Green Garden

B R O J 3 6 • S I J E Č A N J / V E L J AČ A 2 0 0 5

�

G r e e n G a r d e n • b r o j 3 6 • s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 0 5 . • g o d i n a V I • c i j e n a 3 K M

Sobne biljke – odabir prikladnog mjestaVrtovi u bocama i posudamaArtičoka –atraktivno povrće

Nove sorte trešanjaŠtetnici agruma

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572

Glavni urednik:mr. sc. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar,Ante Beš, Danko Tolić, Mario Ćubela

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafička oblikovanje:Damir Šanje, Marin Musa

Tisak: LOGOTIP, Široki Brijeg

Naslovnica: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 02-�5-4905/0� od 2�. 08. 2002. godine glasilo VRT oslobođeno je plaćanjaporeza na promet.


3

Poštovani čitatelji!

Pred vama je novo glasilo, glasilo s novim imenom Green Garden. Kao i u dosadašnjim brojevima glasila VRT, i glasilo Green Garden obrađivat će teme iz oblasti poljoprivredne proizvodnje. Novi di-zajn glasila zadržava stare teme, teme koje najviše interesiraju či-tatelje.

Prvi broj glasila Green Garden donosi nekoliko vrlo zanimljivih priloga iz cvjećarstva. Ljubitelji «staklenih vrtova» ili vrtova u po-sudama mogu pročitati zanimljiv članak o formiranju takvog vrta i izboru biljaka za vrt. Kako pravilno odabrati mjesto za određenu biljnu vrstu u zatvorenom prostoru, također možete naći na strani-cama posvećenim cvijeću.

Uz kalendar sjetve te nekoliko vrlo zanimljivih članaka iz povr-tlarstva, a izdvajamo prilog o artičoki, rikuli i luku vlascu, ljubitelji povrća mogu pročitati na stranicama posvećenim ovoj oblasti po-ljoprivredne proizvodnje.

Za voćare je namijenjeno nekoliko vrlo zanimljivih članaka o no-vim sortama trešanja koje postupno ulaze u hercegovačke voćnja-ke, a posebno izdvajamo članak o «Nashi» kruškama koje će ubrzo doći i na naše prostore.

Na koji način zaštititi marelicu od monilije, kako zaštititi voćke i vinovu lozu tijekom zime, kako suzbiti smokvina mediča, te sve o štetnicima agruma, možete pročitati na stranicama posvećenim zaštiti bilja.

Što koristiti za ishranu stoke u zimskom periodu, odnosno kako pravilno formirati obrok, stočari mogu pročitati u prilogu posveće-nom stočarstvu.

Ljubitelje akvaristike vjerujemo da će obradovati članak o formi-ranju «tropskog i slatkovodnog « akvarija.

Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli prvi broj glasila Grin Garden učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

Riječ urednika SADRŽAJJAGLACI – PRAVI ZIMSKI UKRAS 4POSUDE ZA CVIJEĆE 5SOBNE BILJKE 6VRTOVI U BOCAMA I POSUDAMA 8ARTIČOKA 9POVRTNJAK U VELJAČI �0BASF ��REZIDBA GOMOLJA KRUMPIRA DA ILI NE? �2ZAŠTITA MARELICE OD MONILIJE �3HIT SU TRAKE SA SJEMENOM �4RIKULA �5ŠTETNICI AGRUMA �6MLADI LUK �8NAJTRAŽENIJA MANDARINA CLEMENTINA �9SREDSTVO ZA OBRADU RANA DRVENASTIH BILJAKA �9MOSTARSKA MAĐARICA �9HIT SU PRIMA, GIANT I ISABELA 20NASHI KRUSKE 2�SMOKVIN MEDIĆ 22ZAŠTITA MLADIH VOĆAKA OD ZEČEVA 22JABUČNA KOMA UŠ 23VOĆNJAK BEZ PLODOVA 24REDOVITA REZIDBA 24ZAŠTITA VOĆAKA I VINOVE LOZE TIJEKOM ZIME 25PITANJA I ODGOVORI 26HRANIDBA STOKE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU 27UREĐIVANJE TROPSKOG SLATKOVODNOG AKVARIJA 28DOGAĐANJA 29ZANIMLJIVOSTI 30

4


Agrocentri Sjemenarne u Mo-staru i Širokom Brijegu u po-nudi «zimskog cvijeća» ističu jaglace koji se sve više traže kako za sadnju u vrtovima tako i posudama. U ponudi su sadni-ce različitih boja.

Jaglac kao ljekovita biljka kori-sti se u liječenju plućnih bolesti, nesvjestice, lupanja srca. Čaj od cvjetova povećava broj crvenih krvnih zrnaca. Liječi začeplje-nost, histeriju.Uzima se korijen: tri četvrtine žlice, na tri decilitra proključale vode- tri puta dnevno po šalicu

Latinsko ime Primula (pri-mus-prvi) odnosi se na ranu cvatnju nekih vrsta. Rod je bogat vrstama koje se odlikuju velikom raznolikošću oblika i boja. (Ka-ćun, jaglac, jagorčevina…, kao da je mnoštvo imena - slijedilo mnoštvo vrsta.) Postoje nježne primule za zatvorene prostore, vrste koje vole vodu za močvar-ne vrtove, zbijeni i minijaturni tipovi za kamenjar, te vrste oso-bito prikladne za vrtne gredice.

Jaglac je vrlo zahvalna traj-nica niskog rasta. Listovi su do-sta široki, hrapavi s udubljenom nervaturom, a cvat se sastoji iz mnoštva sitnih cvjetova. Korijen je vrlo kratak i ne ide duboko u tlo.

Primule spp.-hibridi, kojih u posljednje vrijeme ima u svim bojama i oblicima, su vrijedne pretproljetne trajnice koje cvatu

veoma rano. Sadimo ih u vrto-ve, ali i u sandučiće i lonce pa su i sobne biljke. Razmnožavaju se dijeljenjem nakon cvatnje i sje-menom u jesen. Najčešće ih na-bavljamo u punom cvatu i samo presađujemo.

JAGLACI U KUĆIAko ih držimo u kući, mo-

ramo imati na umu da se radi o izvorno vrtnoj biljci, kojoj odgo-vara neka hladnija prostorija, u kojoj temperatura nije viša od �2 do �4°C. Posebno će dobro uspijevati u zimskom vrtu ili uz prozor. Ne podnosi preobilno zalijevanje, ali ni zasušivanje ko-rjenove bale. Koristite isključivo meku vodu. Prihranjujte svakih �0 dana tekućim mineralnim gnojivom za cvjetnice. Uz pravil-nu i brižljivu njegu, jaglaci će u dobro osvijetljenoj, prozračnoj i svježoj prostoriji cvasti dva mje-

seca. Kada završi period cvatnje, nemojte bacati jaglace koje ste držali u kući, već ih presadite u vrt. Stavite ih na polusjenovito mjesto. Ako ih posadite u vla-žnu zemlju, bogatu organskim tvarima, sljedeće proljeće će po-novno procvjetati. Prilikom pre-sađivanja, veće grmove možete razdvojiti.

JAGLACI NA BALKONUJaglace možete posaditi u

jednu veću posudu s drugim cvijećem otpornim na hladnoću. Na dno posude stavite nešto za drenažu (npr.šljunak) u visini od nekoliko centimetara. Posudu ispunite kvalitetnim supstratom. Malo strpljenja i mašte bit će dovoljno da zablista dobra kom-binacija. Zemlju možete prekriti mahovinom i zalijevajte kada je ona posve suha.

JAGLACI U VRTUDobro rastu u običnom, hra-

njivom i vlažnom vrtnom tlu u

Piše: JosiP BrklJača, ing. polusjeni ili na suncu. Malčiranje u proljeće, zalijevanje ljeti, ukla-njanje suhih ocvalih cvjetnih gla-va, neke su od osnovnih mjera.

Okružite ih dobrim susjedima koji će im pružiti zaštitu, a neće zasjeniti njihovu ljepotu. Dobro će se snaći među lukovicama (narcisi, irisi, zumbuli, šafrani…), maćuhicama, tratinčicama, pe-peljugom…

JAGLACI – PRAVI ZIMSKI UKRASVjesnici proljeća u prirodi, uzgojeni u vrtu ili domu, predstavljaju pravo malo čudo. Prve cvjetne vrste koje uz maćuhice ukrašavaju vrtove u zimskim danima su jaglaci. Svojom ljupkošću i svježinom uspijevaju dotaknuti mnoge.

Jaglac - prva cvjetnica nakon zime

Različite boje cvijeta


5

.

POSUDE ZA CVIJEĆESobno cvijeće se uzgaja u različitim vrstama posuda, čije dimenzije pri-je svega ovise od same ukrasne biljke. Tako pojedine biljke vole velike i prostrane posude, dok druge opet uspijevaju samo u niskim posudama ili plitkim zdjelicama. Stoga znalci i ljubitelji cvijeća veliku pažnju pridaju upravo njenom odabiru.

Svima, pa tako i najobičnijim laicima, jasno je kako biljke za uspješan rast zahtijevaju

dovoljne količine vode i hranjivih tvari. Vodu dodajemo prema potrebi dok osnovne hra-njive tvari sobne biljke dobivaju iz komposta tj. zemlje za cvijeće. Međutim, kada nabavi-mo navedenu zemlju za cvijeće, trebamo je staviti u odgovarajuću posudu. Njen oblik i veličina izravno određuju brzinu i kvalitetu razvoja same biljke, kao i to kakvo će korije-nje za svoju ishranu ona uspjeti razviti. Tako je poznato da biljke s plitkim korijenom, po-put kaktusa, zahtijevaju i niske, plitke posu-de. S druge strane, velike sobne biljke poput fikusa za svoj nesmetan rast i razvoj traže velike, prostrane posude.

Plastične posude - najlošiji izborI doista, plastične posude jesu najprihva-

tljivije s obzirom na malu cijenu, ali one nisu i najpogodnije. Zašto? Zato što takve posude nisu namijenjene za velike sobne biljke jer su prelagane i kao takve prilično nestabilne. Takve posude se lako prevrnu, pogotovo u slučajevima kada su neadekvatne tj. prema-

lene i kada se zemlja u njima prosuši. Među-tim, možemo ih koristiti za manje cvjetne biljke posebice ako imamo malo veći broj ukrasnih biljaka. Ali, kako su navedene jefti-ne plastične posude često i neugledne uz malo naše kreativnosti i taj nedostatak lako možemo pretvoriti u prednost. Dovoljno se poslužiti trikom uz pomoć ljepljive trake ko-jom oblijepimo posudu, obojimo je, a kad se boja osuši, skinemo ljepljivu traku i dobili smo pruge koje po želji zatim možemo obo-jiti i nekom drugom bojom. Tako uz malo kreativnosti za kratko vrijeme i najneugle-dniju plastičnu posudu za cvijeće možemo preobraziti u šareno umjetničko djelo.

Glinene posude - prikladneza sve sobne biljke

Velika prednost glinenih posuda je u tome što ih možemo iskoristiti za sve vrste biljaka. Osim toga, ponuda tegli i lonaca od gline zaista je velika. Ali prethodno nešto trebate znati-zimzelene sobne biljke najbo-lje izgledaju u jednostavnim, neukrašenim posudama dok mirisni aranžmani od cvjetni-

ca itekako dra-žesno djeluju u uskim po-sudama jer su visoke i tanke.

Tako izgledaju doslovce po-

put buketa u vazi. S druge strane, niskim cvjetnim vrstama bolje odgovaraju male i šire glinene posude. Vrhunac su posude od terakote koja je ujedno nešto više od gline i koja zbog svog velikog “šarma” predstavlja najbolju opciju za ukrašavanje domova, bal-kona i vrtova. Samo kod kupovine svih vrsta glinenih posuda vodite računa da nemaju nikakve oštre rubove koji se mogu lako otkr-hnuti a dobra posuda imat će i dobar zvuk kada kucnete po njoj. I još nešto, kada se na glinenim posudama pojave bjelkaste mr-lje od kamenca i soli iz mineralnog gnojiva problem riješavate četkicom namočenom u octu. Istina, kod malo kvalitetnijih i skupljih posuda ove neugledne mrlje se vrlo rijetko i pojavljuju.

Keramičke posude -mnoštvo neobičnih oblika

Danas na tržištu nalazimo veliki broj pri-vlačnih i neobičnih ukrasnih keramičkih po-suda, različitih boja i dimenzija. Zapravo riječ je o ukrasnim loncima u koje možemo polo-žiti već zasađene biljke zajedno s posudom. Dakle, ukrasni keramički lonci se rabe isklju-čivo za “kamufliranje” postojećih neuglednih i oštećenih posuda. Većina tih ukrasnih po-suda nema drenažne otvore pa mogu poslu-žiti i umjesto tanjurića ili drugih podmetača koji se obično stavljaju pod posude.

Iz navedenog teksta jasno se vidi kako svaka posuda nije dobra i odgovarajuća za svaku vrste sobnog bilja. Sobne biljke su vrlo zahtjevne i kao takve traže maksimum pažnje počevši od redovitog prihranjivanja pa sve do izbora odgovarajućeg oblika i vr-ste posude. Stoga svim ljubiteljima cvijeća poručujem kako im rado stojim na raspola-ganju u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru gdje mogu dobiti sve savjete vezane za pra-vilan uzgoj sobnog cvijeća.

5

Veliki izbor posuda za cvijeće u AC Sjemenarna

Ukrasne posude

6


SOBNE BILJKEodabir prikladnog mjestaU svakom stanu ili kući postoji bezbroj mjesta na kojima biljke možemouspješno uzgajati. Potrebno je samo odabrati pravo mjesto za određenu biljku.

To ne znači pravilan izbor mje-sta na kome će ljepota biljke

najviše doći do izražaja nego i odabrati biljke koje će u tim uvjetima moći normalno napre-dovati. Da bi se postiglo i jedno i drugo, moraju biti ispunjeni određeni preduvjeti: biljkama treba osigurati prikladnu tempe-raturu i potrebnu svjetlost. Pro-stori u kući ili stanu gdje najčešće držimo biljke su: hodnici, dnevni boravak, kuhinja, kupaonica, a vrlo često i spavaće sobe.

HODNICIHodnik je prvi dio stana ili

kuće koji svaki posjetitelj vidi, a biljke u njemu pridonose stva-ranju ugodne atmosfere do-brodošlice. Hodnici mogu biti i neprikladna mjesta za biljke, obzirom na to da su često uski i nedovoljno osvijetljeni tako da u njima biljke ne dolaze do punog izražaja. U hodnicima su često niže temperature nego u ostalim prostorijama. Čestim otvaranjem i zatvaranjem ulaznih vrata stva-ra se propuh i razlike u tempera-turi. Ako se u hodniku nalazi još i stubište koje vodi na kat, topli će se zrak kretati prema gore, te također stvarati propuh.

Biljke za hodnik ili predvorje:• Aspidistra elatiorbiljka lijene domaćice • Chlorophytum comosumzeleni ljiljan• Cissus antarcticasobna loznica• Clivia miniata – krasna klivija • Fatsia japonica – sobna aralija

• Hedera helix – obični bršljan• Tradescantia fluminensisriječni puzavac

Krasna klivija sa svojim ta-mnozelenim jezičastim listovi-ma i jarkonarančastim cvjetnim glavama, biljka je izrazite ljepo-te. Hlad hodnika ili predvorja produžit će vrijeme njezina cvje-tanja.

