Green Garden 40

G r e e n G a r d e n • b r o j 4 0 • r u j a n / l i s t o p a d 2 0 0 5 . • g o d i n a V I • c i j e n a 3 K M

Maćuhice - ljepotice jeseni Šipak - simbol HercegovineJesenska sadnja lukaŽižula - malo poznata voćkaVoćna grinja

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar,Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafičko oblikovanje:Damir Šanje, Marin Musa

Tisak: LOGOTIP, Široki Brijeg

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

SADRŽAJMAĆUHICA 4 HORTENZIJA 5KUPOVINA BILJAKA 6LJEPOTA SJEĆANJA 7JASENIČKI REKORDERI ::: RUKOLA 8KONTEJNIRANI UZGOJ PRESADNICA POVRĆA 9KOPRIVA ::: DOLPHIN ::: ANGIE 10KUPUSNA PIPA ŠIŠKARICA 11SLATKA PAPRIKA IZ LJUTOG DOCA ::: LUBENICA ZA GUINNESA ::: ŠPARGA 12BLAGAJSKI WIMBLDON ::: SLANUTAK IZPOPOVA POLJA 13JESEN - NAJBOLJE VRIJEME ZA SADNJU LUKA 14LJEKOVITI CRVENI PLODOVI 16ŠIPAK - SIMBOL HERCEGOVINE 17JESEN U POVRTNJAKU 18JESENSKA CVATNJA VOĆAKA 19ZAŠTITA BRESKVE I NEKTARINE NAKON BERBE 20ŽIŽULA - LJEPOTICA JESENI 21VOĆNA GRINJA ILI VOĆNI CRVENI PAUK 22PITANJA I ODGOVORI 23CRNA RIBIZLA 24SUZBIJANJE KOROVA U JESEN 25CRNA KOŠĆELA ILI KOPRIVIĆ ::: SEMINAR STIHL 26SVE ĆUDI PRIRODE U OVOJ GODINI 27JESEN U POLJU 28SJETVA KRMNIH KULTURA 29ZANIMLJIVOSTI 30

B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5

3

Riječ urednikaPoštovani čitatelji!

Jesenski broj Green Gardena na svojim stranicama donosi veći broj uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjećarstva, povr-ćarstva, voćarstva i vinogradarstva tako i aktualnosti iz zaštite bilja. Ljubitelji cvijeća mogu pročitati sve o maćuhicama, tzv. zimskom cvijeću, koje se ovih dana sadi. Tu su prilozi o horten-ziji i krizantemi.

Ljubitelji povrća mogu pročitati aktualnosti iz ove oblasti, a posebno ističemo priloge o rukoli, šparogi, koprivi te prilog o jesenskoj sadnji luka. Koje kontejnere i supstrate koristiti za sjetvu i uzgoj presadnica povrća, možete pronaći na stranica-ma posvećenim povrću.

Za voćare je namijenjeno nekoliko zanimljivih članaka ve-zanih za kulture koja se uzgajaju u toplijom područjima. Pose-bno ističemo članke o šipku, košćeli i žižuli- kulturi koja je malo poznata među voćarima. Vjerujemo da će biti zanimljivi prilozi o drijenu – ljekovitoj biljci koja tijekom jeseni postaje zanimlji-va većem broju potrošača.

Kupusna pipa šiškarica zadnjih nekoliko godina radi štete na kupusnjačama. Kako zaštititi kupusnjače od ovog štetnika možete pročitati u članku kojeg potpisuje prof. dr. Ante Beš. Vo-ćare će sigurno zanimati i prilog o voćnoj grinji koja radi štete na voćkama i mnogim drugim kulturama na području BiH.

Za ratare smo pripremili priloge o jesenskoj sjetvi krmnih kultura i žitarica, čija se sjetva upravo obavlja.

Zanimljiv je osvrt Nine Rotima, dipl. ing. o klimatskim (ne) prilikama koje su pratile poljoprivredne proizvođače tijekom ove godine

Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Gre-en Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

MAĆUHICA-veliko šarenilo boja 4


Crna kao ponoć,zlatna kao dan,Maćuhica ćutiispod rosne vaze,U kadifi bajne bojejoj se maze,Misliš usred javeprocvjetao san…

A .G. Matoš

Završetkom ljeta mnoge sezonske biljke prestaju s cvatnjom te izgledom stvaraju ružnu sliku. Maćuhice su cvjetnice koje tijekom jeseni i zime uvelike održavaju šarenilo boja vrtova i okućnica.

Danas popularna maću-hica, Viola x wittrochia-na ime je dobila prema

švedskom botaničaru Veitu Brechneru Wittrochu.

Nastala je križanjem između četiri europske vrste : Viola tri-color i Viola lutea podrijetlom iz središnje Europe, Viola cornuta s Pirineja, te Viola altaica podrije-tlom iz Grčke.

Gotovo se ne može ući u trag putovima uzgoja i križanja maćuhice. Na tržištu je prisutan veliki broj sorata, neke od njih grupirane su i čine tzv. serije. Se-rije se sastoje od nekoliko sorata koje se razlikuju u boji cvijeta, ali imaju iste karakteristike, npr: oblik, otpornost i sl.

Dobro podnoseniže temperature

Maćuhice se uzgajaju kao je-dnogodišnje ili dvogodišnje bilj-ke, a zapravo se radi o kratko ži-

vućim trajnicama. Mnogobrojne vrste su otporne na mraz i cvatu u brojnim tonovima od jeseni do proljeća, a u svježijoj klimi čak i ljeti. Prikladne su u cvjetnjacima i gredicama, na terasama i bal-konima, u posudama i prozor-skim kutijama, te kao obrubne biljke uz staze.

Kompaktne sorte su prikla-dne za hladnija i vlažnija mjesta u kamenjaru, a puzeće su skro-mni pokrivači tla ispod drveća i grmova.

Cvjetovi su joj veliki, sasta-vljeni od pet baršunasti latica plosnato poredanih, široka je paleta boja cvjetova maćuhica u raznim kombinacijama: crvene, purpurne, plave, brončane, ru-žičaste, tamno-ljubičaste, žute, bijele, boje breskve i lavande. Postoje sorte s “okom” i “bez oka”. Veličina cvjetova varira, a na cijeni su maćuhice čiji je pro-mjer cvjetova oko 10 cm. Cvjeto-vi nekih sorata imaju blag miris . Listovi su naizmjenično dugu-ljasti i nazubljeni, dugački od 5 – 25 cm zelene boje. Stabljika uglata i lomljiva. Visina biljke je od 15 – 30 cm.

Vrijeme sjetveMaćuhice se siju u srpnju za

jesensku cvatnju i kolovozu – ru-jan za proljetnu cvatnju. Sije se najčešće u sandučićima, a kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu

Većina ljetnog cvijeća po-četkom jeseni završava s cvatnjom. Kako vrtovi ne bi ostali bez cvijeća, početak jeseni idealno je vrijeme za sadnjumaćuhica. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu nude veliki izbor ove cvjetne vrste.

Piše: JosiP BrklJača, ing.

treba pikirati.Klija pri temperaturi 15 –

20˚C u mraku, s dovoljno vlage. Za nicanje treba 8-10 dana. Tem-peratura nicanja ne smije prijeći 22˚C. Da bi se spriječilo izduživa-nje tek izniklih biljčica, potrebno je osigurati dovoljno svijetla.

Gnojidba se vrši različitim for-mulacijama CIFO gnojiva:- u prvim fazama rasta koriste se formulacije s na-glašenim sadrža-jem dušika- nakon ukorije-njivanja Idrofloral 20 : 20 : 20

- nakon formiranja prvih cvjetnih pupoljaka Idrofloral 8:5:44- početkom cvatnje folijarno se

koristi pripravak Cet 46Vrtna maćuhica je

osjetljiva na vjetar, koji isušuje cvijet.

Dobro je koristiti sredstvo za kočenje rasta (ALAR), da bilj-ke budu kompaktne s kraćim cvjetnim pe-teljkama. Da bi se pro-duljila cvatnja, ocvale cvjetove valja redovito odstranjivati.

Iz SanovnikaVidjeti maćuhicu–očekuju vas velike brige i problemiBrati maćuhicu–primljeno obećanje neće biti ispunjeno.

Uzgoj u stakleniku

Cifo gnojiva za gnojidbu

Posebno gnojivo za maćuhice


5

HORTENZIJASvojim ljubičastim, crvenim ili plavim okruglim glavicama, hortenzije su vrlo prikla-dno cvijeće za mnoge vrtove ili balkone, bilo da su visoke poput drveta ili grmolike u posudama.

Hortenzije možda svojom pojavom djeluju malo staromodno, ali svojim

velikim cvjetnim glavicama malo koga ostavljaju ravnodušnim. Ne samo da su vodeće cvijeće u se-oskim vrtovima, u kojima su se udomaćile, nego sve više ulaze u gradske parkove. Posljednjih ne-koliko godina doživljavaju svoj veliki povratak.

Već procvale u cvjećarnama se pojavljuju od ožujka, mada je njihovo pravo vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Ljepota cvjetova zaslijepi razum, pa tako rascvje-tala hortenzija završi u vrtu već u ožujku.

PODRIJETLO Poznato je oko 100 različitih

vrsta, svake se godine uzgoje nove, oblikom i bojom još lje-pše.

Hortenzija, Hydrangea, po-tječe iz istočne Azije, a u Europi se uzgajaju od druge polovine XVIII st. Ime roda dolazi iz grčkog jezika u značenju «posuda za vodu», kao aluzija na oblik plo-da.

Najčešće je srećemo u posu-dama ili posađenu u vrtovima.

Bez obzira rastu li na prozoru ili su se razvile u vrtni grm, uvijek je riječ o sadnicama Hydrangea macrophylla. Postoje dva tipa: hortenzije čiji su cvatovi okrugli poput lopti i onih u obliku tanju-ra koje Englezi nazivaju «Lace-cap» ili čipkaste kape.

MJESTO UZGOJAU njezi vrtnih grmova treba

voditi računa da hortenzija ne podnosi puno vapnenca. Zbog toga se kod sadnje koristi sup-strat za rododendrone ili azaleje, a zalijevanje se obavlja mekom vodom. Tvrda voda iz vodovoda izazvat će nakon nekog vremena žućenje listova.

Hortenzija kao lončanica na otvorenom mora biti smještena na polusjenovitom i prozračnom mjestu. Ako je sadite izravno u vrtno tlo, odgovara joj i duboka

sjena i topao južni položaj. Ima veliku potrebu za vo-

dom. Veći grmovi ljeti će zahti-jevati zalijevanje 2 do 3 puta na dan. Listovi zbog nedostatka vla-ge znaju klonuti, reagirajte brzo: tuširanje ili je stavite u posudu s vodom. Kako bi se korijenova bala potpuno natopila, pustite da se ocijedi i dalje pazite na za-lijevanje.

Prihranjujte jednom tjedno, od proljeća do jeseni specijalnim gnojivom za hortenzije. Mogu poslužiti i gnojiva namijenjena za gnojidbu azaleja i kamelija.

Ocvalu hortenziju-lončanicu presadite u veću posudu, mlade biljke svake godine, a starije rje-đe. Cvjetne glave nakon cvatnje možete porezati. Hortenzije ra-zvijaju cvjetove iz krajnjih pupo-ljaka i zbog toga se ne smiju po-drezivati. Režu se smeđi cvatovi, a u proljeće se uklanjaju suhe grane.

PREZIMLJAVANJE

Hortenzije u posudama pre-zimit će u hladnom i tamnom podrumu. Najprikladnija je tem-peratura oko 5°C. Zemlja se ne smije posve posušiti. Zbog toga je i tijekom mirovanja hortenziju


potrebno zaliti. Kada se pokažu prvi lisni pupoljci, hortenziju iznesite na svjetlo. Kod uzgoja na otvorenom tijekom potre-bno je izdanke zaštititi od kasnih mrazeva.MAMAC ZA MNOGE POGLEDE

«IGRANJE» SBOJOM CVJETOVAZašto je moja hortenzija uvijek ljubičasta, pitaju se mnogi.Ista biljka na vapnenom tlu imat će ružičaste cvjetove, a na kiselom plave, u različitim nijansama. Što je pH tla niži, plava boja je intenzivnija. Ne treba zaboraviti, bijele horten-zije ostaju uvijek bijele, bez obzira na tlo. Pod utjecajem sunčevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti.Kako bi hortenzija cvjetala pla-vo, redovito je zalijevajte otopi-nom aluminijeva sulfata, svakih 7-14 dana. Postoje specijalna gnojiva, koja sadrže navedeni spoj, čime je olakšan postu-pak «zaplavljivanja». Promjena boje moguća je samo u kiselim tlima jer će samo iz njih biljka moći preuzeti aluminij. Kako bi se olakšalo usvajanje aluminija, hortenzije zalijevajte vodom u kojoj je otopljen amonijak (3-5 grama amonijaka stavite u litru vode). Ako želite plavu horten-ziju vratiti u ružičasto, pružite joj tlo neutralne pH reakcije.

Raskoš cvjetnih boja

Posebna gnojiva za hortenzije

6


KUPOVINA BILJAKAPri kupovini biljaka treba obratiti veliku pozornost na nekoliko stvari koje mogu biti od presudne važnosti za dalji život biljke. Biljke je najbolje kupovati u speci-jaliziranim trgovinama.

Sobne se biljke mogu kupi-ti u različitim trgovinama - u samoposlugama, u tr-

govinama voćem i povrćem, u rasadnicima ili pak u cvjećarna-ma. Uvijek valja kupovati ondje gdje se o biljkama vodi sustavna i redovita briga. U suprotnom, može se nepotrebno razočarati. Gotovo je pravilo da ćete u ra-sadnicima ili specijaliziranim tr-govinama (cvjećarnicama) naići na najveći izbor i najbolje biljke. Izbjegavajte kupovinu biljaka koje se «drže» u neadekvatnim uvjetima jer te biljke brzo pro-padaju.

Zaštitite biljkeAko kupujete biljke zimi, ku-

pljenu biljku na putu do kuće treba adekvatno zaštititi od hla-dnoće. Često se događa da «za-boravljena biljka» u autu nakon nekoliko sati promrzne. Da biste izbjegli takve situacije, biljku umotajte u plastičnu foliju, ili sta-vite u kartonsku kutiju posebno pripremljenu za tu namjenu. Kad stignete kući, postavite biljku na mjesto koje ste joj namijenili i pokušajte izbjeći česta premje-štanja biljke. Svakako odabrano mjesto mora odgovarati potre-bama biljke. Nemojte biti razo-čarani ako biljka u početku dje-luje pomalo nesretno- potrebno

joj je stanovito vrijeme da se pri-lagodi novoj sredini i drukčijim uvjetima. Često se zna dogoditi da biljci otpadne nekoliko listova ili pupoljaka, što nije ništa neobi-čno. Ako na odabranom mjestu biljka ima odgovarajuću tempe-raturu, vlažnost i prikladnu svje-tlost, brzo će se oporaviti i početi rasti i napredovati.

Prilikom kupovine biljaka obratite pozornost na nekoli-ko bitnih stvari:

- kad kupujete biljke, odabe-rite one srednje veličine, čvrstih grana ili stabljika, odnosno oda-berite zdrave biljke, neoštećene bez štetočina i vidljivih simpto-ma bolesti;

- izbjegavajte kupovinu bi-ljaka koje su izložene na samom ulazu. Vrlo često su takve biljke oštećene i vjerojatno je da su izlagane čestim temperaturnim promjenama;

- prstom dotaknite zemlju u posudi. Njezina površina mora biti vlažna. Nemojte kupovati suhe niti previše natopljene pri-mjerke;

- provjerite izlazi li iz rupica na dnu posude korijenje biljke. Mnogo vidljivih korijenja upu-ćuje na to da je biljka već morala biti presađena;

- cvatuće biljke morale bi imati mnogu pupoljaka, a malo otvorenih cvjetova.

OPREZ PRI

Njega i uzgoj pojedinih kućnih biljaka zahtijevaju po-seban oprez, pogotovo ako su u kući djeca ili kućni lju-bimci. Mnoge su biljke otrovne za jelo, a neke izazivaju osip ili druge promjene na koži.

Djeca vjerojatno neće pose-gnuti za većinom kućnih

biljaka, premda ih one sjajnih bobica mogu dovesti u isku-šenje. Ponekad psi, a osobito mačke, čupaju, grizu ili žvaču neke biljke, ali im rijetko od toga pozli.

Nakon rukovanja određe-nim biljkama, kao što je pri-mjerice Primula obconica, po-nekad se, kod ljudi koji imaju problema s alergijama, na koži može pojaviti osip. No, i ako niste alergični, pazite na trnje kaktusa. Osobito pripazite na kaktus Cephalocereus senilis, poznat kao starčeva glava, koji pod svojim privlačnim, dugim bijelim dlačicama krije otrovne bodlje. Vrhovi oštrih šiljatih li-stov, kao što su oni nekih vrsta aloja, mogu također imati trnje i uzrokovati ozljede. Posebnu

pozornost obratite na to da ta-kve biljke ne smještate u visini očiju. Ne zaboravite da je visina očiju djece i životinja manja od vaše.


KUPOVANJU BILJAKA

Najpoznatijeotrovne biljke:• Capsicum anum - ukrasna papričica (otrovne bobice)• Datura x candila - anđeoski zvončić (svi dijelovi biljke su otrovni)• Diffenbachia spp. - nijema biljka (njezin biljni sok uzro-kuje oticanje u ustima i grlu• Euphorbia pulcherrima - božićna zvijezda (otrovan biljni sok• Nerium oleander - oleander (svi dijelovi iznimno otrovni)• Solanum capsicastrum – lažna jeruzalemska trešnja (otrovne bobice)


7

LJEPOTA SJEĆANJAHladni mramor, kamen i željezo zagrijte toplinom srca, svijeća i ljepo-tom raznovrsnih cvjetnih aranžmana. Jesenski aranžmani mogu izgle-dati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od krizantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem.

