Green Garden 65

G r e e n G a r d e n b r o j 6 5 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 0 9 . g o d i n a I X c i j e n a 3 K M

Rezano cvijeeHercegovaki gerberi

Uzgoj ampinjonaMediteranska vona muha

Gnojidba vonjaka i vinograda

e-mail: [email protected]

Vinograd: koliina: 60-70 kg/dulum Vonjak: koliina:80-100 kg/dulum Povre: Koliina 80-120 kg/dulum

Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgOPHENIX

B R O J 6 5 S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 9

3

SADRAJADVENTSKI VJENII, BOINA PENICA I ZVIJEZDA 4BOI U ZNAKU CRVENE BOJE 5JESENJI UKRASI VRTA 6PRESAIVANJE DRVENASTIH BILJAKA 7REZANO CVIJEE 8PRIPREMA TRAVNJAKA ZA ZIMU 9ARI MEDITERANA NA LJUBUKI NAIN :: VRT IZ SNOVA 10HERCEGOVAKI GERBERI 11PLASTENIKA FOLIJA 12PRIMJENA AGRILA U PROIZVODNJI POVRA 13PERIN ZA JELO I ZAIN 14CRNA ROTKVA OBILJE VITAMINA TIJEKOM ZIME 15UZGOJ AMPINJONA 16GRIJANJE ZATIENIH PROSTORA 18ZIMA U POVRTNJAKU 19KISELI KUPUS :: MRKVA ZA ISTU PETICU 20PITANJA I ODGOVORI 21MEDITERANSKA VONA MUHA 22ZATO JE BOLJE VINOGRADE GNOJITI U JESEN 23RADOVI U VONJAKU POETKOM ZIME 24JESENSKO-ZIMSKA SADNJA VOAKA I VINOVE LOZE 25BERBA PLODOVA AKTINIDIJE 26BIOREX I FENIX PELETIRANA ORGANSKA GNOJIVA 27VOE S PADINA BERKOVIA 28BAJAM DEFICITARNA VONA VRSTA 29 ZANIMLJIVOSTI 30

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 iroki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostoji

Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj,Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko

Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec.

Grafiko oblikovanje:Damir anje

Tisak: GDD POLET, Sarajevo

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji

Miljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

Urednikova rijePred Vama se nalazi novi, zimski broj strunog glasila Green Gar-

den koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih lanaka iz obla-sti voarstva, vinogradarstva, povrarstva, cvjearstva i zatite bilja. Kao to je to na naim stranicama postalo ve uobiajeno, iz svijeta voarstva moete doznati sve o radovima u vonjaku tijekom zime kao i to to podrazumijeva pravilna jesensko-zimska sadnja voaka i vinove loze. A poto jesen predstavlja idealno vrijeme za gnojidbu proizvodnih nasada, ne propustite proitati lanak o sve popular-nijim organskim peletiranim gnojivima. Nadalje, donosimo prilog o bajamu kao deficitarnoj i vrlo rentabilnoj vonoj vrsti te znaaju pravilne i pravodobne berbe plodova aktinidije.

Meutim, zbog injenice da u povrtnjaku radovi ne prestaju ni tijekom hladnih zimskih dana, pored redovitog kalendara sje-tve, donosimo prilog o nainima grijanja zatienih prostora kao i osnovnim karakteristikama plastenikih folija prisutnih na naem tritu. A zato je upravo perin idealan kao zainska i nezaobilazna kulinarska biljka te zato se tradicionalno u hercegovakim domo-vima konzervira odnosno kiseli kupus, doznajte upravo sa stranica naeg i Vaeg Green Gardena.

Kako ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijea donosimo priloge o boinoj zvijezdi i boinoj penici koji uz adventske vi-jenie obiljeavaju mjesec prosinac. Ali zbog injenice kako i u ovom dijelu godine postoji dosta prostora za uzgoj ukrasnih biljaka na otvorenom posebice opisujemo crveni javor kao vodei jesenji ukras mediteranskog vrta. Istiemo i priloge o presaivanju drvena-stih biljaka te lanak o cvjetnim biljnim vrstama vie nego priklad-nim za predstojea boina darivanja. S druge strane, proizvoai-ma cvijea naroito e biti interesantan lanak o gerberima, znaaju primjene agrila u uzgoju cvijea kao i to se sve krije pod pojmom rezanog cvijea.

Nita manje nisu zanimljivi ni prilozi o sve destruktivnijem tet-niku-mediteranskoj vonoj muhi, pripremi travnjaka za predstojeu zimu i uzgoju ampinjona. Meutim, kako ni to nije sve, ipak Vam preporuamo da na i Va Green Garden detaljno proitate, a ukoli-ko smo to propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti.

Urednitvo

Sretne Blagdane, dobro zdravlje,mir i blagostanje

neka vas prate u 2010. godini

4 B R O J 6 5 S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 9

Sama tradicija adventskog vjenia see u daleku prolost kada su germanski narodi kori-stili vjeni ukraen svijeama, koje bi palili za hladnih i tamnih prosinakih noi kao znak nade u nadolazeu sunevu svjetlost i to-plinu proljea. U srednjem vijeku su pak krani preuzeli tu tradiciju te su vjeni sa svijeama poeli koristiti kao dio svoje duhovne pripreme za najdrai nam blag-dan Boi. Inae, prema predaji izraen od zimzelenih granica adventski vjeni simbolizira ne-prekidan, neprolazan ivot. Pored toga, u njemu se kao dekorativna

Prema vjerovanju prasta-novnika Meksika, odakle biljka potjee, svoj izgled zahvaljuje astekoj boginji kojoj je zbog neuzvraene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izra-stao je vatreni cvijet.

Oplemenjivai su se malo poigrali pa danas imamo bi-jele, krem i ruiaste primjerke. Najtraenije su jarkocrvene. Bo-tanika znanost nam otkriva da Boina zvijezda zapravo ima si-une, prilino neugledne ute cvjetie, a ono to nazivamo cvijetom, obojeni su pricvjetni listovi (brakteje).

Boina penica se uobiajeno sije od svete Bar-bare do svete Lucije-13.prosinca. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su neto ire od standardnih ali i dublje. Prije same sjetve penica se najee namae u mlakoj vodi (desetak sati). Nakon toga penica se vadi iz vode i ravnomjerna rasporeuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan rasprivanjem vode po penici.

Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer moe doi do propadanja penice.

Mladen Karai, dipl. ing.

ADVENTSKI VJENIIbiljka esto nae i lovor koji pred-stavlja pobjedu nad muenjem i patnjom te boikovina i tisa koji su pak simbol besmrtnosti. S druge strane, prisutnost cedra u vjen-iu oznaava snagu i izljeenje dok je sami kruni oblik vijenca, koji nema ni kraj ni poetak, sim-bol vjenosti Boje te besmrtnosti due. A sami eeri i razni plodovi kojima vjeni esto bude pomno okien predstavljaju na budui ivot, odnosno uskrsnue dok e-tiri svijee oznaavaju etiri tjedna adventa ili doaa, vrijeme pri-preme za veliki blagdan krana. Stoga ni ove godine nemojte za-


BoINA pENIcA

BoINA ZVIJEZDAPrilikom kupnje izaberite

vrstu Boinu zvijezdu, bez u-tog lia, s nekoliko otvorenih cvjetova, dok joj ostali jo tre-baju biti i pupu.

Legenda o nastankuBoine zvijezde

Prema staroj Meksikoj le-gendi, prva Boina zvijezda nastala je iz molitve dvoje se-oske djece, djevojice Marije i njezina brsta Pabla. Bili su toliko siromani da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. Na Badnjak, na putu u crkvu, ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. Kad

Josip BrKlJaa, ing.

boraviti ukrasiti ulazna vrata i sto-love adventskim vjeniem jer on prije dolaska samog Boia stvara

poseban ugoaj u naim domovi-ma te na poseban nain i u naim srcima.

su ubrane biljke stavljali oko ja-slica, nekim udom njihovi zele-

ni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice.

Adventski vjenac

Boini stol

Boina zvijezda


5

I dok se veliki broj sobnog i vrt-nog cvijea nabavlja, prodaje i sadi tijekom proljea, dolaskom zime kao da je u tom pogledu vrijeme stalo. Meutim, pogre-no je miljenje kako se izbor cvi-jea pred boino-novogodinje blagdane svodi samo na boinu zvijezdu. A objasnit emo i zato! Naime, ukoliko se uputite u malo vee prodajne centre, lako ete uoiti kako, osim boine zvijez-de, svojom cvatnjom takoer do-miniraju azaleje, ciklame i drugo cvijee.

AZALEJAPuna cvjetnih pupova azaleja moe cvjetati nekoliko tjeda-na dvostrukim ili jednostavnim cvjetovima bijele, crvene boje ili u nijansama ruiaste. Meutim, treba znati kako ova cvjetna vrsta zimi zahtijeva puno svjetla i ne-to niu sobnu temperaturu, od 10 do 15 stupnjeva C. Na takvom,

pomno odabranom mjestu aza-leja e dugo cvjetati. Ali, treba znati kako ova prekrasna biljka ne podnosi tvrdu vodu koja odlikuje veinu naih vodovodnih mrea. Zato bi, u skladu s mogunosti-ma, azaleje poeljno bilo zalijevati kinicom ili prokuhanom vodom. Nadalje, u vrijeme aktivnog rasta i cvjetanja biljku ne zaboravite prihraniti tekuim gnojivom za cvjetnice.

CIKLAMAPoput zimzelena, brljana, tra-tinica i ciklama e u vaem vrtu uspjeno pokriti golu zemlju i, ako joj poloaj odgovara, cvjeta-

BoI U ZNAKU cRVENE BoJEDolaze nam boini i novogodinji blagdani, vrijeme pomirenja i darivanja. Ali, iako smo zaokupljeni svojom sva-kodnevicom, nipoto ne smijemo zaboraviti iznenaditi svoje najmilije. Stoga u tu svrhu, za svoju ljepu polovicu, moete odabrati jednu od boinih lonanica.

Josip BrKlJaa, ing.

ti lijepim ruiastim krunicama iznad brljanova lia. Meutim, ciklama je i jedna od najtraenijih zimsko cvjetajuih lonanica koja se redovito i uzgaja u unutarnjim ambijentima. Dovoljno je smje-stiti na prozorsku dasku, odno-sno na svijetlo mjesto na koje ne dopire izravna suneva svjetlost. Ipak, oprez! Cvatue ciklame ni-kako ne podnose topli i suhi zrak u prostorijama s centralnim gri-janjem i klima ureajima. Osim toga, treba znati kako optimalna temperatura za njenu dugotrajnu cvatnju iznosi od 10- 16 stupnje-va C. I jo neto-dok su biljke ak-tivne i dok su u cvatu, ne zabora-

vite im svaka dva tjedna dodavati namjensko tekue gnojivo.

BOINA ZVIJEZDAO boinoj zvijezdi nije potrebno troiti rijei jer se radi o sobnoj biljci koja predstavlja svojevrstan simbol nadolazeih blagdana i biljci koja se tradicionalno koristi za ukraavanje unutarnjih ambi-jenata tijekom nadolazeih dana. A tijekom dugogodinjeg ople-menjivakog rada dobiveno je mnotvo grmolikih sorata raznih boja i nijansi, te bolje izdrljivosti u sobnim uvjetima. Naime, svima nam je poznato kako boine zvi-jezde obino traju koliko i sami blagdani, ali nam je takoer zna-no i kako se radi o nezamjenljivoj cvjetnoj vrsti u ijim braktejama bijele, krem, ruiaste i crvene boje u vrijeme Boia uivaju milijuni ljudi diljem svijeta. Ipak, uz malo panje i zrnce sree kod odabira same lonanice, u ljepoti boine zvijezde moete uivati ak i do est mjeseci.

Cvijet ciklame

Azaleja s dvostrukim cvijetom Boina zvijezda

6 B R O J 6 5 S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 9

U rodu javora nalazi se oko 150 vrsta koje su rasprostranje-ne u sjevernoj umjerenoj zoni. Od tog broja veliki dio izvede-nih vrsta i formi nali su iroku primjeni u hortikulturnoj iz-gradnji, i to prije svega u urei-vanju okunica. Tako se stabalca javora obino i uzgajaju na sre-dinjem dijelu lijepo ureenih i odravanih travnjaka, premda su vrlo atraktivni i uz jezerca, na kamenjarima ili pak u kombina-ciji s drugim vrstama kontras-tnih boja listova.