DNEVNI BORAVAKDnevni je boravak najpo-

pularnije mjesto za biljke i bilj-ne aranžmane, s obzirom na to da se tu najčešće odmaramo i provodimo najviše vremena te uživamo u okruženju koje smo sami uredili. Prostorije za dnevni boravak su uglavnom svijetle s mnogo prozora i najčešće okre-nute prema suncu. Najčešće je riječ o većim prostorima u koje je najbolje smjestiti visoke biljke. Takvi prostori se vrlo često griju, a grijanje isušuje zrak, te je tada biljkama potrebno osigurati do-datnu vlažnost.

U topao, dobro osvijetljen i dovoljno prostran dnevni bora-vak možemo smjestiti sljedeće biljke:• Begonia rex – begonija• Codiaeum variegatum pictumkroton• Dieffenbachia maculatapjegava difenbahija• Dracena marginataobrubljeni zmajevac (dracena)• Euphorbia pulcherrimabožićna zvijezda• Ficus benjaminasuzna smokva (fikus)• Ficus elastica – gumijevac• Ficus lyrata – lirasti fikus

Piše: JosiP BrklJača, ing.

Svaka biljka zahtijeva posebno mjesto


7

• Hydrangea macrophillahortenzija• Kalanchoe blossfeldianakalanhoa• Monstera deliciosamonstera• Philodendron bipinnatifidum– dvostruko urezani filadendron• Rhododendron simsii – azaleja• Yucca elephantipesjuka, liljan palma

Dracena je izvrsna biljka za dnevni boravak. Dobro podnosi temperaturna promjene. Zahti-jeva jaku, ali difuznu svjetlost.

KUHINJAVećina ljudi dobar dio vre-

mena provodi u kuhinji. Dok domaćica u njoj priprema jela ili obavlja neki drugi posao, bilj-ke pridonose stvaranju ljepšeg i ugodnijeg ambijenta. Kuhinje koje su dovoljno osvijetljene, a temperatura u njima ujednače-na, prikladne su za mnoge biljke. Razina vlažnosti u kuhinjama obično je visoka zahvaljujući pari. Listovi biljaka postanu brzo

masni i prašnjavi, pa ih je potre-bno češće čistiti. U kuhinjama bolje uspijevaju biljke s debelim i sjajnim listovima. Biljke u kuhi-njama potrebno je redovito za-mjenjivati novim.

• Begonia rex – begonija•Chrysanthemum x morifolium- krizantema• Coleus blumei ukrasna kopriva• Epipremnum aureumscindapsus• Hedera helix – obični bršljan• Impatiens wallerianavodenika• Saintpauilia - ljubičica• Tradescantia fluminensisriječni puzavac• Zebrina pendulasrebrna puzavica

Vodenika je vesela biljka koja slobodno cvate. Postavljena na kuhinjski stol, gdje obitelj obje-duje, unosi dah ljeta.

SPAVAĆE SOBEMnoge spavaće sobe su

okrenute prema istoku, te je njihova prozorska daska pogo-dno mjesto za manje zahtjevne biljke. Biljke na tim mjestima ne smiju biti zaboravljene iako se jutarnja ustajanja često odvijaju u atmosferi žurbe i utrke s vre-menom.

Biljke koje mogu biti posta-vljene u spavaćoj sobi• Cyclamen persicum – ciklama• Fatshedera lizeidebeli bršljan• Fucsia – fuksia• Jasminum polyanthum kineski jasmin• Maranta leuconeura erythro-neura – maranta• Pelargonium x hortorumpelargonija• Saintpaulia –ljubičica• Spathiphyllum wallisiijedarce

Ciklama je biljka kojoj po-goduje svjež zrak i jaka filtrirana svjetlost. Prikladna je za spavaće sobe u kojima povremeno može biti i «zaboravljena».

KUPAONICEU stanovima i kućama novije

gradnje kupaonice su s više svje-tlosti a i temperatura je tijekom cijelog dana ujednačena. Posto-tak vlage u zraku u kupaonicama je obično visok, što pogoduje rastu biljaka. Na prozorima su često mutna stakla koja stvaraju difuznu svjetlost koja pogoduje mnogim biljkama. Međutim, če-ste promjene vrijednosti tempe-rature (prilikom kupanja naglo raste a kasnije pada), negativno djeluje na biljke a i pogoduje ra-zvoju mnogih bolesti.

Biljke koje se mogu postaviti u kupaonici ukoliko za to postoji dovoljno prostora

• Adiantum raddianumbrazilski gospin vlasac• Asplenium nidusgnjezdasta paprat• Calathea makoyanapametna biljka (kalatea)• Carex morrowii – japanski šaš• Chamaedorea comosumpalma• Chlorophytum comosum – ze-leni ljiljan• Cissus antarctica – sobna lo-znica• Cyperus alternifolius – uskoli-sni šilj• Epipremnum aureum - scinda-pus • Ficus pumila – puzajuća smo-kva (fikus)• Nephrolepis exaltata – kovrča-va paprat• Peperomia scandens – puzaju-ća peperomija

Zeleni ljiljan je biljka kojoj je potrebna jaka difuzna svjetlost. Kada dovoljno izraste često slu-ži kao dobar zaklon od sunčeve svjetlosti.

Staklenici idealni za cvijeće

VRTOVIU BOCAMA I POSUDAMAUzgoj biljaka u bocama ili drugim sličnim posudama zahtijeva puno pažnje ali i strpljenja. Dobro i pravilno zasađen vrt u boci privlači veliku pozornost, a s druge strane ne zahtijeva posebnu njegu.

Ono što treba naglasiti jest da je pravilan izbor bilja-ka i posude od presudne

važnosti. Za vrt u boci ili terarij mogu se koristiti različite stakle-ne posude, raznih veličina i obli-ka (različite staklene boce, razli-čite staklenke, zdjele i akvariji za ribice, veće čaše od konjaka i dr.). U prodavaonicama cvijeća i opreme za cvijeće mogu se pro-naći staklene posude različitih boja (zelene, žute, smeđe) pose-bno rađene za vrtove. Koristite

čisto prozirno staklo ili ono di-skretno obojeno.

Sadnja biljakaNakon odabira posude slije-

di sadnja biljaka. Biljke se sade u potpuno suhe posude. Na dno posude najprije se stavlja sloj sitnog pijeska do visne 2,5 cm. Ako se koriste boce s uskim gr-lom, za sipanje pijeska koriste se lijevci od kartona. Na pijesak se dodaje sloj treseta debljine 5-8 cm. Ako je otvor na posudi veći, sadnja je jednostavnija, a

Priprema boce za sadnjuPrije same sadnje biljaka boca se mora pripremiti za sadnju. Bocu iliposudu prvo isperite vodom i deter-džentom. Nakon toga je ponovno napunite vodom u koju ste dodali malo varikine ili nekog drugog dezifekcijskog sredstva kako bi se uništile gljivice. Potom je ponovno dobro isperite i osušite.• • • Biljke za vrtoveu bociVrtovi u boci ili posudama idealni su za nježne biljke, posebno za one kojima je potrebna velika vlažnost i one koje su osjetljive na propuh i suh zrak. Osim toga, izbor se odnosi na biljke koje sporije rastu, kako im posuda ubrzo ne bi postala pretijesna. Cvatuće biljke treba izbjegavati jer je ocvale cvijetove teško ukla-njati, te će trunuti unutar posude. Prije sadnje biljaka provjerite jesu li posve zdrave i nema li na njima štetnika.• • • Biljke pogodne za vrt u boci jesu:• Adiantum raddianum i A. Hispidulum – brazilski gospin vlasak• Begonia bowerii – tigrasta begonija• Cryptanthus spp. –zemaljska zvijezda• Ficus pumila minima – minijaturni puzajući fikus• Fittonia verschaffeltii i F. V. argyroneura – fitonija i srebrenastožilna fitonija• Pellaea rotundifolia – okruglolisna paprat• Peperimia caperata –smaragdna peperonia• Selaginella kraussiana i S. martensii – papratnjače puzavice

svakako najlakša ako u posudu možemo uvući šaku. Za sadnju u bocama uskog grla koristi se poseban alat koji se najčešće im-provizira. Najčešće se na štapić pričvrsti mala žličica koja uveliko olakšava sadnju.

Prije same sadnje potrebno je napraviti plan i raspored biljaka u boci. Pazite na to kako će boca biti izložena – da li će se vidjeti samo s jedne strane ili cijela.

Odabranu biljku za sadnju pripremite na način da je izvadi-te iz posude, rastresite joj korije-nje, ako je potrebno skratite ga i odstranite suvišnu zemlju. Žli-com napravite rupicu u tresetu, postavite biljku držeći je između dva štapića, a onda ju polako učvrstite.

Njega biljaka u posudiNakon sadnje biljaka pre-

krijte kompost tankim slojem si-tnog pijeska. Po stranicama po-sude ulijte malo vode, kako bi sa stakla isprali eventualne ostatke zemlje i ovlažili kompost. Biljke u terariju lagano ovlažite prska-licom. Nakon sadnje posuda je-dno vrijeme ostaje nepokloplje-na (nekoliko sati), a nakon toga se stavlja čep ili poklopac.

Ako se unutrašnjost staklene posude ili boce zamagli, a magla se kroz dulje vrijeme ne povu-če, otvorite posudu i pustite da se posuda prozrači. Promjene u temperaturi zraka uzrokuju pri-vremenu kondenzaciju, ali kada su biljke zasađene i kada se zrak u boci ustali, daljnje zalijevanje i prozračivanje postaju nepo-trebni. Ovakav vrt postavite na mjesto do kojeg dopire dovoljno jaka svjetlost, ali obratite pozor-nost da ne bude pod izravnim utjecajem sunčanih zraka. To je najčešće u blizini prozora.

Vrt u posebnoj posudi AC sjemenarna - veliki izbor vrtova u posebnim posudama

8


Piše: JosiP BrklJača, ing.

ARTIČOKA

Riječ je o zdravomi s gospodarskoggledišta zanimljivom višegodišnjem povrću koje je svrstano u luksu-zne namirnice. Posebice je dojmlji-va njena ljekovita vrijednost koju su uočili stari Egipćani, Grci i Rimljani. Uostalom, u Europu je došla kao delikatesa na kraljevskim stolovima.

I doista se radi o zanimljivom povrću koje je ostavilo traga

u mnogim starim civilizacijama, iako i dan danas jednim dijelom predstavlja mistično i nepoznato višegodišnje povrće. Kako u Her-cegovini vlada velika potražnja za njenim sjemenom, morali smo angažitrati i našu nabavnu službu da posegne put Italije koja je ujedno i rekordni proi-zvođač na Mediteranu ( s čak 56 posto udjela proizvodnje). Me-đutim, to ne znači da je artičoka manje popularna i u Španjolskoj, Francuskoj i Grčkoj, gdje se sve proizvedene količine vrlo brzo prodaju. Iako se najvećim dije-lom uzgaja na Mediteranu, izni-mno je popularna i u SAD-u te Argentini. Stoga slobodno mo-žemo reći kako se danas artičoka uzgaja diljem svijeta i kako je s pravom uvrštena u vodeće svjet-ske luksuzne namirnice.

Može li se artičoka uzgojiti u Hercegovini?

Dakako da može, a što naj-bolje potvrđuju dijelovi obitelj-skih povrtnjaka čiji su vlasnici imali sreću da nabave i posiju dio njenog sjemena koje je na-bavljeno i distribuirano na na-šem podneblju. Inače, općenito gledano, može se reći kako se ar-tičoka može uzgojiti u područji-ma gdje srednje zimske tempe-rature nisu niže od 5 stupnjeva C. Posebno dobro uspijeva u po-dručjima bez velikih kolebanja temperatura, naročito u vrijeme zametanja cvatova. Artičoka do-bro podnosi umjerene vjetrove, posolicu i malo zaslanjena tla. Stoga joj najviše odgovaraju priobalni tereni, uz samu obalu

mora a koji su zaklonjeni od bure i juga. Zato i ne začuđuje kako se u Dalmaciji artičoka počela or-ganizirano proizvoditi na površi-ni od �0 hektara, s tendencijom daljnjeg rasta. Naročito se njena proizvodnja proširila na Hvaru, Visu i Braču te u dolini Neretve i Konavlima. Zbog blizine navede-nih područja lako se da zaključiti kako i južna Hercegovina može osigurati optimalne uvjete za uzgoj ovog nadasve zanimljivog povrća. Jasno je kako se kod nas preporuča uzgoj za potrebe do-maćinstva, iako bi se veće količi-ne ovog povrća mogle plasirati i na tržište.

Kako se uzgaja artičoka?Artičoka se uglavnom uzga-

ja vegetativnim putem jer se na taj način sortne karakteristike prenose u potpunosti. Obično se radi o vegetativnom uzgoju pu-tem zelenih reznica koje se uzi-maju od starijih, dobro razvijenih biljaka. Međutim, danas su stvo-reni novi kultivari koji se mogu uzgajati iz sjemena. Navedeni način uzgoja se posebno prakti-cira u Izraelu i Kaliforniji gdje je organiziran jednogodišnji uzgoj iz sjemena na izrazito velikim proizvodnim područjima.

S berbom se počinje kada se vanjski zeleni listići počnu odvajati od središnjih, koji su još zatvoreni. A osim cvatnih pupo-va u ljekovite svrhe se koriste i listovi te korijen. A znanstvenici su dokazali da artičoka osvježa-va ten, uravnotežuje organizam i bistri glavu, pomaže jetri i žu-čnom mjehuru, omogućuje bo-lju probavu masnoća te snižava kolesterol. Osim toga, štiti od ateroskleroze, gihta i probavnih smetnji. Zanimljivo je da je za snižavanje kolesterola zaslužan sastojak cinarin zbog čega se artičoka preporuča i u sprječa-vanju angine pectoris, moždane kapi, astme, alergija i reumatskih bolesti. Dakle, osim u kulinar-stvu, artičoka je iznimno cijenje-na i u zdravstvenom smislu. Sve to objašnjava zašto je riječ o vrlo traženom povrću ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu. Sto-ga, požurite i iskoristite priliku jer je i ove godine u Sjemenarnu Mostar stigla ograničena količi-na sjemena ove visoko cijenjene povrtne kulture.

atraktivno povrćes prizvukom luksuza

Sjeme artičoke

Artičoka postaje sve traženija povrtnica


9

Piše: nino rotim, diPl. ing.

Veliki izbor sjemena povrća u Sjemenarni Mostar

Presadnice rajčice Presadnice salate

Presadnice radiča

�0


POVRTNJAKU VELJAČIU odnosu na prethodni mjesec sjetva i sadnja povrća dobiva veće značenje, što se podjednako odnosi na otvoreni i zaštićeni prostor. Osim toga, približavanjem proljeća potrebno je izvršiti i pripreme oko izbora povr-tnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva.

