znacima sa sigurnošću predvidjeti, jer uši može biti, a da se medijika ne pojavi. U hladnim i kišovitim lje-tima ne bude medljike. U deset godina pojavi se tri četiri puta, i to redovito u toplim i suhim ljetima. Kada su velike vrućine, medljika brzo otvrdne i pčele je ne mogu sabrati. Najjača su lučenja med-ljike u jutro i na večer, pa je po-znata pojava da pčele i po noći na mjesečini izlijeću i rade, dok za podneva gotovo potpuno presta-je rad i može se pojaviti grabež. Jačina izlučivanja medljike mno-go varira prema tlu, nadmorskoj visini i još mnogim nepoznatim faktorima. Ima krajeva, gdje se javlja češće, kao u Sloveniji i Gor-skom Kotaru,a ima i takvih, kao na primjer u Bosni, kod Bihaća na

Plješivici, gdje se pojavi jedanput u deset godina.

Medljika se brzo kristaliziraNormalna je pojava da se jelova medljika vrlo brzo kristalizira još u saću i da se ne dade vrcati. Na do-brim pašama pčelari neprestano vr-caju, a ukoliko to propuste, moraju izrezivati saće s medom ili ga ostavi-ti u košnici, dok ga pčele ne potroše. Poznati slovenski velepčelar Kirar iz Maribora u tu svrhu izgradio je u medištima svojih košnica takve okvire, u kojima su satine izgrađene na cinkovom limu. Na pašama me-djike, kad se ona kristalizira, on ne vrca med, nego izrezuje saće s me-dom sve do satne osnove i daje na-zad pčelama da nadograđuju i pune.

Interesantno je što se u Gorskom Kotaru sve do Delnica medljika ne

kristalizira u saću, a što se ide dalje od Delnica prema moru, kristalizira se već za dva tri dana.

Pčelari mnogo sele u predjele medljike i u dobrim godinama sa-beru velike količine meda. Prema tomu postoji među pčelarima vjero-vanje u tim krajevima, da je medlji-ka bolja pčelinja paša nego bagrem, jer dulje traje, pčele se na njoj dobro razviju i saberu više meda. U dobrim godinama mogu pojedina društva dati 40—50 kg, a u rekordnim godi-nama i do 80 kg meda.

Med od jelove medljike je ta-mno-zelenkast, miriše po smoli, ukusan je za jelo i mnogi smatraju da je ljekovit. Brzo se kristalizira; pčele na njemu zimi dobiju grižu i redovito ugibaju.

Preneseno iz knjige Pčelinja paša (J, Momirovski, F. Šimić)

Crnogorična medljikaOsobitu značajnu pčelinju pašu predstavlja medljika (medun ili mana) na jeli, smreki, boru i arišu. U našoj domovini u nekim godinama dolazi do izlučivanja velikih količina medljike, uglavnom na jeli.


28

Prof. Sulejman Alijagić

Glavna paša na određenom terenu nastupa onog mo-menta čim počne cvjetanje

nekih medonosnih biljaka promje-ra 2-3 km sa kojeg pčele sakupljaju najviše nektara kojeg pretvaraju u med, a koje spadaju u medonosne biljke. Tako glavna paša nekog po-dručja može biti bagremova, sun-cokretova, kestenova, lipova, livad-ska, vrijeskova i sl. Kada počinje glavna paša mi možemo utvrditi na osnovu cvjetanja medonosnih bi-ljaka ali najbolji pokazatelj glavne paše jeste preko kontrolne košni-ce ispod koje se nalazi pčelarska

Radovi na pčelinjakupočetkom ljetaMi pčelari često puta pričamo i govorimo o pripremanju pčelinjih društava za glavnu pašu, pa da obrazložimo šta se podrazumIjeva pod tim pojmom glavna paša.