Crveni javorAcer palmatumatropurpureum

Iako su sve vrste izrazito dekorativne, nekako najvea potranja vlada za crvenoli-snim varijantama javora. U tom pogledu najzanimljiviji je Acer palmatum atropurpureum ije lie u jesen dobiva intenzivnu crvenu boju, pa se cijeli grm ili stablo doimaju poput veli-

kog cvijeta. A iako ga odlikuje iznimno spor rast, nerijetko dosegne visinu i do 4 metra. U uzgoju podnosi laganu sjenu, s tim da su pod utjecajem sunca i njegove boje puno izraajnije. A kako bi njegovi bronanocrve-ni listovi tijekom jeseni uistinu postali sjajnocrveni, nuno mu je osigurati vlano tlo dobre ocjeditosti. Pored toga, poloaj na kojem se uzgaja dotina vr-sta javora treba biti zatien od udara hladnih sjevernih vjetro-va. Naime, proljetni mrazevi i hladni proljetni vjetrovi mogu uzrokovati suenje i otpadanje tek razvijenih listova. A u osobi-to hladnim godinama mogu na-stradati i vrni izbojci. Ukoliko se to pak dogodi, biljku ostavite na miru da se sama oporavi a sve kako bi to prije i potjerala nove listove. Meutim, to ne znai kako je javor osjetljiva biljka na hladnou iz razloga to Acer palmatum moe izdrati niske temperature od ak minus 30 stupnjeva C. Ali, poto su mlade biljke i najranjivije, njih svakako

moramo uzgajati na zaklonje-nom, malo sigurnijem mjestu.

Orezivanje javoraJavori spadaju u vrste koje

nisu podlone pretjeranom ore-zivanju, to opet ovisi od njiho-ve vrste i namjene uzgoja. Osim toga, spororastui grmovi kao to je Acer palmatum orezuju se minimalno. Poto navedeni javor isputa biljni sok ukoliko se orezuje u proljee, tu opera-ciju je poeljnije izvesti tijekom ljetnog razdoblja. A ukoliko je ve formirani i oblikovani grm ili stablo izgubilo eljeni oblik pretjeranim rastom u visinu, slobodno ga prikratite na elje-nu formu i to odsijecanjem nje-govih izbojaka na dvije treine njihove duine. Nadalje, mlade i cijepljenje biljke znaju katkad iz podloge potjerati divlje izdanke koje takoer uklanjamo njiho-vim rezanjem na mjestu njihova izrastanja. Ipak kod uklanjanja debljih grana, vodite rauna da nakon rezidbe na prerezanu po-vrinu obvezno nanesete sred-

stvo za zatitu rana (voarski vo-sak). Bilo kako bilo, moe se rei da se javori u odnosu na ostale ukrasne grmove i stabla vrlo ri-jetko ili gotovo nikako ne orezu-ju, ime je njihov uzgoj znatnije olakan i pojednostavljen.

Na kraju da se zakljuiti kako su crvenolisni javori doista lijepi, a mogu se odgojiti kao grmovi, orezana stabla ili u vidu bonsa-ia. Dakle, navedeni javor moe biti i kuni ukras, uzgojen u malo veoj posudi. Pored toga, i njegove sjemenke su iznimno zanimljive djeci iz razloga to izgledaju poput malih avion-skih propeleria. A upravo su sjemenke crvenog javora jedin-stvene jer obino daju crveno potomstvo, ime je i njegova re-produkcija znatno jednostavni-ja. Meutim, kako bi i sam uzgoj bio puno sigurniji, crveni javor treba razmnoavati iskljuivo zelenim reznicama poetkom ljeta ili cijepljenjem koncem zime i poetkom proljea. Ili jo jednostavnije-nabavite gotovu sadnicu.

JESENJIUKRASI VRTA

Mnoge biljne vrste tijekom jeseni krase vrtove bilo plodom,listom ili izgledom kronje. Jedna od tih vrsta je i javor koji svojom visinom, oblikom kronje te graom i bojom listova nalaze mnogostruku primjenu. Ipak, vlasnicima okunica osobito su zanimljive crvenolisne varijante koje obino i zauzimaju istaknuto mjesto na odravanim travnjacima.

Josip BrKlJaa, ing.


7

Presaivanjem ili pak mije-njanjem povrinskog sloja, jed-nom na godinu, omoguit e im postojan rast i dobro zdravlje.

Dugovjene biljke, poput stablaica, grmova, s vremenom e potroiti sve hranjive tva-ri, a i njihove posude postat e premale za sve robusnije korije-nje. Biljke snanog rasta brzo e prerasti svoju posudu, pa ih tre-ba presaivati svake godine ili svake druge godine, dok starija, odrasla, stabla koja prirodno us-poravaju rast i slabije irenje ko-rijenja, treba presaditi svake tri do etiri godine. Provjeravanje stanja korijenja obavlja se tako da se posuda nagne na bok i pa-ljivo se izvadi biljka te se utvrdi potreba za presaivanjem. e-sto biljke same upozoravaju da je dolo vrijeme za presaivanje, pokazujui znakove slabljenja rasta i blijedu boju listova.

Vrijeme i nainpresaivanja

Presaivanje je najbolje oba-viti krajem zime ili poetkom

proljea, pred kretanje vegetaci-je. Odrasle se biljke nakon toga mogu vratiti u prijanje posude, dok mlade biljke i biljke snana rasta treba presaditi u posude koje su jedan i pol puta vee od onih u kojima su biljke do tada rasle. Ovakvo presaivanje u sve vee i vee posude trajat e sve dok biljke ne odrastu i znatno uspore svoj rast.

Prilikom presaivanja, kod biljaka koje su izvaene iz sta-rih posuda, odbaci se povrinski sloj komposta, zatim svi korovi i mahovina te sav kompost koji nije zbijen uz korijenje. Kori-jenje je osjetljivo i ne treba ga bez potrebe uznemiravati. Ako prilikom presaivanja nemate drugu, veu, posudu, korijenje biljke koja se presauje umotaj-te u vlanu jutenu vreu i time sprijeite isuivanje.

Osvjeavanjepovrinskog sloja

U godinama kad se biljka ne presauje povrinski sloj kompo-sta treba osvjeiti. Poto se uklo-ni 5-10 cm povrinskog kom-posta iz posude, dio komposta

pRESAIVANJE DRVENASTIHBIlJAKADrvenaste biljke koje se uzgajaju u posudama trebaju vie njege i pozornosti od onih biljaka koje se uzgajaju direktno u tlu. Biljkama koje se uzgajaju u posudama smanjena je mogunost pristupa vlazi i hranjivim tvarima.

goran JurilJ, dipl. ing.

ispod se prorahli pazei pritom da se ne oteti povrinsko kori-jenje. Nakon toga dodaje se novi kompost koji treba biti isti kao prethodni. Biljke ije se korijenje

nalazi blie povrini zahtijevaju drugi nain mijenjanja treseta. Kod takvih biljaka mijenja se do-nji dio komposta, odnosno kom-post pri dnu posude.

Biljke presaene u vee posude

Biljke u rasadnike spremne za presaivanje

Pored raznoraznog ukrasnog sobnog bilja nae domove krase i razliite vrste rezanog cvijea, kojeg odreeni period uspijeva-mo ouvati svjeim. Meutim, rukovodei se i potujui odree-na pravila, iskusni ljubitelji cvijea znatno due uspijevaju zadrati njegovu svjeinu, a time razumlji-vo i njegovu raskonu ljepotu. Naime, na dugotrajnost rezanog cvijea posebno utjee istoa posuda i vode, o emu bismo svakako trebali povesti rauna. Drugim rijeima, im u okrilje na-eg doma donesemo ubrano re-zano cvijee, odmah ga trebamo i smjestiti iskljuivo u iste saksije odnosno vaze u koje prethodno ulijevamo svjeu vodu. Ali, osim pripreme saksija i vaza trebamo pripremiti i ubrano rezano cvijee kojem se sa stabljike uklanjanju listovi. Osim toga, neposredno prije stavljanja cvijea u saksiju s vodom stabljiku je poeljno skra-titi za 5-10 cm. Spomenimo kako je istoa tj. svjeina vode posebi-ce vana za pupoljke koji se u pe-riodu od nekoliko dana trebaju i otvoriti. A ukoliko to zanemarimo, pupoljci e umjesto da procvjeta-ju biti osueni na propadanje, to znai da e brzo i uvenuti.

Dugotrajnostrezanog cvijea

Koliko e ubrano rezano cvi-jee zadrati svoju svjeinu, ovi-sit e i od uvjeta njegovog smje-

taja. U tom pogledu najvanija je temperatura, koja nipoto ne smije biti previsoka. Jednostavno reeno, to je temperatura u pro-storiji nia, utoliko e trajnost cvi-jea biti vea. Zbog svega toga, ubrano cvijee nije poeljno smjetati blizu balkonskih vrata ili prozora kao ni u blizini izvora toplote (klima, radijatori i sl.). Me-utim, kako bi cvijee u vazama zadralo svoju svjeinu kroz dui vremenski period, prije njegovog stavljanja u saksije potrebno je u vodu unijeti odgovarajua gnoji-va za rezano cvijee. Zahvaljujui njima, cvijee e ostati svjee a cvatnja e biti dua i raskonija.

Najee vrsterezanog cvijea

Rue kao jedne od najee darivanih cvjetnih vrsta pred-stavljaju redovite pratioce naih dnevnih prostorija. Kako bi zadr-ale svoju svjeinu, prije stavlja-nja u saksije uvaju se nekoliko sati na hladnom mjestu, a sve kako bi se to bolje prilagodile novim uvjetima. Meutim, pri-likom rukovanja cvjetnim bu-ketom trebate biti paljivi jer su rue iznimno osjetljive na bak-terije. Naime, oteene stabljike rua predstavljaju idealnu pod-logu za razvoj tetnih bakterija koje izazivaju njihovo ubrzano truljenje i propadanje.

Tulipani se za potrebe reza-nog cvijea beru dok se jo nala-ze u fazi pupoljka. Slino ruama, buket sainjen od ovog cvijea

im prije treba staviti u istu vodu te nekoliko sati drati na hladnom, nakon ega se ubrani tulipani premjetaju na stalno mjesto.

Narcis je cvjetna vrsta koja ne podnosi druge ukrasne biljke. Zbog toga se u vazama vrlo rijet-ko dri u kombinaciji s drugim cvijeem. Razlog tomu ogleda se u njegovoj specifinosti da mu stabljika lui sluzave sekrete koji su otrovni za sve ostale pri-sutne biljke. Ukoliko smo pak pri-nueni narcise smjestiti u vazi s ostalim cvjetnicama, nipoto mu nemojte skraivati stabljiku.

Ljiljani predstavljaju relativ-no skromnu ali nita manje de-korativnu cvjetnu vrstu koja se bez veih potekoa u saksijama dugo uspijeva ouvati svjeom. Ipak, kako bi produili njihovu cvatnju ljiljanima se redovito mo-raju uklanjati procvjetali cvjetovi.

Krizanteme se posljednjih godina sve ee, u vidu rezanog cvijea, nalaze u naim domo-vima. Njihovoj veoj prisutno-sti kumovala je injenica kako se one danas vie ne smatraju iskljuivo grobnim cvijeem. Naime, u matinoj zemlji krizan-teme se ve desetljeima koriste za ukraavanje i oplemenjivanje stambenih i poslovnih prostora. Ali, osim spomenutih dekorativ-nih biljnih vrsta postoji jo veli-ki broj cvjetnica koje se mogu koristiti u vidu rezanog cvijea. Dovoljno je samo malo proetati prirodom.

REZANo cVIJEECvijee je neizostavni i nezamjenljivi dio svakog doma. U tom pogledu unutranjost naeg ivotnog prostora sve ee se oplemenjuje razliitim vrstama rezanog cvijea. Ipak, samo ga iskusni ljubitelji uspiju dugotrajno ouvati raskono lijepim i svjeim.

Josip BrKlJaa, ing.

8


Rue su najljepe rezano cvijee

Narcisi se koriste kao rezano cvijee

pRIpREMA TRAVNJAKA ZA ZIMU


9

Svima nam je poznato kako se dolaskom hladnijih dana in-tenzitet radova na travnjacima bitno umanjuje. Ali, ipak treba znati kako je travnjak nuno adekvatno pripremiti za svoje-vrsno prezimljavanje. Tako je do-laskom listopada travnjak nuno posljednji put pokositi. To znai da tijekom zime zelene povrine ne treba ni kositi a ni zalijevati, izuzev u naim junim, toplijim podrujima i to samo u godina-ma sa suhom zimom. Ipak, stati-stika pokazuje kako na podruju Hercegovine tijekom jeseni i zime upravo padne i najvea ko-liina oborina, to znai da u ve-ini sluajeva travu nije nuno ni zalijevati. Meutim, travnjak pri-je samog ulaska u zimski period trebamo nakon posljednje ko-nje i prihraniti i to namjenskim gnojivima za travu. Zato? Zato to navedena gnojiva u svom sa-stavu, osim osnovnih elemenata, imaju i mikroelemente nune za pravilan razvitak trava. Dakle, primjenom specijalnih gnojiva za travnjake bitnije utjeemo na uvrivanje vlati trave, koje su

onda otpornije i na hladnou i na niske temperature. Primje-nom navedenih gnojiva za travu istodobno utjeemo na stvara-nje akumulacijske energije za njen bolji i uspjeniji rast tijekom proljea. Bitno je i napomenuti kako tijekom jeseni i zime nipo-to ne smijemo koristiti duina gnojiva tipa KAN-a jer na taj na-in uvjetujemo pojavu gljivinih oboljenja koje, kad je tempera-tura izmeu 0 i 10 stupnjeva C, dovode do nastanka svojevrsnih mrlja na travnjaku promjera ak i od pola metra. E tek onda se poinjemo pitati ijom krivicom smo dobili bolestan i nimalo de-korativan travnjak. Svakako da tijekom jeseni i zime s travnjaka trebamo redovito uklanjati i ot-palo lie jer ono stvara idealne uvjete za pojavu odgovarajuih bolesti na travnjaku. Osim toga, debeo sloj lia na povrini gene-ralno gledano oslabljuje travnjak jer je sprijeen prolazak zraka i svijetla. Posebno je vano tije-kom jeseni obaviti provjetrava-nje travnjaka kako bi se izbjegao zimski razvoj mahovine i gljivica. Da bi se pak travnjak temeljito prozraio, potrebno je koristiti

namjenski prozraiva koji omo-guuje dubinsko provjetravanje travnjaka. Spomenimo kako se eventualno tijekom zime moe obaviti jo jedno prozraivanje travnjaka, ali samo na mjestima

na kojima je primijeeno zadr-avanje vode. Dakle, moemo samo zakljuiti kako je potrebno dosta truda i zalaganja ali i zna-nja kako bismo dobili pravi de-korativni zeleni pokriva.