Približavanjem toplijeg vre-mena u povrtnjaku se lagano in-tenziviraju radovi. To se posebice odnosi na sjetvu u zaštićeni pro-stor s ciljem proizvodnje prijesa-dnica koje se nakon potpunog razvitka sade na otvorenim ili za-štićenim prostorima. Međutim, kako se najviše sije hibridno sje-me, a ono nije jeftino, savjetuje-mo svim uzgajivačima da strogo vode računa o gustoći i dubini sjetve, ali i o pravilnom izboru hi-brida povrća. Osim toga, ukoliko u svojim zalihama raspolažete sa sjemenom od lanjske proizvo-dne godine provjerite u kakvim je uvjetima ono čuvano. Jer sva-kako trebate znati da ukoliko su u tijeku čuvanja sjemena bili povišeni temperatura i relativna vlaga zraka može se dogoditi da dođe do slabljenja životne sna-ge sjemena tj. dolazi do pojave gubitka klijavosti. Stoga ukoliko imate dvojbe poželjnije je da

nabavite novo sjeme jer nije sve-jedno hoće li nicati 50, 60 ili 70 posto posijanog sjemena.

Osim toga, skupo hibridno sjeme nabavljajte isključivo u provjerenim sjemenskim kuća-ma koje na svojim sjemenskim artiklima imaju odgovarajuću deklaraciju. Inače, podaci s de-klaracije su iznimno važni. Na njima je osim imena hibrida, ka-tegorije i godine proizvodnje na-vedena i klijavost sjemena izra-žena u postotcima a označen je i broj sjemenki. Istina, ponekad je označena samo gramatura ali veliki proizvođači povrća već do-bro znaju kako u � gramu rajčice ima 300 sjemenki, u � gramu pa-prike �50 sjemenki i slično.

Osim proizvodnje prijesadni-ca, tijekom veljače obavlja se i sadnja krumpira, proljetnog če-šnjaka, luka (arpadžik), artičoke, šparoga i rabarbare. U Hercego-vini je posebno aktualna sadnja


ranog krumpira koji se već po-četkom svibnja nalazi na poli-cama trgovina. Dakle, dok se u Hercegovini mladi krumpir vadi, u sjevernijim dijelovima zemlje u tijeku je sadnja i to pretežno ka-snijih sorti krumpira.

Dakle, bliži se vrijeme kada će u povrtnjaku biti veoma živo i vrijeme kada uzgoj povrća (pri-jesadnica i konzumnog povrća) biva vrlo profitabilan. S druge strane, ljubitelje neobičnog i ri-jetkog povrća obavještavamo da je u Sjemenarnu Mostar pristigla veća količina ovog sjemena. To znači da i ove godine možete posijati sjemena iz neobičnog svijeta tikava, tikvica, paprika, rajčica, krastavaca, kineskog ku-pusa i ostalog povrća koje inače nemate priliku kupiti na polica-ma trgovina ili na tržnicama. Po-red toga osigurali smo i dovoljne količine sjemena kikirikija, slanu-tka, artičoke ali i sjemena najče-šćih vrsta ljekovitog i aromati-čnog bilja.

Sjetva povrća u zaštićeni prostor u toplijim područjima

U zemljama gdje se gomolji krumpiramasovno režuzaprašivanje rezafungicidima protivgljivičnih bolesti koje izazivaju truležgomolja uobičajena je praksa. Koriste se fungicidina osnovi : tirama, mancozeba, tiabendazola i dr.

I doista, u Hercegovini se pri-je sadnje krumpira tradicionalno vrši i rezidba gomolja. Uglavnom se primjenjuje kod krupnije kali-braže sorte Jaerla, ali i kod osta-lih sorata koje se sade na ovom području. Osim kod nas, rezanje gomolja se prakticira i u susje-dnoj Dalmaciji te na otocima dok idući prema sjevernijim po-dručjima ono postupno opada. Moglo bi se reći kako se gomolji krumpira režu zbog nedosta-tka dovoljnih količina zdravog deklariranog sjemenskog ma-terijala, zbog bržeg množenja kvalitetnog sjemena ili zbog ekonomske svrsihodnosti kada je riječ o proizvodnji merkan-tilnog krumpira. Bilo kako bilo, ono što je od bitnog značaja, sa stručne strane gledišta, a što mi upravo trebamo i upozoriti je-ste da samo rijetki proizvođači krumpira rezidbu gomolja izvo-de na pravilan način.

Pravilna rezidbagomolja-temelj uspjeha

Pravilna rezidba gomolja obavlja se desetak dana prije same sadnje. Već naklijali go-molji režu se po duljini tako da približno jednak broj klica (oka-ca) ostane na svakoj polovici. Drugim riječima, reže se duž osi gomolja od vršnog dijela ka pu-pku s tim da nakon svakog reza nož trebamo dezinficirati 70% alkoholom ili pak potapanjem u 2% rastvor formalina. Međutim, krupni naklijali gomolji se u po-jedinim dijelovima naše zemlje režu i poprečno s tim da se u tom slučaju odsijeca samo vršni dio koji i sadržava najveći broj klica. Ali, od bitnog je značenja da kod spomenute vršne rezidbe težina odsječenog dijela s klicama ne smije biti manja od 25 grama jer lakši odsječak neće dati normal-no razvijenu biljku. Spomenimo i kako posljednjih 20-tak godina

u Americi prakticiraju strojnu re-zidbu s tim da se gomolji režu na odjeljke s klicama težine 40-50 grama.

Što s gomoljimanakon rezidbe?

Kako smo i naveli, pravilna rezidba se vrši desetak dana pri-je sadnje. Postavlja se pitanje što s rezanim dijelovima gomolja, gdje ih smjestiti i što je uopće svrha tako rane rezidbe. Sve će nam biti jasno ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako sami postupak rezanja predstavlja ve-liku povredu gomolja a rezano mjesto idealan “ulaz” za prodor bakterija i gljivica koji u lošijim uvjetima sadnje čak mogu prou-zročiti propadanje gomolja. Sto-ga, krumpir treba što prije smje-stiti u uvjete koji će omogućiti stvaranje zaštitnog sloja upravo na tim prerezanim dijelovima gomolja. Jer kada se stvori taj za-štitni sloj ili kalus, i samo sjeme će biti puno sigurnije, odnosno, spremnije za sadnju. Inače, kako bi potakli tvorbu kalusa, krumpir trebamo što prije nakon rezidbe smjestiti u prostoriju gdje se temperature kreće od �4 do �6 stupnjeva C i relativna vlaga zra-ka od 80 do 90 %.

Piše: mario ĆuBela, diPl. ing.

I što bi na kraju zaključili nego da se sa stručne strane gledišta rezidba gomolja ne preporuča jer uvijek postoji mogućnost od prenošenja virusnih oboljenja. Zato je uporaba cijelih gomolja svakako najbolja ali i najskuplja jer zahtijeva i veći utrošak sjeme-na po jedinici površine. S druge strane, praksa je pokazala opra-vdanost rezidbe ali provedene uz poštivanje navedenih pravila počevši od momenta rezidbe pa sve do čuvanja tako pripremlje-nog sjemena do sadnje. Istina je i da se svježe izrezani gomolji mogu odmah saditi ali samo u dovoljno zagrijano tlo. Ukoliko takve gomolje posadimo u hla-dno i vlažno tlo dolazi do njiho-vog brzog propadanja što će se manifestirati praznim mjestima na parceli. Ali, uvijek ima “stru-čnjaka” koji će ustanoviti da je ipak sve do lošeg sjemena...

REZIDBA GOMOLJA KRUMPIRA - DA ILI NE?Hercegovački proizvođači krumpira pred njegovu sadnju tradicionalno, osim naklijavanja vrše i rezidbu gomolja. Međutim, postavlja se pitanje je li to, sa stručne strane gledišta, opravdano ili je pak riječ o sasvim neprihvatljivoj mjeri pripreme gomolja za sadnju.

�2

B R O J � • S I J E Č A N J / V E L J AČ A 2 0 0 5

Krumpir na naklijevanju Posebna pakiranja sjemenskog krumpira

Orginalno sjeme


�3

ZAŠTITA MARELICEOD MONILIJE

Marelica spada u najprofitabilnije voćne vrste koje se gaje na našem području. Nažalost podizanje većih komercijalnih nasada onemogućava veći broj štetnika ali i monilija – najznačajnija bolest mare-lice.

Za razliku od nekih drugih vrsta (šljiva, breskva, nektarina, jabuka) koje se u posljednje vri-jeme sve teže mogu prodati na našim tržnicama, marelica se uvijek može prodati i to po veo-ma povoljnoj cijeni, primjerice 3 – 4, pa i više puta višoj nego što se prodaje šljiva. I pored toga kod nas broj stabala marelice iz godine u godinu opada, a ne postoji ni neka veća zainteresi-ranost poljoprivrednih proizvo-đača da podižu komercijalne zasade marelica. Razlog tome, prije svega, treba tražiti u činje-nici što je marelicu teško zaštititi od napada štetočina, primjerice žilogriza, odnosno od napada uzročnika bolesti od kojih na našem području izuzetno velike štete nanosi monilija.

Monilija –najznačajnijabolest marelice

Monilija sigurno spada u najznačajnije bolesti marelice zbog koje gotovo svake godine dolazi do velikog propadanja cvjetova, sušenja vrhova rodnih grančica, odnosno djelomičnog propadanja vršnih dijelova kro-šnje, te truljenja značajnog broja plodova. Ukoliko napad monilije potraje više godina uzastopice, može doći do potpunog propa-danja stabala marelice.

Napad gljivice uzročnika mo-nilije manifestira se u dva posve različita oblika ovisno od vreme-na napada, odnosno organa ma-relice kojeg gljivica napada. Na-ime, u proljeće monilija napada cvjetove od kuda preko stapke

cvijeta prodire u mladice. Drugi oblika napada monilije vezan je za plodove na kojima dolazi do truljenja, Iako i jedan i drugi oblik bolesti može pričiniti ozbiljne štete, ipak je mnogo štetniji onaj oblik koji izaziva sušenje cvjeto-va i mladih izboja.

Zaraza u vrijeme cvatnjeZaraza cvjetova, a nešto ka-

snije i mladica, posebno ako u vrijeme cvatnje vlada kišovito i prohladno vrijeme, može dove-sti do propadanja izuzetno ve-likog broja cvjetova. Zatim, što je još značajnije, bolest zahvaća mladice koje od vrha počinju provenjavati. Kasnije se prove-njavanje širi prema osnovi mla-dice i zavisno od jačine napada suši se manji ili veći dio mladice. Ulaskom gljivice u tkivo mladice stablo marelice postaje stalno inficirano. Mnogi voćari prove-njavanje mladica često pripisuju djelovanju niskih temperatura. Međutim, iako, posebno kada se radi o sortama marelice koje ra-nije cvjetaju, može doći do šteta od mraza, sušenje cvjetova i pro-venjavanje mladica koje je prou-zrokovano monilijom moguće je razlikovati od sušenja koje je na-stalo zbog niskih temperatura.

Štete se čestopripisuju mrazu

Naime, kada se radi o izmrza-vanju, obično su zahvaćeni cvje-tovi, odnosno mladice na cijeloj voćki, dok je sušenje navedenih organa izazvano monilijom, izuzev u slučaju veoma jakog napada, ograničeno na pojedi-ne dijelove grana. Dalje, na sta-

blima koja se redovito ne štite od napada monilija više godina uzastopice s vremenom se poja-vljuje smolotok koji je iz godine u godinu sve obilniji zbog čega napadnuto stablo postupno sla-bi i obično na kraju propadne, jer dolazi do sušenja vršnih dijelova krošnje, a zatim i debljih grana.

Najkritičnije vrijeme napada monilije je faza cvatnje posebno ako je u to doba vrijeme kišovito i prohladno s visokom zračnom vlagom. Naime, ako voćka uspije nezaražena proći to kritično ra-zdoblje i plodovi porastu, nema više mogućnosti da gljiva prodre u mladicu. Međutim, kasnije, kada plodovi počnu zrijeti, do-lazi do njihovog inficiranja. Osje-tljivost ploda na infekciju je veća što je bliži zriobi. Zaraženi plod dobije smeđe pjege koje se šire i prodiru u meso ploda što ubr-zo dovodi do njegovog truljenja. Ako se takvi plodovi ne uklone s grane, oni se tijekom ljeta suše, mumificiraju i ostaju zalijepljeni za rodnu grančicu.

SuzbijanjeSuzbijanje monilije vrši se

primjenom ne pesticidnih i pe-sticidnih mjera zaštite. Primjeri-ce, značajna nepesticidna mjera sastoji se u tome da se na stablu marelice uklone svi mumificirani plodovi, što treba obaviti još u vrijeme vegetacije. Pored sasu-šenih plodova treba odstraniti sasušene grančice, ili sasušene vršne dijelove grančica. Kod od-stranjivanja suhih dijelova gran-čica treba rezati oko �0 – 20 cm ispod suhog dijela jer je gljivica zahvatila i dio zelenog tkiva. Sve sakupljene mumije plodova i

odrezane suhe grančice treba uništiti, najbolje spaliti.

Suzbijanje monilije primje-nom fungicida najbolje je obavi-ti u dva roka. Prvo tretiranje naj-bolje je obaviti neposredno pred otvaranje cvjetova jer se fungi-cidu koji se koristi za suzbijanje monilije obično dodaje i neki insekticid za suzbijanje tripsa. Drugo tretiranje izvodi se u vrije-me precvjetavanja, dakle kada je otpalo oko 50 % latica.

Budući da monilija postaje brzo rezistentna na čestu upo-trebljavane fungicide, to fungi-cide češće treba mijenjati. U pra-vilu fungicid koji se koristi kod prvog tretiranja ne koristi se kod drugog tretiranja već se zamijeni s nekim drugim, s tim da su im djelotvorne tvari različite.

Piše: Prof. dr. ante Beš

Od većeg broja pripravaka mogu se koristiti: Bavistin FL, Konker SC, Ronilan DF, Teldor SC, Systhane, te mnogi drugi pripravci.

Zaštita protiv Manolije u cvatnji

�4


HIT SU TRAKE SA SJEMENOMDa se snovi mogu ostvariti znaju svi povrtlari koji su već sijali eko trake sa sjemenom. Dovoljno je u kvalitetno pripremljeno tlo položiti trake koje se potom pokrivaju ra-hlom zemljom. Ostalo je dječija igra jer nema ni prorjeđivanja ni presađivanja biljaka.

mladen karačiĆ, diPl. ing.

U prigradskim naseljima, ve-ćim i manjim mjestima, po-

sljednjih godina izgrađeno je i još uvijek se gradi mnogo kuća. Obično je riječ o vikendicama čiji vlasnici nastoje pobjeći iz grad-ske gužve i odvojiti jedan dio stresne svakodnevice upravo za odmor uz hobi vrtlarenje. To nije pojava novijeg karaktera jer je ona potvrđena i primjerima, odnosno, trendovima iz susje-dnih zapadnih zemalja. Uosta-lom, svaki dan nas mediji “bom-bardiraju” proizvodnjom «zdrave hrane» i prednostima uzgoja po-vrća u obiteljskom povrtnjaku. Zbog toga navedeni vikendaši uz kuće obično kupuju i okolne parcele na kojima uz ukrasne vrste drveća i grmlja planiraju tj. uklapaju vlastiti obiteljski povr-tnjak. Ali, pošto se većinom radi o “novopečenim gradskim po-ljoprivrednicima” koji nisu vični

sjetvi povrća, javljaju se i prve poteškoće.

Pregusta sjetva-simbol amaterizmau povrtnjaku

I doista, najlakše je nabavi-ti malo više sjemena kojim se doslovce pokrije površina povr-tnjaka. Ali, tada upravo činimo kontra učinak u vidu postizanja pregustog rasporeda biljaka na maloj površini. Svakako, pre-gusta sjetva je veliki problem u povrtlarenju. Stoga je poznata sjemenska kuća Franchi odlučila pomoći svim početnicima u hobi vrtlarenju.

