Green Garden 39

G r e e n G a r d e n • b r o j 3 9 • s r p a n j / k o l o v o z 2 0 0 5 . • g o d i n a V I • c i j e n a 3 K M

Krizanteme - tehnologija uzgojaEterična uljaJesenska sadnja lukovicaNatapanje vinogradaCrna udovica

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar,Ante Beš, Danko Tolić, Mario Ćubela

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafičko oblikovanje:Damir Šanje, Marin Musa

Tisak: LOGOTIP, Široki Brijeg

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

SADRŽAJBALKONI I RAVNI KROVOVI - ZELENE OAZE U GRADOVIMA 4 LUKOVICE - UKRAS U VRTU I STANU 5TRAVNJAK 6IGRA BOJA I TEKSTURE U CVJETNOM VRTU 8ETERIČNA ULJA 9KRIZANTEME - TEHNOLOGIJA UZGOJA 10KUPUS NAKON ŽITARICA 12POSTRNA PROIZVODNJA POVRĆA 12KUPUSNA MUHA 13UVIJANJE LISTOVA RAJČICE ::: OPLODNJA RAJČICE :::SLADAK KRUMPIR ZA GORKI UŽITAK 14LJETNO UBIRANJE SJEMENA 15MIKROHRANIVA - VAŽNA U PROIZVODNJI POVRĆA 16CVJETAČA ZA ZIMSKU BERBU 17UZ MALIČARENJE RJEĐE ZALIJEVANJE 18GROŽĐANI SAVIJAČI 19HERCEGOVAČKI VINOGRADI SA SUSTAVOMKAP PO KAP 20PITANJA I ODGOVORI 21ZELENA REZIDBA BRESKVE 22SMEĐA BRESKVINA LISNA UŠ 23MALINA ::: KUPINA 24DAN ALKO-a ::: DANI KRUMPIRA U HERCEGOVINI 25CRNA UDOVICA 26KOMARCI ::: OSE I STRŠLJENI 27OPREZ - SEZONA JE KRPELJA 28IZBOR PSIĆA 29ZANIMLJIVOSTI 30

B R O J 3 9 • S R PA N J / KO LO V O Z 2 0 0 5

3

Riječ urednikaPoštovani čitatelji!

Novi broj Green Gardena na svojim stranicama donosi nekoli-ko uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjećarstva, povrćarstva, vo-ćarstva i vinogradarstva tako i aktualnosti iz zaštite bilja. Cvjećari mogu pročitati sve o tehnologiji uzgoja krizanteme, cvjetne vrste koja se sve više uzgaja na našem području. Tu su i druge aktualno-sti iz vrtlarstva i cvjećarstva.

Ljubitelji povrća mogu pročitati aktualnosti iz ove oblasti, a posebno ističemo prilog o ljetnom uzgoju cvjetače te uzgoju po-vrća nakon skidanja žitarica. Koje materijale koristiti za malčiranje te kako pravilno ubirati sjeme povrtnica, možete pronaći na stra-nicama posvećenim povrću. Preporučamo i prilog o mikrohranji-vima koja su posebno bitna u proizvodnji povrća.

Za voćare i vinogradare je namijenjeno nekoliko zanimljivih članaka vezanih za agrotehniku koja se provodi tijekom ljeta. Po-sebno ističemo članak o ljetnoj rezidbi bresaka, te prilog o susta-vu natapanja «kap po kap» u vinogradima.

Kupusna muha zadnjih nekoliko godina radi štete na kupu-snjačama. Kako zaštititi kupusnjače od ovog štetnika, možete pročitati u članku kojeg potpisuje prof. dr. Ante Beš. Voćare i vi-nogradare će sigurno zanimati i članci o smeđoj breskvinoj uši i grožđanim savijačima koji rade štete na voćkama i vinovoj lozi na području Hercegovine.

Preporučamo i prilog o crnoj udovici – pauku koji se tijekom ljetnih mjeseci često spominje u različitim medijima.

Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo ne-što propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

4


BALKONI I RAVNI KROVOVIZELENE OAZE U GRADOVIMABalkoni i prostori na ravnim krovovima mogu se preurediti u vrlo privlačne pro-store u kojima biljke posađene u posude mogu stvoriti izvanredne učinke obliku-jući tzv. «viseće vrtove». Takvih vrtova danas je sve više, posebno u gradovima.

Mali je broj balkona, po-sebice u gradovima, na kojima se ne nalazi

neka biljka. Iako su relativno mali, balkoni mogu biti zelene oaze unutar betonskih zidova. Gotovo svaki balkon ili ravni krov može postati vrtni prostor, no treba biti svjestan činjenice da su takvi prostori poseban izazov, pri čemu sigurnost mora biti najvažnija. Biljke vlažna ze-mlja, posude i svi ostali elementi imaju zamjetnu težinu, koja ob-vezno mora biti unutar dopu-štenih granica nosivosti zidova i podova. Uz to, podni prostor mora biti vodootporan ali i do-bro dreniran.

U krovne se vrtove može ugraditi veliki broj elemenata koji se inače rabe u vrtovima na razini tla, npr. prostori za sjede-nje, odmor i zabavu, roštilj ukra-sni bazeni, te stabla i penjačice. Čak i maleni balkoni, na kojima nema mjesta za namještaj, mogu se preurediti u zeleni i cvjetajući vanjski prostor.

Kako uzgajati biljkeNa balkonima se mogu uzga-

jati biljke u posudama i koritima postavljenim na podu, zatim u posudama koje su postavljene na zidovima, te u posudama koje se vješaju na ogradu. Kada je riječ o obogaćivanju balkona s

biljkama, postav posuda s biljka-ma najčešće se promatra iz unu-tarnjeg prostora. Uvijek nastojte da izborom biljaka ne zaklonite vidik s balkona, nego da biljke predstavljaju okvir koji usmjera-va pogled.

Uzgajanje biljaka na balkoni-ma može djelovati jednako zani-mljivo ako se promatra postav iz zgrade prema van ili izvana pre-ma zgradi. Biljke na balkonima treba zasaditi tako da se skladno stapaju s arhitekturom zgrade nastojeći da budu povezani i s izgledom prostora zasađenog ispred zgrade, te s balkonima iznad odnosno ispod.

Sunčani i sjenoviti balkoniZa sunčane balkone dobar

su izbor puzajuće pelargonije, jer vrlo dobro podnose sušna ra-zdoblja i obilno cvatu od ljeta pa do jeseni. Brojne grmolike biljke uspravna rasta također se mogu uspješno priviknuti na sunčane balkone.

Odabir biljaka za sjenovi-te balkone znatno je uži, ali se ipak mogu oblikovati profinjene kombinacije izborom vazdaze-lenih vrsta, poput šimšira, i uo-čljivih kultivara bršljana. Kom-binacijom tih i drugih biljaka može se postići zanimljiv izgled balkona cijele godine. Doda-tno bogatstvo može se postići kombinacijom jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka gusta rasta

koje dobro podnose sjenovite uvijete, primjerice, maćuhice zimske i ljetne sadnje ili nedirak (Impatiens walleriana), koji obil-no cvatu u ljetnim mjesecima.

Pogled s krovnih vrtovaKrovne terase najčešće su

mjesta s kojih se pruža pogled na grad. Ako imate takvo mjesto, treba ga što bolje iskoristiti, pa sadnja treba biti okvir kroz koji se pruža pogled na grad. Bez obzira na to radi li se o formal-nom ili neformalnom oblikova-nju, uvijek nastojte postaviti po-sude tako da postupno otkrivaju vidik. Drugi je način oblikovanja nekoliko okvira za različite vidi-ke, no u tom slučaju pripazite da onaj glavni, najdojmljiviji vidik ne izgubi na svojoj dramatično-sti.

U većini slučajeva najčešće se radi o sumornom i jednoli-čnom pogledu s isto takva, uz to i vjetrovita, mjesta. U takvim slučajevima najbolje je rješenje kreirati vrt koji je više usmjeren prema svom unutrašnjem ure-đenju i sadržaju. Biljke penjačice te ograde i rešetke ne samo da zaklanjaju ružan pogled nego stvaraju i ugodan intimni pro-stor koji je djelomično i zaštićen od vjetra.

Unutar tako ograničenog prostora oblikovanje može biti formalno, upotrebljavajući re-lativno mali broj grmova ošiša-

Piše: JosiP BrklJača, ing.

nih u jednostavne geometrijske oblike, ali se mogu postavljati i skupine biljaka, stvarajući do-jam šarenila i opuštenosti tradi-cionalnog ladanjskog vrta.

Surfinije –nezaobilazne na balkonima Pelargonije vole balkone

Viseće posudeBrojne vrste industrijski

izrađenih ili ručno improvizi-ranih posuda mogu se objesi-ti tako da ožive prostor iznad razine tla. One su posebno korisne ondje gdje nedostaje prostora za uzgoj biljaka no ima i mnogo mogućnosti za njihovu primjenu unutar kla-sičnih vrtova. Neprocjenjiva je njihova uloga u ublažava-nju krutog dojma arhitekton-skih elemenata, jer one navo-de na dizanje pogleda iznad takvih prizemnih sadržaja.


5

LUKOVICE - UKRAS U VRTU I STANUVeć sad planirajmo kako će naš vrt izgledati u proljeće. Najraniji ukrasi u vrtu su lukovice koje nam kazuju da je došlo proljeće.

Upravo sad s dolaskom je-seni vrijeme je kad kre-ćemo sa sadnjom luko-

vica. Pogledajmo vrt, potražite prazna mjesta kojima nedostaje živost, mjesta u vrtu koja želimo istaknuti, kao ulaz u dvorište, obrub uz terasu, pred ulazni prostor u kuću. To ćemo svakako istaknuti koloritnošću boja koju u punoj cvatnji daju lukovice. Nakon odabira pozicija u vrtu odaberimo svoje najdraže boje, uskladimo s ostalim raslinjem u vrtu i krenimo u trgovinu po svježe ovogodišnje lukovice. Kupujte lukovice u originalno zapakiranoj ambalaži u perfori-ranoj prozirnoj vrećici jer samo tako možemo provjeriti kvalite-tu lukovica i biti sigurni što smo kupili.

Lukovice je najbolje saditi u skupinama u obliku željenih for-mi (kruga, elipse, traka i dr.) uz kombiniranje nekoliko boja.

TloLukovice traže srednje teška

do laka tla, izbjegavati teška gli-nena tla gdje se zadržava suvišna voda jer može doći dio truljenja i češće pojave bolesti lukovica. Ukoliko je potrebno, popravite strukturu tla dodavanjem odre-đene količinu pijeska, komposta te ukoliko je potrebno obaviti drenažu

Vrijeme sadnje:Najpovoljnije vrijeme sadnje

je od početka rujna pa do konca

listopada. Potrebno je da luko-vice stignu razviti korijen prije zime

Dubina sadnje ovisi o stru-kturi tla, pa u teža tla lukovice sadimo na dubinu dvije visine lukovica, na lakšim tlima na du-binu tri visine lukovica. Vrijedi pravilo da se krupnije lukovice sade dublje dok sitnije pliće. Tlo je poželjno malčirati kako bi se lukovice zaštitile od smrzavanja tijekom zime.

Pojedine vrste lukovice se mogu pospješiti da ranije proc-vjetaju i ukrase vaš dom već za božićne blagdane pa pored sa-dnje u vrt, posadite lukovice i u ukrasne lonce.

Tulipani Tulipan je donesen u Europu

sredinom 15 stoljeća s područja Turske. Intenzivno se uzgajao u zapadnoj Europi, posebno Ni-zozemskoj koja je sinonim za tulipane. Danas postoji službeno registrirano 5500 sorti tulipana podijeljeno u 14 grupa. Postoji čitav niz boja i varijacija na boju latica tulipana što nam daje ve-liku mogućnost u kombiniranju boja. Koriste se u velikom broju kao rezano cvijeća i za dekoraci-ju vrtova i balkona. Cvate od ve-ljače do svibnja ovisno o vrsti.

Tulipani se mogu uzgajati na balkonu i procvasti će već u rano proljeće.

Pripremi te sandučić za sa-dnju, sa otvorima na dnu, stavite sloj glinopora i napuniti zemljom za lončanice. U rujnu posadite lukovice u sandučić. Pripremite dvostruko veću kartonsku kutiju, na dno stavite izgužvan novinski papir, položite unutra sandučić sa posađenim lukovicama, pro-stor do stijenki kutije ispunite zgužvanim novinama do vrha kutije i kutiju dobro zatvorite. Zgužvane novine služe kao izo-lator pa je važno da su dobro natisnute i okružuju sandučić sa lukovicama. Kartonsku kutiju sa lukovicama staviti na zaštićeno mjesto na balkonu i pustiti da prezime. Krajem ožujka otvoriti

kutiju i ukloniti gornji sloj novin-skog papira, a u travnju sandučić izvaditi iz kutije staviti uz osun-čani zid balkona, kad se pojave prvi cvjetni pupovi sandučić staviti na njegovo stalno mjesto. Najpogodnije su rane sorte koje cvjetaju sitnijim cvjetovima.

Narcis-sunovratNarcis je prilično proširena

biljka s 27 varijeteta i nekoliko tisuća sorti. Koristi se kao reza-no cvijeće ali i za ukrašavanje vrtova jer spada u prve vjesnike proljeća.

Sade se standardno u vrtove ali se mogu pospješiti da ranije procvjetaju u prozoru vaše sobe. Nabavite lukovice blizance ( dvi-je lukovice u jednoj ljusci). Posa-dite ih sredinom rujna u plitke posudice ispunjene hranjivim pjeskovitom zemljom tako da vrat lukovice viri iz zemlje. Po-sudu s lukovicama ukopajte 20 cm duboko u zemlju u vrtu da razviju snažno korijenje. Sredi-nom siječnja ih iskopajte i dr-žite tjedan dana na hladnom i tamnom mjestu, tek s pojavom svježih zelenih listova premje-stite ga na prozorsku klupicu na temperaturu oko 15 stupnjeva. Zalijevati redovito i obilno me-kom vodom.

Hyacinthus -ZumbulPrve lukovice zumbula doni-

jete su u Europu s Bliskog istoka u 16. stoljeću. U vrtovima se sade u kombinaciji s drugim biljem ili samostalno. Cvjeta od prosinca do travnja. No, želite li imati rasc-vjetale zumbule za božićne bla-

gdane, pravovremeno nabavite preparirane lukovice. Izaberite velike, zdrave i snažne lukovice. Nabavite posebno oblikovane staklenke s proširenim vrhom da se može smjestiti lukovica.