Doista možemo ustvrditi kako se po-sljednjih godina hortikultura gro-

blja razvila usporedno s kulturom nje-govanja zelenila. Od biljnih vrsta, u tom pogledu prednjače krizanteme koje se koriste za pravljenje vijenaca, kita cvije-ća i drugih ukrasa radi uljepšavanja gro-bova za blagdan Svih svetih. I dok se u razvijenim europskim zemljama na gro-bove donosi sve rezano cvijeće, pa čak i ukrasno povrće, kod nas taj trend ukra-šavanja nije još uvijek našao plodno tlo. Zbog toga se za blagdana Svih svetih isključivo traži krizantema koja je, htjela to ili ne, silom prilika postala grobnim cvijećem. A u razvijenom svijetu ta ista krizantema se koristi i za uređenje unu-trašnjeg prostora te za ukrašavanje sto-lova u različitim svečanim prigodama. Na otvorenom pak prostoru, krizanteme posađene u lonce ili druge posude, na najljepši mogući način oživljavaju trgo-ve, terase i balkone.

Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna

Kina, u kojoj su bile poznate još prije Kristova rođenja. Iz Kine je prenesena u Japan gdje je za kratko vrijeme postala carsko obilježje. Tako je danas krizan-tema Japancima sveti cvijet i simbol smionosti, čestitosti i odanosti, te se najviše koristi za ukrašavanje hramova. Zanimljiv je i podatak da su Europljani krizanteme najprije upoznali s oslika-nih svilenih kimona dok su koncem 17. stoljeća u Europu došli i prvi oblici «ži-vih» krizantema. Međutim, krizantema u Europi nije odmah prihvaćena, već je trebalo proći čak stotinu godina da se njenom uzgoju i širenju prida veća pa-žnja. U novije vrijeme se pak na njenoj selekciji i oplemenjivanju radi puno više a rezultat takvog rada je mnoštvo kulti-

vara kojih danas ima više od pet tisuća. Uostalom, od svega ukrasnog bilja za rez jedina je krizantema selekcionirana u to-liko velikom broju raznolikih oblika cvata i boja.

Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sjeća-

nja na pokojnike. U zapadnome civiliza-cijskom krugu, kršćanskome, a osobito katoličkom, Svi sveti dan su kada gro-bne humke uređuju i oni koji to tijekom ostalih trista i nešto dana nemaju običaj, koji to ne vezuju uz religiju i vjerovanje u život poslije smrti nego uza sjećanja na najbliže kojih više nema. Na neki način nastojimo se iz zahvalnosti sjetiti dragih pokojnih te se nadamo da će nas i to malo, kratkotrajno ukrašavanje grobnica udaljiti od boli što je izazvala smrt nama bliskih osoba. Bilo kako bilo, lijepo se sje-titi naših pokojnih i lijepo je vidjeti kako se masa ljudi slijeva na groblja koja tih dana bivaju ukrašenija nego ikada. Upra-vo tu, primat nad ostalim cvijećem preu-zima krizantema koja svojom raskošnom a opet skromnom cvatnjom, govori više od ičega. Međutim, grobove treba ure-đivati i njegovati tijekom cijele godine, kroz sva godišnja doba i različite prigo-de, primjerice obljetnice. Ali, ni u ukra-šavanju grobova ne treba pretjerivati jer treba znati kako su sjećanja ipak trajnija i od mramorna spomenika i od sezonskog zelenila, a napose od jeftinog plastičnog, svilenog i papirnatog «cvijeća».


IN MEMORIAMprof. dr. sc. Ante Beš

1933. – 2005.

Iznenada, na-kon kraće bolesti, 06. rujna 2005. zauvijek nas je napustio prof. dr. sc. Ante Beš.

Profesor Beš rođen je 23. ožuj-ka 1933. u Vidu kod Metkovića. Osnovnu ško-lu pohađao je u Vidu, nižu realnu gimnaziju u Me-

tkoviću, a klasičnu gimnaziju u Splitu gdje je i maturirao godine 1954.

Školske godine 1954/55 upisao se na Poljo-privredni fakultet u Sarajevu kojega završava 1959. godine. Nakon završetka studija vraća se u Metković gdje dvije godine radi u PD «Jeze-ro». U Sarajevo se ponovo vraća 1962. godine, na Poljoprivredni fakultet, gdje se upošljava kao asistent na predmet Entomologija. Poslije-diplomski studij iz zaštite bilja završio je 1967. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 1975. godine. Iste go-dine biran je za docenta, 1979. godine za izvan-rednog, a 1983. godine za redovitog profesora, na predmetu «Entomologija» Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu.

Od 1976. pa do 1992. godine vodio je kate-dru za Entomologiju na istom fakultetu.

Aktivno je učestvovao u osnivanju Agro-nomskog fakulteta na Sveučilištu u Mostaru, i od samog početka rada ovog fakulteta (1994. godine), izvodio nastavu na dva kolegija «En-tomologija» i «Fitofarmacija. Na ovom fakulte-tu bio je voditelj desetak diplomskih radova i jednog doktorata.

Prof. dr. Ante Beš izdao je dva užbenika za studente «Opća entomologija» i «Poljoprivre-dna entomologija (specijalni dio) za studente ratarskog odsjeka». Obje knjige doživjele su više izdanja. Isto tako stručne knjige «Pestici-di i mogućnost njihove primjene» i «Pesticidi i njihova primjena u dolini Neretve» doživjele su također nekoliko izdanja. Autor je većeg broja znanstvenih i preko stotinu stručnih radova, brojnih referata na kongresima, simpozijima i savjetovanjima u zemlji i inozemstvu.

Nažalost, napustio nas je u trenutku kada je imao je još ideja i započetih projekata. Za sve nas koji smo imali čast raditi u njegovu timu ostaje tužna spoznaja da ga više nema, ali nje-gov plemeniti lik i djelo ostaje u našim srcima.

Neka mu je vječna slava i hvala!

Ivan Ostojić

Krizantema-nezamjenjiva cvjetna vrsta na grobljima

Prodaja u AC Sjemenarni Mostar

8


JASENIČKI REKORDERINa južnom prilazu gradu Mo-

staru smještena je Jasenica, mjesto koje zahvaljujući blago-datima prirode, plodnoj zemlji i vodnim resursima, slovi za jedno od najjačih hercegovačkih po-ljoprivrednih područja. Ustvari,

tako je bilo unazad dvadesetak godina. I danas ima proizvođa-ča koji su ostali vjerni zemlji i od nje žive. Tomu svjedoči i primjer gosp. Dene Đozlića koji je čitav svoj radni vijek «poklonio» po-ljoprivrednoj proizvodnji.

Kako i sam kaže: «Cijeli život

RUKOLA-miljenica talijanske kuhinjeRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u salatama i toplim jelima. Raste veoma brzo i svojim na-zubljenim listićima različitim salatama daje novi okus.

Rikola se u novije vrijeme sve više uvodi na jelovnik tako

da slobodno možemo ustvrditi kako predstavlja odličnu pro-mjenu «ustaljenim i dosadnim» salatama. Uostalom, to su već davno uvidjeli Dalmatinci koji su ovu plemenitu biljku uvrstili u svakodnevni jelovnik. To su sva-kako naslijedili od brojnih Talija-na koji su ih naučili i da rikolu ne treba spravljati samo kao salatu.

Tako je možete i svježu pomije-šati s kuhanim krumpirom i ma-slinovim uljem. Osim toga, može se pripremati i na lešo, poput bli-tve i špinata, s maslinovim uljem, češnjakom i peršinom kao prilog uz ribu i mesne obroke. Stoga i ne začuđuje sve veća potražnja za rikolom i u nešto kontinental-nijim krajevima. Primjerice, veli-ki je broj ugostitelja s područja Neuma i Međugorja primoran u vlastitom aranžmanu uzgajati rikolu kako bi udovoljili istanča-nim prohtjevima brojnih gostiju «s one strane mora».

Draž talijanske kuhinje i u našim krajevima

Rukola se bez većih pote-škoća može uzgojiti i u našem podneblju gdje u vrtovima rado dijeli gredicu sa salatom ili špina-tom. Sve što je rikoli potrebno jest vlaga i zemlja bogata humusom iz razloga što na vrućem i suhom tlu prebrzo procvjeta te razvije žilave i gorke listove. Možemo je uzgajati i na sunčanim mjestima i u poluhladu a isto tako i u san-dučićima i teglama na balkonu

ili terasi. Obično se sjetva rukole odvija koncem ožujka na otvo-renu gredicu gdje u slučaju odr-žavanja dobre vlažnosti proklije za desetak dana. Spomenimo kako već 4-5 tjedana nakon sje-tve možemo ubrati prve nježne biljčice. Međutim, ukoliko nismo osigurali optimalne uvjete˝, na-vedeno vrijeme berbe se obično pomiče na sedam tjedana. Vodi-mo računa da listove duljine de-setak cm ne režemo preduboko kako bi nam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije ber-be. Ali, trebamo znati kako ne moramo čekati proljeće jer riko-lu slobodno možemo sijati već od početka rujna na otvorenom a u plastenicima i ostalim zatvo-renim prostorima i tijekom cijele godine.

Obilje vitamina CTreba znati kako je rikola, uo-

stalom kao i ostalo lisnato povr-će, bogata željezom i kalcijem te posebice vitaminom C. Čak su je drevni narodi koristili za liječenje skorbuta. A zanimljiv je i podatak da u 100 grama rukole ima samo

desetak kalorija. Osim toga, u vrijeme starog Rima rukola je vri-jedila i kao učinkovita afrodizija-čka biljka. Uz ovo svojstvo poka-zala se dobrom i kod probave te za olakšavanje kašlja. Dakle, stari Rimljani su rikolu iznimno cijeni-li ne samo zbog gastronomskih, već i zbog ljekovitih svojstava. Stoga, zašto ne pokušati, jer gur-mani uporno tvrde da je svako jelo u kombinaciji s rikolom uži-tak za sva čula.

bavim se poljoprivrednom pro-izvodnjom, i odgovorno tvrdim da se od nje može živjeti. Samo treba znati kako u današnjim tržišnim uvjetima mogu opsta-ti jedino proizvođači koji će se specijalizirati za određeni vid poljoprivredne proizvodnje. Pri-mjerice, osobno sam se posve-tio povrćarstvu od kojeg najviše ulažem u uzgoj krumpira i sma-tram da sam u toj proizvodnji na samom vrhu. Da mi u tom poslu pomaže moje veliko iskustvo, najbolje svjedoči sorta krumpira Liseta koja mi je na kilogram sje-mena ostvarila prinos od nevje-rojatnih 40 kg. Zahvaljujući tomu bio sam nebrojeno puta gost i u mnogim TV emisijama».

I doista, da osobno ne po-znajemo gosp. Denu pomislili

bi kako je riječ o malom pretje-rivanju. Ali, ukoliko uzmemo u obzir kako je na svojim parce-lama gosp. Đozlić testirao 27 sorti krumpira kroz ogledno polje praćeno Sjemenarninim stručnjacima i kako se navedeni proizvođač čitav svoj život bavi uzgojem povrća, lako možemo zaključiti da je riječ o svojevr-snim praktičnim tehnologijama. Reći će mnogi kako je ipak sve stvar kvalitete sjemena. Nije da griješe ali ipak prvotno Lisetu treba isprobati…


Piše: elvedin čolaković, ing.

Gosp. Deno Đozlić na svom krumpirištu

Sorta Liseta je posebno rodila

Vrlo traženo sjeme rukole

Uzgoj povrća u stiropornim kontejnerima


9

KONTEJNIRANI UZGOJ Početkom jeseni uzgajivači povrća planiraju, odnosno obavljaju sjetvu povrtnih kultura. Mnogi dvoje kako, odnosno u koje kontejnere sijati. Najčešće se to oba-vlja u plastične ili stiroporne kontejnere.

PRESADNICA POVRĆA

Piše: Mladen karačić, diPl. ing.

Suvremena proizvodnja presadnica povrća danas je nezamisliva bez kontejner-

ske proizvodnje. S druge stra-ne, kontejnerska proizvodnja je uvjetovana primjenom profesi-onalnih supstrata nužnih za pra-vilan i potpun razvoj presadnica.

Možemo slobodno reći kako je “odzvonilo” klasičnom načinu uzgoja presadnica koje se pro-vodilo pikiranjem u jogurt čaše i mješavinu nezrelog stajskog gnoja, livadne zemlje i pijeska. Osim toga, to potvrđuju i poda-ci izravno s terena koji pokazuju da je ostao samo mali broj onih koji uvijek rade po svome ne znajući da tim postupkom više gube nego što uspijevaju zara-diti. Uostalom, unatrag nekoli-ke godine u poljoljekarnama, kod specijaliziranih povrćara ali i na tržnicama možete nabavi-

ti isključivo presadnice raznog povrća proizvedenih kontejner-skim načinom. A kontejner, da ne bi bilo zablude, grubo rečeno, predstavlja posudu (spremnik, lončić) prikladnu za lagan prije-nos od proizvođača do tržišta. U povrćarskom značenju, danas u kontejnere uvrštavamo gajbe napunjene odgovarajućim sup-stratom za sjetvu i uzgoj presa-dnica povrća različitih vrsta. Da-nas se kontejneri proizvode od različitih materijala, mada se sve više značaja pridaje polistiren-skim materijalima.

Prednost polistirenskih(stiropornih) kontejnera

U eri različitih materijala uspjeh na tržištu je izborio i za-držao polistiren koji se i najvećim dijelom koristi za proizvodnju kontejnera namijenjenih uzgoju povrća. To je i razumljivo ukoliko se zna da je riječ o vrlo laganom materijalu kojim se olakšava ma-nipulacija, odnosno, rukovanje i prijenos od proizvođača do tr-žišta. Tako, primjera radi, jedan polistirenski kontejner prosje-čnih dimenzija 60 x 40 cm zaje-dno s biljkama teži svega oko 2 kg, što bitnije olakšava prenos i svako rukovanje njima. Osim praktičnosti, polistirenski kontej-neri imaju prednost nad ostalim materijalima jer bolje zadržavaju temperaturu i vlagu supstrata. Zbog toga i same biljčice pikira-

ne u stiroporne kontejnere ima-ju uvjete za brže i optimalnije napredovanje u rastu i razvoju. Na taj način presadnice iz polisti-renskih kontejnera brže napre-duju i nakon sadnje u polju te se time i bitnije skraćuje vrijeme do berbe. U trgovinama možete na-baviti stiroporne kontejnere s ra-zličitim brojem sjetvenih mjesta. Tako se oni kontejneri sa 104 sje-tvena mjesta najčešće koriste za kupusnjače, s 209 i 240 za salatu i cvijeće, sa 60 sjetvenih mjesta za rajčicu i krastavce, s 40 za lu-benice i tikvice te s 84 sjetvenih mjesta za papriku. Međutim, to je orijentacijski podatak jer svaki proizvođač za svoje potrebe ko-risti tip sjetvenih mjesta koji mu u praksi najviše i odgovara.

SUPSTRATI ZA SJETVUTko se imalo ozbiljnije upu-

stio u kontejnersku proizvodnju presadnica povrća, vrlo dobro zna kako bez kvalitetnog supstra-ta nema željenog učinka. Zašto? Zato što navedeni supstrati sa-državaju treset bez kojega se ne može osigurati neometani rast i razvoj biljaka. Iako se na našem tržištu pojavio veliki broj različi-tih supstrata, svojom kvalitetom danas se posebno ističu Cultural supstrati. Razlog leži u činjenici kako se za njihovu proizvodnju koristi prirodni treset sa sjevera i juga Njemačke. Osim toga, in-dustrijska proizvodnja Cultural supstrata odvija se u kontinuira-nom, elektronski kontroliranom procesu koji garantira točnost dodavanja makrohranjiva i mi-krohranjiva uz istodobno regu-liranje pH vrijednosti. To znači, da je zapadna preciznost dovela do nastanka jednog od najboljih svjetskih supstrata koji se koristi već 40 godina. U tom razdoblju su se Cultural supstrati dokazali kao pouzdani za proizvodnju u svim oblastima povrćarske proi-zvodnje.

Cultural PU svom sastavu sadržava

80% bijelog treseta koji se zbog svoje specifične vlaknaste stru-kture koristi za poboljšanje zra-čnog kapaciteta. Ostatak čini 20% crnog treseta koji održava stabilnu pH vrijednost. Zbog svoje fine strukture pogodan je za sjetvu i pikiranje svih vrsta povrća.

Cultural TSadržava 100% bijelog tre-

seta srednje finoće. Radi pobolj-šavanja pufernog učinka ovom supstratu baziranom na bijelom tresetu dodatak čine i gline-ne granule, odnosno, glineno brašno. Zbog toga se supstrat preporuča u proizvodnji biljaka koje imaju povećanu potrebu za hranidbenim sastojcima (rajčica i paprika). Pored toga, supstrat je pogodan i za područja koja se opskrbljuju vodom s malo kre-čnjaka tj. za zone s tzv. mekom vodom.

Cultural FSlično prethodnom i ovaj

supstrat čini 100% bijeli treset sa sjevera Njemačke. Zbog svo-je srednje vlaknaste strukture supstrat je osim za povrtne kul-ture pogodan i za presađivanje balkonskog cvijeća. Osim toga, karakteristika ovog supstrata je korištenje u zonama s tvrdom vodom. Može poslužiti i kao al-ternativa za prethodno navede-nu varijantu Cultural T.

Nije nebitno napomenuti kako su Cultural supstrati steri-lizirani pregrijanom vodenom parom što znači da ne sadrža-vaju štetne mikroorganizme koji bi mogli uvjetovati polijeganje presadnica. Osim toga, u sebi ne sadržavaju ni sjemenke korova sposobne da proklijaju kao ni jaja odnosno ličinke štetnika koji bi mogli napraviti štete na mla-dim biljkama.

Profi supstrati za sjetvu

Kontejneri od različitih materijala

10


Piše: nino rotiM, diPl. ing.

Među većim brojem hi-brida špinata, Dolfin zbog svojih karakteristika postaje sve traženiji, ali i zbog visoke otpornosti (1-7) na plame-njaču špinata. Osim visoke otpornosti na plamenjaču, Dolfin je i visoko tolerantan na virus mozaika krastavca (CMV).

Dolfin je vrlo rani hibrid, s velikim listovima, srdnje zelene boje. Vrlo sporo procvjeta.

KOPRIVAlijek za sve boljkeZnalci koprivu s razlogom smatraju najzdravijim samo-niklim lisnatim povrćem. Pošto je do koprive zaista lako doći, s obzirom na njenu ljekovitost, treba je koristiti što više.