Sjemenske trake –precizna sjetva

Na tržištu su se pojavile tra-ke različite duljine (najčešće pet metara) u kojima se već nalazi sjeme povrća spremno za sje-

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u ponudi sjemena povrtnica za ovu sezonu nude i povr-tne vrste sa sjemenom u tzv. samorazgrađujućim trakama, a od povrtnih vrsta tu su: mr-kva, peršin, blitva, salata, luk

Iako ne osobito atraktivna začinska biljka mnogim jeli-ma daje osobit ukus i njegova je uloga u kuhinji vrlo važna. Uzgaja se uglavnom zbog sje-menki, ali u posljednje vrijeme sve više dobivaju na popular-nosti donji listovi koji se koriste za ukrašavanje mnogih jela.

Korijander ima jak i osebu-jan okus koji se ne mora sva-kom sviđati stoga se preporuča prije kušati jela s korijanderom, pa se onda odlučiti za uzgoj u vrtu.

Korijander se uzgaja iz sje-menki, sjetvom u plitke kana-liće početkom proljeća. Sporo niče, ali kada se pojave mlade biljčice preporuča se obaviti

tvu. Što to znači? To znači da su u navedenoj traci sjemenke posložene na pravu udaljenost, što u mnogo čemu olakšava sami moment sjetve. Među-tim, navedene trake se koriste samo kod sjetve na otvorenom i u slučajevima kada smo zemlju prethodno kvalitetno obradili, odnosno, fino-mrvičasto usitnili. Osim toga, tlo treba biti i dobro nagnojeno jer je razumljivo kako će biljke napredovati samo uz dovoljnu količinu hranjivih ele-menata. Pošto smo traku polo-žili na pripremljeno i prikladno nagnojeno tlo dovoljno ju je lagano prekriti slojem rahle ze-

mlje i zaliti. Za kratak vremenski period dolazi do razlaganja trake zbog čega se razvija i “ekološka energija” koja pospješuje poče-tni rast sjemena.

Navedene trake su dosta pri-kladne za sjetvu sitnijeg sjemena povrća čiji ravnomjeran raspored na gredici nije lako izvediv. Osim toga, sjetvom eko trake ostvaru-jemo i manje zbijanje tla u povr-tnjaku jer u ovom slučaju nema redovitog prorjeđivanja i presa-đivanja biljaka, te time i nepo-trebnog gaženja zemlje. Što na kraju reći nego bravo Franchi...

KORIJANDER popularni začin u kuhinjama mnogih restorana

prorjeđivanje na razmak od �5 cm. Nakon što sjemenke sazo-re, cvatovi se režu i sjemenke suše.

Nino Rotim, dipl. ing.

Posebna sjemena za “preciznu sjetvu”

Traka sa sjemenima


�5

RIKULA-zeleno blago naših predakaRikula, rukola, rikola ili riga je zapravo brzorastuća salata koja je često znala krasiti vrtove naših baka. Iako je njen uzgoj vrlo cijenjen u Dalmaciji i Primorju, sve češće se može naći i na našem jelovniku. To je i razumljivo ukoliko je poznato kako se radi o vrlo ljekovitoj biljnoj vrsti.

Povjesničari kažu kako je ruko-la u prehrambenom smislu

rođena Rimljanka. Stari Rimljani su je voljeli ne samo zbog ga-stronomskih nego i zbog ljeko-vitih svojstava. Uostalom, bila je najvažniji sastojak sirupa protiv kašlja i lijeka protiv skorbuta. Čak su joj pripisivali i afrodizijačka svojstva. Stoga, više nego raduje činjenica da njeno sjeme danas možemo bez većih poteškoća nabaviti u bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Samo trebamo znati kako obično nalazimo dvije varijante, ranije navedenu brzo-rastuću salatu latinskog naziva Eruca sativa i divlju salatu latin-skog naziva Diplotaxis tenuifolia. Da ne bi bilo zablude, riječ je o dvije varijante rikule i to divlje i kultivirane (stoga na Franchi vre-ćicama i stoji natpis coltivata). Kod “divlje” rikule listovi su samo malo više nazubljeni a ukus je ja-čeg inteziteta i malo više ljutkast. Inače, obje biljke dobro uspi-jevaju u vrtovima te se mogu uzgajati na gredici uporedno sa salatom ili špinatom.

Tehnologija uzgojaRikula se može sijati od ve-

ljače do rujna u više navrata uz razmak redova �5 do 35 cm. Po-što se može uzgajati gotovo na

svakom tlu, pogodna je i za kraj-nje, neiskorištene dijelove vrta. Međutim, najbolje je uzgajati na sunčanim mjestima i poluhladu s tim da samo vodimo računa da biljka ne oskudijeva u vlažnosti. U protivnom, zbog velikih vru-ćina i suhog tla biljka prebrzo procvjeta i formira žilave i gorke listove. Za 40 do 60 dana ruko-la se može brati i to tako što se lisne rozete čupaju i peru te po potrebi prodaju u vezicama. Po-red toga, listove možemo rezati i prodavati slično kao što radimo i s matovilcem. Obično se po če-tvornom metru postiže prinos od oko 2 kg. Treba znati i da riko-lu, osim uzgoja u vrtu, možemo za potrebe domaćinstva proi-zvesti i u posudicama na balko-nu ili terasi.

Način pripremeRukola je idealna kao pro-

mjena ili dodatak standardnim, redovitim salatama. Međutim, kada smo se malo potrudili i već je uzgojili, ne trebamo stati samo na salatama. Stoga je mo-žete svježu pomiješati s kuhanim krumpirom i maslinovim uljem. Rukola se može pripremati i na lešo, poput blitve ili špinata, s maslinovim uljem, češnjakom i peršinom kao prilog uz ribu pa i mesne obroke. Osim toga, mladi i sitno nasjeckani listovi rikule služe i kao delikatesni ukras za

Iako je lavanda biljka ka-menjara sredozemnog po-dručja, sve češće je nalazimo i u unutrašnjosti. Na području Hercegovine prije nekoliko godina počeo je eksperimen-talni uzgoj na nekoliko loka-liteta. Često je nalazimo uz okućnice u obliku grmova.

U široj praksi koriste se cvjetovi lavande. Cvjetovi la-vande dolaze u sastavu raznih čajeva, kao sedativ, halogog, aromatik, a ponekad samo radi uljepšavanja čajne mje-šavine ili kao korigens mirisa.

LAVANDApočeci uzgoja i u Hercegovini

U narodnoj medicini koristi se kao sredstvo koje pospješuje izlučivanje mo-krače, za umirenje, protiv gr-čeva u predjelu trbuha i dr.

jela od riže, tjestenine i krumpira. I što je najvažnije, ne zaboravite da je kao i ostalo lisnato povrće bogata vitaminom C, a u �00 grama rukole ima svega desetak kalorija.

ČAJ OD MATIČNJAKAMatičnjak je višegodišnja

biljka polugrmastog rasta s 50-�20 cm visokom, uspravnom ze-ljastom stabljikom. Biljka cvate

od lipnja do kolovoza i odlikuje se karakterističnim mirisom koji potječe od eteričnih ulja koje najviše sadržavaju listovi. Riječ je o eteričnom ulju koje sadržava citronel i citral zbog čega cijela biljka ima intenzivan miris koji podsjeća na limun. Zbog svoje limunasto-gorke arome mati-čnjak se najčešće upotrebljava kao dodatak zelenim salatama i salatama od svježeg povrća. Koristi se i kao začin jelima od ribe, divljači i gljiva. Zbog svog citronskog mirisa koristi se i u pripremi slastica umjesto limu-na. Inače, matičnjak ili Mellisa officinalis je od davnina poznata i kao ljekovita biljka. A pošto se od matičnjaka može napraviti i kvalitetan čaj, koji djeluje umi-rujuće, možemo zaključiti kako je ovih prohladnih dana upravo došlo i njegovo vrijeme.

elvedin čolakoviĆ, ing.

Sjeme rikule

Matičnjak

Sjeme lavande

Agrumi predstavljaju veoma pogodno stanište za mno-ge štetne organizme. Smatra se da u svijetu na agrumi-ma živi više stotina štetnika (grinja, kukaca, nematode i dr.). U našim uvjetima taj broj je daleko manji.

Kod nas značajne štete na agrumima pričinjava ne-koliko vrsta štitastih ušiju,

nekoliko vrsta lisnih ušiju, štitasti moljac agruma, miner lista agru-ma, voćna muha i neke vrste gri-nja. Većina od navedenih vrsta ne živi isključivo na agrumima, već imaju veći broj biljki hrani-teljica.

Štitaste ušisu poznati štetnici koji ugla-

vnom žive na drvenastim bilj-kama, prije svega na voćkama i ukrasnom drveću i šiblju. Neke od njih, primjerice narančin cr-vac, limunov crvac, grbava ma-slinina štitasta uš, lovorova šti-tasta uš, oleandrova štitasta uš, crna štitasta uš agruma i koma uš agruma, živeći na agrumima

sišu sok ili lista i mladica, a neke i iz ploda. Na napadnutim biljka-ma dolazi do žućenja lišća, koje kasnije otpada, a jače napadnu-te biljke zaostaju u porastu. Kako neke od štitastih ušiju (narančin crvac, grbava maslinina štitasta uš) obilno izlučuju mednu rosu (slatki sok) na koju se naseljavaju gljivice čađavice, to čitavo stablo može biti prekriveno crnom pre-vlakom. Zbog toga je smanjena

asimilacijska sposobnost napa-dnutih biljaka, a plodovi umrlja-ni čađavicom teže se prodaju i imaju manju tržišnu vrijednost.

Suzbijanje štitastih ušiju je dosta otežano, a na našem trži-štu nema dovoljno djelotvornih insekticida. Najbolje je zaštitu usmjeriti protiv mladih ličinki, sredstvima na osnovi organo – fosfornih jedinjenja. Odabra-nom pripravku dobro je dodati i

neko od mineralnih ulja koje se smije koristiti i u vrijeme vegeta-cije (Bijelo ulje).

Lisne ušiu našim uvjetima na agrumi-

ma se često javlja crna uš agruma i zelena lisna uš agruma. One po-red agruma mogu napasti i neke druge biljne vrste. Na agrumima su prisutne u vrijeme vegetacije agruma, jer napadaju samo mla-

�6

B R O J � • S I J E Č A N J / V E L J AČ A 2 0 0 5

ŠTETNICI AGRUMA

naPisao: Prof. dr. ante Beš

ŠTETNICI AGRUMA

Narančin crvac Štitasta uš na agrumima


�7

do tkivo lista i izboja. Napadnuto lišće se kovrča, a izboji deformi-raju.

Štitasti moljac -(Bijela mušica agruma)

Zadnjih nekoliko godina šti-tasti moljac agruma je stalno prisutan u nasadima agruma, a kako se javlja u povećanoj broj-nosti predstavlja veoma značaj-nog štetnika agruma. Imago, po-sebno ličinke intenzivno sišu sok iz lista, što iscrpljuje napadnuto stablo. Štetnik obilno izlučuje mednu rosu na koju se naselja-vaju gljivice čađavice. U slučaju jačeg napada gotovo sva stabla u nasadu su crna od čađavica. To u velikoj mjeri smanjuje asimila-cijsku površinu, što uz iscrplje-nost zbog sisanja sokova dovodi do slabijeg razvoja voćke. Pored toga plodovi umrljani čađavicom gube na estetskom izgledu, teže se prodaju, a cijena im je dosta niska. Štetnik češće napada za-sade s gušćom sadnjom i donje grane, te unutrašnjost krošnje gdje je zbog slabijeg provjetra-vanja veća vlažnost.

Suzbijanje štetnika može se vršiti tijekom veljače i ožujka pri-mjenom bijelog ulja, odnosno tijekom vegetacije primjenom insekticida koji dobro djeluju

na štitastog moljca, primjerice pripravak Confidor SL 200. Tre-tiranje treba kvalitetno obaviti ne štedeći insekticidnu tekući-nu kako bi se dobro natopili svi dijelovi krošnje, posebice do-nja strana lista. Praćenje pojave odraslih, a i djelomično smanje-nje njihove brojnosti vrši se po-stavljanjem žutih ljepljivih ploča, koje privlače moljca.

Miner lista agrumaje štetnik novijeg datuma.

Naime, miner se kod nas pojavio iznenada i to u visokoj brojnosti unatrag nekoliko godina. Izne-nadna i masovna pojava uzne-mirila je proizvođače agruma, posebno mandarine, koja se kod nas najviše proizvodi. To je relati-vno sitan leptir, čija gusjenica živi uglavnom u listu agruma. Hrani se središnjim mesnatim dijelom lista, pri čemu pravi vijugavi ho-dnik, koji se stručno naziva mina. Štetnik isključivo napada mlado sočno tkivo, uglavnom mlade vr-šne listove. Na napadnutom listu ostaje pošteđena pokožica lista koja je u početku napada pro-zirna, odnosno srebrenkasto se-defaste boje. U toj fazi oštećenja veoma podsjeća na oštećenja od puževa, odnosno na njihove ka-rakteristične sedefaste tragove. Kasnije pokožica lista posmeđi i jače oštećeni listovi se suše.

Miner lista agruma moguće je suzbijati primjenom određe-nih insekticida, primjerice pri-pravcima: Confidor SL 200, Decis 2,5 EC ili Sumialfa 5 FL. Zavisno od intenziteta napada potrebo je izvesti 2 – 3 tretiranja, a s tre-tiranjem treba početi od sredine

srpnja kada obično kreće novi porast agruma, tzv. druga vege-tacija.

Voćna muha (mediteranska, breskvina)

– napada plodove većeg broja biljnih vrsta, primjerice: mandarine, naranče, breskve, kajsije, kruške, šljive, japanske ja-buke, smokve, rajčice i još nekih drugih biljnih vrsta. Nekoliko za-dnjih godina muha se redovito javlja u našem priobalnom po-dručju. Ponekad se javi u većoj brojnosti i pravi ozbiljne štete. Muha se može javiti dosta rano, već od sredine svibnja, ali se u povećanoj brojnosti obično ja-vlja od sredine kolovoza. Ženka za odlaganje jaja bira poluzrele plodove, jer se u zelenom plodu ličinke ne mogu hraniti. U cilju odlaganja jaja ženka legalicom buši koru ploda i u napravljenu rupu odloži više jaja. Kako u isti plod jaja može odložiti više žen-ki, to se u jednom plodu može naći 60 – 80 jaja. Nakon pilenja ličinke prodiru u meso ploda i tijekom razvoja ispod kore pra-ve veće ili manje komorice iznad kojih je plod mekan, što se može lako osjetiti pritiskom prsta. Na taj način se mogu znati u kojem plodu ima ličinki, bez da se oguli kora ploda.

Zaštita agruma od voćne muhe vrši se tretiranjem zasada nekim od sljedećih pripravaka: Actellic 50 EC, Pirimifos – metil, Radotion E – 50, Dipterex 80, Ro-gor 40, Chromogor 40 ili Perfekt-hion. Ekološki ispravnija zaštita je kada se suzbijanje vrši metodom lokaliziranog tretiranja. U tom

slučaju tretiraju se samo dijelovi nasada insekticidom kojem je dodan atraktant (Buminal). Za-pravo, oprska se samo dio sva-kog stabla uz utrošak � – 3 dl te-kućine. Tretiranje treba izvršiti u više navrata, što zavisi od jačine napada i mogućnosti primjene insekticida zbog njegove karen-ce, odnosno zriobe ploda.