Mario uBela, dipl. ing.

Radovi na travnjaku poetkom jeseni

10


ARI MEDITERANA NA lJUBUKI NAIN

VRT IZ SNoVA

Do sada smo na stranicama naeg asopisa donosili niz pri-loga vezano za nasade ipka koji se intenzivno podiu na podru-ju Hercegovine. Meutim, na-sad ipka u vlasnitvu Draana Antunovia iz Ljubukog jedan je svakako od impozantnijih. Na-ime, radi se o relativno mladom nasadu koji se prostire na 6000 etvornih metara i u kojem se nalazi cca 560 stabala.

Kako sam vlasnik kae: Na-sad ipka podigao sam ponukan injenicom kako je rije o vrlo profitabilnoj vonoj kulturi iji se plodovi i preraevine mogu pla-sirati na inozemno trite. Nai-me, dobar dio ivota proveo sam u inozemstvu gdje vlada velika

potranja za vinom i sokom od ipka. Poto na podruju Humca u Ljubukom vladaju idealne kli-matske prilike, odluio sam po-dignuti nasad, na nain da sam proizveo vlastiti sadni materijal. Prvenstveni cilj mi je bio uzgo-jiti autohtone sorte, kao to je na hercegovaki glava, prem-da u nasadu imam zastupljene i ostale sorte. A da je to iznimno kvalitetan genetski potencijal, svjedoi plod ipka sorte glava ija je teina iznosila ravno 1365 grama.

Ono to fascinira jest injeni-ca kako se spomenuti nasad ipa-ka nalazi u izvrsnoj produkcijskoj moi. Naime, grmovi ipaka puni su plodova tako da se sa dotine povrine oekuje prinos izme-u 4 i 5 tona. To ne bi bilo nita

neobino da ipci nisu mladi tj. posaeni su tek prije pet godina. Stoga obitelj Antunovi najbolje

svjedoi kako je uz mnogo tru-da, znanja i zalaganja uspjeh u voarstvu uistinu neminovan.

ivica doKo, dipl. ing.

Na irokom Brijegu, u nase-lju Viii nalazi se ukrasni vrt u vlasnitvu gosp. Gojka Kraljevia kojeg svi poznaju pod nadim-kom Bilarevi. Ovaj vrijedni umi-rovljenik svoje slobodne dane aktivno provodi u vrtu koji obi-luje razliitim cvjetajuim i lisno-dekorativnim vrstama.

Kako i sam kae: U poslovi-ma vezanim za uzgoj dekorativ-nih biljaka glavnu rije ima moja supruga kojoj rado iziem u su-sret u pogledu sadnje, njege i odravanja cvijea. Meutim, moj istinski hobi predstavlja uz-goj ukrasne peradi, zbog ega uostalom posjedujem nekoliko

razliitih vrsta fazana, paunova, gusaka, pataka i golubova. To radim iz istog guta premda me nita manje ne privlai vino-gradarstvo i povrarstvo. Iako imam relativno mali vinograd od 500 loza, u njemu se nalazi veliki broj razliitih sorti od ko-jih pripravljam prvoklasno vino za osobne potrebe premda je-dan dio poklonim prijateljima i rodbini.

I doista, vrt obitelji Kraljevi svjedoi kako se u njemu sve radi s panjom i ljubavi. A zauzvrat gospodin Gojko i njegova supru-ga, u rijetkim trenutcima odmora, nesmetano mogu uivati u ari-ma razliitih cvjetnih vrsta koje krase njihovu okunicu.

Draen Antunovi u svom nasadu ipka

Detalji iz vrta obitelji Kraljevi

nino rotiM, dipl. ing.


11

HERcEGoVAKI GERBERIGerber je jedna od najvanijih vrsta rezanog cvijea ija se potranja u BiH najve-im dijelom podmiruje iz uvoza. Meutim, posljednjih godina gerberi su postali iznimno traeni, ne samo kao rezano cvijee ve i vidu lonanica. Na podruju Hercegovine nekoliko proizvoaa se bavi uzgojem gerbera.

Gerber je poznat i omiljen zbog svojih velikih i arenih cvjetova. Ustvari, radi se o vrlo raskonoj vrsti cvijea kojoj nije potrebno drutvo u cvjetnjaku. Meutim, i jedan jedini cvijet u vitkoj vazi bit e prelijep ukras na vaem stolu ili prozoru. Ipak, treba znati kako je proizvodnja gerbera vrlo zahtjevna te je stoga njihov intenzivan uzgoj i mogu samo u zatienim prostorima, poput plastenika i staklenika. Ko-liko mi je poznato, u Hercegovini postoji tek nekoliko individual-nih proizvoaa gerbera, koji su se koliko-toliko specijalizirali za njihovu proizvodnju. Svi oni do-

bro znaju kako je rije o vrlo za-htjevnoj cvjetnoj vrsti kojoj treba znati i ugoditi. To pak zahtijeva regulaciju mikroklimatskih uvjeta u zatienom prostoru i njihovo odravanje unutar granica op-timuma. Pritom se, prije svega, misli na odravanje vlanosti sup-strata i pravilno izbalansiranu pri-hranu, a to sve izravno utjee na prinos i kakvou cvijeta. A kada ih pak proizvedete, gerbere vrlo lako moete i prodati jer je nae trite u tom pogledu vie nego deficitarno.

Novi naini uuzgoju gerbera

Pratei inozemna iskustva, da se lako zakljuiti kako se ger-

ber sve vie uzgaja u plastinim loncima, dok se sadnja u zemlji-te postupno naputa. Tako se zbog niza problema do kojih je dolazilo uzgojem u tlu (pH tla, problemi s bolestima i tetnicima zbog uzgoja u monokulturi i sl.) posljednjih godina u proizvod-nju uvodi sustav uzgoja cvijea u supstratima (soilless). Na taj nain ne dolazi do problema s tlom, jer se sadnice ne stavljaju u tlo ve u supstrate te se ne mora gubiti vrijeme i troiti sredstva na de-zinfekciju. Takoer, nema ni pri-jenosa i irenja bolesti iz razloga to svaka sadnica ima svoj vlastiti lonac. Pored toga, budui da se lonci s gerberima nalaze na stolo-vima, vie se moe proizvesti na

jedinici povrine i to je jako va-no-uope nama pojave botritisa i drugih opasnih gljivinih obolje-nja. Zbog toga zatita biljaka je puno jeftinija a samo zalijevanje puno lake i jednostavnije. Nada-lje, osim to biljke mnogo dulje traju u loncima nego u zemljitu i sama proizvodnja gerbera je, uz sve trokove, vea za najmanje 30 posto.

arenilo bojaiste i snane boje cvjetova

glavni su adut gerbera. Izbor boja je golem i poziva na kombinira-nje. Ali, treba znati kako zahva-ljujui svojim lijepim cvjetovima, grmi gerbera ne trai nikakvo drutvo, koje bi se ogledalo u ne-koj drugoj dekorativnoj cvjetnoj vrsti. Osim toga, danas na trite stalno izlaze nove, poboljane sorte koje imaju mnoga nova svojstva, odnosno, sorte koje rastu kompaktno, stabljika im je vrsta dok su cvjetovi trajniji no ikad. Tako postoje ispunjeni, polupuni i jednostavni cvjetovi tamnog ili svijetlog sredita. iro-ka paleta obuhvaa boje od ute i crvene preko ruiaste pa sve do bijele. Jedino im jo nedostaje plava boja. A u kui biljka treba svijetlo stanite, po mogunosti na prozoru. Ukoliko je zrak u pro-storiji presuh, listove povremeno poprskajte vodom. Meutim, gerberi se ve od konca travnja sasvim dobro osjeaju i vani na otvorenom, a moete ih i posaditi na svoju cvjetnu gredicu. Osobito pazite na redovito zalijevanje, a jednom mjeseno biljci dodajte malo tekueg gnojiva.

Razlog slabe konkurentnosti domae proizvodnje je nedovolj-no poznavanje tehnologije pro-izvodnje gerbera. Jer ipak treba znati kako je proizvodnja gerbera u svijetu uglavnom orijentirana na uzgoj u specijalnim inertnim supstratima. Meutim, takva so-fisticirana tehnologija uzgoja za-htijeva poznavanje svih aspekata proizvodnje s naglaskom na izba-lansirano i pravilno doziranje hra-njiva. Stoga bi svladavanje spo-menutih tehnologija omoguilo stvaranje kvalitetnog proizvoda i veu konkurentnost domaih proizvoaa na tritu. Do tada, sve ipak ostaje na sporadinom uzgoju gerbera unutar obiteljskih plastenika i staklenika.

veliMir lasi, dipl. ing.

Suvremen uzgoj gerbera

12


elja svakog proizvoaa oduvijek je bila da se sa svojim poljoprivrednim proizvodima na tritu pojavi to ranije, odnosno, van glavne sezone dospijevanja povra, jer se time ostvaruju i da-leko vee trine cijene. A upravo primjena plastine folije omogu-uje poljoprivrednicima da se praktino tijekom cijele godine, pod vedrim nebom, organizira intenzivna proizvodnja povra i cvijea. Dakle, cilj je osuvreme-njivanje poljoprivredne proi-zvodnje kojom bi se po jedinici povrine ostvario mnogostruko vei dohodak. Upravo tu, bitnu ulogu odigravaju plastenici i ostali tipovi zatvorenih prosto-ra iji je nezaobilazan element i kvalitetna viegodinja folija.

Vrste folijaVlasnici plastenika moda to

ne znaju, ali kvalitetan plastini materijal, kao pokriva zatie-nog prostora, treba da proputa vidljivi dio spektra najmanje 80 posto, ultraljubiasti dio spektra najmanje 20 posto i infracrve-ni najvie 10 posto. Pored toga materijal mora biti otporan pre-ma kiselinama, bazama, ulju, niskim temperaturama, ultralju-biastim zrakama (UV stabilan), zatim treba biti otporan prema djelovanju mikroorganizama, da ne gori, ne proputa vodu i da u najmanjoj moguoj mjeri mijenja dimenzije pri promjeni temperature. Ti materijali nose naziv po polimeru od koga su i sainjeni. Dakle, pri izboru folije za plastenike nije dovoljno vodi-ti rauna da je ona cijenom pri-

stupana, ve da ona dosta i vri-jedi. U tu svrhu najvie se koriste mutne ute-zelene polietilenske folije, nepropusne za vodu i dje-lomino propusne za CO2 i O2. Na ovoj foliji led se ne zadrava, to znai da dugo ostaje elastina. Proputa 80-90 posto vidljivog dijela spektra i 75 posto ultralju-biastog, to je povoljno za rast i razvoj biljke. Vijek trajanja ove folije iznosi 3-4 godine i to za fo-liju debljine 0,15 do 0,20 mm, te 12 mjeseci za foliju debljine 0,04 do 0,10 mm.

Na tritu danas postoje i nove vrste folija ija trajnost iznosi ak 5-6 godina. Inae, po-lietilenska folija je hidrofobna, pa se vodena para kondenzira u kapi vode na unutarnjoj strani folije. To umanjuje njenu provid-nost, a kapi ne otjeu po povr-ini folije, ve padaju na biljku to, pak, esto izaziva ozljede i oegotine. Stoga se danas najvi-e koriste stabilizirane hidrofilne folije, kao i folije od linearnog polietilena (LDPE). Iz svega gore navedenog da se zakljuiti kako meu folijama ima velikih razli-ka te se pri njihovu izboru svaka-ko trebate posavjetovati s nekim od kolega agronoma upuenih u ovu problematiku.

plASTENIKAFolIJASlobodno moemo rei kako je trend podizanja plaste-nika u velikom porastu. Sukladno s tim raste i potranja za plastenikom opremom, od koje glavno mjesto zauzi-ma viegodinja folija. Kako i nebi kada od nje u velikoj mjeri ovisi i sami uspjeh plastenike proizvodnje povra i cvijea.

veliMir lasi, dipl. ing.