Drevni narodi su itekako znali cijeniti korijen i li-stove «peckave» biljke

koja raste posvuda i naveliko ih koristiti kao hranu i lijek. U sta-rogermanskoj mitologiji kopri-va je bila simbol boga munje, a u nekim krajevima seljaci su pred nevrijeme stavljali koprivu u ognjište da im grom ne uda-ri u kuću. Otud najvjerojatnije i narodna izreka «neće grom u koprive». Osim toga, Rimljani su njezinu vlaknastu stabljiku kori-stili za izradu materijala pri tka-nju košara.

Pomaže kodklonulosti organizma

I doista, kopriva se od davni-na koristi kod slabosti i klonulo-sti organizma te za brži oporavak poslije bolesti. To je i razumljivo ukoliko nam je poznato kako je mlada kopriva jedan od najbo-gatijih prirodnih izvora C vitami-na, premda ni sadržaj vitamina A nije zanemariv. Budući da je bo-gata svim važnijim mineralima, a posebice željezom, preporuča se kod slabokrvnosti. Pored toga, dokazano je da kopriva poma-

že kod upala mokraćnih organa te sprječava nastanak pijeska i kamenaca u bubregu i mjehu-ru. Značajna ljekovita vrijednost ove peckave biljke ogleda se u pospješivanju izlučivanja sluzi iz dišnih organa te poboljšava-nju rada jetre, žuči, gušterače i slezene a preporuča se i dijabeti-čarima iz razloga što učinkovito smanjuje šećer u krvi. Ukoliko tomu pridodamo činjenicu kako ova biljka ublažava ekceme i alergije kože te, općenito gleda-no, jača otpornost organizma, lako ćemo uvidjeti koliki je njen ljekoviti potencijal. U ljekovite svrhe se pak najčešće koristi svje-že iscijeđen sok, čaj, ali i varivo te juha. Ispiranje usta čajem od ko-prive ublažava afte, upale desni i grla. Kopriva je i redovita biljka koju susrećemo u šamponima za pranje kose jer je dokazano kako djelotvorno smanjuje njeno opadanje, odnosno, predstavlja jedno od najjačih prirodnih sred-stava u borbi protiv ćelavosti.

Koprivom protivlisnih ušiju

Osim za pripravljanje ljekovi-tih čajeva kopriva nam može po-

služiti i u borbi protiv lisnih ušiju. Dovoljno je da naberemo jedan kilogram koprive koji potom trebamo preliti s 10 litara vode. Smjesa se ostavlja 24 sata da odstoji nakon čega se još treba procijedi kako bismo smo i dobi-li rastvor kojim možemo prskati biljke u borbi protiv lisnih ušiju. Međutim, razumljivo je da nam navedeni rastvor može pomoći samo ukoliko je riječ o manjim površinama jer na većim parce-lama ipak trebamo upotrijebiti neki od namjenskih insekticida.

Bilo kako bilo, kopriva je ite-kako poželjna biljka u svakom vrtu/domu, samo je treba pri-kupiti iz čiste prirode tj. što dalje od bilo kakvih vanjskih oneči-šćivača. Suši se pak u hladu a bilje se čuva u suhom i zračnom prostoru. Odlučite li se pak ko-privu staviti na jelovnik, berite je u rukavicama trudeći se ubirati samo neoštećene listove i vrške mladih biljaka, tako da ih otr-gnete na mjestu gdje je biljka još mekana. Potom vam preostaje da još samo pripremite ukusnu juhu, varivo ili savijaču.

A N G I E vodeći hibrid salate za pro-izvodnju u zatvorenim pro-storima

Dosadašnji hibridi salate koji su se uzgajali u zaštićenim prostorima sve više ustupaju mjesto novim hibridima, koji su po karakteristikama bolji ali što je puno bitnije i s puno većom otpornošću na bolesti. Jedan od tih novih hibrida jest ANGIE, hibrid salate u tipu žu-tog kristala, s otpornošću na Bremiu lactucae (plamenjaču

salate) 1-20, B25-22-24.Angie ima briljantno ze-

lenu boju, s glavicama nešto većeg volumena i težine. Li-stovi teško pucaju. Biljke imaju odličan porast u zimskim uvje-tima. Donji dio glavice je čist i dobro zatvoren. Hibrid Angie preporučuje se za sadnju u zatvorenim prostorima (sta-klenici i plastenici) od početka rujna pa do početka veljače. Gustoća sadnje iznosi 14-16 sadnica po m2. Sjeme ovog hi-brida je pilirano što garantira ujednačeno nicanje i bržu sje-tvu jer ga ne treba pokrivati.


DOLPHINšpinat za ranu proizvodnju

Salata u zatvorenom prostoru

Na području Hercegovine i Dalmacije, posebno na lokalitetima na kojima se uzgajaju kupusnjače prije svih ra-štika, gotovo svake godine mnoge su biljke napadnute jednom vrstom surlaša (pipe). Radi se o kupusnoj pipi šiškarici, koja se u pojedinim godinama može javiti u povećanoj brojnosti kada na pojedinim površinama može biti i do 50 % napadnutih biljaka, a u jednoj biljci može biti i do 30 ličinki.

Kupusnjače su veoma po-godno stanište za razvitak mnogih vrsta štetnih orga-

nizama. Da je to tako, pokazuje činjenica da se na kupusnjačama može razvijati oko dvadesetak vr-sta uzročnika bolesti i tridesetak vrsta štetnika. Na području Her-cegovine i Dalmacije, posebno na lokalitetima na kojima se uzgaja-ju kupusnjače, prije svih raštika, gotovo svake godine mnoge su biljke napadnute jednom vrstom surlaša (pipe). Radi se o kupusnoj pipi šiškarici, koja se u pojedinim godinama može javiti u poveća-noj brojnosti kada na pojedinim površinama može biti i do 50 % napadnutih biljaka, a u jednoj biljci može biti i do 30 ličinki.

Opis štetnikaKupusna pipa šiškarica (Ce-

utorrhynchus pleurostigma Marsh.) je kornjaš čija veličina tijela iznosi 2-3 mm. Ličinke su blijedožute boje, bez nogu i sa smeđom glavom. Odrasla ličin-ka naraste do 5 mm. Štetnik ima

dvije rase od kojih proljetna rasa jaja odlaže u proljeće, a ljetna koncem ljeta i početkom jeseni. Odrasli se štetnik hrani lišćem, cvjetovima i korom mladih bi-ljaka. Zbog hranjenja odraslih jedinki obično ne nastaju ozbilj-ne štete. Kada nastupi vrijeme odlaganja jaja, ženka na vratu korijena mladih biljaka pomoću usnog ustroja izgrize plitke ja-mice u koje odloži po nekoliko jaja. Zatim jamicu s jajima za-tvori ljepljivim sekretom. Nakon pojave ličinke buše okolno tkivo i izazivaju njegovu hipertrofiju zbog čega nastaju izrasline u vidu šišarki ili guka, koje se dje-lomično nalaze iznad površine tla, većinom dijelom ispod same površine tla. Guke mogu narasti 2-3 cm. Kada se prereže jedna takva guka u njoj se može naći i do desetak ličinki. Ukoliko su ličinke napustile guku, unutra-šnjost guke je izgrižena u vidu većeg broja hodnika i galerija koji su ispunjeni izmetom ličinki. Naime, ličinke za cijelo vrijeme razvitka borave u gukama i hra-ne se njihovim sadržajem.

Kupusna kilaSlične simptome na kupu-snjačama (hipertorfije na ko-rijenu) pored kupusne pipe šiškarice izaziva i glivica Pla-smodiophora brassicae. Bolest se javlja samo u nekim područjima, jer parazit treba mnogo vode i kiselo tlo. Na korijenju zaraženih biljaka formiraju se zadebljanja koja su posljedica hiperplazije i hipertrofije stanica korijena. Korijen može biti zahvaćen cijelom duljinom, tvoreći kvrgavu masu. Simptomi na nadzemnom dijelu očituju se u smanjenju lisne mase, što je u direktnoj vezi s oštećenim korjenjem. Vanjsko lišće gla-vatog kupusa otpada, pa su glavice manje, a često i nedo-voljno čvrste.

Sve kupusnjače su osjetlji-ve na ovog parazita. Zapaže-no je da o stupnju kiselosti tla ovisi pojava i intenzitet bole-sti.. jedine prihvatljive mjere zaštite su kalcifikacija i plo-dored. Nakon pojave bolesti, na istoj parceli kupusnjače ne treba saditi 5-6 godina.

Piše: Prof. dr. ante Beš Štete koje prave ličinke ku-pusne pipe šiškarice obično nemaju veći ekonomski značaj. Šiške koje nastaju kao reakcija biljke na prisutnost ličinki u tkivu dovodi do poremećaja prometa hranjivih tvari, zbog čega jače napadnute biljke zaostaju u po-rastu i kržljaju. Na mjestu guka često dolazi do truleži.

SuzbijanjeSmanjenju brojnost kupusne pipe šiškarice doprinosi primje-na različitih mjera suzbijanja. Čupanje i uništavanje korijena nakon berbe kupusa doprinosi smanjenju brojnosti štetnika. Na-pad se smanjuje i izbjegavanjem uzgoja kupusa, odnosno kupu-snjača uopće na istim parcelama ili unutar područja na kojima se pipe češće javljaju u povećanoj brojnosti. Kada se očekuje jači napad pipe, tada zasađene biljke odmah nakon sadnje treba zaliti otopinom nekog insekticida na osnovi organskog fosfora ili pi-retroida. To je obično potrebno vršiti kod ljetne sadnje kupu-snjača.

Oštećenja na vratu korijena Ličinka unutar guke

Raštika posebno osjetljiva


11

KUPUSNA PIPA ŠIŠKARICA

12


SLATKA PAPRIKA IZ LJUTOG DOCA

LJuti Dolac je maleno mjesto smješteno nadomak Mo-

stara.Iako se u ovom poljoprivre-dnom kraju tradicionalno uzgaja

vinova loza u posljednje vrijeme može se uočiti i sve veći broj pla-stenika. Ništa začuđujuće, jer ove vrijedne ljude krasi velika snala-žljivost i prije svega hercegova-čka žilavost. Uostalom, po tome

je ovo mjesto u dalekoj prošlosti i dobilo ime. Ipak, marljivi gosp. Jozo Grle se tu posebno ističe. U vlastitom aranžmanu izgradio je plastenik površine 270 četvornih metara u kome uzgaja paprike sorte Istra.

Kako i sam kaže: «Podigao sam plastenik u kome prete-žno uzgajam hibridnu papriku za potrebe tržišta. Obično se u plasteniku sadi od 1300 do 1400 struka a ukoliko uzmemo u obzir da po struku ostvarujem prinos od 5 kg dobit ćemo zadovoljava-juću količinu plodova. Međutim, ohrabruje me činjenica da svu proizvedenu papriku prodam na


Da područje Hercegovine itekako odgovara proizvo-

dnji voća već je davno poznata činjenica. Malo tko je mogao vjerovati da se na ovom podru-čju mogu proizvesti primjerci za Guinesovu knjigu rekorda. To se

Lubenica za Guinnesaupravo dogodilo proizvođaču Miladinu Ekmečiću iz Čapljine. Naime, ovaj proizvođač je posa-dio lubenice od kojih jedna nije prestala rasti sve dok vriježa nije pokrila površinu jednog manjeg vrta (oko 30 m2). Na vriježi je bilo 9 duguljastih plodova lubenice od kojih je najveći težio 17 kg.

Piše: tonći Polić, diPl. ing.

ŠPARGA-POVRĆE VISOKOG STANDARDAKao svježe proljetno povrće , delikatesa je po mnogim svojstvima. Uvijek je bila povrće visokog standarda. Tome je glavni razlog velika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine.

Potječe iz zapadnog Meditera-na, a uzgaja se od pradavnih

vremena. Iz južne Europe proširi-la se na srednju i sjevernu Euro-pu. U Europi su najveće površine šparge u Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Kod nas je šparga malo za-stupljeno povrće, i to uglavnom

u obiteljskim vrtovima. U zadnje vrijeme, u dolini Neretve, ima pokušaja zasnivanja nasada s proizvodnjom za tržište.

Šparga je trajnica sa živo-tnim vijekom 15 i više godina. Ima sposobnost da u nepovolj-nim uvjetima uđe u mirovanje i odbaci nadzemne dijelove. Špar-ga je jednospolna dvodoma bilj-ka, koja počinje cvasti u drugoj ili trećoj godini, a zatim cvate sva-ke godine. Biljke koje nose mu-ške cvjetove obično imaju više tanjih izboja dok one s ženskim cvjetovima imaju manje izboja, ali koji su deblji.

Krajem jeseni i početkom zime kada nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvitak, šparga ulazi u mirovanje. Nadzemni di-jelovi požute i odumiru, a živo-tni procesi u rizomu i korijenju

svode se na najmanju mjeru.Za uzgoj šparge treba birati

lakša tla, gdje zimi nije visoka podzemna voda, a ljeti se može navodnjavati. Šparga voli organ-ska gnojiva, tako da pri zasniva-nju šparžišta o tome treba voditi računa, posebice oko se radi o uzgoju na pjeskovitim tlima. Organska gnojidba preporuča se svake treće godine. Šparžište se može zasnovati izravnom sje-tvom, što se primjenjuje samo u proizvodnji zelene šparge. Kod takvog uzgoja berba je u trećoj godini. Većina proizvođača odlu-čuje se za uzgoj iz presadnica. Takav nasad se može početi bra-ti već u drugoj godini nakon sa-dnje. Glavna je prednost uzgoja iz presadnica što se trajni nasad zasniva izabranim, ujednačenim, kvalitetnim biljkama.

tržnici u Mostaru te dio distribu-iram u tvrtku Suncokret d.o.o. U poslu mi prije svega pomaže su-pruga Jasna dok potpunu stru-čnu pomoć dobivam u Agrocen-tru Sjemenarna u Mostaru. Osim paprike, za potrebe tržišta uzga-jam i krizanteme i to u količini od 1500 komada.»

I na kraju, odlazimo ohrabre-ni primjerom zadovoljnog gosp. Grle koji očito uživa u svom po-slu. Jedino nam je žao što nije htio stati ispred objektiva našeg fotoaparata. Ipak, pozirala nam je vrijedna gospođa Jasna koja uostalom i većinu vremena pro-vede u svom plasteniku.

“Ne znam o kojoj sorti se radi. Iznenadio sam se kad sam vidio da lubenica prekriva veliku površinu tla. Inače, lubenica je redovito zalijevana i prihranji-vana. Nakon branja, 9 plodova ukupno je težilo 108 kg” - u ra-zgovoru nam je rekao gospodin Ekmečić.

Piše: Mr. aida kohnić

Mladi izboji šparge sezonsko su povrće koje se na području Hercegovine bere u travnju i svi-bnju. Najviše se koristi kuhana ili kuhana u pari začinjena uma-cima. Posebno je cijenjena juha od šparge. Šparga se najviše konzervira zamrzavanjem i tako najbolje sačuva aromu. U Euro-pi se najviše cijeni bijela šparga, iako zelena ima bolju hranidbe-nu i zdravstvenu vrijednost.

Jasna Grle u svom plasteniku

Miladin Ekmečić s plodom lubenice

Šparoga tijekom vegetacije

Berba šparoge

Ibro Zalihićna svom Wimbldonu …tu je i prostor za osvježenje

Panorama Popova polja Nasad slanutka Ivan Skaramuca-veliki proizvođač povrća


13

BLAGAJSKI WIMBLDONDa, dobro ste pročitali. U mje-

stu Blagaj, koje se nalazi na južnom prilazu gradu Mostaru, skrio se mali Wimbldon. Dakako, riječ je o finom travnatom teni-skom terenu čiji je vlasnik gosp. Ibro Zalihić. Inače, zanimljiv je podatak da gosp. Ibro radi kao pravnik u ministarstvu unutar-

njih poslova. Međutim, nije mu teško nakon posla posjetiti svoj teniski teren, jedinstven na ovim prostorima.

“Nalazite se na prvom travna-tom teniskom terenu u BiH. Povr-šina terena iznosi 1000 četvornih metara a čitav teren je građen po projektu kojeg sam dobio iz En-gleske. Travnu smjesu kupio sam u Sjemenarni Mostar. Ispod travnja-

ka izgrađen je kompletan drenažni sustav dok je površina terena po-krivena automatskim prskalicama koje izlaze iz samog tla. Iako sam u ovaj teren uložio mnogo truda i novca, nije mi žao jer već sada vlada veliko zanimanje za termine igranja. Osim toga, teren je opre-mljen i svim potrebnim popratnim sadržajima, poput koktel bara te tuš kabinama i svlačionicama.”

Kako bismo gosp. Zalihiću zahvalili na srdačnosti i gosto-primstvu, obećali smo mu svu stručnu pomoć potrebnu za za-htijevno i nimalo jednostavno održavanje travnatog pokrivača. Jer nije slučajno da vlasnici te-niskih kompleksa radije odabiru pješčanu podlogu. Ali zato je mali Wimbldon upravo specifi-čan.


SLANUTAK IZ POPOVA POLJAMalo tko se u Hercegovini

može pohvaliti da obrađu-je 130 duluma zemlje u komadu. Tim više ukoliko se zna kako je hercegovačka zemlja podijelje-na i iscjepkana na male parcele, oaze obradive zemlje u suro-vome kršu. Ali, moramo uzeti u obzir činjenicu kako se na kraj-njem jugu Hercegovine smjesti-lo golemo Popovo polje. Upravo je u tom polju gosp. Ivan Ska-ramuca, doslovce rečeno, uveo revoluciju u poljoprivrednu pro-izvodnju.

“Prije nekoliko godina ušao sam u ovaj veliki projekt, odno-sno, odlučio sam se baviti isklju-čivo suvremenom poljoprivre-dnom proizvodnjom. Kako u današnjem svijetu globalizacije samo veliki igrači preživljavaju, dok mali brzo nestaju i propada-ju, odlučio sam ući u povrćarstvo velikim koracima. Jer nije mala investicija obrađivati 130 dulu-ma zemlja, a o trudu i zalaganju da ne i govorim. Ali ono što je najvažnije jest činjenica da sam uspio, jer sam, samo primjera radi, ove godine ostvario izuze-

Piše: Mr. aida kohnić tno velik urod lubenice od čak 60 tona po hektaru. Osim toga, usvajam nove tehnologije i uvi-jek prihvatim savjete iz oblasti zaštite bilja. Jedino na taj način se u povrćarstvu i općenito po-ljoprivredi može ići naprijed”

Inače, gosp. Skaramuca lu-benicu uzgaja na površini od 65 duluma i to sorte Fantazija i Farao a kao velikom proizvođa-ču pronaći tržište mu nije veliki problem. Zanimljiv je i podatak da se na ostalih 65 duluma uzga-ja slanutak koji je za ove potrebe uvezen iz Turske. Po dostupnim

podacima riječ je o najvećim po-vršinama pod slanutkom u našoj zemlji. I doista, na odlasku nam se učinilo kako se dašak slavon-skih oranica preselio u krševitu Hercegovinu.