U staklenku ulijte prokuhanu vodu, ubacite štapiće drvenog ugljena da se spriječi truljenje ili zamućenje vode. Postavite lukovicu na vrh, s malim razma-kom iznad vode, ali da ne do-tiče vodu. Staklenke držati na hladnom i mračnom mjestu na temperaturi do 10 stupnjeva sve dok dugačko korijenje ne ispuni staklenku. Po potrebi nadopuni-ti prokuhanom vodom. Dobro ukorijenjene lukovice prenijeti na toplije mjesto, ali izbojke po-kriti neprozirnim papirom i pu-stiti da cvjetni pup rastom na-digne papir. Pospješiti se mogu, rane, srednje rane i kasne sorte zumbula pa nabavite lukovice sa različitim vremenom cvatnje kako bi imali priliku uživati u cvjetovima zumbula od prosinca do ožujka.

silvio škrokov, diPl. ing.

Tulipani

Narcisi

Zumbuli

6


TRAVNJAK - DNEVNI BORAVAK POD OTVORENIM NEBOMOgledalo svakog vrta je travnjak, odraz želje čovjeka da boravi u prirodi. Travnjak ima važnu ulogu u vrtu jer iz-vlači čovjek iz zatvorenog prostora i vraća ga prirodi, u okruženje biljaka. Da bi užitak bio potpun, travnjak mora biti pravilno zasijan i brižno održavan.

Kasno ljeto i početak jeseni pravo je vrijeme za podi-zanje travnjaka. Prednosti

sjetve trava u jesen su višestruke u odnosu na proljeće, a očituju se u sljedećem: manja prodornost korova, veća količina oborina, intenzivniji razvoj podzemnog dijela u odnosu na nadzemni tj. bolje ukorjenjivanje, što omogu-ćuje bolju izdržljivost u sušnijem dijelu godine.

Priprema tla U početku je potrebno ispla-

nirati buduću površinu travnja-

ka, utvrditi namjenu, dimenzije i ukupnu površinu jer taj podatak će biti osnova za utvrđivanje vr-ste i količine potrebnog sjeme-na, gnojiva, humusa, veličine i tip sistema za navodnjavanje, vremena izvedbe ali i vremena održavanja i nabavke adekvatne kosilice.

Poželjno je da travnjak ima blagi pad zbog otjecanja suvišne vode. Površina se obvezno mora očistiti od korovskog bilja jer ako se to ne obavi na početku, kasni-je će biti konstantno problema s korovskim biljem. Na malim površinama plijevljenje korova može se obaviti ručno, dok se na većim površinama preporučuje

tretiranje herbicidima. Neobra-đeno zemljište se intenzivno zalijeva da se potakne nicanje korova, a potom ih se tretiramo herbicidima.

Važno je pri podizanju tra-vnjaka dobra priprema tla, što se kvalitetnije obavi, to će dugoro-čno travnjak biti bolji. Zemljište prekopati ručno ili kultivatorom do 20 cm dubine. Mora se obra-titi pozornost na kvalitetu i stru-kturu zemljišta, ukloniti preko-mjerno kamenje. Ukoliko je tlo glinasto, obogatiti ga tresetom, a u posna tla dodati humus ili dobro zreli stajski gnoj (ne ko-ristiti nezreo stajnjak jer je rasa-dnik korovskog bilja). Obrađe-no zemljište iznivelirati, skinuti humke i popuniti udubljenja, kako bi kasnija košnja bila lakše izvodiva. Nakon toga lagano po-valjati valjkom površinu i ostaviti nekoliko dana da se slegne

SjetvaSjetva se obavlja kad prođu

ljetne vrućine. Ovisno o namjeni travnjaka, da li je za intenzivno gaženje ( igru djece, nogomet) ili ukrasne namjene, biramo sjeme. U pravili se siju travne smjese, tj. mješavine sjemena raznih trava prilagođene namjeni travnjaka. Kilogram sjemena je dovoljan za površinu od 40 m2. Sjeme treba

ravnomjerno rasporediti, tj. sijati omaške u križ, pola sjemena si-jati u smjeru istok-zapad, drugu polovinu u smjeru sjever-jug. Si-jati u jutro ili na večer kad nema vjetra kako ne bi došlo do za-nošenja sjemena. Nakon sjetve lagano zagrabljati i unijeti sjeme u tlo, povaljati valjkom da se po-vršina poravna i sjeme sljubi sa tlom. Nakon toga lagano zalije-vati orošavanjem. Nakon dese-tak dana će se pojaviti prve vlati.

silvio škrokov, diPl. ing.

KošnjaIzgled i kvaliteta travnjaka

ovisi o redovitoj košnji. Ko-šnjom se potiče razvoj lišća i korijenja pa travnjak dobiva na kompaktnosti. Tek izniklu travu kositi prvi put kad nara-ste do 15 cm, na visinu od 7 cm, a kasnije na visinu 3-4 cm ovisno o namjeni. Košnja je važna mjera da bi travnjak li-jepo izgledao, stoga nemojte biti lijeni i propuštati košnje.

GnojenjeTravnjak obvezno gnojiti

specijaliziranim gnojivima za travnjak. Košnjom iznosimo ze-lenu masu i hranjiva pa to mo-ramo nadoknaditi prihranom gnojivima. Preporuča se koristi gnojiva koja sadrže željezo jer će travnjak imati intenzivnije zele-Dobro formiran travnjak

nu boju, a ta gnojiva sprječavaju pojavu mahovine na previše vla-žnim travnjacima.

žitima. Ali, oprez! Prije njihove primjene svakako se posavjetuj-te sa stručnim osobama iz ove oblasti. Danas na tržištu možete pronaći i namjenske herbicide za otklanjanje korova u zelenim površinama (sportski i golf tere-ni, parkovi i sl.). Pakiranja su pri-lagođena manjim površinama i djelotvornost im je provjerena, zbog čega im treba dati pre-dnost u korištenju.

Dosijavanje travnjakaLjubitelji travnjaka su često u

zabludi jer misle da je jednokra-tno razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnjaka. Ali, zbog naše relati-vno “surove” klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati, zbog čega se javljaju prazna mje-sta ili mjesta bez trava. Ta tzv. će-lava mjesta se moraju dosijavati i to tako što po njima razbacamo odgovarajuću količinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0,5-1 cm i redovito za-

lijevamo. Srećom, danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO) čije je sjeme obloženo zemljom i hranjivom. Na taj način sjeme sto posto niče i zahvaljujući dostupnom hranji-vu brzo raste i popunjava prazna mjesta. Na taj način za kratko vri-jeme dobit ćemo travnjak kakav smo oduvijek i željeli.

Izbor sjemenaOvisno o namjeni travnjaka,

tipu tla, položaju (sunčan ili sje-novit) biraju se kombinacije. U pravilu se siju travne smjese tj. mješavine sjemena raznih trava. Mješavine su bolje prilagođene klimi i namjeni nego pojedi-

načne trave. U trgovinama se mogu naći gotove smjese, koje se ovisno o mjestu sjetve i dijele na: smjese za sjenovita, sunčana, polusunčana mjesta. Isto tako postoje travne smjese za strme terene ili travnjaci za intenzivno gaženje.

NavodnjavanjeNabavite sustav za navo-

dnjavanje. Najbolje je koristiti sustav koji se može vremen-ski programirati, tako da će travnjak posebice za ljetnih vrućina imati kontinuirano dovoljno vode, koje neće ovi-sti previše o nama. Travnjak zalijevati u jutarnjim ili večer-njim satima da se tlo namoči do dubine 10-15 cm, bolje je rjeđe ali obilnije zalijevati.

A što s korovimau travnjaku?

Često se dešava da vjetar nanese sjeme neke druge biljke koja remeti jedinstvo i finoću travnatog tepiha. Razumljivo da takve biljke treba odmah uništi-ti. Na manjim površinama je to lako, jer postoje posebne alatke za čupanje korova (Gardena od-stranjivači korova), mada u tu svrhu može poslužiti i običan kuhinjski nož. Međutim, ukoliko se korov jako raširio unutar tra-vnjaka, tada smo primorani pri-mijeniti herbicide za uništavanje širokolisnih korova, koji ne štete travama tankih vlati. Za ovu pri-godu mogu se koristiti herbicidi koji se inače rabe za uništava-nje širokolisnih korova u strnim


7

Za travnjake na sjenovitom području preporuča se smjesa:1. Lolim perenne - Engleski ljulj 55 %2. Fesruc rubra rubra - Vlasulja nacrvena 15 %3. Poa trivialia - Obična vlasulja 15 %4. Poa pratensis - Livadna vlasnjača 15 %

U vrtove sa manje stablašica gdje je površina intenzivno izlože-na sunčevim zrakama i ubrzano isušuje tlo sijati trave koje su otpornije na sušne uvijete i vole obilje svjetla:1. Lolim perenne- Engleski ljulj 50 %2. Fesruca rubra rubra - Vlasulja nacrvena 30 %3. Poa pratensis - Livadna vlasnjača 20 %

Vrt je i dječje igralište pa u takvim vrtovima posijte smjese otpor-ne na intenzivno gaženje :1. Lolim perenne - Engleski ljulj 50 %2. Fesruca rubra rubra -Vlasulja nacrvena 25 %3. Poa pratensis - Livadna vlasnjača 25 %

Strme travnjake i kosine u vrtu zasijte smjesom:1. Festuca pratensis - Vlasulja livadna 35 %2. Lolim perenne - Engleski ljulj 25 %3. Dactylis glomerata - Klupčasta oštriva 20 %4. Poa pratensis - Livadna vlasnjača 10 %5. Lotus corniculatus - Smiljkita roškasta 10 %

Zasijani travnjak mora se redovito navodnjavati, kositi i prihra-vnjivati jer samo njegovani travnjak će nam uzvratiti svojom lje-potom i biti nagrada za naš trud.

Dihondra-ne zahtijeva kosidbu

Travne smjese

Posebna gnojiva za travnjake

8


IGRA BOJAI TEKSTURE U CVJETNOM VRTU

Igra boja te tekstura najveći je izazov u kreiranju uspješnog vrta bez obzira na to što je nji-

hova blještava privlačnost kra-tkog vijeka. Neke od biljaka cva-tu kratko, ali ljepota i boja cvijeta zaslužuju mjesto u cvjetnoj gre-dici. Takav je, primjerice, božur (Paeonia suffruticosa), biljka koja cvate samo nekoliko dana, no čiji prekrasni veliki cvjetovi ne-prijeporno zaslužuju istaknuto mjesto u vrtu.

Odabir bojaPri odabiru boja u vrtnom

prostoru gotovo sve se odluke mogu prepustiti osobnom uku-su. Krug boja je bezgranično bogat nijansama, pa iako su na njemu kontrasne boje i nijanse smještene nasuprotno, krajnji rezultat može ispasti loš i time ugroziti izgled cijelog prostora. Stoga se uvijek treba ograničiti na manji raspon i količinu boja. Primjerice, zagasito zelena poza-dina smirivat će dinamičan pre-dnji plan pun boja i isticati samo one boje živahnih nijansi.

Slaganje bojaJedan od najvećih izazova u

oblikovanju vrtnog prostora jest kreiranje zanimljive kombinacije

boja. Bijelo i plavo elegantna je kombinacija koja izgleda hladno i čisto i koju je teško nadmašiti, iako je za sasvim čist dojam naj-bolja kombinacija bijelog i zele-nog. To je posebno upečatljivo kada se te dvije boje nalaze u istom cvijetu, kao što je to slučaj kod visibaba ili bijelog kultivara srdašca. Ovakve otmjene kom-binacije bit će još izrazitije ako ostale biljke donesu u prostor širu paletu nijansi.

Dvije boje jednake snage, poput narančaste i ljubičaste ako se rabe zajedno, predsta-vljaju iznenađujuće blistavu i uočljivu kombinaciju. Dobar su primjer jarkonarančasti neveni postavljeni uz olovno ljubičaste listove ukrasnog kupusa.

Plavo i žuto također pred-stavlja oštar kontrast. Kada se pomiješaju žuti tulipani ili carske kockavice (Fritillaria imperialis) s jasno plavim cvjetovima poto-čnice, međusobno prožimanje djeluje vrlo iskričavo.

Boja i udaljenostJarke svijetle boje, poput li-

munastožute ili bijele, puno bo-lje odbijaju sunčevu svjetlost od tamnih boja koje se, promatrane s udaljenosti, počinju gubiti ili postaju zagasite. Time se stvara vizualni dojam da svijetle boje

u prednjem planu «iskaču» pre-ma naprijed. Kad takve nijanse postavite u pozadinu, također će se činiti bližima pa će vizual-no skraćivati dužinu, odnosno dubinu vrtnog prostora. Nijanse boja koje posjeduju dubinu po-put plavih, ljubičastih ili srebren-kastih, tradicionalno se rabe za postizanje dojma veće dubine vrtnog prostora. Takve se nijanse postave u pozadinu, a u prednji se plan stavljaju blijede nijanse žute, bijele ili ružičaste boje.

Crvene, narančaste i intenzi-vno žute nijanse najbolje je po-staviti u središnji dio cvijetnjaka, jer kad su udaljene, počinju se gubiti, a kad su preblizu, domini-raju prostorom.

Boje i svjetlostU raspoređivanju i odabiru

boja važnu ulogu ima lokacija prostora, odnosno mjesto unutar vrta. Na izravnom sunčevu svje-tlu sjajne crvene, žute i naranča-

ste nijanse postaju plamteće, a prostor jednostavno titra od sili-ne boja. Ako pak želite «ohladiti» prostor za sjedenje koji se nalazi u toplom sunčanom kutu vrta, odaberite biljke srebrenih i sivih listova ili one plavih cvjetova i prostor će postati puno ugodniji.

Kombinacija pastelnih boja, poput nježno plave, ružičaste, kremasto žute i srebrene, pred-stavljat će prekrasnu kompo-ziciju na sjenovitim mjestima. Terasu koja se često koristi za večernja druženja, okružite bije-lim cvjetovima i svijetlo ili bijelo prošaranim listovima, koji će uz minimalno osvjetljenje stvoriti ugodnu atmosferu.

Primjena tekstureMnoge biljke imaju bogatu

teksturu listova i tvore zanimlji-ve učinke kad su posađene na većoj površini. Zasad lavande ili ružmarina, koji se redovito ore-zuje, s vremenom će prerasti u niz gustih humaka kojima ljepo-ta nimalo ne zaostaje za rascvje-talom gredicom zeljastih biljaka.

Čak i biljke koje nisu dekora-tivne mogu poslužiti za skupnu sadnju. Grmolika kozja krv (Lo-nicera nitida) ili brojni bambusi omogućavaju stvaranje mno-gih kombinacija tekstura i tvore izvanredne žive ograde. Igra ra-zličitih tekstura kreira profinjenu kombinaciju čak i na istoj biljci. Tisa (taxus) koja je uredno ore-zana u podnožju, a kojoj su pri vrhu ostavljene grane da slobo-dno rastu tvori prekrasan kon-tras tekstura.


Različite boje-odmor za oči


9

ETERIČNA ULJA Eterična ulja i ekstrakti upotrebljavaju se u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambe-noj industriji. Malo tko da je posjetio Jadran a da kao suvenir nije kupio ili koristio neki od pripravak s eteričnim uljima.