GrinjeAgrumi su često napadnuti

raznim vrstama grinja. Jedna od najštetnijih vrsta je hrđasta gri-nja agruma., koja se javlja peri-odično, ali kad se pojavi, obično je njena brojnost velika pa čini velike štete. Najčešće se zadrža-va na mladom lišću i plodovima. Napadnuti listovi se deformiraju. Što je list mlađi, šteta je veća. Po-javom ploda grinje prelaze i na plod. Zreli plodovi koji su bili na-padnuti grinjom nemaju gotovo nikakvu komercijalnu vrijednost. Sitniji su, tvrde kore tamnosme-đe, čokoladne boje. Meso ploda manje je sočno i kiselo. U sluča-ju jakog napada na pojedinim stablima mogu biti svi plodovi toliko napadnuti da uopće nisu za jelo.

Pored hrđaste grinje na agru-mima je čest i crveni pauk agru-ma. Štetnik napada lišće, plodo-ve i mlade izboje. Siše sokove iz stanica napadnutih organa, zbog čega dolazi do nestajanja klorofila. Na listovima i plodovi-ma dolazi do pojave sitnih bijelih pjega. Napadnuto lišće se kovrča i prijevremeno otpada. Plodo-vi koji su napadnuti štetnikom slabije se razvijaju. U ljetnim mjesecima, kada je napad pau-ka najizraženiji, prilikom dodira s lišćem i plodovima na rukama ostaju crvene mrlje.

Suzbijanje hrđaste grinje agruma, odnosno crvenog pa-uka agruma, izvodi se pripravci-ma na osnovi sumpora, odnosno akaricidima, kao što su primje-rice: Acarstin 600, Omite 30 WP, Neoron 500 EC ili Demitan SC.

Lisne uši na agrumima

Štitasti moljac na lišću

Štete od lisnog minera Ličinke mediteranske voćne muhe

�8


MLADI LUKMladi luk se gaji iz rasada i iz lučica i to tako što se njegovo prispjeće prilagodi od studenoga pa sve do konca ožujka. Prateći tržne cijene mladog luka, može se zaključiti kako su one iz godine u godinu visoke te ostavljaju dovoljno prostora za zaradu

Ukoliko ste ljubitelj statisti-ke i uz to pratite kretanje cijena na tržištu, lako mo-

žete zaključiti da mladi luk doista redovito postiže dobru cijenu. Uostalom, to možete provjeriti i u samoj južnoj Hercegovini gdje se svake godine proizvede velike količine mladog luka. A tržište? Ono nije problem jer veliki dio mladog luka “progutaju” velike urbane sredine poput Sarajeva i Banje Luke. Međutim, mladi luk treba prije svega znati proizvesti

vodeći računa kako je izuzetno važno poštivati optimalne roko-ve sjetve.

Vrijeme sjetveU slučajevima zimske proi-

zvodnje, koja je posebice omi-ljena u južnoj Hercegovini, rasad se proizvodi na otvorenoj lijehi. Sjetva se vrši početkom rujna, dok se sadnja obavlja koncem listopada, tj. početkom stude-nog kako bi se branje (čupanje) mladog luka planiralo polovi-com prosinca. S druge strane, za proljetnu proizvodnju rasad

POTRAŽNJA ZA LUKOM VLASCEM

Posljednjih godina raste po-tražnja i za lukom vlascem a što se može pripisati njegovu favoriziranju od strane pisanih medija koji ga redovito svrsta-vaju kao neizostavni dodatak jelima, prvenstveno salatama od rajčice, juhama, umacima, iako se dosta koristi i kao dekoracija na sendvičima i sl. Osim toga, slovi i kao vrijedan začin svim jelima s mesom. A tajna njegova uspjeha leži u ugodnom okusu koji mu daju jabučna i limunska kiselina. Specifičnost njegova blagog okusa i mirisa dolazi i od eteričnog ulja cistein sulfoksi-da. Valja spomenuti i kako se zeleni vlasac iznimno cijeni u Europi upravo za zimskih mje-seci jer predstavlja vrijedan izvor minerala i vitamina u zaštiti od redovitih prehlada. Iako se kao povrće najviše uzgaja u kućnim vrtovima i manjim gospodarstvima u blizini tržišta, pokazao se vrlo pouzdanim i za uzgoj u posudama unutar domaćin-stva. Uostalom, kada ga tako veličaju, zašto ga i ne iskušati? Ta ukoliko nam se zamjeri, uvi-jek može završiti kao dodatak juhama...

Luk kozjak ili ljutika raširen je u cjeloj našoj zemlji, više u Her-cegovini. Najviše se uzgaja u kućnim vrtovima i nema većeg zna-čenja za tržište. Koristi se kao mladi luk, a vrlo često se lukovice koriste tijekom jeseni i zime. Od običnog luka razlikuje se po ma-njim lukovicama koje rastu u skupini po 3 do 20 na istoj stabljici.

Uzgoj ljutike odgovara uzgoju luka iz lučica,a gnojidba, pri-prema tla za sadnju, primjena herbicida i zaštita od štetnika i bo-lesti istovjetna je kao i kod luka. Za sadnju ljutike koriste se sitnije lukovice do 30 mm. Sadi se obično na gredice po 4-5 redova, s razmakom redova od 30 cm i razmakom u redu �5-20 cm. Može se saditi u jesen (listopad ili studeni) ili u proljeće čim to dopuste vremenske prilike.

uvijek na visokoj cijenise proizvodi u zatvorenim pro-storima i to sjetvom u siječnju, sadnjom u fazi 2-3 lista tijekom veljače kako bi mladi luk stigao na tržište već polovicom ožujka. Međutim, razumljivo je da roko-vi sjetve, odnosno sadnje luka ovise od samih proizvodnih po-dručja i zahtjeva tržišta. Ali, tu su ozbiljniji proizvođači i najpame-tniji. Zašto? Zato što mladi luk kontinuirano sade u razmacima od �5-tak dana, što im omogu-ćava redovitu berbu kao i stalnu prodaju na tržnicama manjih i većih gradskih sredina.

Berba mladog lukaMladi luk-kapula troši se za

hranu zelen, tj. čim nadzemni dijelovi biljke narastu oko 35 cm visine. Drugim riječima, mladi luk se ubire kada formira 6-8 listova. Pri tome trebamo znati da što je luk mlađi to je i puno kvalitetni-ji. U pravilu, takav luk ima puno manje gorčine te kao takav ima bolju “prođu” na tržištu. Osim toga, treba znati da kao i stari, i mladi luk ima antibiotska svoj-stva, regulira šećer u krvi te poti-če izlučivanje probavnih sokova. Mladi luk je bogat i kalijem te or-ganosulfidima-korisnim tvarima važnim za zdravlje srca. A u �00 grama mladog luka ima 45 ka-lorija, što ga čini ravnopravnim pripadnikom onog čuvenog ga-stronomskog dueta nazvanog “mlada janjetina i mladi luk”. Zar je potrebno još nešto dodati.

LUK KOZJAK – LJUTIKA


Nasad luka u Hercegovini

Sjeme luka Vlasca


�9

Veliki broj hobi voćara kao i ljubitelja južnog voća u potrazi za sadnicom mandarine postavlja pitanje: A imate li klementinu? Obi-čno ni sami ne znaju zašto traže isključivo tu sortu mandarine. Valj-da su nekada čuli za nju ili su je pak kušali te im je stoga i ostala u pamćenju. Idući tragom tog pitanja, ustanovili smo da je porijeklo klementine pomalo i mistično. Tako legenda kaže kako je postojao fratar Klement u nekom samostanu u Alžiru i kako je iznimno volio i uzgajao mandarine. U svom velikom nasadu pronašao je prirodnu mutaciju, bez koštica a glatke kore i izuzetne slasti. Po njemu je onda i ova sorta dobila ime. Tomu u prilog idu i botaničari koji tvrde kako je klementina nastala križanjem između mandarinke i gorke naranče u Alžiru odakle je proširena u sve agrumarske zemlje na Sredoze-mlju. Kako nemaju koštica i dosta su slatke, od svih citrusa najbolji su sastojak voćnih salata kojima daju potrebnu svježinu i miris. Ali, trebate znati kako klementina uglavnom neće imati sjemenke samo ukoliko se uzgaja sama. Međutim, zbog sočnog mesa, ugodna okusa i arome te obilja C vitamina svakako se preporuča za zimsku trpezu.

Pa doista, u Hercegovini je prilično omiljena i udomaćena jedna mađari-ca. Ne nije opet riječ o djevojkama i njihovim peripetijama po Mostaru. Radi se zapravo o sorti marelice, stručnog naziva Mađarska najbolja. Navedena sorte marelice ili, kako se to kod nas često voli reći, kajsije je nastala spon-tanim oprašivanjem u Mađarskoj, odakle je i prenijeta u našu zemlju. Danas ima više selekcija ove sorte koja se odlikuje dobrom bujnošću, ranom, redo-vitom i obilnom rodnošću. Lišće je ove sorte krupno, uostalom kao i sami plodovi čije se meso lako odvaja od koštice. Meso je sočno, slatkokiselo, aro-matično i vrlo kvalitetno. Koštice su malo gorke ali ipak jestive, što najbolje znaju oni najmlađi. Sorta dospijeva od 5-�0 srpnja i najraširenija je u našem uzgoju. Međutim, treba napomenuti kako mostarska kotlina lagano ostaje bez svojih čuvenih nasada kajsija. Dijelom zbog promjene klime, dijelom zbog štetnika žilogriza, a dijelom zbog apopleksije ili svojevrsne moždane kapi marelice. Ali nadamo se da će hercegovački vrtovi opet osvanuti ukra-šeni ovim mirisnim narančastožutim plodovima, što uostalom potvrđuje i sve veća potražnja za sadnicama navedene sorte marelice.

Po naslovu bismo rekli kako je medicina razvila svoju granu i u voćarstvu. Ali, na svojevrstan način doista je tako. Rana je rana, bilo na ljudskom ili biljnom organizmu i ona se treba što prije zaliječiti. A kako je mirovanje vegetacije pravo vrijeme za rezidbu voćaka, jasno nam je kako će i rezanih rana biti previše. Kako bi rane nastale rezidbom što prije sanirali, trebamo nabaviti kalemarski (voćarski) vosak čijom masom moramo premazati sva veća rezana mjesta.

Zašto? Zato što su takva mjesta idealna za prodor patogenih gljivica koje u konačnici mogu uništiti cijelo stablo. S druge stra-ne, takva mjesta su idealna za mnoge štetnike koji na njih odla-žu jaja (jabučni staklokrilac) ili na njima formiraju kolonije (uši). Osim toga, navedeni vosak služi i za saniranje oštećenih dijelova stabla a koje su posljedica ljudske nepažnje ili nekog drugog čim-benika. Stoga pri rezidbi ne vodite računa samo o oštrim škarama već i o sredstvu koje će na najučinkovitiji način zacijeliti nastala rezana mjesta!

Mostarska mađarica


NajtraženijamandarinaClementina

Sredstvo za obradu rana drvenastih biljaka

Nakon rezidbe obvezno premazivanje rana

20


HIT SU PRIMA,GIANT I ISABELLA

Kako kultura uzgoja tre-šnje u Hercegovini opet doživljava svoj uspon i nalazi ekonomsko opra-vdanje, tako se u postoje-će nasade uvode i nove, do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte. U tome svakako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

U čemu je specifičnost ovih sorata trešnje u odnosu na već poznate, udomaćene sorte lokal-nog karaktera? Prije svega, nave-dene sorte se mogu pronaći na patuljastim podlogama (Gisela i Santa Lucija) što im daje odre-đene prednosti. One se ogledaju u mnogo ekonomičnijoj, odno-sno, jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavlja najskuplju stavku u uzgoju trešnje. Pored toga, navedene sorte predstavljaju svojevrstan “bum” jer daju plod i do tri puta veći u odnosu na do-sadašnje tradicionalne sorte. Da, dobro ste pročitali- plodovi do-sežu težinu i do dvadesetak gra-ma, što je velika razlika u odnosu na plodove starijih sorata trešnje koji su iznosili do svega 7,5 gra-ma. Netko će ustvrditi da čim je toliko velika trešnja sigurno nije

i ugodnog okusa. Međutim, ni u tome nema istine jer sklad še-ćera i kiselina te ugodna aroma čine veoma dobru harmoniju kvalitete i okusa. Stoga ćemo vam kratko predstaviti i najosno-vnije karakteristike sorti Prima Giant i Isabella.

Prima Giant je stranooplodna sorta koja dozrijeva srednje rano i to za područje južne Hercegovi-ne od 25 do 27. svibnja. Formira vrlo velik plod i do 25 grama teži-ne. Meso ploda je čvrsto i hrska-vo te vrlo dobrog okusa. Sorta je

interesantna zbog svoje krupno-će i čvrstoće te dosta ranog do-zrijevanja. Uz ovu sortu redovito se uzgaja i sorta Isabella koja je ujedno i njen najbolji oprašivač.

Isabella je novija talijanska sorta srednje bujnog rasta. Rano dolazi u fazu rodnosti a rađa re-dovito i obilno. Cvate srednje rano te u Hercegovini dozrijeva oko 20. svibnja. Samooplodna je pa se može iskoristiti i za mo-nosortne nasade. Formira velike plodove, težine i do �2 grama. Plod je srcoliko zaobljenog obli-

ka i crveno briljantne boje. Meso ploda je crveno, dobre čvrstoće te vrlo dobrog okusa i kakvoće.

Da se zbog svojih karakte-ristika radi o vrlo zanimljivim sortama trešnje, pokazuje i veli-ka potražnja za njihovim sadni-cama u našim vrtnim centrima. Svakako da je najpoželjnije po-saditi obje navedene sorte, što profesionalni voćari kao i hobisti u voćarstvu upravo najviše i čine. Stoga s pravom možemo ustvr-diti da su Prima Giant i Isabella trenutno “najpopularniji herce-govački par”.

REZIDBA TREŠNJEPATULJASTOG RASTA

Kako se u Hercegovini sve više u nasade uvodi i uzgoj tre-šnje patuljastog stabla, tako se traži i sve više informacija o na-činu njihove rezidbe. I doista, o tome malo tko zna, bilo od sa-mih agronoma bilo od iskusnih voćara. Stoga vam na shematski način prikazujemo rezidbu tre-šnje na patuljastim podlogama prilagođenim za sušnija podru-čja. Napomenimo kako je riječ o uzgojnom obliku španjolska vaza za koji trebamo planirati sa-dnju navedene trešnje na razmak između redova od 4,0 metra i u redu od 2,5 do 3,0 metra. Visina uzgoja iznosi 3,0-4,0 metra.


Nasad trešnje na patuljastoj podlozi

Shema uzgojnog oblika na patuljastoj podlozi do 6 godine


2�

nešto sasvim novoU potrazi za neobičnim i nesvakidašnjim voćnim vr-stama, “Nashi” kruške su pravi izbor. Domovina “Nashi” krušaka je Kina i Japan, odakle se polako šire u ostala područja. U Kini su poznate kao “Li” ili “Cha-li” sorte, a za-padna literature ih zajedinčkim imenom naziva “Nashi”.