Slanutak

Cifo gnojiva-formula za uspjeh

JESENNAJBOLJE VRIJEME

U ovom razdoblju tradicionalno se u većini vrtova ili okućnica obavlja sadnja luka. Kako i ne bi kada je luk stekao status vrlo zdravog i ljekovitog povrća koje se tijekom cijele godine koristi kao mladi luk, mlada luko-vica (luk srebrenac) i zrela lukovica.

Osim toga, u prehrani se može koristiti na razno-razne načine: svjež ili

konzerviran kao temeljna na-mirnica ili kao dodatak jelima. S druge strane, narodna medicina luk smatra više nego korisnim povrćem koje se koristi kao lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno, općenito bolesti koje izazivaju bakterije, zatim za poboljšanje rada srca, za reguliranje šećera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i reumatizma.

Koju sortu luka odabrati?U poljoljekarnama može se

pronaći nekoliko različitih sorti luka. Koju sortu luka odabrati, najčešće ovisi od vlastitih pro-htjeva i obiteljskog jelovnika ali i zahtjeva tržišta. Ipak, kako bi-smo vam olakšali izbor odgova-rajuće sorte, predočit ćemo vam osnovne karakteristike najčešćih sorti luka koje se sade u ovom razdoblju.

Holandski žuti (Stuttgarter) je najčešća sorta koja se odliku-je čvrstim plosnatim glavicama, slamnato žute boje, s dobro za-

tvorenim vrhom. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 gra-ma. Sorta se odlikuje umjere-nom ljutinom. Navedena sorta se svakako preporuča za sadnju u jesenskom razdoblju. Dobro spremljene glavice mogu se ko-ristiti duži vremenski period.

Majski srebrenjak je sor-ta za ranu proizvodnju, koja se najviše uzgaja u južnim podru-čjima. Sorta je prepoznatljiva po

velikim bijelim plosnatim glavi-cama. Najviše se upotrebljava za pripremanje salata, pa ga ugla-vnom deklariramo i kao salatnu sortu luka. Glavice su slatkog okusa i prosječne težine 80-90 grama. Nije pogodan za dulje skladištenje.

Red Baron je kvalitetna sorta luka koja jednostavno

predstavlja crvenu varijantu sre-brenjaka. Dakle, glavice imaju cr-venu boju ali i lagani, slatki okus. Zbog toga ova sorta luka nalazi sve veću primjenu u obiteljskim povrtnjacima i kuhinjama. Kao i srebrenac, pretežno se koristi za pripremanje salata.

U novije vrijeme sve veća zanimanje vlada i za novu sortu luka, zanimljivog naziva Radar. Riječ je o vrlo ranoj sorti koja dospijeva 15-tak dana ranije od srebrenca. Radar je izazvao za-nimanje kod ljubitelja povrća jer su standardne sorte luka lagano «zasitile» domaće uzgajivače povrća. Pozitivna osobina sorte je vrlo mali broj «kureljavih» bi-ljaka. Sorta se svakako preporu-ča za sadnju.

POMANJKANJEHRANIVA-SIMPTOMINA BILJCI

Pomanjkanje dušikaNedovoljno ishranjena biljka

dušikom zaostaje u razvoju, lišće poprima blijedozelenu boju, dok ono starije žuti i suši se od vrha

Pomanjkanje fosforaBiljka slabo raste, lišće je za-

gasitozelene boje, dok starije li-šće odumire.

Pomanjkanje sumporaLišće luka je debelo i defor-

mirano, a novi listovi žute. Biljka ima razmjerno malo listova, a re-lativno dobru lukovicu.

Pomanjkanje kalijaStarije lišće odumire od vrha,

ali ne žuti. Biljka gubi turgidnostPomanjkanje kalcijaPomanjkanje ovog hranjiva

manifestira se na način da mla-do lišće odumire ali pri tome ne žuti, ili odumiranje distalnog di-jela lista, od čega se list objesi, a kasnije odumire

Pomanjkanje magnezijaStarije lišće kompletno požu-

ti, ali ne odumirePomanjkanje manganaPojava prugaste kloroze vanj-

ZA SADNJU LUKA

Mladen karačić, diPl. ing.

14


Majski srebrenjak

Holandski žuti Red Baron

Čuvanje luka i češnjakatijekom zime

Luk i češnjak, posve zreo i suh (vlažan i nezreo odvojite i što prije potrošite) najbolje se zimi čuva u suhom, zračnom i hladnom spremištu. U vlažnim i toplim prostorijama lukovice se brzo kvare, trunu i tjeraju izbo-je te korijenje. Što je luk zreliji, to je veći udio suhe tvari, pa se bolje i dulje čuva. Češnjak, pak, ne smije biti prezreo, jer se tada teže čuva, vanjska se ljuska otki-da i puca pa se češnjevi odva-jaju. Prije nego što ga spremite najdeblje, najzdravije i zrele če-šnjeve odvojite za sadnju. Ukoli-ko ste ostavili stabljike na luko-vicama, luk i češnjak spletite u jednoredne ili dvoredne vijence te objesite o grede u spremištu. Lukovice kojima ste odstranili stabljike čuvajte u plitkim koša-ricama, vrećama ili gajbicama u tankom sloju, ne debljem od 30 cm. Smjestite li luk i češnjak na police, oko njega struji zrak pa se bolje čuva. Za skladištenja, lu-kovice redovito pregledavajte i prebirite, osobito ako ih je mno-go. Najpovoljnija je temperatura za čuvanje lukovičastog povrća -1 do + 2 stupnja C. Češnjak i luk neće stradati zimi ako tempera-tura u prostoriji ne bude niža od minus 3 stupnja C. Čak i ako se smrznu, ne dirajte ih, već ostavi-te da se postupno odmrznu i po-sve obnove svoju kakvoću.

Izborak

skog lišća, koje kasnije odumire. Cijela biljka zaostaje u rastu.

Pomanjkanje cinkaPrugasto žućenje i uvijanje

lista uz zaostajanje u rastuPomanjkanje bakraVrhovi najmlađeg lišća po-

staju klorotični, zatim pobijele i spiralno se uvijaju. Vanjske ljuske lukovica su tanke, svijetlo žute, a lukovica nije čvrsta.

Pomanjkanje boraStarije lišće luka poprima klo-

rotičnu boju, nakon čega odumi-re. Poprečno žute pijege poja-vljuju se 3-4 cm od vrha listova, na kojima kasnije list puca. Lišće može biti tamnoplavičastozele-no, a najmlađi listovi žućkasti s uleknutim dijelovima.

Pomanjkanje molibdenaSlabo nicanje i odumiranje

mladih biljaka na tresetnim tli-ma s pH 5,4 ili nižim. U razvijenih biljaka odumiru vrhovi listova, a dio lista omekša i gubi turgor.

PROIZVODNJAMLADOG LUKA

Kod jesenske sadnje povrća ne smijemo izostaviti ni Izbo-rak koji se uzgaja isključivo za korištenje u zelenom stanju. Zbog svojih karakteristika, uz jednu od gore navedenih sorti luka, redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima. Inače, vrijedi pravilo kako se za proizvodnju mladog luka na polju koristi krupni arpadžik, sitnije lukovi-ce ili rasad. Ali, treba znati kako profesionalci u svome poslu kod proizvodnje mladog luka vrše sukcesivnu sadnju jer im ona omogućava kontinuitet u dospijevanju. Sadnja se obavlja u listopadu na dubinu od 5-6 cm i s razmakom redova od 20 cm te u redu 6-10 cm. Rano u proljeće vršimo prihranu KAN-om i to svega s 15 grama po če-tvornom metru, a u slučaju suše nasad obavezno i zalijevamo. Na taj način mladi luk dospijeva u više navrata od kraja veljače do polovice svibnja. Međutim, treba napomenuti da u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta, uz nešto raniju sadnju, berbu mla-dog luka u toplijim dijelovima Hercegovine možemo očekivati već koncem prosinca.


15

Kako bi sadnja lukovičastog povrća bila potpuna, ne

smijemo zaboraviti ni na bližeg «rođaka» kojeg prepoznajemo pod nazivom bijeli luk, češnjak ili saransak – kako ga najčešće zovu na području Hercegovine. Češnjak se također sadi tijekom jeseni na dubinu od 4-5 cm. Kod uzgoja na gredicama razmak između redova iznosi 15-20 cm, a u redu 10 cm. S druge strane, na većim površinama razmak sadnje treba prilagoditi mehanizaciji za međurednu kultivaciju tla. Me-đutim, treba znati pravilno po-saditi češnjak, i to vrhom prema gore. U protivnom, «naglavačke» posađen češnjak teže ili nikako ne niče. U praksi, po četvornom metru sadimo oko 50 češnjeva, ili u prosjeku šest lukovica. To znači da nam je za površinu od 100 četvornih metara potrebno oko 15 kg sadnog materijala. Če-šnjak se vadi kada lišće požuti i kada polegne 50 % biljaka te nije preporučljivo čekati da se zelena masa potpuno osuši. Kod manje proizvodnje za vlastite potrebe najbolje je češnjak uplesti u vije-nac i ostaviti ga na propuhu da se potpuno osuši.

Češnjak se već 5000 godina smatra savršenim lijekom i doka-zano ja da pomaže u borbi protiv uzročnika bolesti, normalizira cri-jevnu floru, čini krvne žile elasti-čnim, potpomaže prokrvljenost, snižava kolesterol te štiti od pre-hlade, što je dovoljan razlog da ga više koristimo u prehrani, po-sebno u nadolazećim hladnijim danima. Ljubitelje i potrošače ove biljke sigurno će oraspoložiti vijest da su u novije vrijeme en-gleski genetičari uspjeli uzgojiti češnjak koji nakon konzumiranja ne ostavlja oštar, dobro poznat i neugodan miris. Japanci su za ovaj češnjak pokazali veliki inte-res, te su danas oni njegovi naj-veći potrošači i proizvođači.

OZIMI ČEŠNJAK

Češnjak

Stariji naraštaji su znali ci-jeniti prirodu te su stoga i često boravili u njoj sku-

pljajući plodove divljeg voća. Zato, ukoliko ne želite ljenčariti, zaputite se u prirodu koja pruža idealan šoping-sve u izobilju a ipak besplatno. I ne samo to, jer upravo se na našim kamenitim obroncima krije neiskorišteno bogatstvo koje se ogleda u plo-dovima samoniklih biljnih vrsta. Svakako, nezaobilazan je i drijen čiji se plodovi koriste za spravlja-nje sokova, čajeva i vrlo ukusnih pekmeza. Osim toga, plodove drenjine možete jesti i svježe. Na taj način u potpunosti možemo iskoristiti i sve vrijedne sastojke ovih zdravih plodova. Zanimljiv je i podatak da drijen sadržava više C vitamina od limuna a po-

sebno se preporuča osobama s «problematičnim» želucom i cri-jevima. Pored toga, u prošlosti se redovito koristio i u borbi protiv mučnine.

Vjesnik proljećaU prirodi se drijen vrlo rano

aktivira, u pojedinim godina-ma već početkom veljače. Zbog svog kratkog zimskog sna pose-bno su ga cijenili ljubitelji pro-ljeća koji su početkom siječnja otkidali nekoliko grana drijena. Otkinute grane su stavljane u vaze kako bi se na sobnoj tem-peraturi pupoljci što brže otvorili i donijeli dašak proljeća u kućne prostorije. Iz toga se najbolje može zaključiti kako su naši pre-ci duboko poštivali i cijenili svoju prirodnu okolicu. Međutim, slični primjeri mogu se pronaći i u dru-gim europskim krajevima gdje je

drijen zauzimao središnje mje-sto raskošnih vladarskih vrtova. Znameniti Goethe je čak formi-rao živicu od drijena a koja i dan danas krasi vrt njegovih poto-maka u rodnom gradu Weimaru. A glasoviti grčki liječnik Hipokrat iz 4. stoljeća prije Krista upotre-bljavao je drijen za zaustavljanje proljeva i protiv dizenterije. Ovaj neponovljivi medicinski pisac je znao da prisutnost treslovine bitno utječe na ublažavanje na-vedenih tegoba. Hipokrat je pre-poručivao konzumiranje svježih plodova koji u početku imaju ki-selo trpko meso dok poslije (kad postanu tamnocrvene) poprime slatkokiseli okus. Onima pak koji nisu bili ljubitelji svježih, zrelih drenjina preporučano je kon-zumiranje soka spravljenog od zrelih plodova a koji je vrlo slična okusa kao sok šipka.

Kulinarsko značenjeDrijen ima veliko kulinarsko

značenje iz razloga što se kori-ste svježe i sušene drenjine i to prvenstveno za pripravljanje raznih sokova, mošta, sirupa i kisele juhe. Posebice su ukusni i hranjivi džem i pekmez koji se redovito lako prodaju na tržni-cama. Osim toga, drenjine se koriste i za pripravljanje voćnih vina, likera, kao i začina za jela od mesa i ribe. U nekim se oblastima čak iz plodova drijena peče i ra-kija, dok se listovi koriste za spra-vljanje čajeva. U Italiji se plodovi skupljaju nepotpuno zreli i kon-

zerviraju uz dodatak komorača te se na taj način koriste slično kao i masline. Spomenimo kako je drijen postao i svojevrstan vid zarade u Hercegovini jer se u pri-kupljanje njegovih plodova sve više uključuju oni najstariji uku-ćani te djeca. I kako kaže jedan ukućanin-ove godine moja je obitelj zaradila 800 KM zahvalju-jući prodaji prikupljenih sočnih crvenih bobica. A u Hercegovini barem žilavo drvo drijena nije problem pronaći. Ta nalazimo ga već u okolici gradova pa sve do vrhova planina gdje najčešće za-uzima osunčana mjesta i to čak pri 1300 metara nadmorske visi-ne. Stoga, izvadite ruke iz džepo-va te krenite u prirodu jer jesen je idealna za prikupljanje sočnih i zdravih plodova drijena.

Plodovi drenine

Plodovi u zriobi Potpuno zreli plodovi

16


LJEKOVITI CRVENI PLODOVI

Drijen je grm ili nisko drvo visine 5-7 metara, koji nastanjuje suhe listopadne šume i sun-čane kamenite obronke. Stoga je redoviti pratilac hercegovačkih terena a rujan je idealan mjesec za prikupljanje njegovih sočnih i zdravih bobica.Piše: Mladen karačić, diPl. ing.

ŠIPAKsimbol Hercegovine

Šipak predstavlja drevnu voćnu kulturu čija prisutnost na hercegovačkim prostorima seže u daleku prošlost. Ustvari, riječ je o voćnoj vrsti koja je izrazila visok stu-panj adaptiranosti na našim prostorima, veoma često i bez ikakvog utjecaja čovjeka.

Šipak se prvenstveno uzgaja zbog plodova koji posje-duju visoku kakvoću i širo-

ku uporabnu vrijednost. Inače, plodovi šipka su vrlo cijenjeno voće za potrošnju u svježem sta-nju kao i za različite prerađevine. Kemijski sastav plodova orijen-tacijski se sastoji iz sljedećih sastojaka: oko 80 % vode, 1,5 % bjelančevina, 10 do 20 % šećera, 0,3 do 0,9 % organskih kiselina, vitamina C i dr. Ima vrlo hranjivu i dijetoterapeutsku vrijednost. Gotovo tradicionalno se u Her-cegovini od njegovih plodova proizvodi sok koji se uglavnom spravlja od divljeg šipka. Znače-nje soka od divljeg šipka je utoli-ko veće ukoliko je poznato kako obiluje željezom koje je pak va-žan sastojak krvi.

Uvjeti uzgojaPoznato je da šipak dobro

podnosi visoke ljetne tempera-ture, dok je prema niskim tem-peraturama veoma osjetljiv.

Tako je dokazano da ne podnosi temperature ispod -15 ºC u zim-skom mirovanju. Za šipak su na-jopasniji jesenski mrazevi, pa za njegov uzgoj treba izbjegavati područja gdje se češće i javljaju. Nadalje, za šipak je važno da u tlu ima dovoljno vlage u vrije-me intenzivnog rasta korijena u jesen i proljeće, kao i u fazama rasta ploda. Zbog toga je potre-bno osigurati natapanje tamo gdje ga nema. Često se dogodi da u prvim fazama rasta ploda nema dovoljno vlage, a u ra-zdoblju bubrenja i dozrijevanja plodova uslijedi kišno razdoblje. Zbog toga plodovi naglo bu-bre, te dolazi do raspucavanja stanica što u konačnici prouzro-kuje pucanje ploda. Što se tiče svojstava tla, najbolje uspijeva u dubljim dobro dreniranim pje-skovito-ilovastim tlima koja sa-drže dosta organske tvari i koja dobro zadržavaju vlagu. Preferi-ra neutralana do slabo kisela tla. Uzgaja se na vlastitom korijenu pa u obzir ne dolaze podloge niti cijepljenje. Najčešće se raz-množava korjenovim reznicama matičnih stabala dotične sorte. Time postižemo najbolji uspjeh u razmnožavanju.

SORTEU uzgoju je proširen veliki broj

sorti koje odgovaraju pojedinim ekološkim uvjetima. Međutim, naše najpoznatije sorte su: Slatki barski, Barski rani, Hercegovački

sladun, Glavaš i Konjski zubSlatki barski - je rana slatka sor-ta koja dozrijeva već koncem ruj-na. Plod je srednje velik do velik, okruglasta oblika s izraženim re-brima. Kora je debljine 3 - 4 mm. Boja ploda je crvene do svjetlo-žute boje. Zrna su velika, tamno-crvene boje, vrlo sočna, slatkasta okusa i ugodne arome.Hercegovački sladun - je vrlo rana hercegovačka sorta, čiji plodovi dozrijevaju početkom rujna. Plod je srednje velik do velik, okruglasta oblika. Kora je svjetlo-žute boje, a preko cijelog ploda proširena je crvenkasta boja. Zrnje je srednje veliko, cr-veno, slatkog ugodnog okusa. Podložan je pucanju zbog izra-žene osjetljivosti prema suši.Glavaš - riječ je o sorti šipka koja se najviše uzgaja u Hercegovini. Ubraja se u skupinu slatko-kise-lih sorti. Plod je okruglasta obli-ka, velik do vrlo velik s debelom korom, osnovne žute boje, a sa sunčane strane razliveno je crve-nilo. Zrnje je veliko i vrlo sočno, crvenkaste boje. Dozrijeva od sredine rujna pa do konca listo-pada.