Folija se koristi sve vie

Razliite vrste folija za plastenike

Sve vei broj zatienih objekata na podruju Hercegovine


13

Ukoliko vas tijekom hladnijeg dijela godine put nanese kroz junu Hercegovinu, nemojte mi-sliti kako se parcele bijele od ve-likih nanosa snijega, premda vie ni ta mogunost nije iskljuena. Naprotiv, radi se o agrotekstil-noj foliji ili agrilu koju zbog fine strukture vlakana poljoprivredni proizvoai od milja nazivaju i pauinom. Zapravo, radi se o agrotekstilu iji je propilenski sin-tetiki materijal nastao od konti-nuiranih polipropilenskih vlakana bijele boje koja se tkaju, preaju ili izvlae a sve u cilju zatite, prije svega povra, od tetnog djelo-vanja niskih temperatura.

Nain postavljanjaagrotekstila

Iako se na veim povrinama agrotekstilna folija obino po-stavlja posebnim strojevima na manjim povrinama se to uglav-nom radi runo. Postupak je vrlo jednostavan jer je dovoljno agri-lom prekriti biljke nakon ega se, zbog mogueg jaeg vjetra, njegovi krajevi dobro i uvrste. Tako se obino u praksi, agro-tekstil uvrsti na taj nain to se po njegovim rubnim dijelovima motokultivatorom tj. frezom na-nese malo vei sloj zemlje, a to se pokazalo vie nego uinkovi-tim. Meutim, nain postavljanja i napinjana folije ovisit e i od same vrste uzgajane biljke te od faze razvoja u kojoj se uzgajana biljka nalazi. Zato se, razumljivo, rubovi folije jae i napinju uz tlo kada e agril biti prisutan samo za vrijeme klijanja i nicanja, dok se obino u Hercegovini tijekom uzgoja salate folija uope ne skida, nego je prisutna gotovo

cijelo vrijeme uzgoja. U tom slu-aju rubovi agrotekstila se malo poputaju a sve kako bi uzgaja-na biljka, u ovom sluaju salata, imala prostora za normalan rast u visinu.

Moe li se povrenesmetano uzgajati ispod agrila?

Praksa je pokazala kako se po-vre bez veih potekoa moe uzgajati ispod agrotekstilne folije jer je ona propusna za zrak, sun-evu svjetlost i kiu. Dakle, ipak treba biti svjestan injenice kako navedenu foliju nije potrebno uklanjati sve do berbe iz razloga to pri kienju ili zalijevanju kapi vode preko mikropora na tkani-ni polako prolaze i ravnomjerno

pRIMJENA AGRIlA U pRoIZVoDNJIpoVRAAgrotekstilna folija ima presudan znaaj u proizvodnji povra tijekom hladnih zimskih dana. Naime, navedena folija vie nego uinkovito titi tek posijane i posaene biljice od tetnih zimskih temperatura, te je od velike pomoi poljoprivrednim proizvoaima.ivica doKo,dipl. ing.

zalijevaju biljke i zemljite. ak se nakon toga zemljite postu-pno sui pa se ne stvara uvijek nepoeljna pokorica. Osim toga, zbog postupnog isparavanja vode kroz mikropore na tkanini se ne stvara ni kondenzat. Treba znati i da se zadravanjem vode u mikroporama agrila, pri padu temperature stvara tanak sloj (skrama) koja sprjeava da se is-pod pauinaste tkanine tempe-ratura dalje sniava.

Nadalje, zanimljiv je podatak kako se ispod bijelog agroteksti-la zemljite danju manje zagrija-va a nou sporije hladi, ime su u znatnijoj mjeri umanjena tet-na djelovanja koja prouzrokuju temperaturna kolebanja. I na kraju, ne smijemo zanemariti i injenicu kako agril titi biljke od udaraca jae kie, premda uma-njuje i udarce od eventualnih naleta krupe i tue.

Prednost agrila su velike

Proizvoai i ljubitelji povr-a na svojoj gredici u povrtnja-ku pored ostalih povrtlarskih kultura redovito uzgajaju i per-in, neizostavni zain u kuhinji. A perin se za jelo upotrebljava svje kao dodatak jelima. Moe se pripravljati i u vidu salata, posebice njegovo lie dok je mlado, zdravo i razvijeno. Me-utim, sasvim neopravdano, lisnate varijante perina poti-skuju perin zadebljalog kori-jena. Pogotovo ukoliko nam je poznata injenica kako nave-deni perin osim bjelanevina sadrava obilje korisnih tvari, poput minerala kao to su kal-cij, kalij, fosfor i eljezo a da o eterinim uljima i ne govorimo. Istina, navedene korisne tvari moemo pronai i u listovima perina koje takoer formira i perin korjenja. Ipak, treba

znati da se perin korjenja proizvodi prvenstveno zbog svog zadebljalog korijena.

Razlike izmeu perina korjenjaa i liara

Kako bi otklonili svake dvoj-be, navest emo osnovne ka-rakteristike dvije najee sorte perina. Odmah emo istaknuti kako perin ima vrlo malo sorti, kako kod nas tako i u svijetu, te se u naim poljoljekarnama susreu dva osnovna kultivara: perin berlinski i perin domai liar. Perin berlinski se uz-gaja prvenstveno zbog svog bijelog zadebljalog korijena uz kojeg formira i 15-20 listo-va. Perin domai liar nema tako izraen, zadebljao korijen koji je ustvari vie jako razgra-nat i iliast. S druge strane, perin liar u tijeku vegetacije moe stvoriti i vie od 150 listo-va. U bolje opskrbljenim sje-

pERINza jelo i zainPerin se proizvodi zbog zadebljalog korijena i lia, zaina mnogim jelima. Proizvoai perina susreu se u uzgoju s dva tipa, s perinom zadebljalog ko-rijena i lisnatim perinom. A upravo u zadebljalom korijenu su skrivene bjelanevine u dva puta veoj koliini nego primjerice u mrkvi.

menarnama moemo pronai i dvije varijante liara, i to per-in glatkih i perin kovrastih listova.

Bioloke posebnostiPerin je, uz celer, jedna od

najmunijih biljaka u pogledu klijanja tj. nicanja. Dakle, rije je o vrsti povra kojoj treba na svojevrstan nain znati i ugodi-ti. Tako perin, osim u rano pro-ljee, moete posijati i u kasnu jesen. Dubina polaganja sjeme-na treba iznositi oko 1,5 cm a sjeme se polae na razmak iz-meu redova od 30 cm dok raz-mak unutar reda treba iznositi 5-7 cm. Ipak, zamjetno je da se kod nas sjetva perina obavlja uglavnom omake, rasipanjem iz ruke po cijeloj povrini. Kada biljke formiraju 4 prava lista, prorjeuju se na razmake 8-10 cm. Iako sjeme nie ve pri 2 stupnja C, optimalna tempera-

goran JurilJ,dipl.ing. tura nicanja iznosi 20 stupnjeva C. Poto je perin biljka dugog dana i sunanih poloaja, nipo-to ga ne uzgajajte u zasjeni bilo koje vrste. U pravilu, uzgaja se na drugom mjestu u plodoredu, to znai da dolazi iza povrtnih kultura koje su obilno gnojenje stajskim gnojem ili pak iza legu-minoza.

Ali da bi se zadebljali korijen perina pravilno razvijao (bez deformacija), poeljno je tlo fino pripremiti tako da njegov povr-inski sloj postane sitan-fin bez grumenja. Tim vie jer je sjeme perina sitno a i dugo traje sami ponik biljica. S druge strane, perin liar treba redovitije op-skrbljivati vodom (cca 30 litara vode po etvornom metru) i to nakon svake berbe lia. Bilo koju sortu da odaberete, niste pogrijeili jer je perin neizo-stavna zainska biljka u svakom domainstvu.

14


Perin se najee koristi kao zain Domai liar je najee koritena sorta

Rotkva je stara povrtlarska kultura, to potvruju i slike pro-naene u hramovima drevnih Egipana. Njena je ljekovitost neupitna a jo su je stari Grci i Rimljani koristili za lijeenje di-nih organa i ublaavanje kalja. Inae, rotkva predstavlja dobar izvor vitamina C, posebice ako se konzumira u svjeem stanju. Pored toga, obiluje i nizom va-nih minerala kao to su kalij, kal-cij, eljezo, fosfor i mangan dok specifian miris i okus rotkve potjee od eterinih ulja. Ipak, zanimljivo je da i pored izvrsnog okusa i hranjive vrijednosti rot-kvu gotovo nikako i ne koristimo u prehrani. Uzrok tomu svaka-ko moemo traiti u ustaljenim

prehrambenim navikama i ne-dovoljnoj informiranosti jer crna rotkva predstavlja dragocjen izvor C vitamina, toliko potreb-nog u zimskim mjesecima.

Nain proizvodnjeKako bi tijekom zime uisti-

nu mogli i uivati u pikantnom okusu crne rotkve, uzgojene

cRNA RoTKVAobilje vitaminatijekom zimeivica doKo,dipl.ing.

u vlastitom povrtnjaku, sjetvu je potrebno obaviti izravno na gredicu koncem srpnja tj. po-etkom kolovoza. A o rokovima sjetve moramo strogo voditi rauna jer ukoliko zimsku crnu rotkvu posijemo prerano moe doi do formiranja grubog i neukusnog korijena. Sjetva se obavlja na dubinu od 1-1,5 cm, uz utroak sjemena od 4 grama po etvornom metru. Zimske se sorte siju na razmak redova od 30-40 cm i to u prethodno pri-premljenu i pognojenu zemlju (stajski gnoj nije potreban pa se dodaje samo NPK 15-15-15 u koliini od 50 grama po etvor-nom metru).

Vrijeme je zaberbu crne rotkve

Zimsku rotkvu beremo prije jaih mrazeva i s etvornog me-tra moemo ostvariti prinos od

2-2,5 kg. Za razliku od rotkvice, rotkva moe dugo ostati na gre-dici, a da ne izgubi na svojoj svje-ini. Na taj nain, korijenje moe-mo vaditi postupno, po potrebi i to neposredno prije koritenja, ime zadravamo njena ljekovi-ta svojstva. Poto dobro podnosi niske zimske temperature (i do minus 6 stupnjeva C) na ovaj nain je moemo, bez promjene njene kakvoe koristiti tijekom cijele zime.


15

Crna rotkva se malo koristi u prehrani

16


Uzgoj gljiva datira jo iz dav-nih vremena. Gljive su uzgajali stari Grci i Rimljani, a u XVII. stoljeu su bile iroko raspro-stranjene u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Italiji i drugim zemljama, ali u sve ve-oj mjeri i kod nas. Zbog svoje prehrambene vrijednosti gljive u prehrani ljudi zauzimaju sve znaajnije mjesto. To je zdrava hrana, bogata bjelanevina-ma, vitaminima i mineralnim tvarima. Bjelanevine su dosta sline bjelanevinama ivotinj-skog podrijetla, pa ampinjone moemo koristiti i kao izvrsnu zamjenu za meso. Od vitamina, najznaajnije je prisustvo vit. D, kojega nema ni u jednoj biljci. Gljive moemo koristiti u pre-hrani na razliite naine, i to: kuhane, peene, marinirane ili pak u svjeem stanju. Takoer, moemo ih konzumirati osue-ne, ukiseljene u octu, posoljene ili zamrznute. Osueni ampi-njoni mogu se u obliku praha ili gljivinih rezanaca dodavati jelima umjesto zaina. Ipak, u pravilu se gljive koriste dok su svjee, jer se kod starih gljiva stvaraju veoma otrovni spojevi, to moe imati opasne posljedi-ce po zdravlje.