ma med za vrcanje koji ima mno-go vrjednije sastojke od meda iz medišta. Pri oduzimanju medišta koriste se razne metode; stresanje pčela pčelarskom četkom, veći pčelari koriste posebne motorne ispuhivače pčela, drugi pak razne kemikalije a svakako najpriklad-nije za skidanje medišta jesu bje-žalice koje se postave dan prije vrcanja i sutradan se samo podi-gnu medišta i odnose u skladišta za vrcanja. Ovom prilikom samo trebamo voditi računa da prethod-no u medištu nemamo okvira sa leglom i tako će broj pčela u medi-štima biti minimalan. Ovo je važ-no zbog raznih stresova kroz koje pčele prolaze prilikom oduzimanja medišta na vrcanje. Voštane po-klopce možemo koristiti u ishrani pomiješane sa medom ili pretapati zajedno sa građevnjacima kako bi dobili čisti vosak. Preporučujem mnogim pčelarima da prije vraća-nja izvrcanih medišta na pčelinjak poprskaju ih malo vodom po okvi-rima saća. Mnogi pčelari koji su imali bagremovu pašu kao prvu ili jednu od glavnih paša, nakon toga vrše zamjenu matica. Ovdje sva-kako trebamo biti oprezni i matice nabavljati kod provjerenih proi-zvođača koji su registrirani i doka-zani proizvođači matica, a jednim

vaga koja pokazuje dnevne unose najmanje 0,5 kg, i ako se vidi da su krajnji okviri u našim košnicama napunjeni medom, tad kažemo da je glavna paša počela.

Lipanj mjesec je prvi mjesec ljeta i u mnogim mjestima je to završe-tak cvjetanja bagrema nakon čega ovisi od nadmorske visine i lokali-teta kod nekih počinje polovinom mjeseca kesten ili lipa kao druga ili treća glavna paša a kod nekih pčelara počinje i livada kao glav-na paša. Lipanj mjesec je svakako mjesec kad naša pčelinja društva dostižu vrhunac svog razvoja, a sam razvoj pčelinjih zajednica ovisi najviše od nas samih pčelara, na-

šim sposobnostima i tehnologiji pčelarenja. Znamo iz literature da kvalitetna matica dnevno polaže i do 2000 jaja, naravno ako je pče-linje društvo zdravo, ima dovoljno prostora matici za polaganje. Ovu činjenicu moramo imati u vidu jer još uvijek moramo paziti na rojevi nagon naših društava. Prema istra-živanjima koje je proveo A. L. Gu-seljnjikov pčele starosne dobi od 4 do 22 dana su u sastavu roja, dok mlađe pčele od 4 dana i starije od 22 dana ostaju u staroj (majčinskoj) zajednici.

Mjesec lipanj je vrijeme kad je u većini mjesta pa i onih sa većom nadmorskom visinom završena bagremova paša i ne treba predugo čekati sa vrcanjem. Znamo da se vrcaju okviri koji su najmanje 2/3 poklopljeni kako bi izbjegli rizik da nam med ne bude upitan.

Bagremov med bez obzira i ako je dobro medio kao ove godine ne-što ranije, ne treba sav oduzimati jer se ne zna kakav će biti početak lipnja mjeseca, dakle trebamo biti umjereni. Kaže jedna pčelarska mudrost „Med na medu rodi“ i našim društvima trebamo ostavi-ti solidne zalihe meda jer opet to sve ostaje u našim košnicama ne ide kod komšije ili susjeda. Pravilo je da se iz plodišta nikad ne uzi-