NAČIN UZGOJA IGUSTOĆA SKLOPA

Uzgajamo ga u obliku poje-dinačnih stabala ili u voćnjaci-ma. Pojedinačna stabla najčešće dolaze u kućnim vrtovima sa slo-bodno formiranom grmolikom krošnjom. Možemo ga uzgajati i

Piše: Mladen karačić, diPl. ing. u obliku živih ograda u gušćem sklopu ili na veći razmak. Pre-dnost ima uzgoj u obliku vaze s visinom debla od 50 do 60 cm. Poželjno je formirati ispočetka 2 do 3 primarne skeletne grane koje će formirati krošnju. Kod nas se najčešće šipak sadi na razmak 5 x 4 m ili 5 x 3 m. Na plodnijim tlima razmak može iznositi i 6 x 5 metara. Dakle, razmak sadnje ovisi prvenstveno o plodnosti tla, mogućnostima navodnjava-nja i primjeni međurednih stro-jeva.

Spomenimo kako se po-sljednjih godina povećava broj nasada pod šipcima. To je i razu-mljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je sadni materijal najskuplja stavka u cjelokupnoj proizvodnji. To je i razumljivo jer je održavanje, gnojidba te zašti-ta puno jeftinija i jednostavnija u odnosu na ostale voćne vrste. Osim toga, šipak se može uzga-jati gotovo u cijeloj Hercegovini, počevši od razine mora (Neum) pa sve do 600 metara nadmor-ske visine (Žegulja kod Stoca).

Plodovi šipka

Plodovi spremni za trgovinu Sadnice šipka


17

JESEN U POVRTNJAKUNitko ne zna hoće li ove godine jesen biti idealna za radove u povrtnjaku. Na tu misao tjeraju nas neobično klimatski promjenljivi ljetni dani kada je kiša padala doslovce svaki drugi dan i to u svim našim područjima. Ali, izgradnjom zaštićenih prostora pronađena su rješenja za gotovo sve klimatske i vremenske uvjete.

Posljednjih godina svima postaje jasno kako danas za profesionalnu povr-

ćarsku proizvodnju postoje te-hnološka rješenja za gotovo sve klimatske i vremenske uvjete, uz poštivanje osnovnog prirodnog zakona kojim svako podneblje ima svoju floru. Ovo je djelo-mično prevladano izgradnjom zaštićenih prostora, pa se tako danas i na sjeveru naše zemlje uzgajaju biljke iz toplijeg, južnog pojasa. Osim toga, očevidci smo činjenice kako iz dana u dan kontinentalni dijelovi naše ze-mlje «lagano guše i ubijaju» pro-izvodnju povrća u Hercegovini. Tako danas ništa nije neobično pa čak ako se i zamijeti da goto-vo svako drugo domaćinstvo na sjeveru naše zemlje uz okućni-cu posjeduje plastenik manje ili veće površine. S obzirom da se ovdje ipak ne radi o profesional-noj proizvodnji povrća (kao što je to slučaj u južnoj Hercegovini) i da se u slučaju prejakih zima i propadanja usjeva ne događaju velike štete, zaživjelo je mnogo zanimljivih načina uzgoja povr-ća zimi. Najviše su ih smislili po-

vrćari uz tržnice većih gradova (Sarajevo i Banja Luka) tako da se njihovom opskrbom «zelenja-va» sve manje doprema iz južne Hercegovine.

Vrijeme je zasjetvu blitve i špinata

Nekako tradicionalno se u Hercegovini početkom jeseni siju blitva i špinat, premda nima-lo ne zaostaju i ostale povrćarske kulture. Tako se mrkva i peršin mogu uzgajati gotovo cijele go-dine, dok su nadolazeći hladniji dani idealni i za uzgoj zimske sa-late te vrlo cijenjenih radiča. Ali, kako bi nam povrtnjak bio upo-tpunjen, svakako ne smijemo zaboraviti posaditi i luk koji se u ovom razdoblju najčešće sadi za potrošnju u mladom stanju. U tu svrhu najčešće se koristi izborak koji za potrošnju dospijeva već koncem prosinca. Ali pored luka, tijekom rujna se uzgaja i raštika koja evidentno iz godine u godi-ne postaje sve omiljenija među profi povrtlarima. Kako i sami kažu, posla oko raštike je malo, a zarada je itekako sigurna jer se sve proizvedene količine raštike redovito prodaju na tržnicama diljem Hercegovine.

Vodite računa o karenci!Osim sjetve ili sadnje povrća

tijekom rujna, bit će potrebno brižljivo održati povrće u rastu posijano ili posađeno u srpnju i kolovozu, a što će biti vrlo teško u jesenskim mjesecima. Naime, ugodne temperature te vlažnost

zraka i tla stvaraju povoljne uvje-te za nastanak i razmnožavanje brojnih bolesti i štetnika. Stoga jesen traži veću mobilnost svih povrtlara što podrazumijeva redoviti pregled površina pod povrćem. Sukladno tomu, čim se zamijeti povećan broj štetnika kao i početni znaci bolesti nužno je primijeniti odgovarajuće pe-sticide. Međutim, koji ćemo od pesticida primijeniti, ovisi o dulji-ni trajanja karence. Jer povrće se ne smije brati dok nisu odbrojeni svi dani karence, odnosno, karen-ca je vrijeme koje je potrebno da prođe od posljednjeg tretiranja do berbe. Ipak, malo je pozna-to kako proizvođač može ubrati povrće i ranije nego je istekla karenca, ali samo u slučajevima kada je na to primoran. Potom to isto ubrano povrće treba dobro čuvati u povoljnim uvjetima dok ne prođu dani karence. Dakle, ra-zgradnja otrovnih kemijskih tva-ri nastavlja se i dalje u obranom povrću nakon čega se ono može konzumirati ili prodavati na trži-štu. Napominjem kako se nave-deni postupak provodi samo u krajnje nužnim slučajevima.

Skladištenje povrća za zimu

Tijekom rujna se za zimu skladište veće količine krumpira koje je najprikladnije spremiti u zemljani trap. Manje se pak ko-ličine mogu spremiti u drvene gajbice. Važno je samo voditi računa da je mjesto na kojem se skladišti krumpir tamno i suho,

bez opasnosti od smrzavanja. Ta svima nam je poznato kako su naši stari u slučajevima spu-štanja temperature ispod nule, uskladišteni krumpir obično pokrivali starim dekama. S dru-ge strane, korjenasto povrće se nakon vađenja iz tla temeljito čisti od zemlje te potom dobro opere. Kada se mrkva i «njeni ro-đaci» dobro osuše spremaju se u sanduke s pijeskom koji tijekom čuvanja trebamo povremeno vlažiti. Praksa je pokazala da se mrkva dobro čuva i u plastičnim vrećama koje se na vrhu ne za-tvaraju ili se pak jednostavno ostave da prezime na gredici. Pod slojem slame mrkva, cikla i crni korijen mogu prezimiti na gredici i na minus 5 stupnjeva C te će tako ponekad zadržati i bo-lju aromu od uskladištenog po-vrća. I na kraju, kako nam luk ne bi redovito trunuo u skladištu, trebamo ga dobro osušiti nakon čega ga tek skladištimo na ta-vanu. U pojedinim podnebljima luk se čuva isključivo u vijencima koji se objese na gredu gdje se na suhom i prohladnom mjestu može vrlo dugo očuvati. Koji ćete način skladištenja odabrati stvar je osobnog izbora!

Blitva Špinat Sadnice raštike

Trap za krumpirIzbor sjemena u AC Sjemenarni

18


Piše: nino rotiM, diPl.ing.

JESENSKA CVATNJA VOĆAKANeuobičajene klimatske promjene tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su posljedice uočene i na različitim voćnim vrstama. U tome je posebno prednja-čila kruška koja je početkom rujna procvjetala gotovo u cijeloj BiH.

I doista, javljaju nam se brojni voćari bilo amateri bilo profe-sionalci u svom poslu i pitaju

nas za savjet. Došao mjesec rujan, a voćke procvjetale. Što nam je či-niti, što je uzrok tomu? Posebice nam se obraćaju poljoprivrednici iz sjevernijih dijelova naše zemlje kod kojih je osim voćaka i krum-pir drugi put procvjetao. Pa, doi-sta što se to događa u svijetu oko nas? Često napominjem kako je sustavno devastiranje naših prirodnih bogatstva, misleći pri tomu na velike šumske komple-kse, ostavilo nesagledive i trajne posljedice na klimatske prilike. Ukoliko tomu pridodamo i susta-vno, enormno zagađivanje okoli-ne, lako možemo zaključiti da je problem i više nego složen. Sve to zajedno utječe na velike kli-matske promjene koje ostavljaju traga na sav biljni svijet, pa time i na brojne voćne vrste.

Zašto voćke zamijene je-sen za proljeće?

Dakle, u mnogim se voćnja-cima dogodio fenomen-voćke su procvale u jesen! Ova bi se pojava smatrala čudnom da nije prouzrokovana nestabilnim vre-menom tijekom ljeta. Ono što hoću reći jest činjenica da su velike vrućine koje su se smjenji-vale obilnim oborinama utjecale na aktiviranje obrambenih me-hanizama biljke. Jer treba znati da biljke tj. voćke imaju nevjero-jatne mehanizme obrane od svih vremenskih nepogoda koje ih mogu pogoditi, pa čak i od šte-tnika. Stoga zadivljuje način na koji su voćke nastojale preživjeti ekstremna kolebanja tempera-tura ovoga ljeta. Zbog kolebanja temperatura voćke su prešle u stanje mirovanja. Uvjetno reče-no, voćke su prešle u fazu u kojoj su inače zimi, a sve kako bi izbje-gle potpuno sušenje. Sve svoje funkcije svele su na minimum, što znači da su aktivnosti disa-nja lista, ploda i stabla svedene na najmanju moguću mjeru. A kako je ljeto završilo blago i kišo-vito, voćke su se opet potpuno aktivirale što znači da su počele kretati u novu vegetaciju. Pupovi koji su bili prisiljeni na mirovanje

prolistali su a zaostali cvjetovi procvjetali. Osim toga, ova godi-na je pokazala da u našim uvje-tima uzgoja ljetnu rezidbu treba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ože-gotine na plodu i onemogućiti nastojanje biljaka da puste mla-dicu, list i cvijet. Inače, stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni, od kojih su najvažniji etilen i apsci-sna kiselina, koji se i nakupljaju krajem vegetacije. Završi li vege-tacija rano u jesen, hormona koji uzrokuju mirovanje ima manje. Čim se hormoni pod utjecajem hladnoće razgrade, a temperatu-re zraka porastu, započinje novo vegetacijsko razdoblje.

Kako pomoći voćkama?Jedno je sigurno, pupovi koji

su procvjetali za iduću godinu su izgubljeni. Ali, bude li zahladilo, dio cvjetova ipak se neće otvori-

ti, pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipak mo-gle dati mali urod. Međutim, tre-ba znati da ovakav neravnomje-ran razvitak iscrpljuje i oslabljuje stablo, pa ono zahtijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojidbu or-ganskim i mineralnim gnojivima. Osim toga, sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj koristimo formulacije NPK gnojiva s malim postotkom du-šika (N). Takve formulacije su 8-16-24, 7-20-30, 5-20-30, 7-14-21 i dr. Također ne smijemo izosta-viti ni prskanje voćaka bakrom (prije svega koštićavih) u cilju suzbijanja Monilije laxe. Period od početka do kraja opadanja lišća idealan je i za jesensku sa-dnju voćaka koja se u našim krajevima pokazala i više nego dobrom. Zašto? Zato što kod sa-dnice posađene u ovom razdo-blju korijen raste već od samog trenutka otkad je u zemlji. Tako za vrijeme nešto toplije i vlažni-je jeseni korijen prođe tzv. prvu fazu rasta da bi na proljeće već dobro ukorijenjen, ušao u prolje-tnu fazu rasta te je time i znatno spremniji za vegetaciju u odno-su na biljku koja je posađena na proljeće. Ali, isto tako treba znati da je u južnoj Hercegovini vrije-me sadnje moguće gotovo cijelu zimu jer je dokazano da je kod nas korijen aktivan upravo tije-kom cijele zime.

Normalna cvatnja voćaka

Kruška procvjetala u jesen

Gnojiva za jesensku gnojidbu Stajsko gnojivo - obavezno u jesen


19


ZAŠTITA BRESKVE INEKTARINE NAKON BERBE

Zaštita breskve i nektarine provedena nakon berbe ima veliko značenje. Na-

ime, nakon berbe je moguće izvršiti suzbijanje mnogih vrsta štetnih organizama koje iz razli-čitih razloga nije bilo moguće u vegetaciji. Nakon berbe i najka-snijih sorti, što je već obavljeno, treba što je moguće prije pri-stupiti zaštiti stabala breskve i nektarine jer će njihova zaštita u idućoj godini biti mnogo lakša

Briga o nasadimatijekom cjele godine

O nasadima breskve i nekta-rine dobar voćar brine tijekom cijele godine. Isti je slučaj kada su u pitanju druge vrste voćaka. Naime, on se ne ograničava na to da o voćkama brine samo u vrijeme vegetacije, odnosno u vrijeme kada od voćnih stabala očekuje obilat urod, već o njima vodi brigu i nakon berbe, kao i u godinama u kojima iz raznih

razloga nije bilo plodova. Za ra-zliku od takvih voćara, ima i onih koji smatraju da berbom plodo-va prestaje briga o održavanju zdravstvenog stanja u voćnjaku. Međutim, u mnogim voćnjacima upravo po završetku berbe treba izvršiti određene zahvate koji će u velikoj mjeri imati povoljan uči-nak na bolje zdravstveno stanje i bolju kondiciju voćnih stabala u idućoj godini.

Zaštita breskve i nektarine provedena nakon berbe je od velikog značenja. Naime, nakon berbe je moguće izvršiti suzbija-nje mnogih vrsta štetnih organi-zama koji se još od ranije nalaze na stablima breskve i nektarine, kad ih se zbog prisutnosti plo-dova koji su bili u fazi zriobe nije bilo moguće tretirati. Nakon ber-be i najkasnijih sorti, što je već obavljeno, treba što je moguće prije pristupiti zaštiti stabala breskve i nektarine jer će nji-hova zaštita u idućoj godini biti mnogo lakša. Naime, tretiranjem breskve i nektarine poslije ber-

be još je u velikoj mjeri moguće smanjiti brojnost mnogih štetni-ka, primjerice dudove štitaste uši, breskvinog moljca i breskvi-nog savijača. Obilna količina kiše koja je pala tijekom kolovoza produljila je vegetaciju breskve i nektarine, ali i aktivnost mno-gih štetnih organizama koji su prisutni na tim voćnim vrstama. Te štetne organizme trebalo je suzbijati tijekom ljeta, a breskvi-nog moljca i breskvinog savijača još od proljeća. Međutim, kako mnogi štetnici (dudova štitasta uš, smeđa breskvina lisna uš, breskvin moljac, breskvin savi-jač) imaju veći broj generacija, to su njihove posljednje generacije još prisutne na stablima breskve i nektarine.

Zaštita nakon berbePremda se zaštita breskve i

nektarine u praksi rjeđe provodi poslije berbe ne treba zanemari-ti zaštitu tih kultura i u to vrijeme treba misliti na urod u slijedećoj godini i što je moguće prije izvr-šiti zaštitu tih voćnih vrsta. To je potrebno iz dva razloga. Prvi ra-zlog je da se u napadnutim zasa-dima breskve i nektarine spriječi daljnje iscrpljivanje već pomalo fiziološki oslabljenih stabala, a drugi je razlog da se nakon ber-be provedenim tretiranjem sma-nji brojnost štetnika kako bi ih početkom nove vegetacije bilo što manje. Pored navedenog značaj tretiranja poslije berbe je i u tome što je u to vrijeme mo-guće primijeniti pesticide koji se nisu mogli koristiti u vrijeme dok su plodovi bili na stablima, premda bi, kada bi to bilo mogu-će, tretiranja izvedena u to vrije-

Piše: Prof. dr. ante Beš

me bila daleko djelotvornija, po-sebno na dudovu štitastu uš. Sve ovo ukazuje da se ne treba držati određenog šablona po kojem se provodi zaštita protiv određenih štetnika, već suzbijanju treba pristupiti i izvan uobičajenih ro-kova tretiranja, odnosno kada je to moguće, bez obzira na stanje vegetacije.

Veći izbor pripravakaPrimjerice, tretiranje breskve

i nektarine protiv dudove štitaste uši daleko je djelotvornije kada se provodi tijekom lipnja, srpnja i kolovoza jer se tada najveći broj uši nalazi u stadiju ličinke. Među-tim, tada se na stablima nalaze plodovi zbog čega je nemoguća primjena upravo onih insektici-da koji djeluju na tog štetnika.

Slična situacija je i kada su u pitanju breskvin moljac i bres-kvin savijač. I kod ovih štetnika je druga, odnosno treća gene-racija prisutna upravo u vrijeme kada mnoge sorte breskve i ne-ktarine dozrijevaju pa je primje-na insekticida u cilju njihovog suzbijanja nemoguća. Zbog toga tretiranje obavljeno nakon berbe i kod spomenutih štetnika će doprinijeti smanjenju njihove brojnosti budući se zadnje gene-racije još uvijek nalaze u vršnim dijelovima mladica breskve i ne-ktarine.

20


Nasad breskve

Štete od moljca

Dudova štitasta uš Štete od savijača Dudova štitasta uš na debljoj grani

ŽIŽULA - ljepotica jeseniŽižula je dosta rijetka voćna vrsta koja se u našem podneblju uzgaja tek sporadično. Kako se posljednjih godina njen uzgoj lagano intenzivira, tako se, uz ostale voćne vrste, u kućnim vrtovima Hercegovine može zamijetiti i po koje stablo žižule.