Eterična ili esencijalna ulja dobila su svoje ime prema quinta essentia, terminu

što ga je skovao švicarski liječnik Paracelsus. Eterična ulja daju biljci miris. Unatoč imenu, eteri-čna ulja nisu ulja- kap ne ostavlja trag na papiru. To su hlapljive tekućine koje se isparavaju na normalnoj temperaturi zraka iz sićušnih žlijezda i dlačica na listovima, stabljikama, cvjeto-vima, sjemenkama, plodovima i dr. organima. Neke biljke, pri-mjerice ruža, sadrže eterična ulja u cvjetovima, druge, poput ma-tičnjaka u listovima. Stablo na-ranče sadrži tri različita eterična ulja: u cvjetovima (neroli), listo-vima (petitgrain) i u kori plodova (narančino ulje).

Analiza kromatografijom ot-krila je da, primjerice, ulje papre-ne metvice osim 50 % metanola koji metvici daje miris, sadrži još 98 drugih sastojaka. Eterična ulja cvjetova sastoje se od nekoliko stotina sastojaka.

Način proizvodnjeeteričnih ulja

Eterična su ulja topiva u ma-snoći, povrtnim i mineralnim uljima te u alkoholu. Većina se

ne otapa u vodi, ali se otapaju neki njihovi sastojci. Primjerice, najmirisnije molekule rižinih i narančinih cvjetova otapaju se u vodi.

Parna destilacija najčešći je način dobivanja, a katkad se u postupku uzimaju hlapljivi sastojci i alkohol. Još uvijek se nekoliko nježnih cvjetnih mirisa dobiva starim načinom mace-racije latica u masnoći, eterično ulje narančine kore dobiva se prešanjem – istiskivanjem, što danas rade strojevi, dok se to prije obavljalo ručno. Na kvali-tetu eteričnih ulja utječe tlo, kli-matski uvjeti i svakako vrijeme i način branja. Neka se ulja mogu razrijediti ili pomiješati.

Primjena eteričnih uljaEterična ulja i ekstrakti naj-

više se koriste u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Upotrebljavaju se u aromoterapiji i biljnoj medici-ni. Mogu se umasirati u kožu, upotrijebiti u oblozima ili u ku-pkama. Katkad se uzimaju za poboljšanje okusa hrane, ali u vrlo malim količinama. Češće se u kulinarstvu koristi cijela biljka ili njeni dijelovi. Eterična ulja su

koncentrirane supstancije, pa ih za unutarnju primjenu valja uzimati u strogo kontroliranim dozama. Za vanjsku primjenu, moraju se razrijediti u temelj-nom ulju.


POTREBA S RAZLOGOM

viti ga ispod jastuka, ili ih možete umiješati u potpuri s cvijećem i biljem. Protiv depresije, tjeskobe i živčane napetosti uzmite eteri-čno ulje smole, jasmina, nerolija, ruže. Ulje od kamilice, borovni-ce, lavande i mažurana djeluje umirujuće i protiv nesanice. Ulje cedra, matičnjaka i paprene ko-prive djeluje protiv stresa i šoka, a protiv mentalnog umora i le-targije koristite ulje od bosiljka, crnog papra, ili bora.


Eterična ulja

Ulja za kupkeU mirisu mnogih eteričnih

ulja može se uživati i ako u ku-pku dodate nekoliko kapljica ulja. Kupku za suhu kožu pri-premit ćete tako da u bočici od 10 ml izmiješate oko 20 kapljica eteričnog ulja s ba-demovim ili suncokretovim uljem u kojem su se prije toga namakali svježi cvjetovi ili svježe bilje, primjerice kamili-ca ili lavanda.

Kupka od lavande djeluje opuštajuće i blago antisepti-čki, a pomaže pri liječenju malih porezotina i ogreboti-na, ugriza ili oteklina. Pomaže i kod prehlade.

Udisanje eteričnih uljaUdisanje eteričnih ulja ima

terapeutski učinak jer istog tre-na djeluje na raspoloženje. To možete provesti s pomoću va-porizatora ili možete na rupčić nakapati nekoliko kapi ulja i sta-

Ulja – repelenti za ku-kce

Od davnina je poznato da eterično ulje lavande učin-kovito odvraća kukce. Čisto lavandino ulje dobre kakvoće i još neka druga mogu se izra-vno nanijeti na kožu, ali ako niste sigurni u podrijetlo ulja, ili ste skloni alergijama, razri-jedite ga u temeljnom ulju (npr. suncokretovom).

Mirisne svijeće s citrone-lom ili eukaliptusom odvra-ćaju komarce i druge leteće kukca. Od davnina se lavanda koristi za zaštitu odjeće od moljaca u ormarima.

10


KRIZANTEME-TEHNOLOGIJA UZGOJAKrizanteme su najomiljenije rezano cvijeće zbog svojih oblika i boja cvjetne glavice te duge uzdržljivosti u boji. Već odavno predstavljaju glavni ukras kućnih vrtova u kojima cvatu u kasno ljeto i jesen.

Naša kultura življenja po-znaje ovu cvjetnu vrstu kao ukras grobova za

blagdan Svih Svetih. U Japanu krizantema predstavlja nacional-ni cvijet, a u Kini simbol dugog života. U svjetskim razmjerima zauzima prvo mjestu u uzgoju rezanog cvijeća, ispred ruža i gerbera.

Pod pojmom krizantema po-drazumijeva se tri glavne pod-skupine: špine ili spideri (bijele ili žute), margarete kao skupina s najviše različitosti te krupno cvjetne krizanteme popularno nazvane Šmitovke.

Špine i magarete se uzgajaju cijelu godinu, dok se Šmitovke uzgajaju prigodno za blagdan Svih Svetih. Odnosno, cvatnja mora biti tempirana od 27. do 30. 10. Treba znati da su tri pod-skupine razlikuju u brzini i ritmu rasta, te se moraju saditi u razli-

čito vrijeme. Najranije se sade krupno cvjetne krizanteme (5-10.07.), zasjenjuju se od 5-10. 08. i zasjenjivanje traje najčešće do 10.09.

Špine se sade nešto kasnije (10-15. 07.), a sjene se od 10. 08 do 30. 09. Krupno cvjetne kri-zanteme obvezno treba pincirati tj. odstraniti sve postrane cvje-tne pupoljke osim središnjeg, i to se radi što češće da biljka ne troši na njih snagu. Za razliku od krupno cvjetnih krizantema, kod margareta i špina skida se sredi-šnji, najrazvijeniji pup. Skidanje se obavlja kada je pup dobro razvijen.

REZANE KRIZANTEMEZa sadnju se koriste ožiljene

reznice s dobro razvijenim ko-rijenjem. Sadnja se obavlja na srednje teškim ilovastim tlima s pH vrijednosti 6-7,2. Poželjno je da tlo sadrži barem 5% humusa, jer humus veže vodu i hranjiva i

time sprječava ispiranje. Na pri-premljene gredice postavlja se mreža, s razmakom rupa 12 x 12 ili 18 x18 cm. Idealan razmak sa-dnje za margarete bio bi 13x15 cm, a za krupno cvjetne krizan-teme 15x15 cm. Danas je teško pronaći mrežu s okcima tih di-menzija pa se najčešće koristi ra-zmak sadnje 12 x 12 ili 18x18 cm. Korištenje mreže je obvezno jer mreža štiti biljku od povijanja, a i primjena ostalih agrotehničkih mjera je olakšana. U početku ra-zvoja krizantema traži gnojiva s naglašenim sadržajem dušika i fosfora. Zbog toga se preporu-čuje korištenja IDROFLORALA 14-25-5 ili IDROFLORAL 10-50-10. Ove kombinacije potiču ra-zvoj korijenja i ubrzavaju ukori-jenjavanje. Kasnije, do početka zamračivanja, prihrana se oba-vlja IDROFLORAL-om 20-20-20. Tijekom razvoja krizantema traži dosta vode tako da je nužno osi-gurati adekvatan sustav natapa-

nja (najbolje je to sustavom kap po kap). Tim sustavom se izbje-gava vlaženje lišća, što umanjuje uvjete za razvoj bolesti.

Piše: mr. aida kohnić

Sadnja krizantema u plaseniku Obavezno zamračivanje Pinciranje krizantema

ZamračivanjeSa zamračivanjem s poči-

nje kod visine krizantema 20-25 cm. Za krupno cvjetne kri-zanteme to najčešće pada u periodu 5-10. kolovoza i traje oko tridesetak dana, dok za-mračivanje kod špina počinje oko 10.08 i traje do 15.rujna. Prva tri tjedna zamračivanje se provodi svakodnevno u trajanju 13 sati (od 18 do 7 ili od 19 do 8 sati) a u zadnjem tjednu se postupno smanjuje do potpunog prestanka. Ni-kada se ne zamračuju vlažne biljke

U prvom tjednu kratkog dana kod špine i margarete ko-risti se regulator rasta (primjeri-ce Alar 80), koji «smanjuje» rast


11

NEDOSTACI HRANJIVA-SIMPTOMI

Jedna od važnih mjera u tehnologiji uzgoja krizantema jest pravilna i izbalansirana gnojidba. Krizantema je vrlo osje-tljiva na nedostatak određenih hranjiva, te odmah reagira

specifičnim simptomima koji se jasno uočavaju na pojedinim organima.

Nedostatak dušikaSimptomi nedostatka dušika na krizantemama manifestiraju

se na načina da cijela biljka kržlja, zaostaje u rastu, a listovi pri-maju svjetlije nijanse žutozelene boje. Žućenje je naročito izraže-no na rubovima lišća.

Nedostatak fosforaPrvi znaci nedostatka fosfora uočavaju se na listovima. Listovi

mijenjaju boju u plavu do gotovo ljubičastu, a donji, stariji, listovi nekrotiziraju.

Nedostatak kalijaNedostatak kalija kod krizantema manifestira se na stabljici i

listovima. Zbog nedostatka klija stabljika se savija. Na listovima, između žila, javljaju se nekroze koje se šire od ruba prema sredini lista. Ako je kalij kroz dulje razdoblje nedostupan, lišće se uvija i potpuno suši.

Nedostatak željezaSimptomi nedostatka željeza kod krizantema manifestiraju

se kroz klorozu lišća. Ako biljkama kroz dulji period nije dostu-pno željeza listovi poprimaju gotovo bijelu boju. Kloroza se javlja na mladom lišću.

Nedostatak boraNedostatak ovog mikroelementa kod uzgoja krizantema do-

vodi do zastoja u razvoju, biljke kržljaju a cvjetovi lagano etiolira-ju. Listovi žute i nekrotiziraju, a kod ekstremnih slučajeva dolazi do potpunog sušenja.

Nedostatak magnezijaTipičan nedostatak magnezija su zelene zone oko žila lista s

klorotičnim poljima u kojima se mogu između žila zapatiti male-ne, obično kružne nekroze. Nedostatak magnezija uočava se na starijem lišću.

Nedostatak bakraSimptomi nedostatka bakra kod krizantema vidljivi su na li-

stovima, na kojima dolazi do rubnih nekroza i lagane deforma-cije. Ako je nedostatak izražen kroz dulji period listovi se suše i ostaju visjeti na biljci.

biljaka u visinu i potiče staranje bočnih izbojaka. U drugoj ve-getaciji uzgoja naglašena je po-treba za kalijem zbog pravilnog razvoja cvijeta i jačanja stabljike. U tom periodu koristi se gnojivo IDROFLORAL 8-5-44.

KRIZANTEME U POSUDIUzgoj lončanica počinje sa-

dnjom ožiljenih reznica u posu-de promjera 19 cm. U posude tog promjera najčešće se sade po tri reznice. Sadnje se obavlja najčešće do polovice lipnja. Kod uzgoja krizantema u loncima va-žan je pravilan izbor supstrata. Treba koristiti supstrat stabilne strukture, pH vrijednosti 6-7, koji dobro veže hranjiva (CULTURAL GALA). Prvih dvadesetak dana nakon sadnje lonci se drže u za-štićenom prostoru, a poslije se iznose na otvoreno. U početku se koriste hranjiva s naglašenim sadržajem dušika i fosfora(isto kao kod rezane krizanteme), a nakon otkidanja vrhova i tjera-nja postranih ogranaka gnojiva s nešto većim sadržajem kalija. Ranije ili kasnije otkidanje vr-hova pomiče cvatnju za10 rana ranije, odnosno 10 dana kasnije. Nakon zadnjeg otkidanja vrhova koristi se regulator rasta (Alar 80 ili neki drugi) koji omogućava formiranje zbijenije biljke.

Uzročnici bolesti i štetniciTijekom uzgoja krizantema

je podložna napadu većeg broja štetnika i uzročnika bolesti. Od štetnika najčešće se javljaju lisne uši i grinje koji se suzbijaju pri-mjenom odgovarajućih kemij-skih pripravaka.

Od uzročnika bolesti najveći problem predstavlja bijela hrđa (Puccinia horiana). Simptomi bo-lesti najuočljiviji su na listu. U po-četku razvoja uzročnika bolesti, na gornjoj strani lista, uočavaju se mala ispupčenja koja kasnije

svjetlozelene pjege. Na istom mjestu na naličju lista formiraju se bradavičaste izrasline. Napa-dnuti list kovrdži se i deformira. Pri jačoj zarazi listovi otpadaju. Cvjetovi zaraženih biljaka su si-tniji.

Bolest se teško suzbija, pa sa zaštitom treba početi vrlo rano. Zaštita se provodi kemijskim pri-pravcima (Dithan M 45, Star 80, Saprol-N i Baycor) uz temeljito prskanje biljke.

Osim bijele hrđe , posljednjih nekoliko godina i fuzarioze (Fu-sarium oxysporum f.sp.chry-santhemi i F. oxysporum f.sp.trachephilum) postaju sve veći problem. Biljke napadnute fuza-riozama često imaju simptome slične simptomima uzrokovanim Pytium vrstama, ali i simptomi-ma uzrokovanim nedostatkom hranjiva, suviškom vode u tlu i dr. Napadnuti listovi žute, uvija-ju se i venu. Listovi venu s jedne strane biljke, a rijetko cijela biljka odumire. Fuzarioze uglavnom ra-zaraju provodne snopove, i time prekidaju normalnu opskrbu biljke hranjivima i vodom iz tla. Simptomi bolesti na listovima variraju ovisno o temperaturi. Najizraženiji simptomi uočavaju se na temperaturi od 27°C do 32°C. Osnovna mjera zaštite je održavanje dobre higijene i pro-zračnosti u nasadu. Sadnja kri-zantema u odgovarajućem sup-stratu, a ako se radi o uzgoju na tlu, sterilizacija tla je obavezna.

Obavezno zalijevanje

Dio gnojiva koji se koristi kod uzgoja krizantema

12


KUPUS NAKON ŽITARICASadnja kupusa nakon skidanja žitarica česta je na području Hercegovine. Posebno je aktualna sadnja kasnijih sorti kupusa, čije se glavice prvenstveno koriste za kise-ljenje.