Česta slika košnica u vrijeme glavne paše

29


dijelom i sami na svojim pčelinja-cima možemo matice proizvoditi. Najbolje ako možemo matice na-baviti iz nekih većih selekcijskih centara ali treba da znamo da su takve matice mnogo skuplje od ovih naših. Mislim da većina pče-lara zna kako i na koji način vršiti zamjenu matica. Naravno oni pče-lari kojima nije bagrem bio glavna paša nastojat će da do lipe ili ke-stena održavaju zajednice u što ve-ćoj snazi, pripremajući ih za lipu ili

kesten ovisi koja im je prva glavna paša i istovremeno vodeći računa da im zajednice ne uđu u rojevi nagon. U mom kraju pod Grmečom je prva glavna paša lipova paša. Ja svoje zajednice održavam, da ih što manje uđe u rojevi nagon tako što Hanemanovu rešetku držim iznad drugog plodišta, gdje matica ima dovoljno prostora za polaganje jaja i stalno vršim previješavanje legla, a med ako ga bude dižem u treće ili četvrto tijelo (medište).

Pred samo cvjetanje lipe 20- 25 dana maticu sa otvorenim leglom i satnim osnovama spuštam u prvo tijelo i na njega spuštam Hane-manovu rešetku a u drugo tijelo iznad rešetke podižem svo zatvo-reno (poklopljeno) leglo iz kojeg će se brzo izleći mlade pčele koje će taman kad lipa počne da cvjeta preći iz faze kućnih pčela u pčele sakupljačice. Iz literature znamo da pčele sa navršenih 20 dana svo-ga života postaju sakupljačice, me-đutim dokazano je da ako se naglo pojavi obilna paša pčele i prije toga preuzimaju obavezu sakupljačica i ostalih radnji u košnicama. Na ovaj način ja imam manji broj pče-la obaveznih da hrane mlado leglo, zapošljavam druge pčele, jednim dijelom smanjujem rojevi nagon, a povećavam prinose. Sve ovo narav-no vrijedi ako je godina dobra, bez kišovitih dana i ako su ostali uvjeti ispunjeni.

Poželjno je posebno u onim mje-stima posebno kod nas u Krajini oko Cazina, V. Kladuše, Bužima pa sve do Dvora i Novog prema Prije-doru gdje se nalaze ogromne ke-stenove šume, da se za to vrijeme koriste hvatači polena. Korisno ih je postavljati iz razloga da se ne desi

tzv. blokada legla i matice, jer su veliki unosi polena pa pošto ma-tica nema prostora da polaže jaja, pčelinje zajednice brzo dolaze u rojevi nagon. Hvatači pomažu da se smanji unos polena a nema smet-nji za ishranu legla jer i pored njega određenu količinu polena pčele unesu u košnice, taman dovoljno njima za ishranu legla a pčelari uhvate ogromne količine polena i uz to i kestenovog meda, nadaleko poznatog po svojoj kvaliteti.

Hvatač polena kojeg obavezno preporučujem na pašama poput kestenove, koje daju više polena nego nektara.

Prikaz prinosa sa nekih medo-nosnih biljaka po hektaru površine (Jašmak).

Bagrem u cvatnji Pčele rado posjećuju cvjetove bagrema

Bagremov med

30


PRODAJA PRIRODNIH

ROJEVA PČELA

Cijena: 70KM

Kontakt osoba:

Joža Lasić

Tel.: 039/715-475

Mob.: +387 63/487-594

NOVO

Uvoznik i distributer za BiH:Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 Široki Brijeg BiHtel/fax: 039 700 000; [email protected]; www.sjemenarna.com

SOLARNI RASTJERIVAČ ZMIJA

je uređaj koji emitira zvučne impulsekoje zmije osjećaju kao vibraciju kojase prenosi kroz tlo, te osjećajućiopasnost bježe od izvora vibracija, tj.uređaja.Solarni rastjerivač radi na principusolarne baterije, pa je njegov radmoguć i tijekom dana i tijekom noćijer tijekom dana skuplja energiju zarad noću.Za područja na kojima zmije češćeborave preporučuje se postaviti jedanrepelent na svakih 30 m2.Solarni rastjerivač svojim impulsimapokriva područje od 700 m2, teudaljava sve zmije što dalje od vašihvrtova, okućnica, travnjaka itd.

Documents

Green Garden 74