Mjesta za uzgojampinjona

Moemo ih uzgajati na otvo-renim ili zatvorenim prostori-ma. Ipak, najbolje uspijevaju u zatvorenim prostorima, kao to su: jame, podzemni rovovi, podrumi, naputena rudarska okna tj. tamo gdje je reguliranje zraenja, vlage, topline i svjetlo-sti olakano. Kod nas se za uz-goj ampinjona najvie koriste adaptirani, naputeni podrumi i biva vojna skladita. Danas postoje i specijalno izgraeni objekti koji se prakticiraju isklju-ivo pri intenzivnom uzgoju glji-va. Tu je sve, manje-vie, auto-

matizirano i dosta runog rada ima samo pri berbi. Meutim, prostorije za uzgoj ampinjona trebaju ispunjavati odreene uvjete. Idealna temperatura za ugoj ampinjona je od 16 do 190 C (za razvoj micelija 250 C), a re-lativna vlaga ne smije biti vea od 85 %. U prostoriji je potreb-no imati hidrometar, da bi mogli u svakom momentu kontrolirati vlanost zraka. Izrazito je vano da temperatura bude konstan-

tna tj. nepromjenljiva, te njene oscilacije ne smiju biti vee od 3 do 4 stupnja C, dok minimalna temperatura ne smije biti manja od 120 C. Vano je u prostoriji provoditi i osvjeavanje zraka jer je gljivama potreban kisik ( u tijeku proizvodnje stvara se veli-ka koliina CO2 ), te poto sunce smeta ampinjonima, prozore treba premazati kreom.

ampinjoni se gaje na sup-stratu-kompostu, a najbolji je

UZGOJ AMPINJONAampinjoni se uzgajaju na supstratu-kompostu a za tu namjenu najbilji je kompostirani konjski stajnjak. Veina uzgajivaa ampinjona uvoze gotove supstrate, najee iz Italije, premda ga i sami mogu pripraviti.


kompostirani konjski stajnjak. Meutim, veina domaih pro-izvoaa uvoze gotovi supstrat iz Italije, iako se on moe pri-praviti i u vlastitoj reiji (kom-postiranje traje oko 16 dana uz naknadnu pasterizaciju sup-strata). Danas se u svijetu, u tu svrhu koriste razni materijali biljnog, ivotinjskog i sinteti-kog podrijetla. Kao sadni mate-rijal kod ampinjona se koristi micelija koja je proizvedena na

Potronja ampinjona se stalno poveava

Uzgoj ampinjona


17

AMpINJoNSKA MUIcA

ampinjone napadaju razne vrste muica, koje su dobile naziv ampinjonske muice. Javljaju se u svim oblicima, a jaja polau na podlogu i pokrivku. Ovisno od temperature, obino za 4-5 dana, izlegu se liinke s crnim glavama. Hrane se miceli-jem, te prodiru u plodove. Ova faza razvoja traje dva tjedna, a nakon 2-3 tjedna izlaze odrasli insekti. itav period razvoja (od jajaaca do odraslog insekta) traje 3-4 tjedna, opet u ovisnosti od temperature. Ovi sitni insekti mogu prouzroiti velike tete u gajilitu ampinjona. Pri jaem napadu, u gornjem sloju pod-loge mogu unititi svu miceliju i sav urod ampinjona (zbog eka oni ne niu ili slabo niu). Miris stajnjaka i slinih sirovina za podlogu (a posebno miris komposta) privlai sve muice. Zatita je vrlo komplicirana, jer je unitavanje liinki kemijskim putem praktiki neizvodljivo. Danas se koristi zatitno sredstvo Trigard u dozi od 50 g/100 m2, a karenca za ampinjone iznosi 14 dana. Jedno prskanje Trigardom (neposredno nakon sjetve micelija ili neposredno nakon pokrivanja) dovoljno je za zatitu ampinjona do kraja berbe. Zbog fitotoksinosti diklorvos (Nu-van i Kofumin) se ne mogu koristiti za izravno tretiranje ampi-njona. Iz tog razloga svu panju treba usmjeriti na preventivne mjere, jer u suzbijanju raznih parazita na ampinjonima kura-tivnih mjera zatite nema.

sjemenu itarica (proso ili pe-nica). Za zasijavanje supstrata treba koristiti micelij koji pro-izvode specijalni laboratoriji. Najbolji prinosi se ostvaruju usijavanjem 4-6 litara micelija na 1.000 kg komposta.

Tjedan do dva, nakon sje-tve, kada micelija prome dio komposta, on se prekriva ze-mljinom smjesom (lako, zdravo zemljite) debljine oko 3 cm. Pokrivka se najee sprema od treseta i krenjaka. Naneseni sloj pokrivaa treba poravnati i la-gano daskom utabati. Neki pro-izvoai koriste i jeftinije mate-rijale za pripremanje pokrivke, i to: saturacioni mulj, humusni sloj iz oraninog ili vrtnog tla, te stari odleani kompost. Vano je da pokrivka bude blago alkalne reakcije i dobre prozranosti, te da ne bude izvor bolestima i tetoinama. Nikako ne smije biti suha. Pokrivka se dezinficira formalinom ili vodenom parom od 700 C (tijekom est sati). Na-kon pokrivanja obavlja se zalije-

vanje i odravanje vlanosti na oko 60 %.

ampinjoni se beru u fazi tehnoloke zrelosti, dok su plo-dovi jo vrsti i zatvoreni. Beru se tako to ih lagano pritisne-mo i uvremo dok se ne odvoje. Berba se odvija svakodnevno, jer ampinjoni prispijevaju u valovima i berba u primitiv-nim uvjetima gajenja traje 70-80 dana, dok u dobrim uvjetima uzgoja traje oko 45 dana. U tom periodu se ubere od 15 do 25 kg ampinjona na 100 kg supstrata. Uinak radnika pri berbi iznosi od 50 do 60 kg po satu. Za trite su najcjenjenije gljive promjera eira oko 3 cm, premda se za preradu (konzerviranje) trae sitnije gljive (ispod 3 cm). Berba ampinjona je vrlo sloen posao, pri kome gljive treba to manje dirati rukama jer im time uma-njujemo kakvou, a time i trnu vrijednost.

Proizvodnju ampinjona ugroavaju razne vrste miko-za, bakterioza, viroza, insekata

i nematoda, protiv kojih se bo-rimo prevenitivnim i izravnim mjerama. Na kraju napomeni-mo, da ampinjoni trebaju imati znaajnu ulogu u prehrani jer je dokazano da jaaju kosti, djeluju

poput grijaa u rukama i noga-ma, daju energiju za rad mozga, olakavaju svladavanje stresa, pomau pri gradnji miia, tite od oteenja ivaca, smetnji pro-krvljenosti i osteoporoze.

ampinjoni spremni za berbu

Imago ampinjonske muice

Liinke ampinjonske muice

Jedan od naina zagrijavanja plastenika

Termogeni na dizel gorivo se najee koriste

Zbog visokih zahtjeva prema vanjskim uvjetima, posebice to-plini, razdoblje uzgoja paprike na otvorenom ogranieno je klimatskim prilikama pojedinog uzgojnog podruja. A potrebe trita za svjeom paprikom i u vrijeme kad je nema iz uzgoja na otvorenom, kao i neto vee cijene u to vrijeme, razlogom su sve veeg razvoja proizvodnje paprike u zatienim prostori-ma. Papriku pak spominjemo iz razloga to je trenutno rije o najeoj vrsti povra koju mo-emo susresti u hercegovakim plastenicima, premda sve nave-deno vrijedi i za druge toplolju-bive vrste povra poput rajice, krastavaca i sl.

Vanost temperaturnogreima u plastenicima

Za uspjean uzgoj povra u zatienim prostorima izuzet-no je vaan temperaturni reim. Optimalna temperatura zraka u zatienom prostoru u kojem se uzgaja paprika tijekom dana tre-ba iznositi oko 22 stupnja C dok se ona nou odrava izmeu 16 i 20 stupnjeva C. Temperature zraka ispod 14 stupnjeva tijekom plodonoenja paprike mogu iza-zvati razliite negativne poslje-dice, poput pojave veeg broja deformiranih plodova. Posebice je za sve vrste povra nepovoljno kolebanje temperature, odnosno, njeno naglo poveavanje i naglo sniavanje. Tako je optimalno da

se temperatura poveava i sma-njuje samo za 2-3 stupnja C tije-kom jednog sata. S druge strane, temperatura tla treba da je za 3 stupnja C vea danju tj. nia nou u odnosu na temperatura zraka. A temperatura tla je znatno sta-bilnija u odnosu na temperaturu zraka i uvijek je vea u povrin-skom sloju. Nadalje, neusklae-nost temperature zraka i zemlji-ta jedan je od najeih razloga zaostajanja rasta biljke. Drugim rijeima, zbog neto nie tempe-rature tla dolazi do usporene ak-tivnosti korijena, to opet dovodi do venua listova iz razloga to biljke ne mogu usvojiti dovoljne koliine vode. Zbog svega toga, o temperaturi unutar zatienih prostora moramo voditi posebnu brigu.

Sustavi za zagrijavanjezatienih prostora

Odravanje optimalnog tem-peraturnog reima tijekom hlad-nih dana postie se zagrijava-njem i pravilnom distribucijom toplog zraka po itavom zatie-nom prostoru. To se pak osigu-rava tehnikim nainom zagrija-vanja putem tople vode, vodene pare, elektrinom energijom i toplim zrakom (kaloriferi). U ve-im plastenicima najei nain zagrijavanja jest toplom vodom koja sistemom cijevi krui po plasteniku ime se vri i njegovo zagrijavanje. Ipak, u hercegova-kim uvjetima najee se rabe posebne pei, termogeni i ter-moventilatori kod kojih hladan

zrak ulazi u agregat, potiskuje zrak preko grijaeg tijela, a za-grijan zrak preko izlaznog ven-tila na gornjem dijelu agregata izlazi u plastenik. Na taj nain se omoguava cirkulacija toplog i hladnog zraka. Obino se na sami izvor agregata postavlja iroka cijev od lima ili posebne plastike koja je na daljini od jed-nog metra perforirana cijelom duinom prolaska kroz objekt. Time se izbjegava tetan izrav-ni udar toplog zraka na biljke i omoguava se ravnomjerno za-grijavanje prostora. Navedenim sustavima toplim se zrakom vrlo brzo i regulira temperatura unu-tar zatienih prostora a samo zagrijavanje zraka zasnovano je na izgaranju vrstog, tenog ili plinovitog goriva, toplom pa-rom, toplom vodom ili elektri-nom energijom.

Zagrijavanje zatienih pro-stora obvezna je mjera kod uz-goja povra u kontinentalnim uvjetima uzgoja, premda je ono neizostavno i kod proizvodnje rasada. Drugim rijeima, nema uspjene proizvodnje rasada bez regulacije temperature. Inae, od samog poetka proizvodnje rasada temperatura je od izu-zetnog znaenja. Jer ipak treba znati kako e i samo klijanje i nicanje biti brzo i uspjeno jedi-no ukoliko je temperatura blizu optimalne. A svako odstupanje u tom pogledu dovodi do sporijeg klijanja i nicanja, kao i do slabije klijavosti sjemena. Ukoliko u ob-zir uzmemo injenicu da se radi o veoma skupom sjemenu, lako emo zakljuiti da bez adekvat-nog zagrijavanja i nema sigurne te rentabilne povrtlarske proi-zvodnje.

GRIJANJE ZATIENIH pRoSToRAEkonomski opravdana i s gospodarskog gledita rentabilna proizvodnja povra, dobrim dijelom, ovisi od klimat-skih i mikroklimatskih uvjeta koji vladaju u zatienim prostorima. Jer ipak treba znati kako mikroklimatski uvjeti znatnije utjeu na rast i razvoj biljaka, a time u konanici i na ukupni ostvareni prinos.


18



19

Ulaskom u hladniji dio godi-ne, sjetvu i sadnju povrarskih kultura znaajnije ograniavaju klimatski imbenici. Meutim, kako bi se odrao kontinuitet proizvodnje, povrari zbog hlad-nog, kinog i snjenog vremena prelaze s otvorenih povrina na uzgoj povra u zatienim pro-storima. Ipak, uz primjenu odgo-varajuih zatitnih mjera pojedi-ne vrste povra moemo sijati i na otvorenom, s tim da moramo raunati na neto nie proizvod-ne rezultate. Jer iz godine u godi-nu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika, opasnost od teta izazvanih mrazom sve je vea. A s druge strane, u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenaenje. Ipak, za tek zasijane i posaene po-vrtlarske kulture koje se jo nisu privikle na neto otriju klimu, nagli pad temperature svakako moe biti prilian ok. I dok je snjeni pokriva jo i koristan, jer predstavlja svojevrstan izolator, mraz je puno opasniji jer izaziva probleme za sve vrste povrtnih kultura. Dobro nam je poznato

kako mraz nerijetko izaziva pu-canje biljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na povrinu te ak dovodi do potpunog ugi-banja biljaka.

Ali, hladniji period godine svakako moemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnja-ku, ukoliko to ve nismo i uini-li. Na taj nain tlo ostaje grubo obraeno tijekom zime, te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Da-kle, u proljee se takvo tlo prije i lake obradi, ime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sjetvu tj. sadnju povra. A posljednjih godina, zahvaljujui promjeni klime, povrtnjake moemo obra-ivati i poetkom studenoga jer zima, izgleda, pohodi Hercegovi-nu tek koncem sijenja i veljae. Barem je takav sluaj posljednjih godina.