Odabir tla i plodoredaU pravilu, kasni kupus naj-

veće prinose ostvaruje ako se proizvodi na duboko oranim, plodnim i strukturnim tlima. Za kasnu proizvodnju kupus se sadi na težim tlima koja dobro čuva-ju vlagu. Međutim, pogrešno je mišljenje da ga treba saditi na izrazito vlažnim tlima jer u tom slučaju dolazi do zaostanka u ra-stu dok se glavice uopće ne obli-kuju. Pored toga, nužno je voditi računa i o plodoredu, odnosno, kupus treba saditi na istoj povr-šini tek za 3-4 godine. Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji, tre-bamo pripaziti i na odabir pred-kultura. Najbolje predkulture za

kupus smatraju se mahunarke, trave, žitarice. Ovisno od podru-čja uzgoja, u Hercegovini se sa-dnja uglavnom obavlja odmah nakon vađenja krumpira ili ber-be ranih rajčica.

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog

kupusa variraju od područja uzgoja. U kontinentalnoj klimi kasni kupus najčešće se sije po-lovicom svibnja dok se sadnja obavlja mjesec dana kasnije, to-čnije oko 20. lipnja. U toplijem klimatu sjetva se obavlja najče-šće u prvoj polovici srpnja što znači da je sadnja moguća tije-kom cijelog kolovoza. Međutim, treba znati da sadnja kasnog ku-pusa tijekom rujna ne bi donijela

rezultate jer se ne bi formirale glavica, već samo lisne rozete. Iako na razmak sadnje utječe izbor sorte/hibrida kao i način obrade tla, najčešći međuredni razmak iznosi 50-60 cm a unutar reda 30-40 cm.

Sorte kupusa za jesensku i zimsku proizvodnjuVARAŽDINSKI KUPUS - kasna sorta namijenjena kiseljenju. Riječ je o sorti plosnatih zbije-nih glavica, svjetlozelene boje. Prosječna težina glavica iznosi 2 kg. Duljina vegetacije iznosi 150 dana. FUTOŠKI KUPUS - kasna sorta namijenjena kako za potrošnju u svježem stanju tako i za kiselje-nje. Duljina vegetacije iznosi 160

Piše: mario ćuBela, diPl. ing.

POSTRNA PROIZVODNJA POVRĆAIako je proizvodnja postrnog povrća, bilo sjetvom ili sadnjom prijesadnica, mogu-ća, ona je barem do sada malo korištena. Ali, zašto ne iskoristiti povrtnjak i tijekom ljeta jer u njemu još uvijek može biti vrlo živo

Možemo slobodno reći kako tijekom ljeta u našim kraje-

vima imamo običaj zapustiti naše lijepe povrtnjake ostavljajući ih «na miru» sve do jesenske sjetve blitve i špinata. Ali, tu griješimo, istina pojedini iz neznanja a neki iz nemara, jer postoji veliki broj povrtnih kultura koje možemo uspješno uzgojiti i tijekom ljeta. Međutim, proizvodnja povrća ne može biti zasnovana, a da nije osigurana voda za natapanje, jer bi to bio i suviše velik rizik i fi-nancijski gubitak. Posebice je to izraženo u našim toplijim, južnim krajevima, kad su u vrijeme sjetve ili sadnje povrća znatnije izraženi sušni dani i u duljem razdoblju.

Bez natapanja nema ni postrnog povrća

Razumljivo je da tijekom vru-ćih ljetnih dana povrću moramo osigurati dovoljne količine vode jer svakako moramo nadoknadi-ti i gubitke vode nastale ispara-vanjem. Osim toga, ukoliko je u trenutku sjetve ili sadnje tlo bilo vlažno, zasnivanje kulture povrća bit će brže i gotovo. Dakle, želimo naglasiti kako sjetva ili sadnja po-vrća u suho tlo ne dolazi u obzir. Ako je tlo suho, a nemamo do-voljno vode za natapanje, onda samu sjetvu trebamo odgoditi do prve jače kiše. Ali, isto tako, moramo znati kad je u pitanju postrna proizvodnja povrća da i jedan dan ranije sjetve ili sadnje puno znači iz razloga što ga u jesen ne možemo nadoknaditi. U našim sjevernijim područjima situacija je malo drugačija jer tamo opasnost od suše gotovo da i ne postoji, što tamošnjim povrćarima daje veliku prigodu proširenja postrne proizvodnje.

Međutim, iako je vrlo moguća, tamo postrna proizvodnja goto-vo da i ne postoji.

Koje povrće se najčešće proizvodi postrno?

Čini nam se da tu ipak pre-dnjače kupusnjače jer ovo glava-to povrće se nekako tradicional-no sadi i uzgoja tijekom ljeta u Hercegovini. Ovdje je uglavnom riječ o proizvodnji iz prijesadnica za koju bi najprikladnija bila sre-dnje teška tla (teže ilovače) koja dobro čuvaju vlagu. U samoj gno-jidbi kupusnjača se obično rabe i veće količine stajskog gnoja iako je za njegov uspješan uzgoj nužno u tlo prije sadnje unijeti i malo mineralnog gnojiva. Osim kupusa u našem klimatu se po-strno može uzgajati i korijenasto povrće poput mrkve koja do-slovce može uspijevati cijele go-dine. Tlo za mrkvu i ostalo povrće iz ove skupine mora biti lakšeg mehaničkog sastava s dovoljno vlage i hranjiva. Za ovu skupinu povrća su idealna naša pjeskovita

tla. Ali, i ostale vrste možemo slo-bodno uzgajati tijekom ljeta, čak i lukovičasto te plodovito povrće premda su mogućnosti znatno i šire. Ipak, istini za volju u cilju pouzdanije postrne proizvodnje povrća potrebno je poznavati kli-mu svakog pojedinog kraja s po-sebnim osvrtom na zbroj topline i oborina po mjesecima.

Bilo kako bilo, nadam se da će ljubitelji povrća biti potaknuti ovim tekstom kao što je to bio i slučaj s člankom o ljetnoj sadnji krumpira u Hercegovini. I doista je upalilo, u Hercegovini će se ove godine u sklopu obiteljskih povrtnjaka mladi krumpir dva puta vaditi. Njegov uzgoj bi bio puno i veći da mu je i otkupno-prodajna cijena nešto veća. Ali, barem ćemo se za osobne potre-be moći pogostiti mladim krum-pirom serviranim na stolovima za božićne i novogodišnje blagda-ne. Vjerovali ili ne…

dana a prosječna težina glavica 3-4 kg. Formira okrugle glavi-ce, karakteristične svjetlozelene boje.SLAVA-nešto ranija sorta kupusa koja formira čvrste, okrugle gla-vice tamnozelene boje. Duljina vegetacije iznosi 125-130 dana. Radi se o prilično nezahtijevnoj sorti kupusa koja ostvaruje do-bre prinose i u lošijim uvjetima uzgoja.


Kupus-sadnja tijekom ljeta

Mrkva nakon žitarica


13

KUPUSNA MUHASTALNAPRIJETNJA KUPUSNJAČAMAMeđu velikim brojem (preko 35) štetnika koji napadaju kupusnjače značajno mjesto pripada kupusnoj muhi. U nekim područjima (južna Hercegovina) štete mogu biti dosta velike.

U nekim područjima kupu-sna muha je najznačajniji štetnik kupusnjača, pri-

je svih glavatog kupusa. Kako muha tijekom godine ima 3-4 generacije˝, to je na kupusištima prisutna od ranog proljeća do sredine jeseni.

Kupusna muha je raspro-stranjena u svim područjima na kojima se proizvode kupusnjače. Među velikim brojem (preko 35) štetnika koji napadaju kupusnja-če značajno mjesto pripada ku-pusnoj muhi. Zapravo, u nekim područjima kupusna muha je najznačajniji štetnik kupusnjača, prije svih glavatog kupusa. Kako muha tijekom godine ima 3-4 generacije, to je na kupusištima prisutna od ranog proljeća do sredine jeseni. Štete su naročito izražene na mlađim biljkama, premda, posebno u godinama jačeg napada, mogu nastradati i odrasle biljke koje su formirale glavicu.

Dosta slična kućnoj muhiKupusna muha dosta sliči ku-

ćnoj muhi. Tijelo joj je sive boje, a duljina tijela iznosi oko 6 mm. Ličinke su cilindričnog oblika bez nogu i slabo izraženom glavom, bjelkaste do svijetlo žućkaste su boje, a narastu do 10 mm. Za li-činku je karakteristično to što se na zadnjem segmentu zatka na-lazi deset bradavica.

Odrasla muha se hrani ne-ktarom različitih biljaka. Nakon desetak dana hranjenja muha odlaže jaja na vrat korijena ku-

pusnjača ili na tlo u blizini bilja-ka. Kada iziđu iz jaja, ličinke se ubušuju u vrat korijena odnosno korijenje. Dospjevši u korijen, smještaju se ispod pokožice korijena gdje se zadržavaju do pune zrelosti. Za vrijeme razvoja, zavisno od njihovog broja u je-dnom korijenu, mogu potpuno uništiti postrane korjenčiće, tako da ostane samo glavna žila koja kod odraslih biljaka nije potpuno uništena, pa biljka formira nove mlade korjenčiće. Međutim, oni nisu dovoljni za rast biljke. Kada su napadnute biljke u početnom razvoju, one najčešće propadaju, dok odrasle biljke slabije napre-duju i obično ne formiraju gla-vicu. Ako je glavica i formirana, ona ostaje sitna i mekana. Kada je do napada došlo na biljkama koje su formirale glavicu, one ne propadaju i često djeluju potpu-no normalno, a znaci napada se ispoljavaju tijekom najtoplijeg dijela dana, kada dolazi do pro-venjavanja cijele biljke, budući oštećeni korijenov sustav ne može nadoknaditi vodu koja se gubi transpiracijom. Napad muhe i na takvim biljkama mora se negativno odraziti na visinu prinosa.

SuzbijanjeSuzbijanje kupusne muhe

provodi se primjenom različitih metoda. Smanjenju gustine po-pulacije muhe pridonosi duboko jesenje (zimsko) oranj,e pri čemu se kukuljice muhe zaoravaju u dublje slojeve. Smanjenju broj-

nosti muhe pridonosi i skuplja-nje i uništavanje nadzemnog i podzemnog dijela biljke nakon berbe. Pored navedenih mjera suzbijanje kupusne muhe, po-sebno na manjim površinama, moguće je postići stavljanjem kartonskih ili plastičnih ovratni-ka oko zasađenih biljaka.

Međutim, navedene mjere, posebno u godinama u kojima će doći do masovnije pojave muhe, neće biti dovoljne da po-tpuno zaštite biljke od napada muhe, već će biti potrebno bilj-ke zaštiti primjenom insektici-da. Zaštitu od muhe primjenom insekticida moguće je provesti na više načina. Na područjima na kojima se redovito kupusna muha javlja u povećanoj broj-nosti, zaštiti kupusnjača treba pristupiti već od njihove sjetve. U tu svrhu prije sjetve tlo na ko-jem će se proizvesti rasad treba tretirati nekim pripravkom bilo granuliranim (Dursban G 7,5) ili nekim tekućim pripravkom, pri-mjerice, Perfekthion ili Rogor. Primijenjeni pripravak bilo gra-nulirani ili tekući treba što prije plitko inkorporirati u tlo. Veoma djelotvorno ali i ekonomično pokazalo se zalijevanje rasada insekticidnom tekućinom uoči presađivanja ili da se odmah po presađivanju biljke zaliju insekti-cidnom tekućinom, odnosno da se oko biljaka raspu granule. Tre-tiranje se može obaviti nekim od naprijed spomenutih pripravaka. Ako do napada muhe dođe u vri-jeme razvoja presađenih biljaka,

tada je tretiranje potrebno vršiti nekim od sljedećih pripravaka: Prefekthion 40, Rogor 40, Chro-mogor 40, Basudin 40.

Piše: Prof. dr. ante Beš

Štete od kupusne muhe Početni simptomi napada

Ličinke kupusne muhe

Kupusna muha srčikaricaOva mušica također može

pričiniti ozbiljnije štete u nasa-dima kupusa. Štetu rade ličinke i to u srčanom lišću biljke. Muši-ca napada kupus, cvjetaču, kelj. Simptomi napada uočavaju se na lišću koje se kovrča nadolje, a napadnuta biljka ne formira glavu. Sekundarno se često ja-vlja trulež.

Prezime ličinke u tlu. Odrasle mušice javljaju se u svibnju, na-kon čega odlažu stotinjak jaja u skupinama između mladih sre-dišnjih listova. Nakon 4-5 dana izlaze ličinke koje skaču. Mušica razvije 3-5 generacija godišnje.

ZaštitaProvodi se u slučaju jačeg

napada, insekticidima koji se koriste za suzbijanje kupusne muhe. Važno je prskati jakim mlazom odozgo nadolje, da škropivo prodre do jaja i ličinki koje se nalaze između središnjih listova.

14


UVIJANJE LISTOVA RAJČICEU Hercegovini doslovce da i

nema parcele s zasađenim rajčicama na kojima se nije po-javilo uvijanje donjih listova. Po-sebice je to izraženo nakon do-laska toplijih dana i nešto većih dnevnih temperatura. Postavlja se, međutim, pitanje o čemu se tu radi? Prije svega, treba znati da navedenu pojavu ne prou-zrokuju lisne uši jer one dovode do uvijanja prvenstveno mlađeg

OPLODNJA RAJČICEPošto je rajčica jedna od naj-

češće uzgajanih povrtnih kultura u dolini Neretve, osvrnut ćemo se i na najznačajniju mje-ru u njenom razvoju-oplodnju. Značaj ove mjere je utoliko veći ukoliko u obzir uzmemo činjeni-cu kako bez oplodnje neće biti

SLADAK KRUMPIR ZA GORKI UŽITAKSvima nam je poznat osjećaj

kada kupimo nešto po prihva-tljivoj cijeni, a što ispadne mačak u vreći. Upravo je to najbolji izraz za krumpir koji donesemo s ve-letržnice a za koji mislimo kako je, sudeći po lijepom i zdravom izgledu, prava poslastica za trpe-zu. Međutim, tek kada ga kušamo, shvatimo da smo zapravo nasjeli. Oni tvrdoglaviji pak optuže do-maćicu da je umjesto soli stavila šećer, premda sumnja u začin nikada nije ni bila opravdana. Stoga, treba znati da sladak okus gomolja potječe od dugotrajne izloženosti niskim temperatu-rama koje su obično u rasponu

od 0 do 4 stupnja C. Zbog niskih temperatura dolazi do postu-pne pretvorbe škroba u šećere. Navedenu pretvorbu ne možete vratiti obrnutim smjerom, tako da krumpir držite u toploj prosto-riji pa vam jedino preostaje da ga što prije bacite. I svakako morate shvatiti da domaćice ovaj put do-ista nisu krive…

ni plodova. Pored toga, poznato je da u uvjetima loše oplodnje i sami prinosi drastično opadaju. Nedovoljno upućeni uzgajivači povrća često znaju hormonima tipa Betoksona poprskati i cvje-tove ostalog uzgajanog povrća, kao što su paprike, krastavci i sl.