Posljednjih godina, svjesni činjenice kako se uzgoj voća ne može bazirati

samo na klasičnim voćnim vrsta-ma, bolje opskrbljeni voćni ra-sadnici nudili su i stabla rijetkih voćnih vrsta. Tako se uz jabuku, krušku, trešnju i kajsiju mogla nabaviti i pokoja sadnica pista-cije, kumkvata te žižule. Ipak, među navedenim voćnim vrsta-ma najmističnija je žižula. Zašto? Zato što ova rijetka voćna vrsta potječe iz daleke nam Kine u ko-joj zauzima prvo mjesto po broju stabala i gdje danas imamo čak 200 000 hektara pod žižulom. Istini za volju, u našim hercego-vačkim krajevima malo tko zna za pojam žižule a vrlo je mali broj onih koji su stablo žižule uo-pće vidjeli u stvarnosti. Ali, vo-ćari entuzijasti, koji u svom vrtu vole imati stabla za koje drugi i ne znaju da postoje, uveli su ovu istočnjačku voćnu vrstu i u naše hercegovačke krajeve.

Žižula-trnovita maslinaI doista, kada pogledamo

stablo žižule tijekom zime, iz neznanja bi pomislili kako nam pred očima raste trnovita dra-ča. Jer treba znati kako žižula formira prepoznatljive krošnje s dosta gustih izvijuganih trnovi-tih izboja. Stabla pak narastu od 2 do 4 metra visine te se zbog oštrih trnovitih bodlji trebaju sa-diti u rubnim, manje prohodnim dijelovima vrta. Na taj način ćemo izbjeći mogućnosti ozlje-de kod onih najmlađih jer žižu-line bodlje nipošto ne praštaju. Pa zapitali bi smo se u čemu leži vrijednost ove zanimljive voćne vrste, kada već nije toliko ni za-stupljena ni dekorativna. Ali, treba znati kako plodovi žižule imaju veliku hranjivu i dijetote-rapeutsku vrijednost. Plodovi žižule se puno cijene zbog svog ljekovitog djelovanja i često se koriste za liječenje raznih bo-lesti, a osobito dišnih organa. Osim toga, ljekovito djelovanje imaju još lišće i kora žižule. Sto-ga se nemojte začuditi ako u ljekarnama zamijetite čajeve od žižule jer su njeni plodovi, lišće i kora vrlo traženi u farmaceutskoj industriji. Inače, spomenimo kako su plodovi žižule veoma slični plodovima masline. Plod je okruglasta oblika, crvenkasto-smeđe do žute boje s ugodnim

i nadasve aromatičnim vinsko-slatkim okusom. U sredini ploda smještena je izbrazdana i s obje strane zašiljena koštica.

Idealna za sušnai siromašna tla

Žižula vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranjivim tvarima. Stoga dobro uspijeva u našim ju-žnim krajevima ali i u susjednoj Dalmaciji, čak i tik uz morsku obalu. Tako je dokazano da bez većih poteškoća može podnijeti temperature iznad 40 °C te dulji sušni period. Samo kod izbora proizvodnog prostora trebamo voditi računa da je posadimo na zaštićenom položaju iz razloga što joj ne pogoduju jaki sjeverni ali ni južni vjetrovi. U slučaju da je tlo karbonatno i alkalno goto-vo je sigurno da ćemo imati po-teškoća s klorozom ili pojavom žućenja lišća a što se sprječava povremenim unošenjem željeza u obliku proizvoda Florgen 6. Što se tiče razmaka sadnje, treba znati kako se ranije preporučiva-la nešto rjeđa sadnja na razma-ke 5 x 5 i 6 x 6 metara, premda najnovija istraživanja pokazuju kako se veći proizvodni poten-cijal može očekivati kod nešto gušće sadnje. Tako, ukoliko želite podići nasad ove nadasve zani-mljive voćne vrste, morate znati kako međuredni razmak treba iznositi svega 3 metra, koliki tre-ba biti i razmak unutar samoga reda. U novije vrijeme na podru-čju južne Dalmacije ali i otoka mogu se zamijetiti manji nasadi žižule iz razloga što su voćarima unaprijed osigurani otkupi cjelo-kupnog uroda, a što je ujedno i najvažnija stavka u proizvodnji. Jer, interesi velikih farmaceut-skih kompanija poklapaju se sa sve traženijom eko-prirodnom proizvodnjom. To je i razumljivo ukoliko se uzme u obzir činjeni-ca kako žižula nema nekih pose-bnih bolesti i štetnika te je stoga i nije nužno tretirati pesticidima, a u njenom uzgoju ne treba ko-

Slična žižuli je i sibirska voćka poznata pod nazivom OBLEPIHA. Kod nas je po-znatija pod sinonimom vučiji trn gdje raste kao ukrasna, medonosna, divlja jestiva i ljekovita biljka. Kultivirana je u Sibiru od manje trnovitih i rodnih biljka gdje predstavlja vrlo popularno voće. Dosta je ima na području Makedonije gdje je također u farmaceut-skim krugovima vrlo omiljena zbog svojih brojnih ljekovi-tih i hranjivih vrijednosti. Od plodova se najčešće pripre-ma slatko, džem, žele, sirupi, sokovi i drugi bezalkoholni napitci, uključujući i vitamin-ske. U matičnoj zemlji, Sibiru oblepiha predstavlja osnovnu sirovinu za dobivanje vina, ra-kija i različitih vrsta likera.

ristiti ni velike količine mineral-nih gnojiva. Dakle, ispada da je najskuplja sama sadnica a ako znamo kako samo jedno stablo u punoj rodnosti ostvaruje pri-nos od 40 do 50 kg postaje nam sve jasnije kako je žižula itekako profitabilna voćna kultura.

Plodovi žižule

Izgled stabla

I cvijet žižule je zanimljiv


21


VOĆNA GRINJA ILI VOĆNI CRVENI PAUKVoćni crveni pauk se pojedinih godina može namnožiti i pojaviti u tako visokoj brojnosti da mnoge voćne vrste prije vremena ostaju bez lišća. Zbog toga u godinama masovne pojave voćni crveni pauk može pričiniti izuzetno velike štete koje se mogu mjeriti sa štetama koje nastaju od najznačajnijih vrsta štetnih kukaca.

Voćna ili šljivina grinja, odnosno voćni crveni pauk kako mnogi voćari

nazivaju tog štetnika, često se javlja u mnogim voćnjacima. Štetnik je inače od davna poznat kao jedan od najznačajnijih šte-tnika šljiva, budući da je veoma često dovodio do prijevremenog otpadanja lišća napadnutih sta-bala šljive. Kasnije se štetnik po-čeo javljati i na jabukama, bres-kvama i nektarinama, te nekim drugim vrstama voćaka, odno-sno na vinovoj lozi. Danas se vo-ćnog crvenog pauka s pravom svrstava među najznačajnije šte-tnike voćaka i vinove loze zbog kojeg je u pojedinim godinama potrebno, primjerice, jabuku tre-tirati i do pet puta. Voćni crveni pauk se, naime, pojedinih godi-na može namnožiti i pojaviti u tako visokoj brojnosti da mnoge voćne vrste prije vremena ostaju bez lišća. Zbog toga u godinama masovne pojave voćni crveni pauk može pričiniti izuzetno vi-soke štete koje se mogu mjeriti sa štetama koje nastaju od naj-značajnijih vrsta štetnih kukaca.

Voćni crveni pauk posebno predstavlja problem tamo gdje se pesticidi nestručno primje-njuju što uništava ili ometa ra-zvoj prirodnih neprijatelja vo-ćnog crvenog pauka. Smatra se da i neke agrotehničke mjere, prije svih prekomjerno korište-nje dušičnih gnojiva, doprinose većoj plodnosti ženki, duljem ži-votu pauka, te njegovom bržem razvoju.

Biologija štetnikaCrveni pauk prezimi u stadi-

ju zimskog jaja. Ženka na voćke jaja odlaže u skupinama na povr-šinu i u pukotine kore, u račvišta jednogodišnjih i dvogodišnjih grančica, te oko pupova. U godi-nama masovne pojave pauka na tim mjestima može biti odložen veoma veliki broj jaja, zbog čega se iz udaljenosti od više metara uočava crvena boja mjesta na kojima su odložena jaja.

Do pojave ličinki dolazi u proljeće. Izlazak ličinki iz jaja je dosta razvučeno i može potraja-ti pet do šest tjedana. Ličinke se smještaju na mlade listove koje bodu i sišu sok iz tkiva. Razvoj ličinki traje 5-15 dana zavisno o

kojoj generaciji se radi. Naime, pauk tijekom godine ima veći broj generacija, najčešće 8-9 ge-neracija, koji se razvijaju u različi-tim temperaturnim uvjetima.

Opis štetaŠtete od voćnog crvenog

pauka nastaju zbog bodenja i si-sanja soka iz napadnutih mladih listova. Na licu lista na mjestu uboda javljaju se bjeličaste to-čkice koje se vremenom stapa-ju u zelenkasto sive pjege zbog čega lišće dobije olovno sivu boju što je jedan od uočljivijih znakova napada voćnog crve-nog pauka. Naime, napadnute voćke je i u toj fazi lako uočiti i s veće udaljenosti. Kasnije ošte-ćeni listovi posmeđe i otpadaju. Kod jačeg napada već u srpnju i kolovozu napadnuta stabla osta-ju potpuno bez lista, što dovodi do fiziološke iscrpljenosti voćaka i prisilnog sazrijevanja plodova.

SuzbijanjeU zaštiti voćaka i vinove loze

od napada voćnog crvenog pa-uka mogu se koristiti različiti zo-ocidi, bilo insekticidi koji imaju izraženo djelovanje i na tog šte-

tnika, bilo posebna skupina zoo-cida koja se stručno označava kao akaricidi. Poseban značaj u suzbi-janju voćnog crvenog pauka pri-pada selektivnim akaricidima.

Suzbijanje voćnog crvenog pauka može se vršiti dok se na-lazi u različitim razvojnim sta-dijima. Kada se štetnik nalazi u stadiju zimskog jaja, tada se, obično pred početak kretanja vegetacije, može primijeniti pri-pravak Apollo 50 SC. Tijekom vegetacije može se koristiti veći broj selektivnih akaricida. Pri-mjerice za suzbijanje ljetnih jaja, ličinki i odraslih oblika može se primijeniti Mitac 20, Tronic 20 ili Demitan SC. Na pokretne stadije djeluje Acarstin SC, Omite 30 WP i Ortus 5 SC, dok se s pripravkom Nissuron 10 EC mogu suzbijati jaja i ličinke. Pri-pravak Envidor SC 240 suzbija pokretne ra-zvojne stadije, a donekle djeluje i na ljetna jaja voćnog crvenog pauka.


Simptomi oštećenja na listu jabuke

Pripravak protiv grinja

22


Grinje na naličju lista Jabuka je posebno osjetljiva Opadanje lišća šljive zbog napada grinja

PITANJA I ODGOVORI


23

Hrana za gliste

U svom povrtnjaku sam ofor-mio manji glistenjak s ciljem prerade otpada u koristan kompost. Zanima me što sve gliste vole jesti te koliko je pri-mjerice vremena potrebno da pola kilograma glista preradi kuhinjski otpad? Unaprijed zahvalan!

Postavili ste vrlo teško pitanje na koje vam može odgovoriti samo čovjek praktičar. Pošto u svom vrtu također imam gliste, mogu vam sa sigurnošću nave-sti kako će pola kilograma glista preraditi tjedno oko tri kilogra-ma kuhinjskog otpada. A drugi dio pitanja bi bio teži da ste na-veli što gliste ne vole jesti. Tako trebate znati da gliste vole jesti redovite kuhinjske otpatke po-put usitnjenih mesnih ostataka, strugotine povrća, lišće salate, toz od kave, koru jabuke, koru banane, zdrobljenu ljusku jaje-ta, novinski papir, vrećice čaja, biljne ostatke iz vrta, pokošenu travu s travnjaka i sl. Ukoliko pak odete na odmor, za gliste nemojte biti zabrinuti jer one u kompostištu mogu preživjeti i nekoliko tjedana bez nove hra-ne. Za dodatne savjete slobo-dno me potražite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru.

Josip Brkljača, ing.

Problem s mrkvom

Uzgajam mrkvu na površini od 2000 četvornih metara. Ove godine sam na velikom broju biljaka zamijetio svojevrsnu palež, odnosno, veliki broj li-stova je poprimio žutu boju da bi za kratko vrijeme potpuno pocrnio. Na koji način mogu zaštititi nasad mrkve?

Uzročnik navedene paleži listo-va mrkve je gljivica Alternaria dauci. Javlja se svake godine i može se pojaviti u svako doba,

premda se najjače zaraze tije-kom jeseni. Pojavi i širenju na-vedene bolesti pogoduje viso-ka vlaga zraka a što je posebno došlo do izražaja ove godine. Inače, u razdoblju s mnogo oborina bolest se naglo proširi zahvativši sve listove osim sre-dišnjih. Zaraženi listovi pocrne, osuše se i istrunu te na koncu izgledaju kao da su spaljeni. Rana zaraza može u većoj mjeri umanjiti urod dok kasnije zara-ze ne utječu izravno, osim što na velikim površinama onemogu-ćuju strojno vađenje mrkve i to prvenstveno zbog mase suhog i trulog lišća. Mrkva se tada mora vaditi plugom te potom ručno sakupljati. Osim bitnog plodo-reda koji za mrkvu treba izno-siti četiri godine bitno je voditi računa o gustini sjetve. Dakle, kod sjetve je nužno redove ra-zmaknuti, a razmak u redu tako-đer ne smije biti pregust. Time ćemo osigurati dobro strujanje zraka te na taj način onemogu-ćiti pojavu bolesti.

Mr. Aida Kohnić

Limun bez lišća

U kućnom ambijentu uzgajam limun ljubičastih cvjetova s nešto dužim plodom a koji svake godine gubi plodove. Napominjem da je riječ o mla-doj sadnici pa me zanima je li navedena pojava uobičajena za limun koji redovito i obilno prihranjujem?

Riječ je o limunu sorte Lisbon koja je dosta česta u našem podneblju. Međutim, puno je važnije znati kako svaka mlada voćka pa tako i vaš limun prven-stveno treba ostvariti ravnotežu između korjenova sustava koji se brzo razvija i krošnje koja se također vrlo brzo i bujno razvi-ja iz razloga što je prihranjuje-te često i obilno. Stoga će vaša mlada stabla limuna u početku formirati mlade plodove koji će otpadati. Tek kada stabla uspo-stave navedenu ravnotežu, do-

nosit će plodove koji će se dalje razvijati i dozrijevati na stablu. Puno je važnije da su stabla buj-na i da bacaju nove izdanke jer je to znak da ne boluju od bole-sti i štetnika. Osim toga, kada bi takva stabla zadržala formirane plodove, onda bi to ostavilo šte-tne posljedice na razvoj krošnje. Drugim riječima, takva stabla bi formirala kržljavu krošnju, što znači da je navedena pojava odbacivanja plodova itekako poželjna za vaše mlado stablo. Dakle, ukoliko stablo limuna ne bi odbacilo zametnute plodove vaša bi dužnost bila da ih sami otklonite, a sve u cilju formira-nja zdrave i bujne krošnje. A vi se samo trebate malo strpiti jer će se stabla s rastom krošnje tako dobro razviti da ćete nare-dnih godina obilno ubirati lije-pe i krupne plodove limuna.

Mladen Karačić, dipl.ing.

Nova biljka u kući

Kao poklon sam dobila kućnu biljku na čijem naputku za odr-žavanje je stajao latinski naziv Aphelandra squarrosa. Pošto je naputak na stranom jezi-ku molim vas da mi navedete njene zahtjeve za održavanje. Osim toga, zanima me ima li navedena biljka i naš naziv.

Riječ je o zanimljivoj sobnoj bilj-ci zvanoj Afelandra ili zebrasta biljka. Kompaktnog je rasta i do-segne do 30 cm u visinu. Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama pri-vlačni su cijele godine. Od lipnja do listopada društvo im prave čunjasti cvatovi s braktejama boje zlata. A, da bi se osjetljivi li-stovi održali u sobnim uvjetima, ne smijete zaboraviti na redovito prihranjivanje, zalijevanje i roše-nje navedene zebraste biljke. Vo-dite računa i da biljku zaštitite od izravna sunca tijekom ljeta dok u zimskom periodu temperatura prostorije ne smije biti manja od 20 stupnjeva C. Afelandra se za-

lijeva odstajalom vodom sobne temperature dok se od ožujka do kolovoza redovito prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flortis tekućim hranjivom za cvjetajuće lončanice. Želite li pak da vaša nova biljka cvate i iduće godi-ne ne zaboravite joj omogućiti maksimalno osvjetljenje tijekom zime te redovito proljetno ore-zivanje. Ukoliko je potom pre-sadite u Flortis tresetni supstrat za lončanice, afelandra će dugi niz godina krasiti vaš kućni am-bijent.

Josip Brkljača, ing.

Uništavanje rovca

Zanima me mogu li se rovci ili kako ih još zovu mrmci suzbiti bez primjene kemijskih prepa-rata?

Iako na našem tržištu postoji veći broj kemijskih pripravaka za suzbijanje rovca (zemljišni insekticidi), činjenica je da su svi oni manje-više otrovni te da ih povrtlari koji proizvode ma-nje količine povrća izbjegavaju. Stoga, ukoliko povrće proizvo-dite na manjim površinama, za suzbijanje rovaca možete isko-ristiti metodu koja se već dugo koristi u praksi. Tijekom listo-pada potrebno je iskopati jamu duboku pola do jednog metra i isto toliko široku te u nju staviti «zeleni» stajnjak koji se dobro zbije i rupa se dopuni slojem zemlje do vrha. Rupu se označi obično kolcem. Toplina koja se razvija razgradnjom organskih tvari privlači rovce iz okoline koji se i skupljaju na dnu pri-premljene jame. Tijekom zime jamu treba prekopati, stajnjak izbaciti, te sakupiti rovce. Broj jama ovisi od veličine vrta no najčešće je dovoljno jedna do dvije jame. Na taj način u velikoj mjeri možemo smanjiti brojnost ovoga opasnog i vrlo neugo-dnog štetnika.

Doc. dr. Ivan Ostojić

Mladen karačić, diPl. ing.

CRNA RIBIZLA - voće za desertePlodovi ribizle su ljekovito i hranjivo voće jer sadrže velike količine vitamina, minerala, šećera, organskih kiselina te mnogih drugih sastojaka koji povoljno utječu na organizam ljudi. Osim primjene u svježem stanju plodovi se koriste za ukrašavanje mnogih slastica u različitim desertnim i pikantnim jelima.