Organsko imineralno gnojivo

Meutim, uz duboku obra-du u tlo ne smijemo zaboraviti unijeti gnojivo, i to organsko i mineralno. Od organskog gnoji-va, obino u tlo unosimo stajski gnoj, koji neposredno pred sad-

nju i zahtijevaju sljedee povr-tlarske kulture-rajica, paprika, patlidan, krumpir, kupus kelj, cvjetaa, lubenice, dinje, tikve, krastavci, celer i poriluk. S druge strane, mrkva, perin, pastrnjak, enjak, luk, pinat i salata uzga-jaju se druge godine nakon uno-enja stajskog gnoja, dok se tek tree godine na tim povrinama mogu uzgajati grah, mahune i graak. Ovakav raspored kultura prema osjetljivosti na stajski gnoj i druga organska gnojiva naziva se tropoljni plodored ili tropolje. Zbog svega navedenog, prije same gnojidbe stajskim gnojem vano je znati na kojim je povri-nama stajnjakom gnojeno prole, a na kojima pretprole godine.

Nadalje, ne smijemo zabora-viti u tlo unijeti i mineralna gno-jiva koja su nuna za ostvarivanje zadovoljavajuih prinosa i do-bre kakvoe plodova. Pri tome, moramo znati kako su pojedine kulture osjetljive na klor pa se iste iskljuivo gnoje vrstama mi-neralnih gnojiva u kojima se kalij nalazi u obliku sulfata (8-16-24, 7-14-21, 5-20-30). A osjetljive su na klor sljedee kulture-rajica, paprika, krastavci, luk i dinje.

Ukoliko to pak zanemarimo, bit emo krivci preranog kretanja vegetacije, nepotpunog razvitka listova, uvijanja listova po rubovi-ma, deformiranja listova i kloroze koja izaziva suenje cijele biljke.

Stoga, spomenimo kako zim-ske dane moete kvalitetno upot-puniti i sudjelovanjem na broj-nim strunim predavanjima koja se redovito odravaju u Agrocen-tru Sjemenarne u Mostaru. Teme su razliite, poevi od sjetve i gnojidbe pa sve do zatite i pra-vilne agrotehnike u povrtnjaku. Predavai su eminentni strunja-ci iz nae zemlje i inozemstva a predavanja su vrlo korisna kako zbog razmjene iskustva izmeu samih proizvoaa tako i zbog analiziranja uspjenosti provede-nih mjera zatite povra u surad-nji s naim agronomima.

ZIMA U poVRTNJAKUDolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Ustvari, tijekom studenog i prosinca sjetva, odnosno, sadnja povra potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, juna podruja u kojima klimatski imbenici omoguuju proizvodnju jednog dijela povrarskih kultura.


Sjeme pinata

Sjeme graka

Organska gnojiva za povrtnjake

20


Kupus se u veini sluajeva kiseli na nain da se zdrave glavi-ce odabranih sorti (futoki, slava, varadinski i dr.) prvotno oiste od vanjskog lia. Potom se gla-vice oslobaaju korijena, koji se izdubi (noem), te se u nastalu upljinu stavlja sol. Na dno opra-ne plastine bave ili neke druge posude za kiseljenje poloimo nekoliko listova kupusa a zatim pripremljene glavice slaemo u redove. Izmeu glavica u re-

dovima treba biti to manja u-pljina koja se obino popunjava etvrtinama i ribanim glavicama naizmjence. Mogu se takoer dodati i odgovarajui zaini (pa-par, lovorov list, timjan, kopar), premda e dostatno biti i nekoli-ko zrna kukuruza koji e kupusu dati lijepu utu boju. Pored toga, svaki sloeni red dodatno poso-limo akom soli te po punjenju bavu i poklopimo.

Kupus ostavimo preko noi da se malo slegne. Nakon toga mu se dodaje voda koja se po-

I ranije smo na naim strani-cama objavljivali lanke prae-ne orginalnim fotografijama a koje su svjedoile o neobinom izgledu povra i voa. Jo ni da-nas vjerni itatelji ne mogu za-boraviti fotografije patlidana s Pinokijevim nosom, paprike u vidu djeteline s etiri lista ili gomolja krumpira u obliku srca. Meutim, mrkva koja predstavlja vjerno oslikani otisak djeje ruke uistinu je vrhunac igranja priro-de s plodovima povra. Naime, dotina mrkva kao da nam svje-doi kako je upravo ona vana komponenta djeje hrane i soko-va te kako predstavlja kvalitetnu komponentu povra u dnevnom

djejem obroku. Osim toga, mr-kva u prehrani pomae pri mno-gim zdravstvenim tekoama, to znai da smanjuje koliinu eera u krvi, djeluje protiv atero-skleroze, slabokrvnosti, jetrenih, unih i bubrenih bolesti te se naroito preporuuje za preven-ciju mrene i poboljanje otrine vida. Ali kako ne bi bilo zablude, mrkva s pet prstiju ne potjee s podneblja Hercegovine, kao to je to ranije bio sluaj s neobinim patlidanom, paprikom i krumpi-rom, ve ju je u svom vrtu u Ve-likoj Britaniji pronaao stanoviti vrtlar Peter. Moda je tako i bolje iz razloga to nai poljoprivredni proizvoai, htjeli to oni ili ne, io-nako ve dugi niz godina ive u zemlji udesa.

KISElI KUpUS

MRKVA ZAISTU pETIcU

Od vitamina sadri puno vitamina C oko 50 mg, kao agrumi, te vitamin U koji je 1950. godine izolirao znanstvenik Cheney kao faktor protiv vrijeda. Sadri i vitamine grupe B i karotene. Kupus sadri i brassica faktor.

slije nekog vremena pregleda i nadopuni jer e u protivnom doi do pojave neistoga vrenja. Bava se na koncu dobro i zatvo-ri. Voda mora obvezno biti iznad razine posljednjeg reda kupusa u bavi. Koncentracija soli treba iznositi 1,25 %, poetna tempe-ratura 25 stupnjeva C te obvezno moramo sprijeiti pristup zraka. To su uostalom i tri glavna uvjeta bez kojih i nema uspjenog kise-ljenja kupusa.

A dobro ukiseljen, kupus predstavlja odlino sredstvo za proiavanje organizma, pa se preporua barem jednom tjed-no pojesti licu do dvije kiselog kupusa ili popiti au njegovog

Josip BrKlJaa ing.

rasola. Tim vie to navedeni sok od kupusa povoljno djeluje na sluzokou a dugim kuhanjem se ipak razaraju i njegovi najvr-jedniji sastojci.goran JurilJ, dipl. ing.

Posude za kiselenje kupusa Glavice kupusa spremne za kiselenje Pakiranja kiselog kupusa u trgovinama

Neobian izgled mrkve

pITANJA I oDGoVoRIPosude za ranijucvatnju zumbulaNabavila sam nekoliko posebno dizajniranih keramikih posuda za sadnju lukovica. Ustvari, rije je o vazama na iji se vrh, koji je manji od promjera lukovice, stav-ljaju lukovice zumbula ime se postie njihovo ranije cvjetanje i to ve za zimskih mjeseci. Molim vaeg agronoma Josipa Brkljau da mi pojasni cijeli postupak.Navedene vazice su posljednjih godina u trendu, to zbog svog dekorativnog izgleda to zbog postizanja ranije cvatnje lukovi-ca. Oienu posudu napunite vodom s tim to njena razina mora biti 2-3 cm ispod lukovice. U protivnom, zbog stalnog dodi-ra s vodom lukovica bi mogla po-eti truliti. Voda se tijekom uzgo-ja jednom tjedno nadopunjava ili po potrebi promijeni. Nakon sadnje lukovicu morate staviti na mrano i hladno mjesto pri temperaturi od 100 C. Vrlo brzo lukovica e potjerati guste, bije-le korjenie a nedugo potom e zazelenjeti i njen vrh. Kada cvat-ni pup naraste 2-3 cm u vis a ko-rijenje ispuni posudu, vazica se postupno premijeta na svjetlije mjesto. Ukoliko smo sve pripre-mne radnje obavili kako treba, puna cvatnja e nastupiti ve za nekoliko tjedana. Cijeli postupak je vrlo jednostavan a za sve do-datne nejasnoe predlaem da me potraite u Agrocentru Sje-menarne u Mostaru.

Josip Brkljaa, ing.

Kokoje gnojivoza gnojidbu povraU svom povrtnjaku uzgajam preteito lisnato povre i to pr-venstveno za obiteljske potre-be. Osim toga, uzgajam i koke nosilje pa me zanima smijem li njihov gnoj koristiti u gnojidbi povra. esto mogu uti kako je kokoje gnojivo jako te kao ta-kvo nije poeljno u povrtnjaku. Dobro ste uli, kokoje gnoji-vo je uistinu jako i zbog toga se obino u povrtnjacima daje prednost goveem stajskom gnoju. Meutim, gnoj peradi je

veoma bogat hranjivim tvarima nunim za rast povra. Tako, pri-mjerice, kokoji gnoj sadrava oko pet puta vie duika u odno-su na govei stajski gnoj. Stoga se takav gnoj takoer moe ko-ristiti i to oko deset dana prije sjetve, odnosno, sadnje povra s tim da se ne unosi preko 2,5-3 kilograma po etvornom metru. Osim toga, tekui kokoji gnoj moemo koristiti i za prihranu povra, ali ga prethodno treba-mo otopiti u sedam puta veoj koliini vode. Dakle, gnoj peradi moete slobodno koristiti u gno-jidbi povra, ali vodei rauna da ne unosite pretjerane koliine, odnosno, da ga prethodno ra-zblaite s vodom.Ako vam vaa koliina gnojiva nije dostatna, u bolje opskrblje-nim poljoljekarnama moete nabaviti peletirano organsko gnojivo od peradi pod nazivom Italpolina. Gnojivo se koristi u proizvodnji povra, posebice sa-late, a prolo je termiku obradu tako da ne sadri sjemenke ko-rova niti tetnike a ni uzronike biljnih bolesti. Gnojivo se proda-je u vreama od 25 kg.

Mario ubela, dipl. ing.

Gdje nabaviti hrka?Proteklog mjeseca dobili smo nekoliko upita naih sugraa-na, koji nas pitaju o moguno-sti kupovine hrka kao i ostale potrebne opreme za njegovo dranje u kui.Sjemenarnin Agrocentar u Mo-staru u svom Zoo shopu pored ostalih kunih ljubimaca, nudi i hrke. Na istom mjestu svi ljubi-telji ovih ivotinja mogu pronai i svu potrebnu opremu kao i hra-nu. Osim toga nai djelatnici pru-it e vam sve potrebne savjete, o dranju i njezi hraka u kui.

Vedran Lasi

Zimska rezidba ruaU svom vrtu, pored razliitog ukrasnog grmlja, imam i ne-koliko rua. Zanima me smiju li se rue orezivati tijekom ka-sne jeseni, odnosno, poetkom zime?

Glavna rezidba rua se ne obav-lja tijekom jeseni, odnosno, poetkom zime nego rano u proljee, to znai poetkom oujka ili travnja prije nego to izbiju same mladice. Iznimku pak ini rezidba prilikom jesen-ske sadnje. Inae se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektu-ra, bez kojih ne bi bilo mogue osjetljive sorte zatititi od mraza. Bilo kako bilo, grane i granice ne smijemo skraivati drastino jer time riskiramo da se nakon zimskih mjeseci, tijekom kojih se na jakom mrazu neke grane mogu smrznuti, kronja drasti-no reducira i rua sljedeeg lje-ta mnogo slabije cvate. S druge strane, divlje izdanke trebamo uklanjati im se pojave, a rije je o izdancima koji izbijaju izravno iz podloge ispod mjesta kale-mljenja. Lako ih moete raspo-znati jer imaju drugi oblik lista i boju kore a moraju se uklanjati jer rui nepotrebno oduzimaju hranu. Dakle, sada tijekom jeseni rua se orezuje samo u nudi!

Josip Brkljaa, ing.

Kako se rijeitiviline kosice?U vrtu, meu razliitim vrsta-ma cvjetnih i ukrasnih grmova zamijetila sam i vrlo tetnu bilj-ku vilinu kosicu. Znam samo da je to opasna parazitska biljka koja je ve prouzroila suenje mnogih mojih ukrasnih grmo-va. Kako da je uklonim iz svoga vrta?Suzbijanje viline kosice, ukoliko se doista radi o njoj, moe se provesti primjenom herbicida. Ipak, ukoliko je rije o cvjetnjaku, meu ijim se ukrasnim vrstama doslovce ispreplela vilina kosica, to vam ne bih savjetovao jer bi mogle nastradati i ukrasne vrste. Meutim, kako ova opasna para-zitska cvjetnica razvija cvjetove od svibnja do kolovoza, a jedna biljka godinje moe proizve-sti do 3000 sjemenki, kojima se uglavnom i razmnoava, poku-ajte je rijeiti mehaniki. Dakle, nuno je pokuati, nakon to se

kosica osjemeni, s povrine gre-dica pokupiti i ukloniti to je vie mogui sjemenki. Sljedee ih godine nastojte ponovno meha-niki ukloniti, odnosno, iupaj-te haustorije vilinih kosica prije njihova cvjetanja. U protivnom, morate posegnuti za primjenom herbicida koji vrlo uinkovito unitavaju ovu opasnu parazit-sku biljku. Za pomo i dodatne informacije slobodno se moe-te obratiti naoj Savjetodavnoj slubi u Mostaru i irokom Bri-jegu.