Međutim, to nije potrebno jer je cvijet rajčice specifične gra-đe. On je dvospolan, što znači da sadržava i muške i ženske organe pa je razumljivo da se i većina cvjetova oplodi samoo-plodnjom. Dok to u prirodnim uvjetima potpomaže vjetar i

insekti u zatvorenom prostoru je potrebno koristiti i navedene pripravke za pospješivanje oplo-Bnje (betokson i dr.). Ali, treba znati da su svi hormoni po svom sastavu herbicidi te stoga treba paziti da ostvare kontakt samo s cvjetovima a nikako sa zelenim

dijelovima biljke (list, stablji-ka i sl.) jer onda dolazi do nji-hovog uvijanja i deformacije. Također treba znati kako se na isti cvijet ne smije hormon nanositi dva ili više puta jer, u protivnom, za posljedicu imamo nastajanje izobličenih plodova. Dakle, primjena hor-mona u zatvorenom prostoru je nužna ali samo u pravilnu koncentraciju i adekvatnu primjenu! Svakako bumbari su puno bolji izbor!

lišća na kojem se vrlo lako i uoča-vaju. Stoga treba znati da je riječ o manje-više normalnoj pojavi kojom biljka u cilju smanjenja gubitka vode smanjuje i samu transpiracijsku površinu uvija-njem listova. Osim toga, navede-na pojava se često može zami-jetiti u uvjetima uzgoja rajčice s nereguliranim navodnjavanjem, odnosno, u slučajevima nedo-statnog zalijevanja. Novija istra-

živanje pokazuju i kako uvijanje donjih listova potiče visoka kon-centracija soli u zemljištu a koja je uvjetovana nekontroliranom i prekomjernom gnojidbom. Iako to mnogi hercegovački proizvo-đači povrća zanemaruju, ozbiljna istraživanja pokazuju i da se uvi-janje donjih listova rajčice često pojavljuje na parcelama koja se opetovano iz godine u godinu zalijevaju, odnosno, navodnja-

vaju kloriranom vodom. I na kraju, uvijek opasni crve-

ni pauk može prouzročiti slične simptome, s tom razlikom da se njegovi «tragovi» vrlo lako ra-spoznaju.

Piše: mario ćuBela, diPl. ing.

Uvijeni listovi rajčice

Ručno prskanje cvjetova Bumbari nezamjenjivi u oplodnji rajčice Betokson


15

LJETNO UBIRANJE SJEMENATradicionalno se u hercegovačkim vrtovima ostavljalo nekoliko biljaka za sjeme. Me-đutim, iako su se pojedina sjemena izgubila, još nije kasno da i ono malo naše vrtne baštine ostavimo budućim generacijama

I doista, često se može čuti pitanje tipa imate li sjeme ja-bučara, ali one starinske, «do-

maće» rajčice. Ili redoviti vapaji «e da mi je negdje pronaći sjeme one naše starinske ilićke rajčice», što je pak u okolici Mostara odu-vijek bio ideal velikih ali uvijek ukusnih plodova rajčice. Stoga se samo i nameće pitanje kako sačuvati ta naslijeđena, stara sjemena. Prije svega treba znati da se kod velike većine povrća sjeme nalazi u samom plodu, kao što je slučaj, primjerice, kod rajčice. Zato je prvi i osnovni preduvjet da za sjeme odabe-remo onu biljku, odnosno, plod koji je najljepši i za koje već po vanjskom izgledu uočavamo da je pravi predstavnik svoje vrste. Takve biljke imaju lijepe cvjeto-ve, pravilne su građe, listovi su zdravi dok su plodovi pravilni i

lijepo oblikovani. Dakle, u mnoš-tvu priličito jednakog povrća trebamo izdvojiti nekoliko naj-ljepših plodova za sjeme.

Sakupljanje sjemenaKada smo odabrali dotične

biljke ili plodove, moramo ih ostaviti malo dulje na samoj sta-bljici kako bi i sjemenke što bolje dozorile. Nakon ubiranja sočnih plodova (rajčica, krastavci i sl.) potrebno ih je adekvatno uskla-dištiti kako bi se umanjila i koli-čina samog soka u njima. Dakle, potrebno je prvo odvojiti sjeme od sočnog mesa ploda a što se može postići jedino ukoliko ta-kve plodove osušimo. Odvajanje sjemenki iz suhih plodova može se provesti njihovim vjetrenjem ili prosijavanjem. Poželjno bi bilo odvojene sjemenke prostr-ti u tankom sloju nekoliko dana kako bi se što bolje i osušile. Za tu svrhu trebamo koristiti suhe i

prozračne prostorije. Nakon toga osušeno sjeme trebamo prosijati kroz sita jer tim postupkom mo-žemo odvojiti sitno i šturo sje-me tako da će nam ostati samo ono ujednačeno i čisto. Moramo znati kako ćemo samo suho i či-sto sjeme moći uspješno čuvati. Iako se samo sjeme može čuvati u manjim staklenkama ili kar-tonskim kutijama, domaćicama su ipak najmilije papirnate vre-ćice (fišeci) jer se u njima sjeme najbolje i najuspješnije sačuva. Barem tako domaćice tvrde.

Spremanje i čuvanjesjemena

Potpuno zrelo sjeme, očišće-no od zemlje, prašine i ostataka pljevica te prosušeno na odgo-varajući način možete spremiti za iduću sezonu. Najbolje je sje-me spremiti u male staklenke ili papirne vrećice na kojima ćete obvezno nalijepiti naljepnicu s naznačenom vrstom sjemena, datumom i godinom kad je i ubrano. Međutim, morate biti oprezni jer sjeme uzgajano na jednoj lokaciji gdje uspješno ra-ste ta vrsta bilja možda u vašem vrtu i ne uspije baš tako dobro. Jer treba znati da i male promje-ne u zemljišnim i klimatskim pri-likama mogu dati različite rezul-tate. Ipak, budimo optimisti!

Piše: nino rotim, diPl. ing. Na koji način sačuvati sjeme kupusa?

Iako su naša stara sjemena kupusnjača odavno završila u zaboravu, još uvijek se u ne-kom hercegovačkom zaseoku može pronaći i njihovo sjeme. Ali, postavlja se pitanje kako sačuvati sjeme kupusa? Vrlo jednostavno! Nakon berbe kupusa odaberemo krupnu i zdravu glavicu koju nakon kompletnog čupanja (ne otki-danja) trebamo zakopati u tlo na dubinu od 10-tak cm. Na proljeće će se iz navedene glavice razviti cvjetna stablji-ka koja na vrhovima grana nosi grozdaste cvatove. Plod je komuška s unutarnjom pre-gradom dok je sjeme sitno i okruglo. Dakle, unutar komu-ški (mahuna) nalazi se željno očekivano sjeme koje je po-trebno još samo uskladištiti.

Raštika najbolji primjerRaštika je možda najbolji

primjer tradicionalnog čuva-nja sjemena. Sjeme ove ku-pusnjače ne može se pronaći u trgovinama, nego isključivo kod proizvođača koji ga dese-tljećima ubiru i čuvaju. Zbog toga se je ova kupusnjača i dugo zadržala, ali isto tako i prenijela na mnoge kontinen-te gdje god su Hercegovci i Dalmatinci kročili.

Lubenica – «domaće sjeme» sve češće Dinja –veliki izbor «domaćih sorti» Cvjetna glavica luka

MIKROHRANIVAVAŽNA U PROIZVODNJI POVRĆADanas je u intenzivnoj povrćarskoj proizvodnji potrebno voditi više računa o primjeni mi-krohraniva, jer stalna želja za većim urodom dovodi do sve većeg osiromašenja tla mikro-hranivima, te ako ih ponovno ne vratimo u tlo, javit će se njihov trajan manjak.

Posebno treba voditi računa o željezu, boru, cinku. Nedostatak ovih mikrohraniva u tlu može dovesti do ozbiljnih problema u proizvodnji.

Prosječno 10 t ubrane mase povrća odnosi oko 75-90 g željeza, 60-70 g mangana, 30-35 g cinka, 8-9 g bakra, 45-60 g bora te oko 0,5 g molibdena.

Finck u navodi da je prosječno godišnje iznošenje mikroeleme-nata po hektaru oko: 50 g bora, 30-100 g bakra, 1-2 kg željeza, 300-500 g mangana, 5-20 g molibdena te 100-400 g cinka.

Različita osjetljivost Povrtne vrste različite su osjetljivosti na pojedina mikrohraniva

pa iz tog proizilazi i različita potreba za njima. Povrtne vrste koje vole željezo i bor su: cvjetača, koraba, sve repe, grašak rajčica. Na nedo-statak molibdena u tlu posebno reagiraju: brokula, kupus te posebi-ce cvjetača, salata, špinat, luk, cikla i blitva.

Primjerice, rajčica je osjetljiva na nedostatak bakra, željeza i cin-ka. Cikla, blitva, grah, grašak i krumpir su osjetljivi na nedostatak mangana. Kukuruz šećerac, koji se zadnjih godina sve više uzgaja, posebno je osjetljiv na nedostatak mangana i cinka.

Piše: mladen karačić, diPl. ing.

Tablica osjetljivosti povrća za pojedina mikrohraniva

16


Nedostatak kalija kod krastavca Nedostatak magnezija kod jagode Kloroza-nedostatak željeza

Dio Cifova programa mikrohranjiva

Mikrohranjiva protiv kloroze

CVJETAČA ZA ZIMSKU BERBUZbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti cvjetača pripada samom vrhu povrćar-skih kultura. Riječ je o odličnoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala naći mjesto u svakom povrtnjaku

Kao i ostale kupusnjače, cvjetača potječe s Medite-rana i Bliskog istoka. Prva

pisana informacija o cvjetači potječe iz 12. stoljeća, što zna-či da je imala značajnu ulogu u svijetu povrćarstva starih civi-lizacija. Iako u našim krajevima nije zastupljena kao, primjerice, rajčica i paprika, zamjetno je da proizvodnja cvjetače zadnje de-setljeće u svijetu itekako raste. Možda je tomu uzrok i njena hra-njiva vrijednost koja se ogleda u sadržaju ugljikohidrata, bjelan-čevina, masti, minerala (natrij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, jod) te vitamina (A,B i C). Ipak, tomu pridonosi činjenica kako se veliki metamorfozirani cvat s nekoliko najmlađih listova može koristiti kao povrće prisutno na tržištu gotovo cijele godine.

Voda kao bitan čimbenik uzgoja cvjetače

Cvjetača ima nešto slabije razvijen korijenov sustav, što znači da automatski ima i veće potrebe za vlagom i hranjivim tvarima. Tako je praksa pokazala da nedostatak vlage u tlu ali i sa-mom zraku znatno usporava rast lisne mase, koja ostaje sitna s jakom voštanom prevlakom, pa nastupa prijevremeno oblikova-

nje cvjetnih glavica slabe kakvo-će. Svakako treba napomenuti kako cvjetača najveću potrebu za vlagom iskazuje u vrijeme oblikovanja cvjetne glavice. Sto-ga treba uzeti u obzir činjenicu kako se navedeno povrće može uspješno proizvoditi samo uz dobro natapanje, prvenstveno metodom orošavanja (kišenja) biljaka i tla, čime se stvara visoka relativna vlaga zraka, što itekako godi cvjetači.

Vrijeme sjetveU našim toplim krajevima

cvjetača se za zimsku i proljetnu berbu sije u kolovozu a sadi u rujnu, dok se za jesensku berbu sije u srpnju a sadi u kolovozu. U nešto hladnijem klimatu cvjetaču treba posijati nešto ranije kako bi se sama berba planirala prije dolaska hladnijih dana, odnosno, prije pojave mrazeva. Sadnja se obavlja na razmak redova od 60 cm koliko iznosi i razmak unutar samih redova. Navedeni razmak redova potreban je kod uzgoja kasnih jesensko-zimskih sorata tj. hibrida koji zahtijevaju i nešto više proizvodnog prostora. Međutim, većina hercegovačkih povrćara prakticira nešto manji razmak sa-dnje (40 x 40 cm) kako bi na taj način što bolje iskoristili prijeko potrebne, ali još uvijek male i usi-tnjene proizvodne površine.

Berba cvjetačeCvjetača se bere u stadiju

tehnološke zrelosti, kada cvat dosegne promjer preko 10 cm, a što odgovara sortnim svoj-stvima. Berba se odvija za suha vremena, rezanjem do korijena, tako da uz glavicu ostane neko-liko listova. Budući da se cvatovi ne razvijaju ujednačeno, berba je sukcesivna. Nakon branja cvje-taču je potrebno naglo ohladiti i uskladištiti na temperaturi ne-što većoj od točke smrzavanja. Kupljenu pak na tržnici možete čuvati zamotanu u papir u hladi-oniku do tri dana.

Međutim, trebate znati da se cvjetača najbolje pripravlja ku-hanjem na pari, premda se može kuhati i u vodi bez soli. A otkrit ćemo vam i malu tajnu-ukoliko je kuhate u slanoj vodi, brzo će vam potamniti. Osobito je uku-sna ukoliko se kuha u mješavini vode i mlijeka, a dobro dođe i po-koji začin kao što su vlasac, celer ili peršin. U dalmatinskoj se kuhi-nji pak najviše priprema na lešo, začinjena kvasinom i maslinovim uljem. Pa tko voli neka izvoli…

Fiziološki poremećaji Fiziološki poremećaji u ra-

zvoju cvata cvjetače najčešće se manifestiraju kroz formiranje si-tnog cvata, prorastanje brakteja, rižavost i sljepoća

“Sitni cvat” sasvim otvara unutrašnje lišće rozete prije nego što cvat postigne tržnu veličinu. Više je mogućih uzroka: zastoj u rastu, niže temperature nakon presađivanja, prestare presadni-ce, slaba ishrana dušikom.

Prorastanje brakteja – po-java malih listova koji prorastaju kroz cvat. Dok je cvat dobro zašti-ćen lišćem, ti su listovi bijeli, a čim se izlože svijetlu, postaju zeleni.

Rižavost – pojava malih cvjetnih pupoljaka na površini cvata, što cvatu daje samtast izgled. I ta pojava je u vezi s tem-peraturama od 15 do 25 dana nakon zametanja cvata.

Sljepoća – rozeta lišća bez cvata- u stadiju sedmog ili osmog lista ugiba vegetacijski vrh od niskih temperatura (0 do -1°C), listovi su deblji i tvrđi nego što je normalno zbog nakuplja-nja ugljikohidrata.


17

Piše: nino rotim, diPl. ing.