Najviše se uzgaja crna ri-bizla. Poljska je najveći proizvođač ribizla, a za

njom slijede Njemačka, Rusija, Češka, Austrija, Norveška, Ukra-jina. Na našem području nema većih komercijalnih zasada, ali uz okućnica mogu se pronaći grmovi ove nadasve zanimljive voćne vrste.

Uvjeti uzgojaCrna ribizla dobro uspijeva

i rađa u humidnom području, koje se odlikuje «hladnijim» lje-tom, većom količinom padalina i visokom vlažnošću zraka. Crna ribizla je biljka sunca, ne podno-si sjenu, ali ni prejaku insolaciju.

Ne preporuča se uzgoj ribizle kao međukulture, jer u takvim uvjetima osnovne grane brzo ogole, pa s smanjuje rodnost. Crna ribizla spada u grupu voća-ka koje dobro podnose zimske temperature. Primjerice sibirske forme crne ribizle izdrže i –40oC. S druge srane crna ribizla je osje-tljiva na visoke temperature i sušu tijekom ljeta, pa u tim uvje-tima vrlo često dolazi do paleži i prijevremenog opadanja lišća. Ribizla traži srednje ljetne tem-perature zraka 17-18oC, a to su uglavnom područja iznad 700 metara nadmorske visine.

Ribizla je hidrofilna voćka, koja ne podnosi sušu. U pogle-du izbora tla ribizla traži dubo-

ka, srednje-teška tla, dobro dre-nirana s pH reakcijom 5,5-7. Tlo mora biti bogato humusom te posebno kalijem i fosforom. Če-sto se zna reći da ribizla traži tla ista ona koja se koriste za uzgoj krumpira.

SadnjaRibizla se najviše uzgaja po

sistemu grmova s razmakom sa-dnje 2 x 2 ili 3 x 3 metra. Sadnja se obavlja rano u jesen. Ako se sadnja obavlja u proljeće, onda mora biti što ranije-kraj veljače ili početak ožujka. Za sadnju se koriste sadnice sa 1-3 razgranata izbojka i dobro razvijenim ko-rjenovim sistemom. Prije sadnje korjenje se skrati na ¼ duljine te se preporuča potapanje u smje-su od kravlje balege, ilovače i vode. Tehnika sadnje bitnije se ne razlikuje od sadnje drugih vo-ćaka, s tom razlikom što sadnice ribiza treba saditi dublje za 4-5 cm. Nakon sadnje preporuča se zalijevanje.

Njega i održavanjenasada

Ribizla u zasadu ostaje 15 pa i više godina. Od sadnje pa do kraja eksploatacije, svake godi-ne u nasadu ribiza treba nizom agro i pomotehničkih mjera utjecati na brži porast, veći urod te dulji vijek trajanja biljaka. Od mjera koje se primjenjuju naj-važnije su. Održavanje tla u na-sadu, gnojidba, navodnjavanje, rezidba i zaštita. Najčešći način održavanje tla je jalovi ugar, odnosno stalna obrada tla. Ribi-zla traži obilnu i redovitu gnoji-dbu organskim ali i mineralnim gnojivima. Tijekom jeseni oba-vlja se osnovna gnojidba NPK gnojivima s naglašenim sadrža-jem fosfora i kalija.

Prihranjivanje dušičnim gno-jivima obavlja se u dva navrata. Prvi put u rano proljeće, nepo-sredno pred kretanje vegetacije, a drugo nakon berbe plodova s ciljem potpunijeg diferenciranja cvjetnih pupoljaka.

Ribizla traži umjerenu vla-žnost tla tijekom cjele vegetacije. Nedostatak vlage u tlu posebno se negativno odražava u fenofazi razvoja cvjetova i cvatnje, zatim u vrijeme zrenje plodova te u pe-riodu diferenciranja cvjetnih pu-poljaka. Zalijevanje se najčešće obavlja sustavom kap po kap.

Rezidba ribizle je specifična i veoma značajna pomotehnička mjera, od koje uveliko zavisi pra-vilno formiranje grma, rodnost, kvaliteta plodova i dugovječnost nasada. Uklanjanjem starijih gra-na, podstiče se izbijanje novih bujnijih prizemnih grana, što pridonosi većoj bujnosti, boljoj rodnosti ali i trajnosti samog na-sada. Rezidba na rodnost obavlja se u vrijeme mirovanja a nikako kasnije od sredine ožujka.

Od bolesti na ribizli koje uzrokuju gljivice posebno se isti-ču: pepelnica, antraknoza i rđa, a od virusnih reverzija (Black cu-urant reversion) i zeleni mozaik (black cuurant green mottle).

Među većim brojem štetnika koje rade štete na ribizli posebno su značajni: ribizova lisna uš, ribi-zlin staklokrilac, ribizlina grinja, ribizlina osa, ribizlina mušica.

Berba plodovaRibizla ima nježne i osjetlji-

ve plodove, koji poslije berbe nemaju sposobnost naknadnog dozrijevanja. Zbog toga je vrlo bitno odrediti pravo vrijeme berbe. Berba se obavlja tako da se beru cijeli grozdovi koji se stavljaju u ambalažu i tako idu na tržište. Mogu se brati i pojedi-načne bobice. U većim nasadima obavlja se i strojna berba.

24


Plodovi ribizla

Crveni plodovi ribizle


25

SUZBIJANJEKOROVA U JESEN

Manje više na svim poljoprivrednim površinama ima dovoljno sjemena raznih vrsta korovskih bilja-ka kao što su štir, loboda i druge korovske biljke iz grupe širokolisnih korova, ali i onih iz grupe usko-lisnih korova.

Kako je tijekom kolovoza palo dosta kiše a zadržale su se dosta visoke tempe-

rature˝, doći će do klijanja sjeme-na, odnosno nicanja korovskih biljaka, te regeneracije korova s rizomima, pa će za kratko vrije-me korovi prekriti mnoge obra-dive i neobradive površine

Korovi sve veći problemPored štetnika i uzročnika

bolesti poljoprivrednim proizvo-đačima dosta glavobolje zadaje i pojava korova u poljoprivre-dnim kulturama. Manje-više na svim poljoprivrednim površina-ma ima dovoljno sjemena raznih vrsta korovskih biljaka kao što su štir, loboda i druge korovske bilj-ke iz grupe širokolisnih korova, ali i onih iz grupe uskolisnih ko-rova. Kako je tijekom kolovoza palo dosta kiše, a zadržale su se dosta visoke temperature, doći će do klijanja sjemena, odno-sno nicanja korovskih biljaka, te regeneracije korova s rizomima, pa će za kratko vrijeme korovi prekriti mnoge obradive i neo-bradive površine. Kako za dulji period ne treba očekivati veći pad temperature koji bi mogao omesti razvitak, odnosno uništi-ti mlade korovske biljke, koje su kada je riječ o širokolisnim ko-rovima, dosta osjetljive na niske temperature, to će se korovi ne-smetano razvijati, zbog čega će na površinama koje su zasijane ili zasađene, trebati pristupiti su-zbijanju tih korovskih biljaka.

Neki korovi se teško suzbijaju

Kada su u pitanju sjemen-ski korovi koji se mogu pojaviti na mnogim poljoprivrednim površinama, ne bi trebalo biti poteškoća kod njihovog suzbi-janja. Naime, suzbijanje korova primjenom odgovarajućih her-bicida veoma je djelotvorno. Međutim, kad se radi o korovi-

ma koji se razmnožavaju putem rizoma, odnosno podzemnih dijelova biljke, suzbijanje je do-sta otežano, za razliku od sje-menskih jednogodišnjih korova čije je suzbijanje, svakako ako se provodi u pravo vrijeme, dosta jednostavno. Tipični takvi korovi su, primjerice: slak, troskot, divlji sirak, osjak i neki drugi korovi. Naime, podzemni dio takvih ko-rova nalazi se dosta duboko u tlu, kod nekih metar pa i više, te ih je mehaničkim putem gotovo nemoguće uništiti. Sasjecanjem takvih korova pomoću poljopri-vrednih strojeva ili ručnih alatki i dvadesetak centimetara ispod površine tla ne daje zadovolja-vajući učinak, jer se ti korovi za-hvaljujući upravo dubokoj uko-rijenjenosti ponovno obnavljaju. Istina, čestim sasjecanjem takvih korova, što je moguće dublje u tlu postiže se njihova privreme-na odsutnost s poljoprivredne površine, ali oni nisu potpuno nestali samo je pitanje vremena kada će se obnoviti i pojaviti bilo u istoj ili sljedećoj godini, zavisno o tome kada su sasječeni. Neke od tih korovskih vrsta, kao što je troskot, formiraju toliko mnogo podzemnih dijelova stabljike, da se na pojedinim mjestima parce-le stvara čitav splet podzemnih dijelova stabljike, što je mehani-čkim putem dosta teško uništiti, odnosno čišćenje poljoprivre-dnih površina od takvih korova je veoma mukotrpan posao. Po-teškoća je i to što se podzemni dijelovi stabljike lako lome, tako da pri kupljenju otkopanih pod-zemnih dijelova stabljike gotovo uvijek ostaju sitniji komadići iz kojih se, zavisno od vlažnosti tla prije ili kasnije obnavljaju nove stabljike troskota, koje dosta brzo prekriju površinu s koje je troskot bio mehanički uklonjen.

Primjena herbicidaZbog toga je suzbijanje ta-

kvih vrsta korova najbolje vršiti kemijskim putem uporabom herbicida koji imaju izraženo

translokacijako djelovanje, znači herbicida koji kada dospiju na nadzemni dio biljke bivaju od strane zelenih dijelova prije sve-ga lista, upijeni i transportirani u sve dijelove biljke, dakle i one ispod površine tla. Što je biljka upila veću količinu djelotvorne tvari, to će ta tvar biti dublje pre-nijeta u podzemne dijelove bilj-ke. No kod jake zakorovljenosti i primjene nedovoljne količine herbicida po jedinici površine, moguće je da se jedan dio biljke ponovno obnovi.

Suzbijanje korova moguće je provoditi tijekom velikog dijela godine, a u južnim područjima gotovo tijekom cijele godine, posebno ako se za vrijeme lje-tne suše površine pod poljopri-vrednim kulturama zalijevaju, odnosno ako je zima blaga. Međutim, kada će se pristupiti suzbijanju korova zavisi od više čimbenika, prije svih od stanja poljoprivredne kulture u kojoj se suzbijaju korovi, te od razvi-jenosti pojedinih vrsta korova.


Ipak, u praksi se korovi najčešće suzbijaju u proljeće i krajem lje-ta, odnosno početkom jeseni. U jesen se korovi obično suzbijaju u voćnjacima i vinogradima. Su-zbijanje korova u to vrijeme, po-sebno kada se radi o korovima kojih se je teško u potpunosti riješiti (troskot, slak, osjak , pirika i još neki drugi) veoma je djelo-tvorno u jesen. Naime, kako se u jesen biljni sokovi kreću prema dolje, to će u korijen, odnosno u rizome dospjeti veća količina djelotvorne tvari traslokacijskih herbicida.

Korovi u nasadu breskve

Zakorovljeni vinograd Korovi s rizomima teže se suzbijaju

Pripravci za suzbijanje korova

CRNA KOŠĆELA ILI KOPRIVIĆ26


Riječ je o nepravedno zapostavljenom grmu ili drvetu iz porodice brijestova (Ulma-ceae). Rod obuhvata 15 vrsta od kojih u nas prevladava Celtis australis. Rasprostra-njen je na našim toplim, kamenitim obroncima premda ga susrećemo i vidu dekora-tivnih drvoreda u užim gradskim područjima.

Kada u Hercegovini bilo koga pitate za košćelu, spremno

će vam odgovoriti kako je riječ o drvetu čije plodove oni najmlađi rado konzumiraju tijekom srpnja i kolovoza. Dakle, košćelu ugla-vnom pamtimo po okruglastim mesnatim koštunicama, veličine zrna graška koje u zrelom sta-nju poprimaju crnkastosmeđu boju. Plodovi vise na peteljci dugoj oko 2 cm i prepoznatljivi su po svojoj mrežasto izbrazda-noj koštici. I doista, na području šire mostarske regije svi poznaju košćelu kao dekorativno-jestivu biljku. Međutim, istu tu prepo-znatljivu košćelu malo gdje mo-žete nabaviti kao ukrasno drvo

(sadnicu) te o njoj postoji malo podataka a malo se o njoj piše u stručnoj literaturi te bismo re-kli da je više nego ijedna druga biljna vrsta prepuštena zabora-vu. Ali, i pored toga košćela se svejedno ne da i ponosno prkosi godinama i vremenu koje je ne-umoljivo tare.

Košćela sinonimza dugovječnost

Košćela je zapravo listopadno drvo koje može narasti i do 20 metara visine a odlikuje je jako deblo čiji promjer doseže i preko 2 metra. Formira široku krošnju koja je nekako simetrično zao-kružena i prozračna. Kora drveta je po izgledu slična bukovoj iz razloga što je dosta debela i što


Seminar o novitetima firme STIHLU Mostaru je 29. rujna u pro-

storijama Agrocentra Sje-menarna održan stručni seminar o novitetima iz tvrtke STIHL. Or-ganizator seminara je bila firma Unikomerc d.o.o. iz Mostara koja je i ovlašteni uvoznik i distribu-ter programa STIHL i Viking za Bosnu i Hercegovinu. Gost pre-davač g. Stefan Off u prvom satu

osvrnuo se na globalnu prodaju firme STIHL i naglasio da firma prodaje svoje uređaje u preko 195 zemalja svijeta kao i da ima 70 000 partnera diljem svijeta. Od noviteta posebno se osvrnuo na novi brusni parač TS 700 koji bi trebao zadržati mjesto br.1 u svijetu u prodaji brusnih parača. Od motornih pila predstavljena je nova MS 650 jaka profesional-

na motorna pila, kao i MS 210 C hobi motorna pila koja ima novi sustav laganog starta. Također je predstavljen i MM 55 Multy-Sistem uređaj koji će dobro doći svima onima koji imaju potrebu za uređenjem svoga vrta kao i za odražavanje travnatih povšina. Uklanjanje mahovina, prozrači-vanje travnjaka, kultiviranje tla, čiščenje staza i površina, sve su to radnje koje se mogu obavlje-ti s MM 55. Posebna pozornost posvećena je uređaju za oštre-nje lanca USG koji se već duže proizvodi i koji se pokazao kao nezaobilazan u oštrenju lanca za motorne pila kao i za oštrenje re-znog alata od motornih čistača i škara za živicu. Po završetku pre-davanja prešlo se i na prezenta-ciju samih uređaja tako da su svi

ima pepeljastosivu boju. Među-tim, zamjetno je da kod starijih primjeraka ove listopadne bilj-ke kora sitno ispuca i potamni. Što se pak starosti tiče, malo je poznato kako košćela može do-živjeti i duboku starost tako da su uočeni primjerci stari čak 800 godina. Ali, sukladno tomu raste vrlo sporo s tim da može opsta-ti i u najnepovoljnijim uvjetima uzgoja. Tako je možemo susre-sti i uz samu morsku obalu gdje dobro razvijeni korijenov sustav prodire prilično duboko pronala-zeći neophodne hranjive tvari u surovome obalnom kršu. Stoga, košćela slovi za jedno od najži-lavijih drveća. Spomenimo kako preferira laka, rastresita pjeskovi-ta tla na krečnjaku, što je i razlog

njenog prostiranja duž doline Neretve. Međutim, nemojte se začuditi ukoliko ovu žilavu biljku susretnete i na nešto većim na-dmorskim visinama jer uspješno raste i pri 900 metara nadmorske visine.

Idealna za pošumljavanje krša

U našoj zemlji možemo su-sresti još i žutu košćelu (Celtis tournefortii) koja se uglavnom koristi za pošumljavanje ljutog krša s obzirom na činjenicu da je izvanredno otporna na sve ek-stremne uvjete surovog podne-blja. Koristi se i kao dekorativna vrsta, premda u pojedinim par-kovima i nasadima nerijetko mo-žemo zamijetiti i običnu ameri-čku košćelu (Celtis occidentalis) čije je lišće jajoliko izduženog oblika. Iako je američka košćela vrlo dekorativna biljka, kod nas se ipak prednost daje njenoj «cr-noj rodici» čiji su nam asimetrični listovi, raspoređeni u dva reda i po rubu oštro testerasti, nekako uobičajeniji i prirodniji. Iako je površina tih listova gruba i hra-pava te s naličja prekrivena me-kim dlačicama koje kod najmla-đih izazivaju svojevrsne odbojne reakcije, na takvu košćelu smo itekako navikli a njeni su mesna-ti koštičavi plodovi ipak ukusna nagrada za sve sladokusce željne ljetnog osvježenja.

sudionici seminara imali priliku uređaje okušati u radu.

Po onome što je viđeno i prezentirano, može se zaključiti da će program firme STIHL biti i dalje br.1 u svijetu po prodaji kako motornih pila, tako i ostalih uređaja.

Piše: Mario BrklJača

Plodovi košćele

Stabla košćele su dosta velika

Sa seminara u Mostaru


27

SVE ĆUDI PRIRODE U OVOJ GODINIOni malo stariji poljoprivrednici tvrde da ne pamte lošiju proizvodnu godinu od ove. U prilog te tvrdnje itekako idu i statistički podaci koji doista dokazuju kako je tekuća godina, gledano s poljoprivrednog gledišta, jedna od najgorih u posljednjih sto godina.

Doista, poljoprivredna pro-izvodnja ove godine trpi abnormalne štete koje

se ogledaju u svim segmentima agrara, počevši od plasteničke proizvodnje povrća pa sve do vinogradarstva koje je nekako, s hercegovačkog gledišta, ipak najugroženije. Međutim, počni-mo redom.