Europa je za njima pokazala zanimanje tek zadnjih dvade-setak godina, prije svega zbog neobičnog, za većinu naših po-trošača nedojmljivog ukusa. Za razliku od europskih sorata kru-ške, drugačijeg su oblika ploda zbog kojega se uvriježilo mišlje-nje da su nastale križanjem ja-buke i kruške. U nastanku nashi krušaka, korištene su autohtone vrste i podvrste roda Pyrus. Naj-cjenjenije sorte su nastale od Pyrus serotine i Pyrus bretschne-ideri, kineskih autohtonih sora-ta. Kao podloge za cijepljenje koriste se sjemenjaci navedenih autohtonih sorata.

Uvjeti uzgojaNashi kruškama pogoduju

područja s dovoljno toplim lje-tima, ujednačenim rasporedom oborina tijekom godine i nešto

većom relativnom vlagom zraka. Što se tiče tla, nemaju posebnih zahtjeva. Pogoduju im tla koja se koriste i za uzgoj europske kru-ške.

Stabla Nashi krušaka su ne-što bujnija od europskih. Većina sorata rađa na dvogodišnjem drvetu, no ima i onih koje rode na jednogodišnjem, odnosno trogodišnjem. Sorte koje rađaju na starijem drvetu traže nešto oštriju rezidbu.

Nashi kruške cvatu dosta rano. Skoro sve sorte cvatu prije Viljemovke. Većinom su samo-oplodne, no ima i onih koje tre-baju drugu sortu za oplodnju, pri čemu treba voditi računa kod nabavke sadnog materijala. Ve-ćina sorata izuzetno dobro rađa, a karakteristično je da lipanj-skog opadanja plodova gotovo da i nema, te je stoga potrebno provoditi prorjeđivanje plodova. Dozrijevanje plodova je sukcesi-

vno i u pravilu traje do �4 dana. Pokožica plodova Nashi kruša-ka je vrlo osjetljiva, vrlo lako se oštećuje, stoga teško podnose transport. Plodovi Nashi krušaka po okusu se ne mogu uspoređi-vati s europskim sortama, koje su mnogo plemenitijih orga-noleptičkih svojstava. Ovisno o uvjetima skladištenja, plodovi se mogu čuvati 2-6 mjeseci.

SORTIMENT

Shinsui (Hladna voda) Propada skupini japanskih

sorata koje se najviše uzgajaju. Slabije je do srednje bujnosti. Srednje je rodnosti a plodovi su relativno mali (�00-�60 grama). Oblik ploda je spljoštenookru-glast, jantarnobrončane boje. Meso ploda je čvrsto i sočno. Dozrijeva dva dana prije Vilje-movke.

Kosui (Blagotvorna voda)Nalazi se među pet vodećih

sorata u Japanu. Stablo je do-sta bujno. Plod je velik (�50-200 grama), spljoštenookruglastog oblika. Meso ploda je žućkasto, dosta žitno. Sorta dozrijeva de-set dana prije Viljemovke.

Hosui (Obilnost)Jedna od vodećih sorata u

Japanu, Kini i SAD, a kao dobra sorta pokazala se i u Europi. Stablo je bujne široke krošnje s granama koje se savijaju prema tlu. Obilato rađa. Plod je vrlo velik (�50-250 grama), okrugao,

Na području BiH uzgoj “Nashi“ krušaka moguć je samo u njenim južnim područjima (južna Hercegovina) zbogposebnih klimatskih zahtjeva. Budući da su po izgledu i okusu ploda”-nešto sasvim drugo” od nama bliskih evropskih krušaka – ni potrošači nisu za njih posebnozainteresirani.

Mladen Karačić,dipl.ing.

“NASHI” KRUŠKE privlačnog izgleda. Meso ploda je vrlo kvalitetno. Dozrijeva �0 dana poslije Viljamovke. Podnosi skladištenje 4-5 mjeseci.

Shinseiki (Novo stoljeće)Japanska sorta koja je u Ita-

liji i Francuskoj preporučena za komercijalni uzgoj. Stablo je sre-dnje bujno, razgranate krošnje. Najviše rađa na dvogodišnjem drvetu. Plod je srednje velik do velik (�50-250 grama), spljošte-nookruglastog oblika, žutozele-ne boje. Meso je tvrdo i sočno. Dozrijeva pet dana poslije Vilje-movke.

Hayatama (Rani dragulj)Japanska sorta umjereno

bujnog stabla. Plod je malen do srednje malen (�20 grama). Boja ploda je brončanojantarna. Meso ploda je grube teksture, čvrsto.Dozrijeva �6 dana iza Viljemov-ke. Plodovi se mogu čuvati 2-3 mjeseca.

Piše: mladen karačiĆ, diPl. ing.

Nashi kruške - veliki izbor sorti

22


SMOKVIN MEDIČUGROŽAVA PROIZVODNJUSMOKAVA U HERCEGOVINIMnogi vlasnici smokava, posebno oni koji imaju smokve ispred kuće ili ispred viken-dica i ljeti hladuju ispod njih, sjetit će se koliko imaju problema sa smokvinim medi-čem. Svakog ljeta mnogi se tuže i pitaju kako se mogu riješiti te štitaste uši.

Gajenje smo-kava u Hercegovini ima dugu tradiciju. Iako danas smo-kva nije zastupljena kao ranije, ona je i dalje nezamjenljiva vo-ćna vrsta koju, makar kao poje-dinačna stabla, nalazimo u vrto-vima ili ispred vikendica gotovo u svim dijelovima Hercegovine.

Smokva se gaji zbog slasnih plodova koji se najčešće kon-zumiraju u svježem stanju ili se suše i jedu tijekom zime. Iako je tradicija sušenja smokava ma-nje-više napuštena , uživanje u slasti svježih plodova smokava u Hercegovini se ni sada ne propu-šta. To je razlog što nema okućni-ce bez ponekog stabla smokve, a stabla smokava se nalaze i ispred mnogih vikendica. Naime, bez smokve je teško biti onom koje je u jutarnjim satima ubrao i po-jeo plod smokve rashlađen tije-kom noći.

Listovi postaju crniStabla smokava pružaju do-

bar hlad, pa se tijekom ljetnih

vrućina mnogi o d m a -

raju u hladu smokve. Nažalost, mnogim koji

uživaju u slasti svježih plodova smokve ili u hladu smokve traže osvježenje od vrućine, to uživa-nje često biva uskraćeno. Naime, iz godine u godinu na plodo-vima, posebno na lišću, sve je

više prisutna crna nakupina (skrama), koje u pojedinim godinama ima toliko da su plodovi, lišće i grane smokve

potpuno crni.Crna nakupina na plodovi-

ma, lišću i granama je posljedica prisutnosti smokvine štitaste uši ili smokvina mediča, koja obil-no luči mednu rosu na kojoj se razvijaju gljivice čađavice. Po-nekad na stablima smokve ima toliko medne rose da ona kapa na tlo, odnosno na ono što se na-lazi ispod stabla smokve. Mnogi vlasnici smokava, posebno oni koji imaju smokve ispred kuće ili ispred vikendice i ljeti hladu-

ju ispod njih, sjetit će se koliko imaju problema sa smokvinim medičem. Svakog ljeta mnogi se tuže i pitaju kako se mogu rije-šiti te štitaste uši. Premda većina njih tu štitastu uš ne doživljavaju kao štetnika koji će uništiti sta-blo smokve ispod kojeg uživaju u hladovini, oni smokvin medič više doživljavaju kao onečišći-vača garderobe, odnosno stola, stolica, stolnjaka ili nečeg dru-gog što se u ljetnim mjesecima može naći pod smokvom ispred obiteljske kuće ili vikendice.

Izgled vrlo specifičanSmokvina štitast uš je vrlo

karakterističnog izgleda, pa ju je veoma lako razlikovati od ostalih vrsta štitastih ušiju. Uš je s gornje strane prekrivena voštanom tvo-revinom ili štitom koji je izgra-đen od devet pločica, od kojih

Piše: Prof. dr. ante Beš

Tijekom zimskih mjeseci zeče-vi mogu pričiniti velike štete

u voćnim nasadima. Štete su po-sebno velike u godinama kada je visok snježni pokrivač i kada zec

Zaštita mladih voćaka od zečevateško pronalazi hranu. Zec izgri-za mlade izbojke ali i koru debla i grana mladih voćaka. Oštećenja su karakteristična i vide se po-prečni tragovi ugriza.

U zaštiti se koriste pripravci koji imaju odbijajuće djelovanje-(riblje ulje, krv životinja) na zeca.

Piše: mr. Ivan Ostojić Na našem tržištu jedini registri-rani pripravak za tu namjenu jest Kunilent R-�2 koji se koristi u koncentraciji 5-�0%.

Kao mehanička zaštita kori-ste se različite plastične mreže koje se postavljaju oko debla voćaka.

Sadnice zaštićene mrežama


23

Ovaj štitaš je čest u našim vo-ćnjacima. Najčešće se nalazi na jabukama i kruškama, ali i na svim drugim voćnim vrstama. Smatra se da dolazi na oko �30 biljnih vrsta. Uš siše na svim nadzemnim dijelo-vima, ali i na plodovima koji se vrlo često deformraju. Štitić je u obliku zareza, dugačak kod ženke oko 3,5 mm, a mužjaka 2 mm, smeđe boje.

JABUČNA KOMA UŠopasan štetnik jabučastih voćaka

Štetnik prezimi u obliku ja-jeta, pod štitom uginulih ženki. Krajem travnja i u svibnju izlaze ličinke koje su veoma pokretne i kreću se nekoliko sati dok ne pro-nađu mjesto gdje se pričvrste. Nakon pričvršćivanja počinju s ishranom. Ličinke iz kojih se ra-zvija ženka prolazi kroz tri stadija a one iz kojih se razvijaju mužjaci

kroz pet. Prve mlade ženke javlja-ju se sredinom srpnja, a prva jaja odlažu u kolovozu. Ženka odloži oko 80 jaja ispod štita i zatim ugi-ba. Štetnik ima jednu generaciju gidišnje. Najbolje vrijeme za su-zbijanje je pojava ličinki (sredina svibnja). Od pripravaka mogu se koristiti oni na osnovi azinfosme-tila, metidationa,diazinona i dr.

je centralna najveća i osmeroku-tnog je oblika, a oko nje je raspo-ređeno osam manjih četveroku-tnih pločica koje su trapezastog

jem je prezimila, ličinka započi-nje intenzivan porast do odrasle forme i tada pričinjava najveće štete. Osim iscrpljivanja stabala zbog oduzimanja velike količine hranjivih tvari koje se nalaze u usisanom soku, uš izlučuje veli-ku količinu medne rose na koju se naseljavaju gljivice čađavice zbog čega je smanjena asimila-cijska površina napadnutih sta-bala. Sredinom svibnja dolazi do pojave odraslih oblika. Žen-ke uši su veoma plodne, naime ženka ispod štita može odložiti �000 – �500 jaja. Ličinke se pile sredinom lipnja i odlaze na lice lista. Kasnije, kada se formiraju plodovi, manji broj ličinki prela-zi na njih. U to su vrijeme ličinke

oblika. Smokvin medič prezimi kao ličinka drugog stupnja na grančicama smokve. U proljeće, ne pomičući se s mjesta na ko-

veoma lagane te ih vjetar nosi na susjedna stabla smokve. Pod je-sen ličinke napuštaju list i odlaze na grančicu gdje prezime.

Medič-najznačajnijištetnik smokve

Smokvin medič je sigurno najveći štetnik smokve. Kada se javi u prenamnoženju, a što se dešava pojedinih godina, dolazi do sušenja dijelova stabla ili po-tpunog propadanja stabla smo-kve. Pored smokve, smokvina štitasta uš može napasti agrume, vinovu lozu i neke vrste ukra-snog drveća i grmlja. Propadanje stabala smokve zbog sve češćeg i jačeg napada smokvine štitaste uši u velikoj mjeri pridonose sve toplije zime. Naime, ranijih godi-na zime su bile mnogo hladnije, temperatura se je često spuštala ispod 4°C, pa i niže zbog čega je u velikoj mjeri dolazilo do redu-kcije brojnosti ličinki smokvine štitaste uši. Kako se smokvin medič rijetko suzbija kemijskim sredstvima, a zime su dosta to-ple, to se uš sve više namnožava i ugrožava gajenje smokve.

SuzbijanjeSuzbijanje smokvine štitaste

uši obično se obavlja zimi, dakle u vrijeme mirovanja vegetacije uporabom uljnih organofosfor-nih insekticida primjerice Oleo-ultracidom, premda se uši mogu uspješno suzbijati i tijekom ve-getacije u vrijeme pojave ličinki. No, kako je smokva u vrijeme ve-getacije vrlo osjetljiva na mnoge insekticide preporučljivo je da se suzbijanje uši vrši tijekom zime.

Grane smokve zaražene medičem - situacija zimi

Medič na smokvi

Jabučna koma uš

Jabuka na slabo bujnim podlogamarađa u prvoj godini

24


Voćnjak bez plodovaIako pomalo čudan, naslov nije izmišljen. Jer često se susrećemo sa sličnom problematikom koja hobi voća-re dovodi u nedoumicu. Kako danas živimo u vremenu opće nestrpljivosti iz neznanja, a zbog ljutnje ovakve voćke obično bivaju nepravedno iskrčene.

Pa doista smo mi narod ne-strpljivaca. Posadili smo nekoli-ko voćaka na okućnici i gle čuda: voćke rastu tri godine a na njima nikako da se zametnu plodovi. A kako bi se to slatko reklo-što nam podvališe? Ali, što nam u tom pogledu kaže struka. Kaže da postoji više razloga zašto vo-ćke bujno rastu, a malo ili nikako ne rode. Jer potrebno je znati da svaka voćka prolazi kroz različite faze razvoja. Tako, mlada i tek posađena voćka treba se prvo

ukorijeniti, što je i razumljivo. A za ukorjenjavanje joj je potre-bno minimalno godinu dana. Dakle, ako voćka prve godine nakon sadnje potjera malo kra-tkih izboja, nije ništa kritično jer prvenstveno mora formirati kori-jenovu mrežu, što pak mi ne vidi-mo. E, tek u drugoj godini nakon sadnje počinje intenzivniji rast izboja jer voćka ulazi u vegeta-tivnu fazu. Međutim, to ne mora značiti da će odmah biti i plodo-va, jer generativna faza razvoja voćke dolazi tek nakon nekoliko godina od sadnje.

Kako pojedine voćke odmah formirajuplodove?

Istina je da poje-dine voćke odmah u drugoj godini formi-raju određeni broj plodova. Primjerice, jabuke na slabo buj-nim podloga tipa

Piše: JosiP BrklJača,ing.

MM 9 mogu već druge godine “ometnuti” nekoliko plodova. Međutim, treba znati kako i kod tih voćaka puna rodnost dolazi tek pete godine nakon sadnje. Znači da od vrste voćke, sorte, njene podloge, količine dostu-pnih hranjiva i drugih čimbenika ovisi koliko će trajati ranije nave-dena vegetativna faza. S druge strane, treba znati da je većina voćaka stranooplodna, što znači da uz sebe trebaju imati i sortu oprašivača. Tako ukoliko imamo već formiranu voćku koja redo-vito i obilno cvate, a malo rodi, znajmo da joj treba i odgovarajući oprašivač. Uz to trebamo pozna-vati i tehniku rezidbe ali i osnove gnojidbe voćaka. Dakle, iako je problematika preširoka, trebate biti svjesni kako je najlakše uzeti pilu u ruke. Ali što ako samo niste bili dovoljno strpljivi?