Cvjetača-uvijek tražena

UZ MALČIRANJE RIJEĐE ZALIJEVANJEU ove ljetne vruće dane nastojimo sačuvati naše povrtnjake i cvjetnjake od žege višekratnim zalije-vanjem. Visoke temperature potiču brzo isparavanje vode, pa se čini naš trud uzaludan, doskočimo tome tehnikom malčiranja.

Malčiranje je prekrivanje tla slojem materijala anorganskog ili organ-

skog porijekla s ciljem umanji-vana isušivanja tla. Pored toga sprječava se rast korova. Ukoli-ko je materijal za malčiranje or-ganskog porijekla, razgradnjom obogaćuje tlo organskom tvari i potiče rad korisnih mikroorgani-zama u tlu.

Za malčiranje se koriste razne folije, sjeno, suho lišće, pljeva, pi-ljevina, borove iglice, kompost, kora drveta, šljunak.

Tehnika malčiranja je primje-njiva i u komercijalnim nasadi-ma, posebno povrća. Koriste se perforirane folije u bojama. Ljeti najčešće bijele boje, tamnije boje u ostalom djelu godine. Primje-njujući folije uz navodnjavanje kap po kap postižu se najbolji efekti. Manji utrošak vode, biljka ima kontinuirano na raspolaga-nju dovoljno vlage, umanjuje se stres uslijed nagle promjene temperature, kroz sistem je mo-guće dodavati tekuća gnojiva. Folija smanjuje isparavanje, ta-kođer sprječava nicanje korova, manje je bolesti, dozreli plodovi su čišći jer ih ne prlja zemlja pa je olakšana berba. Svakako, folija je isplativa investicija jer će se tro-šak vode za navodnjavanje više-kratno smanjiti, a također i vrije-me potrebno za navodnjavanje.

Na manjim površinama mo-

žemo za svoj povrtnjak koristiti priručne materijale koje često smatramo otpadom u vrtu, a koji su itekako korisni. Pokošenu tra-vu koja nam nakon košnje smeta deponiramo u manje izloženi dio vrta te iskoristimo kao pokrivač povrća na gredici. Suho lišće, pljevu, piljevinu ili drugi organ-ski otpad iz domaćinstva može se koristiti kao materijal za mal-čiranje.

U ukrasnom dijelu vrta tre-ba koristi malč koji je estetskim izgledom primjereniji toj namjeni vrta. Rijetko se cijeli vrt prekriva, ali je poželjno da se malčira po-vršina oko vrijednih i zahtjevnijih biljaka u vrtu (ruže, ukrasne traj-nice i dr.). Prekriva se površina oko debla stablašica i grmova koja obuhvaća zonu korijenove mreže. Gredice jednogodišnjeg bilja su uglavnom omeđene pa se prekriva cijela gredica.

Estetski gledano, najljepši je malč kore drveta, lijepo izgleda, obavlja funkciju, kao podloga jače ističe ukrasnu vrijednost bi-ljaka, posebno cvatućih .

Kod uzgoja trajnica i grmova može se koristi šljunak sitnijih granulacija ili riječni oblutak, tad je poželjno niskom ogradicom odjeliti taj prostor od okolnog travnjaka zbog jednostavnijeg održavanja i urednijeg izgleda.

Pokošena travaU svakom održavanom vrlu

ima pokošene trave, koja je pro-blem pri skupljanju i uklanjanju s travnjaka. Prostire se sloj trave vi-sine oko 5 cm, no on će se uskoro slegnuti i smanjiti na polovicu Trava je kao malč kratkog vijeka pa je treba obnavljati svaka 2-4 tjedna, što se poklapa s interva-

lima košnje, uredno održavanih travnjaka. Ne koristiti travu kao malč ukoliko je travnjak tretiran herbicidima.

ne krupnije usitnjena. Najčešće se koristi u ukrasnom dijelu vrtu zbog izrazito lijepog izgleda. Kora spada u tvrđe materijale za malčiranje koji su bio razgradivi pa mikroorganizmi trebaju više energije da bi je razgradili pa time troše i hranjiva iz tla, pose-bice dušik. Stoga je prije samog malčiranja potrebno izvršiti pri-hranu gnojivima na osnovi duši-ka, po mogućnosti organskog uz dodatak mineralnih. Kora drveta se prostire u sloju visine 5 cm i je-dan je od dugotrajnih malčeva.

Borove igliceU priobalju u borovim šuma-

ma lako se može doći do otpalih borovih iglica koje se mogu isko-ristiti za malč. No, razgradnjom borovih iglica dolazi do zakise-ljavanja tla, stoga se malč od bo-rovih iglica preporučuje samo za one biljke kojima odgovara kise-lo tlo ( azaleje, kamelije, horten-zije i dr.).

Ostali materijali pogodni za malčiranje

Koriste se i kokosova vlakna proizvedena iz ljuske kokosovog oraha. Izrazito su lijepe čokola-dne boje pa se sve više koriste za prekrivanje cvjetnih gredica

Karton je također našao primjenu u malčiranju. Nakon postavljanja obvezno ga nato-piti vodom kako ga vjetar ne bi odnio. Improvizirano rješenje pa ga koristiti prilikom sjetve prije nicanjaja da bi se sačuvala povr-šinska vlaga.

Piše: silvio škrokov, diPl. ing.

Sijeno za malčiranje Folija sve više u uporabi

Pokošena trava za malč Lišće odlično za malčiranje

Otpalo lišćeU jesen muku mučimo s

otpalim lišćem, čak ga sku-pljamo u velike veće za sme-će i vozimo na deponij. Šteta je odvoziti vrijedan dio vrta. Iskoristimo lišće za proizvo-dnju komposta. Zbog pove-ćanog sadržaja lignina sporo se razgrađuje, pa se može ko-ristiti i izravno za malčiranje gredica. Tijekom zime stavlja se na gredice u sloju od 5 cm. Do proljeća će se dio razgra-diti i stanjiti pa će biti olakša-na proljetna sadnja.

Pljeva i piljevinaOvo su izvrsni materijali za

malčiranje. Piljevina je otpad u drvnoj industriji, isto tako i pri rezanju drva za ogrijev. Sjecka-licom za grane možemo usitniti sav drveni otpad u vrtu. Piljevina je pogodne za malčiranja novo-zasađenih stabala i grmova, ali se koristi i u malčiranju gredica po-vrća. Zbog sadržaja tanina i dru-gih tvari koji raspadanjem pilje-vine nastaju, mogu imati štetan utjecaj na mlade biljke povrća. Za povrće je primjereniji malč od pokošene trave.

Kora drvetaKora drveta je jako zahvalan

materijal za malčiranje. Najčešće se koristi usitnjena kora crnogo-ričnog drveća. U trgovinama su u ponudi gotova pakiranja raznih veličina komadića kore. Za ma-nje površine je primjerenija više usitnjena kora, a za veće površi-

18


GROŽĐANI SAVIJAČIŠTETNICI VINOVE LOZEU godinama kada je ljeto suho, a početak jeseni kišovit štete od grožđanih savijača (moljaca) posebno od gusjenica sivog grožđanog savijača mogu biti izuzetno velike. Naime, u takvim godinama gusjenice savijača mogu oštetiti i do 50 % bobica grožđa, a naseljavanje sive plijesni na napadnute grozdove može štetu uvećati.

Grožđani savijači -česti štetnici

Grožđani savijači su štetnici koji dosta često mogu pričiniti velike štete u vinogradima. U godinama kada je ljeto suho, a početak jeseni kišovit, štete od grožđanih savijača (molja-ca) posebno od gusjenica sivog grožđanog savijača mogu biti izuzetno velike. Naime, u takvim godinama gusjenice savijača mogu oštetiti i do 50 % bobica (jagoda) grožđa, a naseljavanje sive plijesni na napadnute gro-

zdove može štetu uvećati, pa u takvim godinama mogu nastati katastrofalne štete.

Grožđani savijači su sitni leptiri čije gusjenice napadaju grozdove vinove loze od zame-tanja pa do zriobe bobica. Pri-padaju u najznačajnije štetnike vinove loze. Posebno je štetan sivi grožđani savijač koji se češće i masovnije javlja nego žuti gro-žđani savijač. Leptiri grožđanih savijača lete u sumrak i teško ih je zapaziti. Međutim, njihove gusjenice je lakše pronaći na grozdovima između bobica ili unutar bobica. Gusjenice sivog savijača su zelenkaste boje s

žutom ili žutosmeđom glavom. Veoma su živahne kada ih se dira. Gusjenice žutog grožđa-nog savijača su ružičaste boje s crnom glavom i dosta su trome. Na osnovi izgleda gusjenica lako je utvrditi, i kada se ne uhvate le-ptiri, o kojem se savijaču radi.

Sivi grožđani savijačdaleko značajniji

U našim uvjetima daleko je značajniji sivi grožđani savijač, budući za razvoj zahtijeva toplo vrijeme i osrednju vlažnost zra-ka, što je kod nas tijekom prolje-ća i ljeta uobičajeno. Štetnik u ju-žnijim područjima obično razvija tri generacije. Leptiri prve gene-racije lete u drugoj polovici tra-vnja i početkom svibnja, druge od sredine lipnja, a treće krajem srpnja i u kolovozu. Gusjenice prve generacije napadaju mlade grozdove od njihovog formira-nja, te tijekom cvatnje i formi-ranja bobica. Napadnuti grozdić gusjenica opreda poput paučine tankim nitima, pa se napadnuti grozdići mogu lako uočiti. Gu-sjenice druge generacije žive u grozdu između bobica koje ošte-ćuju površinskim izgrizanjem. Gusjenice treće generacije žive u poluzrelim i zrelim bobicama koje izgrizaju iznutra. U slučaju da u vrijeme razvoja gusjenica ove generacije padaju obilnije kiše, zbog napada sive plijesni, mogu nastupiti ozbiljne štete. U nekim područjima Hercegovine ponekad mogu nastupiti štete katastrofalnih razmjera, pose-

bno na nekim sortama grožđa.Štete od sivog grožđanog

savijača (slično je i kada je u pita-nju žuti grožđani savijač) jače su izražene u bujnijim vinogradima, koji se gaje na žicu, gdje su mla-dice i lišće čokota između žice jako zbijeni, pa je prilikom treti-ranja, posebno ako oko grozdo-va nije uklonjeno lišće, otežan kontakt primijenjenog insekti-cida s gusjenicama savijača. Po-red toga u bujnom vinogradu sa stisnutim čokotima se početkom zriobe dulje zadržava vlaga, što pogoduje napadu sive plijesni, a što je razlog da na grožđu koje je oštećeno gusjenicama savijača dolazi do katastrofalnih šteta.

SuzbijanjeZadovoljavajuća zaštita gro-

žđa od napada gusjenica grožđa-nih savijača postiže se pravodo-bnom zaštitom. Kako je napad gusjenica, posebno druge, odno-sno treće generacije dosta te-ško uočiti, to je za pravodobno otkrivanje početka pojave leta leptira potrebno koristiti fero-mone. Ampulica s feromonom se stavlja u posebnu lovku koja se obično naziva ferotrap. Lovka je iznutra premazana lijepkom. Miris feromona koji se osloba-đa iz ampulice privlači mužjaka savijača pa oni ulaze u lovku i lijepe se na lijepkom premazane stjenke klopke.

Primjena insekticida za su-zbijanje grožđanih savijača obi-čno se kombinira s fungicidima, dok se loza štiti od peronospore. To se obično radi kod suzbijanja gusjenica prve i druge generaci-je. Kako se gusjenice treće gene-racije razvijaju u vrijeme zriobe grožđa kada se loza više ne štiti od peronospore, to je suzbijanje treće generacije moguće kombi-nirati s zaštitom od napada sive plijesni.

Za suzbijanje gusjenica sa-vijača mogu se koristiti mnogi insekticidi, bilo na osnovi organ-skog fosfora ili na osnovi sinte-tičkih piretroida. Kod suzbijanja gusjenica treće generacije treba voditi računa o duljini karence primijenjenog pripravka. Zbog toga je bolje primijeniti neki pri-pravak na osnovi sintetičkih pi-retroida, primjerice Fastac, Rotor, Karate ili neki drugi piretroid čija karenca za grožđe iznosi 21 dan.

Štete od grožđanih savijača

Gusjenica savijača Leptiri su dosta mali


19


HERCEGOVAČKI VINOGRADI SA SUSTAVOM KAP PO KAP

Posljednjih nekoliko godi-na unutar vinograda uo-čava se sve veći broj insta-liranih sustava kap po kap koji predstavljaju i svojevr-snu budućnost natapanja vinograda u Hercegovini. Pa, svima nam je poznato kako analiza klimatskih čimbenika pokazuje da je potreba za natapanjem izražena na području cije-le Hercegovine.

To je i razumljivo ukoliko se u obzir uzme činjenica kako

Hercegovina ima dovoljne koli-čine padavina, samo što su one neravnomjerno raspoređene. Drugim riječima, padavina nema u razdoblju intenzivnog porasta većine poljoprivrednih kultura te se stoga i pristupa natapanju.

Hit su sustavi kap po kapI doista, svakim danim u her-

cegovačkim vinogradima može-mo uočiti sve veći broj instalira-nih sustava kap po kap. Navedeni sustavi se već desetljećima ma-sovno koriste u vinogradima na području južne Italije. Tamošnja praksa je pokazala da se nave-denim sustavom može uštedjeti količina vode i do 60 posto iz ra-zloga što se natapa samo dio tla uz trs, što je sasvim i dovoljno. Uostalom, ukoliko pogledamo prostrane vinograde vinarije Či-tluk (Blizanci), vidjet ćemo kako je u njima instaliran sustav kap po kap na nekoliko stotina he-ktara. Oni najbolje i svjedoče kako je profi vinogradarstvo isplativo samo uz poštivanje novih tehnologija i suvremenih trendova. Osim toga, dokazano je kako su se primjenom navo-dnjavanja kapanjem prinosi po-većali za čak 30 posto. Ukoliko

to pomnožimo s nekoliko sto-tina hektara površine, dobit će se itekako rentabilna računica. Zanimljiv je i podatak da je na osnovi dosadašnjih istraživanja, saznanja i osobnih iskustava uo-čeno kako u kritičnim mjesecima za vinovu lozu treba osigurati 4 mm vode dnevno.