Hercegovački snijegSvi smo bili više nego iznena-

đeni početkom ove godine kada je Hercegovinu doslovce zameo snježni pokrivač. Nekako smo navikli da se snijeg u južnim di-jelovima naše zemlje doživljava kao slučajni suputnik od koga nipošto ne treba pribojavati. Me-đutim, snijeg smo ovaj put do-bro upamtili jer se zadržao preko mjesec dana, što je i više nego neuobičajeno za toplu i sunča-nu Hercegovinu. I kada se snijeg otopio, a kalendarska godina prešla iz zime u proljeće snijeg se ponovno pojavio na hercego-vačkim planinama. Da, da dobro ste pročitali. Početkom mjeseca lipnja zabijelile su se planine po-put Veleža i Čvrsnice, a tempera-ture u tim dijelovima su iznosile okruglih 0 stupnjeva C. Pa, no-vine su nam bile pune članaka o iznenadnoj smrti podjednako i mladih i starijih osoba koji u pravilu vrlo dobro osjećaju čak i malene promjene tlakova i tem-peratura. A da o biljnom svijetu i poljoprivrednim kulturama ne govorimo. Naime, samo «zahva-ljujući» snježnim nanosima, više od polovice plastenika u dolini Neretve potpuno je uništeno, a proizvodna ranog povrća je do-brim dijelom bila izgubljena.

Noino ljetno vrijemeSvi su već čuli za Nou koji je

jedini sa svojom užom obitelji preživio sveopći potop čime je s lica zemlje izbrisan ljudski rod. Ako povučemo paralelu između tog potopa i kišnog vremena koje je vladalo tijekom ovog ljeta, dobit ćemo nimalo veseliju sliku. Hercegovački vinogradari su više nego razočarani. Jer treba znati kako su loše vrijeme i nepovoljni klimatski uvjeti ostavili traga i na grožđu. Podaci navode kako je u mjesecu kolovozu po četvor-nom metru palo preko 350 litara kiše, što je neuobičajeno puno i za zimsko razdoblje. Nažalost, kišno vrijeme se nastavilo i u ruj-nu, što je dokrajčilo i ono malo zdravog grožđa. Da ne bi bilo za-blude, ove godine je vinova loza «dobro ponijela», što znači da će i urod biti dosta obilan, ali je zbog nedostatka sladora grožđe i puno nekvalitetnije. Osim toga, hercegovački vinogradari nema-ju običaj i praksu da vinovu lozu štite protiv sive plijesni ili truleži grožđa. A to je ove godine bilo itekako poželjno jer je u vrijeme cvatnje vinove loze vladalo kišno vrijeme a što je jedan od predu-vjeta za razvoj navedene bolesti. Stoga, u vinogradima ima dosta trulog grožđa koje se nikako ne smije unijeti u podrume, a što se zbog antocijana u kožici bobe, posebno odnosi na crne sorte. Poželjnije je žrtvovati količine kako bi se dobila kvaliteta. Ta-kođer, stručnjaci sugeriraju kako u preradi grožđe treba tretirati sumporom te se moštu mogu

dodati i bistrila. Zbog velike ko-ličine oborina pozornost treba obratiti i na fermentaciju (vrenje) jer je smanjen dušik u grožđu a koji je inače hrana kvascima.

A što je s pojavomsušenja grozdova?

Tijekom ljeta u hercegova-čkim vinogradima se dogodila i jedna od rijetkih pojava a koja se ogleda u sušenju grozdova. Naime, zbog naglog smjenjiva-nja kišnog i toplog vremena na-stali su povoljni uvjeti za razvoj pepelnice vinove loze. Pošto je pepelnica strah i trepet za sve vinogradare detaljno su skidani zaperci i listovi oko grozdova jer na taj način zbog njihove prozra-čnosti imamo i manji napad ove opake bolesti. Međutim, tako ogoljeni grozdovi su ove godine zbog topline i visokih tempera-tura zraka iznad 40 stupnjeva C bili izloženi dosad nezabilje-ženoj pojavi sušenja, odnosno, progaranja. Posebice je navede-no progaranje grozdova zabilje-ženo na smerderavci i blatini, te na nekim stolnim sortama loze karakterističnim za Hercegovi-nu (tzv. šljiva i sl.). Od navedene pak pojave, koja je izazvala do-sta nedoumica kod hercegova-čkih vinogradara, ne možemo

Piše: nino rotiM, diPl.ing.

• Snijeg tijekom zimskih mje-seci ne privlači toliku pozor-nost s aspekta poljoprivrede, jer je to period kad biljke miruju. Snijeg u lipnju, i to u Hercegovini, je ipak senzacija. Hercegovačke su planine 8. lipnja zelenu boju zamijenile bijelom, a umjesto odlaska na more mnoga kućanstva su u kućama uključila grijanje.

• Zadnje dane vikenda srpnja mjeseca (29-31. 07.) obilježile su izrazito visoke temperature koje su rijetkost i za Hercego-vinu. Naime, tih dana, u hladu, živa u termometru prelazila je 40°C. Najviše je stradalo gro-žđe, posebno sorta Blatina. Na nekom lokalitetima štete su preko 30%.

se braniti niti je zaustaviti. Istini za volju, sušenje grozdova pro-uzrokovano naglim porastom temperature zraka, odnijelo je po procjenama svega 10-20 po-sto uroda. S druge strane, stara dobra žilavka je većim dijelom ostala nepoharana, barem što se ove neuobičajene pojave tiče. Čini nam se da je time opravdala svoj naziv…

Snijeg u Hercegovini 8. lipnja zabijelili planinski vrhovi oko Mostara

Snijeg se morao često čistiti

Osušeni grozdovi

JESEN U POLJUOzime žitarice su jedna od

važnijih kultura po ra-sprostranjenosti u svije-

tu i od njihove proizvodnje, prije svih pšenice, ovise i cijene dru-gih roba na tržištu. Zato se sjetvi ovih kultura koja se obavlja u tekućem periodu treba posvetiti posebna pozornost.

PlodoredŽitarice su, osim gospodar-

ske vrijednosti, neophodne i za popravljanje i održavanje stru-kture i plodnosti tla, primjenom plodoreda.

Pšenica, kao najvažnija žita-rica, se obvezno uzgaja u plodo-redu. Najbolje predkulture za ozi-mu pšenicu su: grah, grašak, rani krumpir, rani kukuruz, suncokret, tj. kulture koje ranije plodonose i čija se vegetacija završava poče-tka do sredine ljeta, da bi što više ostavile hranjiva u tlu. Također,

žitarice su dobra predkultura za većinu povrtnica.

Sjetva žitaricaOptimalan termin sjetve,

žitarica, ovisno o vremenskim uvjetima, lokalitetu, uvjetima tla i sortimentu, je od početka do kraja druge trećine listopada. Sje-tva se obavlja u kvalitetno pripre-mljeno i kultivirano tlo. Priprema se sastoji u oranju, usitnjavanju i ravnanju tla.

Osnovna gnojidba tla se oba-vlja prilikom zadnjeg kultiviranja neposredno prije sjetve.

Sjeme za sjetvu treba da je zdravo, zrelo, čisto od mehaničkih i bioloških primjesa, krupno uje-dnačene težine i odgovarajuće klijavosti(oko 90 %). Za sjetvu se koristi sjeme prve i druge repro-dukcije, da bi se postigao odgo-varajući prinos i kvaliteta zrna.

Najprikladnije je sjetvu oba-viti u umjereno vlažno tlo, dok suha i zabarena tla nisu prikladna

za sjetvu. Ako se sjetva obavlja u suha tla, poželjno je planiranu ko-ličinu sjemena povećati za 10-20 %. Dubina sjetve , ovisno o stru-kturi i vlažnosti tla se kreće od 4-8 cm. U teža tla se sije pliće, a u lakša, rahlija tla dublje.

Klijanje i nicanje zrnaDa bi se klijanje posijanog

zrna uspješno obavilo, potrebna je prisutnost vode, zraka i toplote.

Voda izaziva bubrenje, ra-zmekšavanje ovojnice zrna, po-tpomaže razlaganje hranjivih materija endosperma i prenosi ih u klicu. Pšenica, raž i zob imaju više izraženu potrebu za vlagom u vrijeme klijanja od ječma.

Kisik iz zraka potreban je za pravilno disanje klice i promet hranjivih materija.

Toplota utječe na brzinu pro-cesa klijanja. Optimalna tempera-tura klijanja zrna je od 20-25°C.

Na povoljnoj temperaturi i uz optimalnu vlažnost žita klijaju za

2-3 dana. U nepovoljnim uvje-tima proces klijanja se znatno produljuje, a može čak i izostati. Nicanje (izbijanje klice na površi-nu) žita u optimalnim uvjetima traje od 6-8 dana, a u nepovolj-nim znatno dulje.

Rani jesenji mrazevi i niske temperature mogu usporiti i one-mogućiti proces klijanja i nicanja.

Ukorjenjivanje zrnaUkorjenjivanje je umnožava-

nje i povećavanje broja sekun-darnih žila i žilica. Ove žilice imaju najveći značaj u samom procesu nicanja i razvoja biljke, tj. u ishra-ni žitarica. Porast i razvoj korijenja uvelike ovise o fizičkim i kemij-skim svojstvima tla, kao i količini i vrsti dostupnih hranjiva. Najbr-ži razvoj korijenja je u duboko preoranim dobro strukturiranim tlima, gdje on prodire dublje, te ima više raspoloživih i lako pristu-pačnih hranjiva i vlage. U teškim, zbijenim i tvrdim tlima korijen je plitak i slabo opskrbljuje biljku hranjivim tvarima.

Gnojidba tla je također jedan od bitnih činilaca razvoja korije-nja, posebno opskrbljenost tla Fosfornom komponentom. Niske temperature ispod 5°C nepovolj-no djeluju na ukorjenjavanje i bo-korenje biljaka. Zato zakašnjela sjetva najčešće daje nekvalitetne i niske prinose zrna.

SortimentNa području BiH, u proizvo-

dnji pšenice i ječma, zastupljen je veći broj sorti. U proizvodnji pšenice najviše se koriste sljede-će sorte : Sana, Žitarka, Marija, Krona, Lara, Lenta, a u proizvodnji ječma Lord, Rex, Novosadski 313.

Pšenica krajem jeseni

Sjeme pšenice Sjeme ječma

28


Piše: Mario ćuBela, diPl. ing.

Obrada tla

Duboko oranje tla kra-jem proljeća i početkom vrućih ljetnih mjeseci

je višestruko korisna radnja za predstojeću jesenju sjetvu. Ora-nje je najbolje obaviti odmah po skidanju zasijanih ranih kultura, ako se radi o obrađenom tlu, dok u tlu ima još vlage te je podesnije za oranje. Isto tako˝, ako se radi o neobrađenoj i zapuštenoj povr-šini, potrebno ju je uzorati prije isušivanja. Dubokim oranjem na dubinu 35-40 cm eliminira se ve-ćina korova iz tla, poboljšava se prozračnost tla, njegova struktu-ra a tekstura tla se usitnjava.

Nakon duboke obrade tlo ostaje u gruboj brazdi do po-četka jeseni kada se prije sjetve obavlja daljnja obrada i kultivi-ranje.

Odabir kulture za sjetvu Znatno ranije nego će se

obaviti sama sjetva potrebno je obaviti odabir kulture i sorte koje će se sijati, da bi se pravo-vremeno moglo nabaviti odgo-varajuće sjeme.

Ovisno od uvjeta u kojima će se sjetva obaviti i namjene usje-va, dat ćemo kratki opis pojedi-nih preporučenih vrsta:

Trave Talijanski ljulj je rana, viso-

ka trava, kvalitetnih hranidbenih

vrijednosti. Izuzetno je brzog porasta, snažnog busanja pa po-stoji opasnost da zaguši druge trave u smjesi, sporijeg porasta. Cvate vrlo rano, ali joj stabljika ne odrveni, kratkog je trajanja, 2-3 godine.

Livadna vlasulja pripada skupini visokih trava, cvate sre-dinom proljeća, srednje rana, odlikuje se slabo izraženom sta-bljikom nježnim listovima. Po-godna je za sjetvu u smjesama, dobro podnosi košnju i ispašu. Odgovaraju joj plodna, teža, vla-žna i duboka tla.

Engleski ljulj pripada sku-pini niskih trava, ranog porasta, cvjeta sredinom proljeća. Odli-čno podnosio košnju, gaženje i ispašu pa je tipična trava za pa-šnjake i sportske terene. Slabije podnosi sušu, dugog je trajanja, pogoduju joj vlažna i plodna tla.

Djeteline Crvena djetelina se srednje

visoka rasta, visokih prinosa krmiva, dobro podnosi košnju i ispašu. Najbolje uspijeva na vlažnim, srednje teškim i blago kiselim tlima.

Lucerna je najpoznatija le-guminoza, sije se u monokulturi ili u smjesi s drugim travama i djetelinama. Veoma je bogata proteinima, daje visoke prinose, uz dovoljno vlage kosi se 4-5 puta u vegetaciji, pogodna za spravljanje sjena i sjenaže ali i za zelenu gnojidbu

Smiljkita je jedna od naji-zdržljivijih djetelina, nižeg pora-sta, dobro podnosi lošije tipove tla, jer se vrlo brzo regenerira. Pogodna je za košnju i ispašu, vrlo se lako osjemenjava. Bogata je proteinima, najčešće se koristi u smjesama, ali je sporijeg pora-sta posebno prve godine nakon sjetve. Uspijeva na različitim ti-povima tala.

Sudanska trava se sije od svibnja do kolovoza, spada odli-kuje se izuzetno visokim prino-som krmiva koje se koristi za ishranu stoke u vidu silaže, sje-naže ili zelene krme.

Dostiže visinu preko 1 m i u tom stadiju se koristi za spre-manje silaže, dok se do visine 60 cm koristi kao zeleno krmivo za ishranu stoke. Lisna masa je bo-gata proteinima, dok je stabljika bogata ugljikohidratima. Pogo-duju joj isti tipovi tla kao i kuku-ruzu, tj. plodna duboka i vlažna tla. U toplim tropskim uvjetima sudanska trava je višegodišnja biljka, dok je kod nas jednogo-dišnja. Dosta je o otporna na sušu ali je neotporna na niske temperature, pa joj prvi jesenji mrazevi prekidaju vegetaciju, a temperature od -40°C uništavaju cijelu biljku.

Sjeme ljulja Lucerna

Sjeme smiljkite


29

SJETVA KRMNIH KULTURAPiše: Mario ćuBela, diPl. ing.

30


Naj, naj, naj …..prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Godenija je, kao i mnoge obalne biljke, postigla svoju rasprostranjenost i bez pomoći čovjeka. Njene plo-dove jedu ptice te ju tako šire, no prije svega, koštu-ničavi plodovi, s vanjskom korom poput pluta, mogu dugo plivati u moru a da ne izgube sposobnost kli-janja. Naziv lepezasti grm odnosi se na cvjetove čije latice izgledaju kao lepeze okrenute prema dolje. Srodna australska godenija (S. aemula) s ljubičastim, svjetloplavim ili svijetlobijelim cvjetovima sa žutim središtem, može se unazad nekoliko godina nabaviti i kod nas kao jednogodišnja ljetnica.

Sljez je vrsta koja raste u obliku grma sa savijenim granama koje leže na tlu. Rijetko oblikuje stablo. Cvjetovi su veliki do 12 cm s oko 2 cm velikom vanj-skom čaškom. Zbog sjemenki koje plivaju u vodi sljez se raširio širom svijeta. Njegova kora sadrži sta-bilna vlakna od kojih se proizvodi užad, mreže, a u pacifičkom području i suknje. Savijene grane služe kao držači za čamce. Cvjetovi traju samo jedan dan. Otvaraju se ujutro u žarkožutoj boji, no kasnije po-staju sve narančastiji te navečer venu kao tamno-smeđi cvjetovi.

Iz mesnate ljuske sjemenki anata dobiva se žarkocrvena boja koja se koristi u ruževima za usne i sapunima, no prvenstveno kao (E 160 /b/) u živežnim namirnicama kao što su sirevi i mar-garini.Prastanovnici tropske Amerike koriste je od pamtivijeka za boja-nje svoje kose ikože. Takvi «crvenokošci» napali su već Francisca de Orellana koji je 1541/42. godine putovao kroz Južnu Ameri-ku i od kojega potječe znanstveni naziv vrste. Orellana nije mo-gao na zakukuljenim ratnicima ništa raspoznati, osim da nisu imali bradu. Stoga ih je držao ženama (Amazonkama) po čemu je rijeka kojom je putovao dobila ime «Rio de las Amazonas»

Kao mnoge pomoćnice, i brunfelzija je otrovna. Prastano-vnici su od nje pripremali opojne droge, a ekstrakt njenog korijena smatrao se lijekom protiv zmijskog ugriza. Svoj engleski naziv zahvaljuje brzoj promjeni boja cvjetova. Kratko vrijeme nakon otvaranja oni su tamnoljubičasti, po-tom sve svjetliji. Bijeli su najkasnije treći dan, neposredno prije no što otpadnu. U vrtovima se prvenstveno susreću dva uzgojena oblika: oblik «Floribunda» rijetko naraste do visine čovjeka. Ovaj oblik ima male listove duge do 7 cm i široke 2 cm, te mnogo malih cvjetova.Oblik «Macrantha» u svim je dijelovima veći, listovi su dugi do 25 cm i široki 7 cm. Cvjetovi su promjera 5-10 cm.

Godenija - vrsta koju šire ptice

Sljez - cvijet traje samo jedan dan

Anatoja - istina o Amazonkama

Brunfelzija - protiv zmijskog ugriza

Najopasniji parazitPrema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 1998. malarija uzrokuje više od milijun smrtnih slučajeva na godinu i smatra se zdrav-stvenim problemom u 90 zemalja. Malarični paraziti vrste Plasmodium koje pre-nose komarci iz roda Ano-pheles su, ako isključimo ratove i nesreće, vjerojatno odgovorni za polovicu svih smrtnih slučajeva ljudi još od kamenog doba.

• • •

Najveći komad ledakoji je pao na zemlju13. kolovoza 1849. na tlo u Škotskoj, u Velikoj Britaniji, nakon udara groma, pao je komad leda dug 6 m. Led je bio čist, ali se činilo da je građen od manjih dijelova, vjerojatno tuče. Objašnjenje za ovaj komad leda je da je komad tuče spojila munja.

• • •

Najveća pustinjaGotovo jedna osmina Ze-mljine površine je neplodno tlo s manje od 25 cm padali-na na godinu. Pustinja Saha-ra u sjevernoj Africi najveća je vruća pustinja na svijetu. Na najširem dijelu široka je 5150 km, a između sjevera i juga ima između 1280 i 2250 km. Površinom otprilike 926-9000 km2 Sahara je otprilike iste veličine kao i SAD.

Documents

Green Garden 40