REDOVITA REZIDBA

Ono što rijetki voćari znaju jest činjenica da je smokva možda i najzahtjevnija voćna vrsta u pogledu rezidbe. Ova kraljica južnih krajeva doista ne traži mnogo osim u pogledu rezidbe koja se mora redovito provoditi

Prije svega, potrebno je znati kako se u toplijim predje-lima, gdje nema opasnosti od mrazeva, smokva može rezati u razdoblju od prestanka do po-četka kretanja sokova. Ako, pak, postoji mogućnost pojave jačeg mraza, smokva se orezuje nešto kasnije i to pred sam početak kretanja sokova. Ono što je bitno znati jest činjenica da smokva ne podnosi rez debljih grana iz ra-zloga što tada rane teško zacje-

ljuju. Zbog toga na tim mjestima javlja se trulež ili nekroza tkiva, što u konačnici može izazvati i propadanje cijelog stabla. Ne-zarasla rana postaje i središte okupljanja štetnika i drugih bo-lesti koji brzo prodiru kroz rahlu i spužvastu srčiku grana zbog čega drvo postupno truli i na koncu sasvim propada. Zbog toga je najpoželjnije što manje orezivati deblje grane smokve. Osim toga, radi smanjenja ošte-

ćenja kore kao posljedice djelo-vanja sunca i mraza oko većih rezova trebamo deblo i grane premazati otopinom vapna. Na-kon završene rezidbe sve odre-zane grane nužno je sakupiti i odstraniti iz voćnjaka. Kada smo sve to uradili, slijedi i redovita zimska zaštita s 3 %-tnim bijelim uljem kojim uništavamo štitaste uši. Ovo je tim važnije ukoliko nam je poznato kako je na smo-kvi, kasnije, tijekom vegetacije ograničena uporaba insekticida. Zapravo, samo mali broj njih smijemo koristiti na smokvama

tijekom vegetacije, a ukoliko ne primijenimo odgovarajući, može doći do totalne defolijacije lišća. Drugim riječima, na neadekva-tne insekticide smokva reagira potpunim odbacivanjem lišća. Stoga se mjera zimske zaštite za smokvu čini više nego prihvatlji-vom.

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu u ponudi voćnih sadnica nude i kontejnirane sadnice jabu-ka na podlozi MM 9 i sadni-ce trešanja na patuljastim podlogama.

Piše: mladen karačiĆ, diPl. ing.

uspjeh uzgoja smokve

Obvezno premazivanje


25

ZAŠTITA VOĆAKA I VINOVE LOZE TIJEKOM ZIME

Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama prove-dena tijekom zime neće biti od manje ili veće ko-risti. Štoviše, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice ko-vrčavost lista na breskvi i nektarini, jedino je mogu-će spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijem nji-hovog zimskog mirovanja.

I tijekom zime na mnogim vo-ćnim vrstama i vinovoj lozi su prisutni razni štetni organi-

zmi. Premda ti štetni organizmi u zimskom razdoblju, u pravilu, ne čine štete, međutim, ako ih se ne suzbije tijekom zime, oni ti-jekom vegetacije mogu pričiniti ozbiljne štete.

Zaštita tijekom zime kod ve-ćine voćnih vrsta se s razlogom smatra osnovnom zaštitom, jer u voćnjacima u kojim je pravovre-meno provede kvalitetno zaštita tijekom zime, tada tijekom vege-tacije ima daleko manje proble-ma s mnogim štetnim organi-zmima. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv šte-tnih organizama provedena tije-kom zime neće biti od manje ili veće koristi. Štoviše, pojavu ne-kih gljivičnih bolesti tijekom ve-getacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme nji-hovog zimskog mirovanja. Isto tako, neke učinkovite insekticide protiv određenih štetnika, pri-mjerice protiv štitasti ušiju, zbog fitotoksičnosti tih insekticida, jedino je moguće primijeniti ti-jekom zime.

Zaštita protivštetnika i bolesti

Zaštita voćaka tijekom zime najčešće se provodi protiv glji-vičnih bolesti na koštičavim vo-

ćnim vrstama primjenom fungi-cida na osnovi bakra. Izvođenjem zimskog plavog tretiranja na breskvi i nektarini onemogućava se pojava kovrčavosti lista, a u velikoj mjeri i šupljikavost lista. Pravovremenim provođenjem zimskog plavog tretiranja i na nekim drugim voćnim vrstama u velikoj mjeri će pridonijeti sma-njenju mogućeg napada raznih gljivičnih oboljenja tijekom ve-getacije. Primjerice, primjenom bordoške juhe ili nekog drugog pripravaka na osnovi bakra u ti-jeku zime na jabuci, kruški i mu-šmuli u velikoj mjeri će se sma-njiti pojava fuzikladija na listu i plodu tih voćnih vrsta.

Zimskom zaštitomprotiv većine bolesti

Na trešnji se zimsko tretira-nje sredstvima na osnovi bakra pridonijeti manjoj pojavi šuplji-kavosti ili rešetavosti lista, a time spriječiti i njegovo prijevremeno opadanje. Isto tako, to tretiranje će spriječiti sušenje listova i po-javu gorke truleži plodova. Na višnji će zimsko plavo tretiranje smanjiti pojavu kozičavosti lista i šupljikavosti lista. Primijenjeno na šljivi, zimsko plavo tretiranje će također pridonijeti manjoj pojavi šupljikavosti lista i rogača ploda šljive, te smanjiti pojavu monilije i bakterioza. Isto tako, ako se zimsko plavo tretiranje obavi na šipku, tada će tijekom vegetacije na stablima manje

biti šupljikavosti lista, te neće doći do prijevremenog opada-nja lišća.

Osim zimskog tretiranja pri-pravcima na osnovi bakra, ona se mogu provoditi i s priprav-cima koji pored bakra sadrže i mineralna ulja u kom slučaju se pored spomenutih bolesti suzbi-jaju i neki štetnici kao što su lisne i štitaste uši, te grinje.

Piše: Prof.dr. ante Beš

Zimsko tretiranje voćaka izvodi se i u cilju sprečavanja ili smanjenja pojave štetnika, prije svih štitastih ušiju i grinja. Međutim, za razliku od veoma uspješnog djelovanja bakarnih fungicida na razne uzročnike gljivičnih bolesti koje se tijekom zime nalaze na voćkama, za su-zbijanje štetnika tijekom zime na našem tržištu nema tako dje-lotvornih insekticida.

Kupanje voćakaDa bi zimska tretiranja bila

učinkovita, ona se trebaju kva-litetno obaviti. Ne treba štedjeti na pesticidnoj tekućini. Pored dobro natopljenih pupova, tre-baju biti dobro oprskane sve rodne grančice, tanje i deblje grane, kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla nalazi mnoštvo spora od kuda ih vjetar ili kapljice kiše odnose na pupo-ve. Stoga stabla treba doslovce okupati, što većina voćara ugla-vnom i radi, zbog čega se zimsko tretiranje obično naziva zimsko kupanje voćaka.

Najčešća kombinacija koja se koristi u zimskoj zaštiti voća-ka i vinove loze jest Oleoul-tracid 0,3% i Cuprablau 0,8 %.

Tijekom zimskih mjeseci na čokotima vinove loze prezimljava veći broj štitastih ušiju (primjerice breskvina i šljivina štitasta uš) ali i grinje šiškarice koje u pojedinim godinama mogu pričiniti ozbiljne štete.Pripravci za “zimsku zaštitu”

Breskva zahtijeva obveznu zimsku zaštitu

Nakon rezidbe zaštita vinograda

26


PITANJA I ODGOVORIGiorgia –nova sorta trešnje

U vrtnom rasadniku po-red brojnih sorti trešanja kupio sam i meni nepoznatu sortu, stručnog naziva Gior-gia. Molim vas da mi navede-te njene osnovne karakteri-stike. Unaprijed zahvalan.

Nije ni čudo da vam je sorta nepoznata, jer je riječ o priličito novijoj talijanskoj sorti koja fo-mira krupne plodove svijetlo-crvene do tamnocrvene boje. Meso ploda je srednje čvrstine i dobre kakvoće. Stablo je osre-dnje bujnog rasta i samoneo-plodno je, što znači da joj treba osigurati adekvatne oprašiva-če. Dobri oprašivači su joj Bur-latova, Van i Adriana. Inače, sorta zrije oko �0. lipnja i zbog svojih kvalitetnih osobina sva-kako je za preporuku u kućnim vrtovima.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Sušenje tuja

Oko vikendice u okolici Sarajeva imam posađenu živicu od čempresa, koja je stara oko jedanaest godina. Međutim, prošle godine je došlo do laganog i postu-pnog sušenja čempresa, što je posebice uznapredovalo ove godine. Što je uzrok nji-hovom propadanju i može li se to spriječiti?

Prije svega, iskreno su-mnjam da u okolici Sarajeva imate posađene čemprese iz razloga što oni tamo u pravilu ne mogu rasti jer im je prosto prehladno. Vjerojatno se radi o tujama ili pačempresima koji pak u toj klimi mogu rela-

tivno dobro uspijevati. Što se tiče njihovog sušenja, teško je ustvrditi koji je točan uzrok propadanja živice jer bi to naj-bolje ustanovili izlaskom na teren. Kako to nismo u mogu-ćnosti, pretpostavaljam da bi uzrok sušenja živice mogla biti kloroza ili pomanjkanje željeza u tlu. Stoga njegov nedostatak nadoknadite unošenjem želje-znog helata u obliku pripravka Florgen 6. Osim toga, u pro-ljeće biljke svakako prihranite i mineralnim gnojivom a uko-liko navedene mjere ne budu isuviše učinkovite, znači da je možda i prekasno.

Osim toga, na tom mjestu možete pokušati uzgojiti živi-cu od lovor višnje koja je puno otpornija i dekorativnija.

Josip Brkljača, ing.

Rakija promijenilaboju i okus

Za vlastite potrebe pro-izvodim rakiju koja je ove godine dobila smeđu boju. Osim toga, poprimila je i bla-gu oporost u okusu. Što je uzrok tomu?

Riječ je o tipičnim simpto-mima koji se javljaju kao poslje-dica slabo pripremljene tj. ovi-njene i održavane bačve iz koje je alkohol rakije ekstrahirao ta-nin. Zbog toga se, uostalom, uz smeđu boju pojavi i oporost u okusu. Kako bi se to eliminira-lo, na �00 litara “smeđe rakije” dodaje se � litra obranog mli-jeka. Mlijeko se treba dodavati polagano uz stalno miješanje. Nakon tri dana rakija se odvoji od taloga i potom filtrira preko prethodno vodom navlaže-ne, guste gaze ili filter papira postavljenih na lijevku. Kada

rakiju odvojimo od taloga, po-trebno ju je ponovno destilira-ti. Na taj način učinkovito ćete ukloniti taninske tvari iz rakije.


Industrijska breskva

U svom breskviku pored standardnih sorti breskve imam i nekoliko stabala sorte Maria Serena koje sam dobio iz Italije. Međutim, njeni plo-dovi imaju specifičan okus, pomalo neobičan za svježu potrošnju pa me zanima o kakvoj sorti breskve je riječ?

Riječ je o talijanskoj sorti vrlo bujnog i rodnog stabla, srednjeg vremena cvatnje. Plod je srednje krupan, žuto-zlatne boje pokožice i atrakti-vnog izgleda. Sorta sazrijeva 20-tak dana prije Redhavena i zanimljiva je zbog ranog i isto-vremenog sazrijevanja, što bi-tnije olakšava berbu. Iako na-vedenu sortu odlikuje dobar i aromatičan okus, ona je prije svega predviđena za preradu u različite proizvode kao što su kompoti, marmelade, džemo-vi, voćne salate i kašasti sokovi. Dakle, riječ je o sorti breskve za industrijsku preradu zbog čega je kao takvu i trebate koristiti.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Orpington - pasminapataka

Zanima me kakve su odli-ke Orpington pasmine pata-ka. Prije svega, interesira me koliku težinu patke dosežu u tovu i kolika je godišnja no-sivost, odnosno, koja je pro-sječna težina nesenih jaja.

Orpington patka je zapravo srednje velika patka, uspra-vnog držanja i specifičnih boja, a uzgojena je potkraj �9. sto-ljeća u Engleskoj. Orpigtonska patka je ranozrela pasmina, što znači da pronese u dobi od 6 mjeseci. Godišnje nese od �00 do �40 jaja prosječne težine od 70 do 90 grama. Odrasli patak teži 3,5 kg a patka 2,5 kg. Pačići u dobi od 8 tjedana imaju živu masu od oko 2 kg dok u tovu mogu postići težinu od 4 do 5 kg. Za sve dodatne informacije možete kontaktirati našu savje-todavnu službu u Agrocentru u Mostaru.


Zimska zaštitabreskve i nektarine

U svom voćnjaku imam desetak stabala breskve i ne-ktarine. Na deblu i debljim granama pojavila se uš bijele boje, koju sam prošle godine prskao bijelim uljem, ali nije bilo većih rezultata. Što radi-ti ove godine, odnosno čime prskati breskvu i nektarinu?

U vašem slučaju najvjeroja-tnije da se radi o dudovoj šti-tastoj uši, štetniku koji napada veliki broj biljaka, a na području Hercegovine posebice breskvu i nektarinu. Uš se uglavnom nalazi na deblu i prvim debljim granama uz deblo.

Nažalost, danas na tržištu pesticida ima vrlo malo pripra-vaka koji se mogu koristiti u vrijeme mirovanja vegetacije. Preporučujem pripravak Oleo-ultracid �00 EC u koncentraciji 0,3-0,4 %.

Mr. Ivan Ostojić


27

HRANIDBA STOKE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJUKraj zime i početak proljeća je prijelazno razdoblje u ishrani stoke, što znači prijelaz s energetski siromašnijih na energetski višestruko bogatija krmiva. Posebno se to odnosi na stočare koji stoku hrane ispašom. Za to se u tom razdoblju i javljaju najveće probavne tegobe kod stoke.

Gubitak vitamina

Tijekom zime stoka se hrani najviše već unaprijed pripremlje-nim i uskladištenim krmivima: si-laža, sijeno, kukuruzovina, slama. Uskladištena krmiva su tijekom dužeg perioda stajanja izgubila veći dio vitamina u odnosu na postotak koji su sadržavali u pe-riodu uskladištenja. Time su kr-miva postala siromašnija a stoka se postupno iscrpljuje. Poznato je da su vitamini A, K, B�, B2, B�2, biotin, folna kiselina, vrlo osjetlji-vi i nepostojani na svjetlosti, dok su vitamini K, B, B2, folna kiseli-na, također osjetljivi i nepostoja-ni na povišenu temperaturu.

Nedostatak pojedinih ili ci-jelih skupina vitamina očituje se u pojavi avitaminoza, koje za životinje mogu imati višestruko negativne posljedice. Posebice je taj problem negativno izražen kod mladih životinja. Zato je po-trebno svakodnevni obrok izba-lansirati s kompletnim krmnim smjesama, koje sadrže sve neo-phodno potrebne vitamine i mi-nerale da do toga ne bi dolazilo.