Prednost sustavakap po kap

Osim uštede vode i osigu-ravanja većih prinosa ugrađiva-njem sustava kap po kap sma-njujemo vlažnost zraka i tla u nasadu te su time i opasnosti od bolesti manje. Osim toga, me-đuredni prostori ostaju suhi, što omogućuje slobodno kretanje ljudi i strojeva. Također, konti-nuiranost navodnjavanja koja se postiže ovim načinom uvjetuje veoma povoljan mikroklimat gdje se u permanentno vlažnom zemljištu eliminiraju šokovi na-stali kao posljedica hercegova-čkih tropskih vrućina. Drugim, riječima u Hercegovini vladaju tropski uvjeti, što potvrđuju i svakodnevne temperature pre-ko 30 stupnjeva C koje se mogu javiti u svim mjesecima vegeta-cije te izrazito vrući dani s preko 35 stupnjeva C od konca travnja do konca rujna. Zbog toga, često

Početak u IzraeluPrva plastična kapaljka konstruirana je od strane Blassa u Izra-

elu, odakle se, zajedno s cijelim sustavom navodnjavanja, proširila po cijelom svijetu. Ovaj sustav navodnjavanja karakte-rizira upravo kapaljka kao mjesto na kojem se reducira radni tlak iz cijevi i u obliku kapljice ispušta vodu na tlo. Danas postoji više vrsta kapaljki. S obzirom na mjesto instaliranja na cijev, razlikuju se kapaljke ugrađene u cijev i one koje se postavljaju na cijev. Osim toga postoje i:

- kapaljke s laminarnim tokom vode,- kompenzirajuće kapaljke,- samoispirajuće kapaljke.Jedan od osnovnih nedostataka navodnjavanja kapanjem

jest začepljenje kapaljki, bilo ono mehaničko ili kemijsko. Zače-pljenje kapaljki izravno je povezano s kvalitetom vode koja se koristi za navodnjavanje, odnosno njenim fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim faktorima. Zbog toga ptrebno je uraditi anali-zu kakvoće vode, te na osnovi rezultata odabrati odgovarajuću opremu za navodnjavanje kapanjem. Filter mora biti pravilno odabran jer u velikoj mjeri o izboru filtera ovisi sustav navodnja-vanja.

Osim mehaničkog začepljenja kapaljke su podložne i kemij-skom začepljenju. Ono je posljedica stvaranja netopljivih soli (kalcija, magnezija, željeza ili mangana) na otvoru ili unutar ka-paljke.

Jedan od mogućih načina sprječavanja taloženja karbonata jest smanjivanje pH dodavanje kiseline.

dolazi do ekscesnih pojava u po-gledu potreba za vodom i odre-đenih šokova koji se eliminiraju kontinuiranim, svakodnevnim navodnjavanjem putem sustava kap po kap. Pored toga, ne zane-marimo ni činjenicu kako je cije-na sustava više nego prihvatljiva a samo instaliranje i održavanje vrlo jednostavno.

Što na kraju reći nego da dio budućnost hercegovačke poljoprivrede dobrim dijelom svakako leži i u njenom vino-

gradarstvu koje je opet u uspo-nu. Ali, razumljivo je da samo uvođenjem novih tehnologija i osuvremenjivanjem proizvo-dnje možemo očekivati i dobre proizvodne rezultate. Uostalom, kada danas-sutra uđemo u toli-ko željenu Europsku uniju, morat ćemo konkurirati našim budu-ćim vinogradarskim kolegama. Stoga, ukoliko nam s navodnja-vanjem baš i ne ide, tješimo se saznanjem kako je kvaliteta ipak na našoj strani…

Mladi vinograd sa sustavom «kap po kap»

Crijeva za sustav «kap po kap» Filteri su veoma važni

20




21

PITANJA I ODGOVORIOdržavanje inox cisterniBliži se berba grožđa pa me interesira kako se održavaju inox cisterne. Na koji način mogu skinuti vinski kamen koji se nakupio uz stjenke.Nove se cisterne prije uporabe isperu blagim neutralnim sred-stvima za čišćenje koja se mogu nabaviti u svim bolje opskrblje-nim poljoprivrednim ljekarnama. Upotreba sredstava na osnovi klora nije dobra jer oštećuju po-vršine cisterne. Vinski kamen (srijež) s površine cisterne skida se pod mlazom te-kuće vode, naizmjenice topla pa hladna (korištenjem mini-vaša) ili da se u cisternu (ako nije veli-ke zapremine) nalije topla vrela voda, cisterna se zatvori neko vri-jeme a onda se pod mlazom vode vinski kamen lagano skida.

Nino Rotim, dipl. ing.

Trave za travaricuKoje se trave mogu koristiti za proizvodnju rakije travarice i koji je postupak proizvodnje?Za proizvodnju travarice kori-sti se najčešće rakija lozovača, jačine 35-50 vol% alkohola. Od većeg broja «trava» najčešće se koriste sljedeće: Salvia officina-lis-kadulja (grančice), Mentha piperita-metvica grančice), Thy-mus vulgaris-majčina dušica (grančice), Galluna vulgaris-vri-jesak (grančice), Artemisia ab-sianthium-gorski pelin (listovi), Juniperus communis-borovica ili kleka (zrele bobice).Travarica se može proizvesti na dva načina.1. sve navedene trave mogu se u potrebnoj količini staviti u ra-kiju i ostavite je da odleži, nakon čega se mora profiltrirati, najče-šće kroz gazu.2. navedene trave stavite u ma-nju količinu rakije i neka odleži dvadesetak dana. Dobiveni ma-cerat ulijte u ostatak rakije. Kad ulijete rakiju travaricu u boce, umetnite u bocu grančicu od jedne trave, što djeluje vrlo dekorativno, a takva boca rakije

može poslužiti i kao poklon. U rakiju namočite svježe ubrane trave, bolje je nego suhe.

Mario Ćubela, dipl. ing.

Savijanje grana voćakaPročitao sam da se savijanjem kod voćaka plodovi mogu oče-kivati mnogo ranije nakon sa-dnje, pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste.Savijanje grana u lukove na mla-đim voćkama u prvim godinama poslije sadnje može se više ili manje skratiti trajanje njihove mladenačke nerodnosti, odno-sno vrijeme od sadnje do dono-šenja prvih plodova. To posebno vrijedi za jabuke i kruške cijeplje-ne na bujnim podlogama i nji-hove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonošenju savijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troši mnogo vre-mena pa ga primjenjuju voćari amateri koji imaju manji broj sta-bala. U većim voćnjacima oba-vlja se minimalna rezidba, samo toliko koliko je nužno za obliko-vanje krošnje i primjenjuje se uravnotežena ishrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voća-ka, što također pridonosi njiho-vu ranijem plodonošenju.Savijanje se ne prakticira kod ko-štičavih voćaka (breskva, trešnja, višnja, marelica i šljiva), jer one na njega gotovo i da ne reagira-ju.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Vađenje panjevaTijekom ljeta planiram posjeći veći broj starijih voćnih staba-la. Zanima me kako najlakše izvaditi panjeve.Nakon rezidbe tijekom jeseni panjeve je najbolje premazati jednim od herbicida na osnovi glifosata (Herkules ili Cosmic). Koristimo fiziološku zakonitost da se u jesen kod drvenastih kultura hranjiva premještaju iz nadzemnih dijelova u korijen. I

upravo ujesen kod svega što tre-bamo uništiti koristimo jedan od ova dva pripravka. Razrijedi se otopina u omjeru 1:6 i svako de-blo premaže četkicom. Otopina će uništiti panj i do najmanjeg korjenčića, pa ga iduće godine možete jednostavno izvaditi bez mehanizacije.

Mr. Aida Kohnić

Podloge za oskorušuZanima me na koju podlogu je najbolje cijepiti oskorušu. Oskoruša se može cijepiti na sje-menjake oskoruše, bijeloga glog, kruške, mušmule i dunje. Ono što treba znati jeste da sve ove navedene podloge nisu jednako dobre za oskorušu. Najbolja po-dloga za oskorušu jest sjemenjak oskoruše. Na manje plodnim i te-žim tlima dobra podloga za osko-rušu jest bijeli glog.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Rastjerivanje zmijaPostoji li kemijski pripravak za rastjerivanje zmija. Naime, na svom imanju primijetio sam nekoliko zmija u blizini jedne nakupine kamenja koja se nalazi u zapuštenom vo-ćnjaku. Upravo zmije traže takva mjesta kao svoja staništa, pogotovo ako su još obrasla raslinjem. Kako bi se riješili zmija, moramo njihova staništa učiniti nesigurnim za obitavanje. Naime, poznato je da zmije ne obitavaju na površi-nama gdje se ne osjećaju sigur-nim. Takve površine potrebno je kultivirati, raslinje očistiti, a po mogućnosti to kamenje ukloni-ti. Osim toga, raslinje se može i spaliti. Sprječavanje naseljavanja zmija na neko područje (voćnjak, ili neku drugu površinu) teško je izvedivo. Mogu se koristiti po-cinčana mreža sa sitnim oknima kojom se ogradi cijela površina.Na tržištu ne postoji kemijski pripravak koji se može koristi-ti u rastjerivanju zmija. Možete

pokušati s paljenjem gume ili sumpora.

Nino Rotim, dipl. ing.

O kojoj sortikrumpira se radi?U veljači sam kupio 20 kg krumpira kojeg sam posadio tijekom ožujka. Prilikom kupo-vine od prodavača sam tražio ranu sortu krumpira. Krumpir je izuzetno dobro radio, a go-molji su nešto izduljeni. Milim vas da mi odgovorite o kojoj sorti krumpira se radi jer ga namjeravam saditi i iduće go-dine.Gomolji krumpira koje ste dosta-vili pripadaju sorti Liseta. Naime, gomolji ove sorte su nešto izdu-ljeni i glatke pokožice. Liseta pri-pada skupini ranih sorti krumpi-ra namijenjenih za proizvodnju mladog krumpira. Izuzetna je rodna sorta i svake godine povr-šine zasađene ovom sortom se povećavaju.

Mario Ćubela, dipl. ing.

Neobična voćkaProšlo ljeto sam ispred jedne kuće na južnom Jadranu zami-jetila neobičnu biljku koju sam slikala. Molim vas da mi odgo-vorite o kojoj biljci se radi.Slika koju ste nam poslali ne-dvojbeno potvrđuje da ste ima-li razloga slikati ovu egzotičnu biljnu vrstu. Radi se o indijskoj smokvi (opunciji) koja raste ši-rom jadranske obale i ukrašava mnoge parkove i okućnice. Plod japanske smokve, veličine jaje-ta, rijetko se može naći u trgo-vinama, ali češće se pojavljuju na tržnicama u zemljama poput Italije, Španjolske, Portugala i dr. Po okusu i strukturi meso ploda nalikuje mesu banane. Prije jela treba plodove koji su nalik smo-kvama osloboditi od ljuske koja je obrasla poput tankih vlasi tan-kim bodljama. Najveće plantaže ove egzotične voćke nalaze se u San Diegu u Kaliforniji.

Josip Brkljača, ing.

Nasad breskve tijekom ljeta

Ljetna rezidba je obavezna

22


ZELENA REZIDBA BRESKVECilj je rezidbe, zajedno s drugim agrotehničkim mjerama u voćnom nasadu, regu-liranje vegetativnog i reproduktivnog razvoja voćke, oblikovanje uzgojnog oblika i osiguranje redovne i obilne rodnosti, te visoke kakvoće plodova

LJetna (zelena) rezidba u suvremenoj proizvo-dnji breskve postaje

redovna tehnološka mjera koja u velikoj mjeri utječe na pravilno formiranje uzgojnog oblika kao i na krupnoću te kakvoća plodova, osobito kod sorata kasnijeg sa-zrijevanja. U prvoj godini uzgoja ova se mjera ne primjenjuje osim kod onih voćaka iz kojih izbijaju vodopije koju konkuriraju pro-vodnici. Ukoliko u prvoj godini uzgoja nije bilo potrebno koristi-ti škare, u drugoj godini uzgoja breskve je to već neophodno. Čak bi prvu rezidbu trebalo oba-viti već tijekom svibnja premda se zelena rezidba ponavlja i ka-snije, koncem lipnja, odnosno, početkom srpnja. Međutim, u starim nasadima bresaka vrijedi pravilo kako se zelena rezidba obavlja po završetku aktivnog rasta mladica, obično polovicom srpnja. To bi značilo da se ljetna rezidba vrši nakon berbe ranih i srednje ranih sorata, odnosno, prije berbe sorata kasnog doba sazrijevanja.

Zelena rezidba utrećoj godini uzgoja

U trećoj godini uzgoja zelena rezidba je veoma važna mjera, posebice za voćke koje se na-laze u gustom sklopu. Koliki će biti intenzitet navedene rezidbe, prvenstveno ovisi od optereće-nosti voćke rodom. Voćke koje su preopterećene imaju slabiju vegetativnu aktivnost te kod njih nemamo što da odstranju-jemo. Međutim, kako u breskve intenzivno rastu vrhovi, naroči-to vrh provodnice, još u svibnju trebamo tu aktivnost usporiti i to prevođenjem vršnog mladara na neku prijevremenu grančicu. Ostali mladari na vrhu se ukla-njaju. Osim toga, u samoj kruni se uklanjaju vodopije i mladari koji rastu uspravno i usporedo s provodnicom, te vrše zasjenji-vanje u dijelovima koji se nalaze

niže od njih. Kod sorata koje se oberu do početka kolovoza pre-poruča se odmah nakon berbe uklanjanje grančica koje su rodi-

le. Zašto? Zato što je to nepotre-bna drvna masa koja bi se ionako uklonila tijekom zimske rezidbe. A njihovim uklanjanjem tijekom

Ukoliko je ljetna rezidba pro-vedena na vrijeme, onda smo u dobroj mjeri olakšali rezidbu tijekom zime. Osim što tijekom ljeta rane brže zarastaju, smanjena je i mo-gućnost prodora štetnih mi-kroorganizama koji redovito prodiru kroz rezna mjesta. Da ti mikroorganizmi nisu nimalo bezazleni, najbolje potvrđuje bakterija Pseudomonas syrin-gae koja izaziva sušenje voća-ka. Zašto? Zato što je rezidba tijekom zime uvijek rizična iz razloga što se poklapa s vla-žnim periodom koji itekako pogoduje razvoju bakterije. Stoga, ne na more, već škare u ruke!

Piše: mladen karačić, diPl. ing.

ljeta voćkama osiguravamo ne samo bolje osvjetljenje već i bo-lje zacjeljivanje rezanih rana.

Rezidba starihnasada breskve

Kod starijih nasada bres-kve zelena rezidba nema toliko velik značaj kao kod mladih nasada u razdoblju formiranja. Razlog leži u činjenici što kod starih voćaka zelena rezidba nije važna za održavanje oblika voćke jer se oblikovanje starih nasada breskve vrši prvenstve-no zimskom rezidbom. Također je vrlo važno pravilno izabrati vrijeme za ljetnu rezidbu, jer rana rezidba može izazvati pro-duljeni i naknadni vegetativni rast, a time i slabo sazrijevanje i odrvenjavanje mladica. Pri-likom ljetne rezidbe treba ta-kođer razlikovati vrste rodnih i nerodnih mladica (izboja) kao svibanjske kitice, kratke rodne izboje, mješovite rodne izboje, ljetne ili prijevremene izboje te mlazeve ili vodopije. Jer dobro poznavanje vrsta mladica bres-kve omogućit će pravilnu i pra-vodobnu zelenu rezidbu.