Otklanjanje neugodnog mirisa kod rakijeMolim vas da mi pomognete savjetom-kako ukloniti miris i okus rakije po nagorjelosti i ako postoji nain uklanjanja neeljenog mirisa, da mi to po-drobnije i pojasnite. Unaprijed zahvalan!Miris i okus po nagorjelosti moe se ukloniti na dva osnovna nai-na. Kao prvo, rakiju moemo tre-tirati tako to upotrijebimo aktiv-ni ugljen koji se i dodaje manjoj koliini rakije (2-3 litre) i zatim dobro promijea. Potom dobi-venu smjesu ulijemo u preostalu koliinu rakije i tako ostavimo 3-4 dana. Za to vrijeme ugljen se slegne na dno posude, dok se bistri dio rakije otoi. Meutim, napominjem kako se dodatkom aktivnog ugljena uklanjaju i aro-matine tvari. Osim toga, bitno je znati kako e za 30 litara ra-kije biti potrebno 30-50 grama aktivnog ugljena, to pak ovisi o samom intenzitetu stranog mi-risa. Miris i okus po nagorjelosti moe se ukloniti i na drugi nain i to tako to se nagorjela raki-ja pomijea s veom koliinom prevrelog masulja tj. masulja od kojeg je rakija i pravljena (ljivi-nog i dr.), a koja se nakon odle-avanja u trajanju od 2 do 3 dana obvezno i destilira. Pored svega, kako ubudue ne bi dolo do za-gorijevanja, ljivin masulj (kom) prethodno moete razrijediti obinom vodom.

Velimir Lasi, dipl. ing.


21

Mediteranska vona muha predstavlja izrazito polifagnog tetnika jer je utvreno kako na-pada i oteuje preko 240 biljnih vrsta. Iako je to u svijetu ve za-biljeeno, kod nas do sada nije pravila vee tete u nasadima ja-buka. Naalost, ove godine zabi-ljeene su tete od ovog tetnika i u nasadima jabuka.

Mediteranska vona muha prvenstveno napada vone vrste iji su plodovi mekane i slatkaste konzistencije kao to je to sluaj kod agruma, smokava, bresaka i nektarina. U svijetu se biljee tete i na stolnim kultivarima vi-nove loze. Na podruju Hercego-vine mediteranska vona muha je uglavnom priinjavala tete na smokvama, kakiju, ipku i agru-mima. Meutim, ove godine prvi put su na podruju Hercegovine zabiljeene tete na jabuci. tet-nik ini ogromne tete na plodo-vima koji za 10-tak dana potpu-no propadaju i gube na trnoj vrijednosti. Sve to dovodi do oteanog plasmana jabuka pa je znaaj pravodobnog uoavanja muhe i njenog adekvatnog suz-bijanja od velike vanosti za bu-dunost jabunjaka ovog dijela Hercegovine. Naime, tete koje ini mediteranska vona muha u nasadima nisu male ni zane-marive pa je od iznimne vanosti poznavanje bologije i morfolo-kih karakteristika tetnika. Osim toga, podruje Hercegovine pogoduje njenom razvoju iz ra-

zloga to su zastupljene razne kulture razliitih termina zriobe plodova, pa muhe stalno nalaze odgovarajue poluzrele i zrele plodove u koje odlau jaja.

Opis i biologija tetnikaOdrasla muha je utosme-

e boje, sa utim poprenim prugama na prozirnim krilima. Muha je duga 4-5 mm, a raspon krila iznosi 8-11 mm. U stanju mirovanja muha uvijek dri krila parcijalno otvorena. Liinka je blijedoute boje, zailjena tijela dugog 7 mm. Savijanjem tijela u luk te naglim ispruanjem liinka se odbacuje od podloge. Liinke se pak razvijaju iz jaja koje enke odlau u skupinama od po 10-20 komada u povrinskom dijelu ploda. Nakon nekoliko dana (2-3) liinke izlaze iz jaja i prodiru dublje u plod. Za 10-15 dana li-inka zavrava svoj razvoj nakon ega naputa plod da bi se na koncu kukuljila u tlu. Stadij kuku-ljice traje 10-20 dana nakon ega izlazi nova generacija muha, to znai da se ciklus ponavlja. Iako u nekim klimatima ima ak 16 generacija ovaj tetnik u nas ima 4-5 generacija. Izlaskom na teren izrazito velike tete uoene su na sorti Zlatni delies, u ijim plodo-vima je evidentirano i po nekoli-ko desetina liinki. Liinke se na-laze u plodu blie povrini koja je mekanija tako da se mogu ustanoviti pipanjem. Meutim, puno vanije je napomenuti kako napadnuti plodovi ve za 7-10 dana potpuno propadaju,

podloni su truljenju i na koncu otpadaju.

SuzbijanjeZatita vonih vrsta od vone

muhe dosta je oteana. Prije sve-ga, najvanije je pratiti let odno-sno pojavu muhe, to se obavlja primjenom utih ljepljivih ploa i lovnih posuda s razliitim mam-cima. Dobra preventivna mjera u manjim vonjacima je skuplja-nje i unitavanje napadnutih, otpalih plodova ime znatnije smanjujemo zarazu muhom. Ipak, u praksi se najee koriste kemijski pripravci na osnovi di-metoata, triklorfona te u novije vrijeme insekticidi za tretiranje dijela nasada tj. kronje uz do-datak atraktanta (Buminal). Po-sebno treba istaknuti pripravak SUCCESS BAIT (spinosad + atrak-tant solulys) koji ima izuzetno

MEDITERANSKA VoNA MUHAveliMir lasi,dipl.ing.

dobro djelovanje na mediteran-sku vonu muhu a koristi se u dozi od 50-100 ml/stablu ili 20-25 l/ha. Karenca na agrumima iznosi svega 4 dana.

Spomenimo jo kako su u nekim zemljama izvrsni rezultati postignuti isputanjem sterilnih mujaka koji se isputaju u priro-du i koji konkuriraju normalnim mujacima. Ali, da bi bilo uin-ka, isputanje se mora provoditi planski i organizirano na nain da odnos sterilnih prema nor-malnim mujacima iznosi 25:1.

Imago mediteranske vone muhe

Odrasla muha na plodu jabuke Liinke mediteranske vone muhe u plodu jabuke

22



23

Jedan od razloga zbog ko-jeg je potrebno obaviti jesensku gnojidbu vinograda lei u inje-nici da je u jesen mnogo lake nabaviti odgovarajuu vrstu gnojiva-posebice kad su u pita-nju mineralna gnojiva. Rauna se da se u prvoj polovici godine utroi 60-70 % gnojiva, tako da za drugu polovicu ostaje tek 30-40 %. Pored toga, mnogo je lak-e nabaviti odgovarajuu vrstu gnojiva te proizvoa nije prisi-ljen nabavljati ono to se nalazi u prodaji, nego gnojivo koje je prilagoeno potrebama vinove loze, ali i gnojivo koje popravlja plodnost tla.

Drugi valjan razlog zbog ega je osnovnu gnojidbu vinograda potrebno obavljati nakon berbe-u jesen, je taj to se osnovnom obradom tla (koja se provodi u jesen) gnojiva stavljaju na veu dubinu, odnosno, blie korijenu loze nego to se to postie prili-kom proljetnog, plieg oranja.

Poznato je da se glavna masa korijena vinove loze prostire na dubini od 25 do 60 cm i jesen-skom dubljom obradom unese-na gnojiva se bolje i vie pribli-avaju korijenu te ih on moe potpunije i iskoristiti. To je sluaj kod svih vrsta tala, kao i kad je u pitanju razina njihove plodnosti.

Znaaj jesenske gnojidbeInae, osnovna gnojidba

vinograda u jesen je osobito vana na tlima koja su siroma-na fosforom i kalijem iz razloga to se ova dva hraniva sporije kreu i teko premjetaju u tlu.

Ukoliko se spomenuta hraniva unesu plitko u tlo (kako se i radi kod proljetnog oranja), loza ih nee moi koristiti u dovoljnoj mjeri tijekom naredne vegeta-cije. Dakle, jesenskom gnojid-bom vinograda i naknadnom dubokom obradom tla postie se bre i potpunije djelovanje gnojiva. Budui da je tlo u jesen suvlje nego tijekom zime ili u rano proljee, osnovna obrada u vinogradu (koja se provodi nakon berbe) moe se obaviti dosta kvalitetno. Pored toga, nakon obavljene jesenske obra-de omogueno je tijekom kasne jeseni i zime nakupljanje vode i vlage ime se pojaava i povolj-ni utjecaj izmrzavanja na struk-turu tla. Prema tome, osnovna gnojidba i duboka obrada tla u vinogradu tijekom jeseni vie-struko su korisne. Spomenimo da je vinograde koji su podignu-ti na plavnim terenima, pjesko-vitim i ljunkovitim podlogama kao i kamenitim tlima potrebno gnojiti u proljee.

Kako nakon berbe groa u vinogradima nema puno po-slova i ova injenica ide u pri-log osnovne gnojidbe i duboke obrade vinograda u jesen. U protivnom, ovi se agrotehniki zahvati moraju provesti u pro-ljee kad u vinogradima, ali i na ostalim poljoprivrednim povr-inama ima i drugih, znaajnijih poslova.

Poto se oranje tla u proljee obavlja plie, a moe se provoditi samo kod povoljne vlanosti tla, vinogradari su esto primorani odlagati ove poslove do povolj-nijeg trenutka. Tako se nerijetko

dogaa da se proljetna obrada tla obavi tek kad loza pone so-iti. Nedvojbeno je da je u tom sluaju uinak gnojidbe i obrade tla znatno slabiji.

Za osnovnu gnojidbu vino-grada u jesen pogodna su razli-ita gnojiva, pod uvjetom da se unose manje koliine duika, a vee ili cjelokupne koliine fos-fora i kalija. Najpogodnije su one formulacije kompleksnih NPK gnojiva koje sadravaju manje

ZATo JE BolJEVINoGRADE GNoJITI U JESENNakon berbe groa dobri vinogradari poet e raz-miljati o gnojidbi vinograda. Iako su dobro poznate prednosti osnovne gnojidbe i obrade tla nije suvino ponoviti jer od toga u dobroj mjeri ovisi visina priroda i kvalitet groa.


koliine duika, a vie fosfora i kalija. To su gnojiva sastava NPK 7-14-21, 7-20-30, 10-20-30 i sl. Pravilo je da se gnojiva koja sa-dravaju priblino iste koliine fosfora i kalija koriste na tlima koja su siromana u fosforu a bo-lje opskrbljena kalijem. S druge strane, gnojiva koja sadre vie kalija a manje fosfora pogodna su za gnojidbu loze na svim tlima koja su podjednako opskrbljena fosforom i kalijem.

Jesenja gnojidba vinograda ima niz prednosti

Organska gnojiva za gnojidbu vinograda i vonjaka

24


Prije svega, poetkom zime poeljno je obijeliti debla voaka kako bi ista zatitili od pucanja kore ali i nakupljanja mahovine i liajeva. A za bijeljenje voaka rabi se suspenzija dobre mazivo-sti koja se priprema na sljedei nain: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gaenog vapna, 0,3 kg kuhinj-ske soli i 0,5 kg moivog sumpo-ra (Chromosul 80 ili Thiovit Jet). Premazivanje se obavlja obi-nom etkom, s tim da se, osim debla premazuje i donje ravite grana. A kako se voke nalaze u stanju mirovanja, tako mogu i iz-drati dosta niske temperature. Meutim, za vedrijih i sunanijih dana kora se poinje lagano za-grijavati, ime ona ponovno po-inje i raditi. Drugim rijeima, zbog kolanja sokova pokrenutih tijekom sunanih dana, dola-skom noi voke bivaju neza-tiene, to dovodi do opasnog pucanja njihove kore. S druge strane, bijeljenjem debla odbi-jamo suneve zrake pa se kora ne zagrijava te time i ne dolazi do njenog pucanja. Spomenimo kako navedeno bijeljenje voaka pomae i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova kronje.

Voke zatitite od tetnih glodavaca

I dok ranijih godina zeevi nisu inili tetu, zahvaljujui ob-novi lovita, u posljednje vrijeme postali su prava prijetnja mladim vonjacima. Naime, u zimskim mjesecima sve ee se rado hrane mladom korom voaka to dovodi do suenja i propada-nja stabala, posebice u mlaim nasadima do pet godina starosti. Stoga, tamo gdje nije mogue ograditi vonjak, to iziskuje i ne ba tako malu investiciju,

voari se dovijaju razliitim me-todama zatite. U tu svrhu rabe razne metalne mree, slamu i kukuruzovinu, drvene letvice, papir i plastine folije, to trai dosta truda i materijala te po-slije i est nadzor. Meutim, da-nas na tritu moemo nabaviti namjenske mree za zatitu od tetnih glodavaca ali i od ostale divljai (zec, srna, divlje svinje i dr.). Navedene mree se postav-ljaju doslovce u jednom potezu a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban. Naime, mree su flek-

sibilne pa se s rastom debla iri i navedena zatitna mrea. Dakle, jednom postavljena daje trajnu zatitu a nije je potrebno ak ni privrivati, odnosno, vezati. Nadalje, mrea ne prua utoi-te tetnim insektima koji kod primjene organskih materijala (slama, kukuruzovina, letvice i sl.) lako prezime u njima.