Proljetna hranidbazelenom krmom

Kretanjem vegetacije i istje-rivanjem stoke na ispašu ili do-voženjem svježe zelene krme za ishranu stoke javljaju se novi potencijalni problemi za stoku i stočare. Radi se o prijelaznoj hra-nidbi stoke i to višemjesečnoj sa suhe osiromašene krme na svje-ža, sočna krmiva bogata vodom, bjelančevinama, vitaminima i mineralima. To je poseban šok za probavni trakt životinje te zbog toga nerijetko dolazi do pojave probavnih tegoba i popratnih pojava.

Na stočaru je da taj period prijelaza s jednih na druga hra-niva obavi postupno, oprezno, neprimjetno za stoku, bez ika-kvih probavnih tegoba. Taj pri-jelaz isključuje davanje zelenih krmiva stoci kad je gladna, jer bi je jela halapljivo, zatim ne dava-ti ga u velikim količinama. Prije davanja zelenih krmiva stoci je potrebno dati određenu količinu suhih krmiva: sijena, slame i dr. Tijekom više dana ovakve hrani-dbe postupno se smanjuje udio suhih krmiva, a povećava udio

svježih zelenih krmiva u obroku. Ovakav uravnoteženi i izbalansi-rani prijelaz najbolje je obavljati u štalama, dovoženjem nakoše-nih svježih zelenih krmiva, nego li istjerivanjem stoke na pašu. U štali se može točno odrediti ko-liko će stoka pojesti pojedinih krmiva, dok je to prilikom ispaše teško kontrolirati.

Nakon nekoliko dana ovako izbalansirane hranidbe stoka se može pustiti na slobodnu ispašu bez bojazni da će doći do proba-vnih poremećaja.

Oštećenja na pašnjacima

Kretanjem vegetacije na svim pašnjacima, bilo da su novi ili višegodišnji, mlade tek iznikle biljke trave su krhke i vrlo osje-tljive na mehanička oštećenja i gaženje.

Puštanjem stoke na ispašu u tom periodu mogu se nanijeti višestruke štete na pašnjacima i unazaditi ih za duži period. Pose-bno je to izraženo na kombinira-nim pašnjacima (pašno-košnog tipa) koji se kose i ujedno služe za ispašu. Najpovoljniji utjecaj na mlade pašnjake čine goveda

i konji. Goveda odgrizaju travu nešto više od ostale stoke pa se biljke lakše oporavljaju, dok ko-nji odgrizaju nešto niže, ali po-pasu i mjesta gdje ostala stoka nije htjela. Osim toga, goveda i konji imaju šire papke i kopita koja pliće prodiru u tlo. Najnepo-voljniji utjecaj na mlade pašnja-ke imaju ovce i svinje. Ovce nisko odgrizaju biljke pri korijenu, dok svinje svojim njuškama riju povr-šinski sloj zemlje i tako uništava-ju tratinu. Također, njihovi papci su sitni i šiljasti pa dublje prodiru u površinski sloj travnjaka i time ga oštećuju.

Piše: mario ĆuBela, diPl. ing.

28


UREĐIVANJE TROPSKOG SLATKOVODNOG AKVARIJAUREĐIVANJE TROPSKOG SLATKOVODNOG AKVARIJA

Uzgajanje tropskih ri-bica vrlo je zanimljiv, ali zahtijevan hobi. Da biste stvorili sredinu u kojoj mogu živjeti i rasti vaše ribe, i dugo uživati u podvodnim prizorima, od početka se trebate držati nekih pravila.

Nabavka akvarija Velika većina akvarista prefe-

rira tropske - slatkovodne ili mor-ske akvarije. Prije nego što kupi-te ribe i biljke, naravno - trebate nabaviti akvarij. Gotov akvarij, sa svom pripadajućom opremom, najbolje je kupiti u specijalizira-nim trgovinama kućnim ljubim-cima. Što se tiče oblika akvarija, za nas su najljepši pravokutni četvrtasti. Takvi akvariji imaju najbolji pregled i panoramu po-dvodnih sadržaja.

Akvarij ćete kupovati u skla-du s vašim uvjetima i mogućno-stima, a mi bismo uvijek dali prednost nabavci većih akvarija. U velikim akvarijima ( od 200 l ) lakše je održavati kvalitetu vode, nego kod manjih akvarija. I ovdje je dopuštena kreativnost, pa mo-žete i sami, ili s pomoću drugih napraviti dobar akvarij koji će, ne samo biti dražestan hobi, nego i atraktivan ukras u vašem domu.

Uz akvarij, također morate ima-ti dovoljno izdržljivo postolje koje će se uklapati u namještaj vašega stana. Postolje, komoda ili ormarić moraju biti specijalno izrađeni za akvarij, jer trebate ra-čunati na težinu punog akvarija. Ne zaboravite da je jedan litar vode otprilike težak jedan kilo-gram, a u težinu punog akvarija ulaze staklo, plastika ili drvo, gri-jač, filter, rasvjeta, akvarijska po-dloga, dekor itd.

Postavljanje akvarijaPrije uređivanja akvarij se po-

stavlja na jedno mjesto u stanu ili kući koje ima čvrst pod. Riski-rate postavljajući akvarij na slabi drveni pod, a u slučajevima po-stavljanja velikih akvarija ( preko 250 l ) na armiranobetonski pod stana u zgradi, savjetujemo da zatražite savjet stručnjaka.

Sljedeće pravilo kojega se morate držati u namještanju akvarija jest odabir mjesta staja-nja akvarija u stanu. Takvo mje-sto uvijek mora biti pristupačno, vrata ili dijelovi namještaja ne smiju udarati o akvarij, mjesto na kojem stoji akvarij mora biti u ravnini, (što ćete odmjeriti zidarskom livelom onda kada postavite akvarijsku komodu, kontrolirat ćete njezinu površi-nu). Još nam je ostao jedan va-žan podatak, a to je da se akvarij treba nalaziti na tamnijem mje-stu koje nije izloženo direktnom udaru sunčevih zraka. Time ćete izbjeći stvaranje zelenih algi, ali i nepoželjnih visokih ljetnih tem-

peratura vode u akvariju.Kasnije uređivanje i održa-

vanje vašeg akvarija neće pred-stavljati problem, ako se budete držali navedenih pravila.

Koju vrstuakvarija odabrati?

U prirodi postoji više vrsta podvodnih staništa u kojima žive ribe, biljke i ostali vodeni organi-zmi – onoliko vrsta koliko postoji mora, rijeka i jezera. U akvaristici se polazi od toga, (ne u svakom slučaju) da akvarij i u njemu ribe, biljke, supstrat (podloga) i akva-rijski dekor, po svome izgledu i kvaliteti vode odgovaraju neko-me od prirodnih staništa. Neki su akvariji nalik biotopu Amazo-na, neki su nalik srednjoameri-čkim rijekama, a drugi izgledaju kao koraljni greben u Indijskom oceanu ili podvodni svijet jezera Tanganjika u Africi. Svatko od

Piše: antonio PolJak, akvarist

nas ima drugačije ukuse i želje, no za nas su najljepši amazon-ski i, recimo, malavijski akvarij. Amazonski akvarij je akvarij s tresetnom i šljunčanom podlo-gom, s puno biljaka, mangro-vim ili nekim drugim drvetom kao dekorom, vodom niske pH vrijednosti i male tvrdoće. Ima snažnu rasvjetu. Naseljen je te-trama, skalarima ili diskusima Za naše uvjete, s obzirom na tvrdo-ću vode, pH vrijednost, biljke i dekor, najlakše je formirati ma-lavijski akvarij. U ovom akvariju dominiraju stijene i špilje u koje se skrivaju ribe lamprologusi, brevisi i julije. Od biljaka u ovom akvariju prevladavaju anubiasi i javanske paprati, pričvršćene za stijene, a voda je velike tvrdoće, s visokom pH vrijednosti.

PRVI DIO

Ukrasi za akvarije Potpuno uređen akvarij


29

U organizaciji AC Sjemenarne Mostar, u četvrtak 29.��. 2004. godine održano je predavanje na temu «Primjena vodotopivih gnojiva u gnojidbi najvažnijih povrtlarskih kultura na području Hercegovine». Veliki broj poljoprivrednih proizvođača posebice onih koji se profesionalno bave proizvodnjom povrća s velikim zanimanjem patilo je izlaganje prof. dr. sc. Milana Poljaka, redo-vitog profesora Agronomskog fakulteta iz Zagreba.

Tijekom predavanja predstavljena je paleta FLORTIS-ovih vodotopivih gnojiva, koja se već nekoliko godina koriste na po-dručju Hercegovine, a u proizvodnji povrća su pokazala odlične rezultate. Sve veći broj proizvođača upravo koristi ova gnojiva u gnojidbi povrća kako onog u zaštićenim tako i povrća koje se uzgaja na otvorenom.

Proizvođačima su predstavljeni i profesionalni Cultural sup-strati za sjetvu, pikiranje i presađivanje povrća i cvijeća.

Sarajevo, točnije hotel Ho-liwud, bio je domaćin prvog Simpozija iz zaštite bilja u Bosni i Hercegovini, koji je održan �6 i �7 prosinca 2004. godine na temu «Zaštita bilja-pravci da-ljeg razvoja» U organizaciji ovog Simpozija bili su Poljoprivredni fakultet Sarajevo, Agronomski fakultet Mostar, Poljoprivredni institut Banja Luka i Šumarski fa-kultet Sarajevo.

Osnivačka skupština Društva za zaštitu bilja Bosne i Hercego-vine održana je �6. prosinca 2004. godine u Sarajevu. Na skup-štini je usvojen statut Društva te izabran predsjednik, potpred-sjednik i tajnik. Za prvog predsjednika Društva za zaštitu bilja izabran je doc. dr. Vojislav Trkulja, za potpredsjednika mr. sc. Ivan Ostojić, a za tajnika mr. sc. Nedžad Karić. Sjedište društva je u Sarajevu s uredima u Mostaru i Banja Luci.

Prvi Simpozij iz zaštite bilja u Bosni i HercegoviniTijekom trajanja Simpozija

predstavljeno je je dvadese-tak radova od strane istaknutih stručnjaka iz oblasti zaštite bilja. Osim toga, poseban doprinos skupu dale su i tvrtke koje se bave proizvodnjom i prometom sredstava za zaštitu bilja, a koje su na Simpoziju predstavile pa-letu svojih proizvoda. Neke od njih, primjerice BASF i Chromos Agro, predstavile su nove pri-pravke koji će od iduće sezone biti na tržištu pesticida u BiH.

Piše: mr. ivan ostoJiĆ

Osnovano Društvoza zaštitu biljaBosne i Hercegovine Piše: mr. ivan ostoJiĆ

Predavanje o primjeni vodotopivih gnojivaPiše: JosiP BrklJača,ing.

Veliki broj sudionika (248) iznenadio je organizatore, tako da su neki od njih ostali bez ti-skanog materijala vezano za Simpozij. Ovom prilikom orga-nizator se svima njima iskreno ispričava.

Na svečanoj večeri, organizi-ranoj prvog dana Simpozija, bio je veliki broj sudionika, a zabava je potrajala do ranih jutarnjih

sati. To nije smetalo izlagačima koji su drugog dana Simpozija predstavili svoje radove da ih prezentiraju na najbolji način i zainteresiraju slušateljstvo te otvore diskusiju.

Nakon prezentiranja svih radova, diskusije te usvojenih zaključaka, Simpozij je svečano završen, s naglaskom da se po-novno nađemo iduće godine.

Vodstvo društva za zaštitu bilja BiH

Bilo je vremena i za zabavu

30


Proizvodnja ipotrošnja voća

Po potrošnji svježeg voća u svijetu na prvom mjestu je naranča, zatim slijedi mandarina, limun, banane, i jabuke. Po opsegu proizvodnje u svijetu redosljed je sljedeći: agru-mi, banane, jabuka, mango, malina i kruška. Jabuka se nala-zi na trećem, malina na petom, a kruška na sedmom mjestu ljestvice opsega proizvodnje voća u svijetu.

Stanje sredstavaza zaštitu bilja

U 2004. godini u Hrvatskoj je bilo registrirano ukupno 277 djelatnih tvari, odnosno 762 pripravka. Na prvom mje-stu djelatnih tvari su herbicidi koji su ujedno i najbrojniji među pripravcima. Na drugom mjestu po djelatnim tvarima su zoocidi s 86, a na trećem fungicidi s 79. Fungicidi su na drugom mjestu s 243 registrirana pripravka, a zoocidi s 2�2 na trećem mjestu.

Bugenvilia-ime po admiralu

Ova prekrasna biljna vrsta ime je dobila po francu-skom admiralu Louis Antoine Bougainvilleu na čijem je brodu u Brazil putovao njen pronalazač. Danas se uzga-jaju većinom križanci-tri vrlo slične vrste u svim bojama, od bijele preko narančast do crvenoljubičaste i ponekad s velikim brojem pricvjetnih listova. Obje druge vrste, B.pe-ruviana i B.glabra imaju listove s vrlo malo dlačica, prva vrste ima i manje, gole cvjetove. Druga vrsta podnosi mraz do –7oC te se stoga u Sredozemlju može uzgajati i na otvorenom.

Kamelija,čajS preko 2,5 milijuna tona trgovačke količine čaj je naj-

važnija svjetska gospodarska biljka. U Kini se uzgaja preko 5000 godina. Kineski čaj (var.sinensis) je relativno otporan na mraz i ima nešto manje, čvršće kožaste listove, izrazitog zupčastog ruba; asamski čaj otkriven tek u �9. stoljeću (var.assamica)osjetljiv je na mraz i ima nešto veće, tanji, rijetko i nejasno zupčaste listove. Crni čaj nastaje uvenućem i fer-mentacijom nakon branja. Kod zelenog se čaja, naprotiv, za-grijavanjem i sušenjem prijevremeno zaustavlja raspadanje tako da bolje ostaju sačuvani prvobitni sastojci.

Najstarija cvjetnica

Fosilni ostatak cvijeta, star �42 milijuna godina, nazvan Archaefructus liaoningensis pronađen je �996. godine u sjeveroisto-čnoj Kini. Ostatke biljke ot-krio je Ge Sun s Geološkog i paleontološkog instituta iz Nanjinga u Kini.

• • •

Najvećepostojeće drvo

General Sherman, divovska sekvoja (Sequoiadendron giganteum) koja se nalazi u Nacionalnom parku sekvoja u američkoj državi California, visoka je 83,82 metra, ima promjer ��,� metar i opseg 3�,3 metra. Obujam stabla je �.487 m3-dovoljno za pet milijar-di šibica.

• • •

Najvećikopneni sisavac

Mužjak afričkog slona (Lox-odonta africana) prosječne visine 3-3,7 m do ramena, a uobičajena težina mu je 4-7 tona. Najteži izmjere-ni primjerak ubijen je 7. studenog �974. u Angoli u Africi. Visina uspravljene životinje bila je 3,96 m, a težina masivnih �2,24 tone.

Naj, naj, naj …..prenosimo iz Guinness-ove knjige rekorda


3�

Veliki izbor lukovica za proljetnu

sadnju u Agrocentrima

Sjemenarna!

32


Documents

Green Garden