Voarski vosak-neizostavan pri rezidbi

esto prilikom rezidbe i cije-pljenja u vonjaku, vinogradu ali

i na ukrasnom bilju zaboravimo sanirati rane koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za pato-gene gljivice. Osobito su opasne rane koje nastaju kao posljedi-ca lomova debljih grana. Sto-ga, kako bismo izbjegli zarazu patogenim gljivicama, osim to rezidbu trebamo obavljati o-trim alatom, nuno je oteena mjesta premazati i specijalnim sredstvima za tu namjenu tj. vo-arskim voskom. Pored toga, to onemoguava pojavu gljivinih oboljenja, voarski vosak sprje-ava i tetno djelovanje hladnog zraka i vlage na ranjeno mjesto. Ukoliko nam navedeni vosak nije pri ruci, ranu moete privremeno sanirati i dezinficirati pet postot-nom otopinom modre galice. Ipak, znajte kako je u suvreme-nom voarstvu uloga voarskog voska nezamjenljiva. A zimsko doba je vrijeme kada se zatitni vosak uestalo i primjenjuje!

Ne zaboraviteplavo prskanje!

Prskanje jednim od pripra-vaka na osnovi bakra, poznatije kao plavo prskanje, neizbje-no je koncem jeseni tj. poet-kom zime. Naime, dui hladni i kioviti periodi pogodovali su razvoju mnogih bolesti, a voare sprijeili da nasade zatite u pra-vo vrijeme. Bilo kako bilo, sada je pravo vrijeme za provedbu nave-denog prskanja a koje se obavlja pripravcima na osnovi bakra, kao to su: Cuprablau Z, Champion, Bordoka juha i sl. Prskanje se provodi odmah po opadanju li-a te drugi put nakon provoe-nja zimske rezidbe i to navede-nim preparatima koji se koriste u dosta veoj koncentraciji od one koja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacije. Voke je kod prskanja navedenim pesticidima potrebno doslovce okupati a re-zidbom uklonjene grane i zara-ene dijelove voaka spaliti.

RADoVI U VoNJAKUpoETKoM ZIMEI dok se dolaskom zime intenzitet radova u vonjacima smanjuje, postoji jo niz va-nih operacija koje u predstojeim danima nipoto ne smijemo izostaviti. Upravo to je vrijeme za provoenje plavog prskanja, bijeljenja voaka kao i zatite od tetnih glodavaca.

goran JurilJ,dipl.ing.

Zatita mladih stabala jabuke od glodavaca

Kalemarski vosak za premazivanje ana

Pripravci za zimsku zatitu


25

Sadnja voakaProteklih nekoliko godina

kasna jesen i poetak zime su relativno topli i bez vee koliine padalina. Upravo takvo vrijeme je idealno za sadnju voaka i vi-nove loze. Ve na poetku sadnje treba obratiti pozornost na i-njenicu, a koja se najee zane-maruje da se sadnice nabavljaju samo od povjerljivih dobavljaa. Znai sadni materijal mora ima-ti deklaraciju o vrsti i podrijetlu sadnog materijala. Sadnice vo-aka treba nabaviti to ranije, odnosno u jesen ili zimu jer je u jesen najbolja ponuda razliitih

sorata. U rasadnicima se obino nalaze jednogodinje ili dvo-godinje sadnice, a prednost se daje jednogodinjim.

Sadnica voke mora ispunja-vati sljedee uvjete: spoj podlo-ge i plemke mora biti vrst i bez napuknua, stablo mora biti rav-no, koje mora imati 2 4 pravil-no rasporeene primarne grane, korijen mora biti dobro razvijen i nijedan pup na grani ne smije biti otvoren. Prije neposredne sadnje predstoji priprema tla, koja se odnosi na duboko oranje tla u ljeto ili poetkom jeseni. Uz to se u tlo unose neophodna gnojiva, tj. obavlja se meliorativ-na gnojidba s ciljem poboljanja

plodnosti tla. U praksi se obino gnojidba obavlja s 300 600 dt/ha stajskog gnojiva, 2200 kg/ha fosfornih gnojiva, te 1200 kg/ha kalijevih gnojiva.

Prednosti sadnjeu jesen i zimu

Sadnja voaka i vinove loze se obavlja u jesen-zimu i na pro-ljee, dakle u mirovanju vege-tacije. Prednosti sadnje voaka i vinove loze u jesen i zimu lei u vie imbenika. Veoma je va-no da tlo nije smrznuto i da je temperatura iznad nule, to je u junom dijelu zemlje vea vjero-jatnost. Naime, u tom razdoblju je tlo jo toplo i vlano, pa tako

JESENSKo-ZIMSKA SADNJAVoAKA I VINoVE loZEU toplijim junim krajevima sadnja voaka i vinove loze moe ve poeti u jesen i zimu. Prednost te sadnje treba iskoristiti, upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Zbog toga posaene sadnice bolje se primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine.

Mladen Karai,dipl.ing.

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu za predstojeu sezonu pripremili su veliki izbor sadnica kontinentalnog i junog voa, te stolnih i vinskih sorti vinove loze

posaene sadnice imaju povolj-ne uvjete za ukorjenjavanje u tlu, a s tim i mogunost obno-ve korjenove mree. Oteena mjesta na korjenu lake zacijele i omoguuje se rast obrasta-jueg korjenja. Pored toga, tlo se slegne pa se uspostavi bolji kontakt izmeu tla i korijena. U proljee, dakle prije poetka ve-getacije, korijenje nastavlja in-tenzivan rast i sadnica s tim po-stane sposobnija da nadzemni dio bude opskrbljen potrebnim hranjivima i vodom za daljnji rast. Sve je to razlog vie da se posaene sadnice bolje prime, a s tim bre i bolje nastave svoj razvoj u proljee.

Zatita mladih stabala jabuke od glodavacaVone sadnice u Sjemenarninu agrocentru u Mostaru

Cijepovi vinove loze u trapu

26


Aktinidija ili kiwi potjee iz doline rijeke Yangtze Kiang na sje-veru Kine a ne iz Novog Zelanda, kako se inae nerijetko pogreno i tvrdi. Naime, prava je istina kako je prvo sjeme na isteku prolog stoljea stiglo na Novi Zeland i to u torbama misionara koji su u Kini irili kransku vjeru. Neki su novozelandski uzgajivai voa odmah prepoznali veliki potenci-jal ove biljke pa je kivi ubrzo po-stao popularna povijua koju se moglo nai u mnogim vrtovima. ak je i zabiljeeno kako je prvi uzgoj kivija na novozelandskom tlu zapoeo u Wanganui kod gos-podina Aleksandra Alisona, na ijem imanju su 1910. godine do-biveni i prvi plodovi. Od tog dav-nog vremena pa sve do danas ak-tinidija je postala nezamjenljiva vona vrsta na svjetskom tritu. S druge strane, spomenimo kako se na hercegovakom podneblju s uzgojem kivija eksperimentalno zapoelo 1977. godine, i to ba na podruju Mostara. Od tada se ova cijenjena vona vrsta brzo rairila

po cijelom podruju nae zemlje, ak i u uvjetima kontinentalne klime.

Kada je pravo vrijemeza berbu?

Kod aktinidije razlikujemo tri stupnja zrelosti plodova. Prva je botanika zrelost koja nastupi kada se zaustavi dotok hranjivih tvari u plodove. Oni su tada do-segnuli konaan oblik i veliinu. Druga je uporabna zrelost kada plodovi posve razviju sve tipine kvalitete mesa kao to je vrsto-a, okus i miris te su prikladni za potronju. Ova zrelost se obino ostvaruje tek u skladitu. Trea je tehnoloka zrelost koja oznaava stupanj dozrelosti za trenutanu uporabu. Kod plodova za trenu-tanu potronju tehnoloka se zrelost podudara s uporabnom, s tim da se plodovi beru neto kasnije. A plodovi su spremni za berbu kada dovoljno omekaju na mjestu gdje se peteljka spaja s mesom ploda. Ipak, zato uri-ti kada se zna da prerano ubrani plodovi nisu izdrljivi kod skla-ditenja te pretjerano gube na

svojoj teini. Pored toga, poto se kod nas kivi uglavnom uzgaja za potrebe domainstva, njegove plodove moemo brati i neto ka-snije, ak i nakon opadanja listo-va. Razumljivo, to jedino ukoliko ne postoji opasnost od mraza ili smrzavanja. A poto obiluju C vitaminom, plodovi aktinidije su upravo idealni za konzumiranje tijekom hladnih, zimskih dana.

Najznaajnije sorteaktinidije

Iako je sortiment aktinidije relativno velik, u naim proizvod-nim podrujima uglavnom su zastupljene dvije vrlo kvalitetne sorte: kasna sorta Hayward i sred-nje rana sorta Bruno.

Hayward je do danas najbo-lja sorta kivike koju odlikuju veli-ki plodovi i ija prosjena masa iznosi 90 do 100 grama. Plodo-vi su eliptino jajolikog oblika, ujednaeni po veliini i u komer-cijalnom smislu su najpodesniji iz razloga to na tritu redovito postiu visoku cijenu i zadovo-ljavaju uvjete svih svjetskih tri-ta. Plodovi su obino dugi oko 7 cm, a pokriveni su smeom po-koicom s malo njenih dlaica. Sorta u naim uvjetima dozrijeva polovicom studenog. Osim toga, navedena sorta je iznimno po-godna za skladitenje.

Bruno je takoer sorta s kva-litetnim osobinama a koja formi-ra prilino ujednaene plodove srednje veliine (prosjene mase 65 do 75 grama). Plodovi su iz-duenog valjkastog oblika i pro-sjene duine od 7,2 cm. Prekri-veni su pokoicom tamnosmee boje ija je povrina obrasla ta-mnim gustim dlaicama. Sorta u naim uvjetima dozrijeva poet-kom studenog odnosno 10 dana prije sorte Hayward. Plodovi su manje pogodni za uvanje od sorte Hayward.

Bilo koju sortu da odabere-mo, trebamo znati kako u nasa-du moramo obvezno osigurati i muku sortu/biljku tj. opraiva-a. U tu svrhu obino se koriste muke sorte: Matua (pogodna za opraivanje veine enskih sorti) i Tomuri (preporua se kao dobar opraiva za sortu Hayward). Obino je dovoljno na sedam-osam enskih biljaka posaditi jednu muku. U manjim vrtovima, na okunicama i tamo gdje nema dovoljno prostora, praktinim se pokazalo kale-mljenje muke biljke na ensku ili obratno.

BERBA ploDoVA AKTINIDIJEAktinidija je egzotina vona vrsta koja se u svijetu uzgaja pod razliitim imenima. Premda je kod nas esto nazivaju i kiwi, u literaturi se spominje i pod kineskim ogrozdom, kineskim ribizom, kivikom i sl. Domovina ove vone vrste je Kina a trenutno najvei uzgajiva Novi Zeland.

Mladen Karai,dipl.ing.

Od ove godine u Sjemenarninim Agrocentrina u Mostaru i iro-kom Brijegu moete nabaviti sadnice nove sorte aktinidije pod nazivom Soreli. Osnovna karakteristika sorte je izuzetan okus i uto meso ploda. Plodovi aktinidije pred berbu


27

Stajski gnoj se redovito tije-kom jeseni razbacuje po poljo-privrednim proizvodnim povri-nama (povrtnjacima, vonjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na injenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. Prije svega, nasade opskrbljuje neophodnim hranji-vim tvarima te popravlja struktu-ru tla. Meutim, stajski znoj treba znati adekvatno i primijeniti. Na-ime, malo je poznato da stajnjak koji nezatien ostaje u polju, u vonjaku ili vrtu za samo tri dana

izgubi etvrtinu svoje vrijednosti. Ako pak na takav nain ostane desetak dana, izgubit e vie od treine svoje vrijednosti dok u sluaju da prezimi na otvorenom polju stajski gnoj izgubi ak po-lovicu svoje hranjive vrijednosti. Zbog svega navedenog odmah po razbacivanju stajski gnoj treba i zaorati. Ukoliko nas u tom poslu sprijei nevrijeme ili neka druga nepogoda, istjerani stajski gnoj moemo ostaviti nekoliko dana na parceli, ali samo u manjim hrpicama prekrivenim slojem ze-mlje ili najlonom. Ako to pak ne bi uinili, djelovanjem atmosferi-

lija stajski gnoj bi se brzo isuio i u kontaktu sa zrakom dolo bi do aktiviranja mikroorganizama koji brzo ra

Documents

Green Garden 65