Simptomi napada breskvine smeđe uši


23

SMEĐA BRESKVINA LISNA UŠSVE ZNAČAJNIJI ŠTETNIK BRESKVE I NEKTARINEU zadnje vrijeme smeđa breskvina lisna uš proizvođačima breskve i nektarine sigurno zadaje više glavobolje nego sve ostale vrste lisnih ušiju koje se javljaju na tim voćnim vrstama. Na području južne Hercegovine javlja se sredinom lipnja.

Naime, u vrijeme pojave smeđe breskvine lisne uši neke rane sorte breskve i

nektarine su gotovo zrele, druge dozrijevaju, a dosta sorti je pred fazom zrenja, pa je suzbijanje uši insekticidima nemoguće, odno-sno otežano

Breskva i nektarina bogate lisnim ušima

Na breskvi i nektarini živi veći broj lisnih ušiju. Iz godine u godinu te voćne vrste su sve češće napadnute smeđom bres-kvinom lisnom uši. Naime, među više vrsta lisnih ušiju koje na breskvi i nektarini prave manje ili veće štete, posljednih godina je sve izraženiji napad smeđe bres-kvine lisne uši. U zadnje vrijeme smeđa breskvina lisna uš proi-zvođačima breskve i nektarine sigurno zadaje više glavobolje nego sve ostale vrste lisnih ušiju koje se javljaju na tim voćnim vr-stama. Naime, u vrijeme pojave smeđe breskvine lisne uši neke rane sorte breskve i nektarine su gotovo zrele, druge dozrijevaju, a dosta sorti je pred fazom zrenja, pa je suzbijanje uši insekticidima nemoguće, odnosno otežano.

Smeđa breskvina lisna uš je žutosmeđe boje, duga 1,5-2 mm. Tijelo uši je jako ispupčeno i u prednjem dijelu prošireno. Za vrstu je karakteristično da prezimi kao ličinka ili odrasla ženka na korijenu napadnutih voćaka. Uš napada samo bres-kvu i nektarinu. Na nadzemnim dijelovima voćnih stabala uš se javljaju od sredine lipnja (južna Hercegovina). Naseljava vršne dijelove mladara. Već u početku pojave uš se javlja u visokoj broj-nosti, tako da za samo nekoliko dana sva stabla budu napadnu-ta, odnosno vršni dijelovi goto-vo svih mladara budu ukovrčani. Sisanjem sokova izaziva snažno kovrčanje listova. Naime, napa-dnuto vršno lišće se slabije ra-zvija te ostaje sitnije. Napadno je zahvaćen veći broj listova koji se jako kovrčaju pa se na vrhu mladara stvara klupko zgužva-nih listova. Napadnute voćke se zbog toga lako zapažaju i s veće udaljenosti. Karakteristično je da ukovrčani listovi kasnije po-smeđe, potpuno se sasuše, ali ne otpadaju već na mladaru ostaju do kasno u jesen, kada su zdravi listovi već davno otpali. Na mjestu napada uši, interno-diji mladara su skraćeni. Kada

Oprez – mediteranska voćna muha

Izrazito polifagan štetnik, koji na našem području radi štete na breskvi i nektarini,smokvi, šipku, kakiu, marelici i kiwiu. Na

području BiH štetnik se javlja u Hercegovini. Štetu rade ličinke isključivo u plodu. Ličinke su blijedožute boje i zašiljenog tijela. Zaraženi plodovi u početku ne odaju prisutnost ličinki osim rupi-ca koje nastaju pri odlaganju jaja. Kasnije, na plodu se zapažaju omekšala mjesta na mjestu gdje se nalaze ličinke. Plod vrlo brzo zahvaća trulež. Muha razvije nekoliko generacija tijekom godine.

Zbog većeg broja generacija rokove tretiranja treba odrediti na osnovi ulova muha u posudama s mamcima. U zadnje vrijema se koriste i sintetički seksualni feromoni (trimedlure i Capilure) u tekućem ili krutom obliku. Osim toga, sintetizirani su atraktanti koji love samo ženke. Na području južne Hrvatske kao dobre lov-ke pokazale se se lovke tipa Chromotrap, kojima se dodaju ampu-le trimedlura, kapsuliranog amonijaka i hidroliziranog proteina Buminala.

Zaštita se provodi metodom zatrovanih mamaka.

nakon prestanka sisanja sokova mladar nastavi s rastom, mladar je na mjestu napada koljenasto povijen prema dolje.

SuzbijanjeKako se smeđa breskvina li-

sna uš javlja u vrijeme kada su već neke sorte breskve i nekta-rine zrele, to na tim sortama su-zbijanje lisne uši insekticidima nije moguće. Zbog toga u vrije-me početka pojave uši na nad-zemnim dijelovima voćke, treba biti što češće u voćnjaku i čim se zapazi kovrčanje pojedinih listova, vrhove takvih mladara treba odsijecati i uništiti. Ako su neke sorte obrane ili će se uskoro obrati, napadnuta sta-bla treba što prije nakon berbe tretirati nekim insekticidom koji dobro djeluje na lisne uši (Con-fidor, Perfekthion, Calypso i dr.). I na kasnim sortama breskve i nektarine uš je moguće suzbija-ti insekticidima u vrijeme njene pojave budući da do zriobe tih sorti ima dovoljno vremena. Svakako da treba voditi računa da karenca odabranog priprav-ka prođe prije nego će se odre-đena sorta brati.


KUPINA SVE TRAŽENIJA U HERCEGOVINIPlodovi kupine obiluju hranjivim tvarima, a osim korištenja u svježem stanju služe za spravljanje različitih prera-đevina. Zbog svoje aromatičnosti dragocjeni plodovi kupine su osobito omiljeni kod djece

Žalosna je činjenica kako nas, barem u većini slučajeva, spominjanje kupine asocira na od davnina poznatu korov-

sku biljku protiv koje se čovjek stoljećima borio. Međutim, istina je posve drugačija. Kupina predstavlja cijenjeno voće koje obi-luje visokovrijednim hranjivim sastojcima kao što su šećeri, organske kiseline, pektini, celuloza, mineralne tvari i vitamini. Plodovi su posebice bogati C vitaminom kojeg u 100 grama sadržavaju čak 21 gram. Pored po-trošnje u svježem stanju kupina se u velikoj mjeri koristi za spravljanje različitih prerađe-vina kao što su sokovi, sirupi, kompoti, dže-movi pa čak i likeri. Sok od kupina posebno je značajan zbog prisutnosti tvari-betaina, koji potiču rad jetrenih stanica, te štite jetru i žučne puteve od raznih tegoba. Posebna ljekovitost kupine ogleda se u sadržaju or-ganskog željeza i vitamina koji su od velike važnosti za trudnice, dojilje, te osobe u pu-bertetu i klimakteriju. Stoga, za očekivati je da ćemo najzad uvidjeti pravu vrijednost kupine te da će se njenom uzgoju posvetiti

znatno veća pozornost, koju ona, uostalom i zaslužuje.

Jednostavnost uzgojaKupina predstavlja relativno nezahtjevnu

voćnu vrstu koja se odlikuje dosta jednosta-vnim uzgojem. Ipak, o pojedinim čimbenici-ma moramo voditi računa. Tako joj najbolje odgovaraju topli, osunčani položaji, po mo-gućnosti zaštićeni od vjetra i mraza. Praksa je pokazala da tijekom hladnih zima, kada tem-peratura padne ispod - 12 do -17 °C, izdanci kultiviranih sorti kupine često pozebu. Me-đutim, kupina može podnijeti i nešto niže temperature, ali samo u slučaju da one traju kratko. Bolje podnosi sušu od maline, prem-da, ukoliko želimo ostvariti redovite prinose, moramo osigurati i dovoljne količine vode. Iako može uspijevati na gotovo svakom tipu tla najbolje prinose ostvaruje na pjeskovito-ilovastim tlima bogatim humusom.

Sadnja kupine se obavlja od listopada do ožujka na međuredno rastojanje od 3-4 m, dok rastojanje u redu iznosi 1-2 m. Inače, ku-

pina se, slično kao i malina, uzgaja u obliku žive ograde uz korištenje naslona. Međutim, možemo je uzgajati i bez naslona, tj. u obliku polugrma, s tim da je spomenuti način pri-kladan samo za sorte s jakim izdancima koje ne rastu previsoko.

Ukusni plodovi maline

Kupina sve traženija

24


MALINA CRVENI PLODOVI UGODNOG OKUSAZahvaljujući povoljnom kemijskom sastavu, plod maline nije samo ukusan već je hranjiv i ljekovit. Novija istraži-vanja pokazuju da malina predstavlja najbogatiji izvor elagične kiseline koja usporava rast stanica tumora

Malina nakon jagode predstavlja najznačaj-niju jagodastu voćnu

kulturu. Kultivirana malina na-stala je od divlje koja potječe iz Europe i sjeveroistočne Azije, a kultivirana je u 16. stoljeću u Engleskoj. Iako na domaćem i inozemnom tržištu potražnja za malinom svakim danom sve više raste, na žalost, još uvijek ni izbliza ne koristimo povoljne

klimatske i zemljišne prilike za njenu proizvodnju. Inače, mali-na je vrlo rentabilna voćna vrsta čiji plodovi zbog svog ugodnog okusa i arome predstavljaju izvrsno voće na samo za svježu potrošnju nego i za preradu u kompote, džemove, žele, sirupe i sokove. Osim toga, list maline koristi se i za spravljanje čajeva, a pošto se radi o medonosnoj biljci, značajna je i za pčelarstvo.

Pogoduje li malini herce-govačka klima ?

Možemo slobodno reći kako se uzgoj maline može planirati u onim hercegovačkim predjeli-ma koji se nalaze na nadmorskoj visini između 400 i 800 metara, premda divlju malinu susreće-mo i na 1100 m visine. Praksa je tako pokazala da u nešto nižim

predjelima Hercegovine treba uzgajati kupinu dok s porastom nadmorske visine prednost ipak trebamo dati malini. Inače, mali-ne najbolje uspijevaju na srednje teškom, rahlom i humusnom tlu. Glinasta i zbijena tla trebamo strogo izbjegavati isto kao i kar-bonatna tla kod kojih zbog ne-dostatka željeza redovito dolazi do pojave kloroze (listovi popri-me nezdravu žućkastu boju). Po-red toga, malina slabo podnosi jače zasjenjivanje pa joj za uzgoj najviše odgovaraju osunčana mjesta, po mogućnosti zaštiće-na od vjetra. Pošto dosta kasno cvjeta (u mjesecu svibnju), rije-tko je izložena izmrzavanju od kasnih proljetnih mrazeva. Inače, do izmrzavanja uglavnom dolazi na položajima izloženim udaru hladnih sjevernih vjetrova.

Spomenimo kako se u našim krajevima malina najčešće uzga-ja uz kolac i u slobodnom prosto-ru bez vezanja, dok se na Zapadu više prakticira sustav žive ograde ili špalira s upotrebom naslona. Razmak redova ovisi o načinu uzgoja, ali najčešće iznosi 3 me-tra između redova, odnosno 0,5 m u redu. Na ovaj način po du-numu možemo zasaditi oko 660 sadnica.

Piše: mladen karačić, diPl.ing.

Osim toga sudionicima je omogućeno da na istoj parceli pogledaju učinke kemijskih pri-pravaka koji su korišteni u zaštiti krumpira od korova, ali i rezulta-te kemijskog suzbijanja uzročni-ka bolesti i štetnika korištenjem nekoliko pripravaka.

U suradnji s prof. dr. Milanom Poljakom - redovitim profeso-rom na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na oglednoj parceli postavljeni su pokusi s različi-tim tretmanima gnojidbe sorti ranog krumpira. Kako su pokusi u tijeku, o njihovim rezultatima biti će više govora na «zimskim predavanjima» koje Sjemenarna organizira za proizvođače krum-pira.

Nakon obilaska polja i ra-zgledavanja sorti krumpira, svi sudionici su nastavili druženje u restoranu «Ćuprija» uz rijeku Bunicu.


25

Dan ALKO-a u AC Sjemenarni MostarAC Sjemenarna Mostar kao zastupnik i distributer tvrtke Alko -Austrija za BiH, u cilju promocije proizvoda organizirala je pre-davanje i promotivnu prodaju Alkovih proizvoda pod nazivom «Dan ALKO -a u AC Sjemenarni Mostar».U subotu 10. 06. 2005. godine svi kupci koji su kupili neki od proizvoda iz široke palete ove tvrtke, ostvarili su dadatni popust od 11% i na dar su dobili prigodan poklon. Osim toga, svi kupci koji su taj dan posjetili AC Sjemenarnu u Mostaru mogli su se osvježiti pivom koje je točeno besplatno.

Piše: mladen Penavić

DANI KRUMPIRA U HERCEGOVINISjemenarna ˝Široki Brijeg u

suradnji s dvije vodeće tvr-tke koje se bave proizvodnjom krumpira, HZPC i AGRICO, te tvr-tkama Chromos Agro i BASF- vo-dećim tvrtkama iz oblasti zaštite bilja, organizirali su 15.06. 2005. godine u Mostaru, druge Dane polja krumpira u Hercegovini.

Nakon uvodnog izlaganja doc. dr. Ivana Ostojića u Sjeme-narninu Agrocentru u Mostaru, sedamdesetak sudionika krenu-lo je u obilazak oglednih parcela krumpira na lokalitetu Jasenica na imanjima gosp. Dene Đozli-ća i Milenka Bevande. Naime, na jednom mjestu proizvođači krumpira, ali i trgovci mogli su vidjeti tridesetak sorti krumpi-ra, počevši od onih koje se ko-riste za extra ranu proizvodnju mladog krumpira (Adora) pa do sorti koju su namijenjene za zi-mnicu (Romano).


S Alkovih dana u AC Sjemenarni

Nasad krumpira u Hercegovini

Obilazak oglednih nasada krumpira Osvježenje i ručak u restoranu «Ćuprija» na Buni

CRNA UDOVICA-OPREZ S RAZLOGOMTijekom ljetni mjeseci aktualizira se priča o crnoj udovici, njenoj opasnosti po zdravlje ljudi. Često joj se pripisuju različiti epiteti koji nemaju uporište. Ipak, opreza nikad dosta..

Svake godine početkom lje-ta, a najčešće krajem srpnja i tijekom kolovoza vrlo če-

sto se u dnevnom tisku mogu pročitati udarni naslovi tipa «Crna udovica ponovno napada « ili «Crne udovice ulaze u grado-ve « i sl. Vrlo često i u večernjem dnevniku HTV-a, tijekom ljetnih mjeseci, možemo čuti vijesti o ubodu crne udovice. Neupućeni, a nekada i novinari žele napraviti od toga senzaciju, pa vrlo često pretjeruju s informacijama o cr-noj udovici.

Sa aspekta zaštite bilja ili fitomedicine, crna udovica je korisna životinja – pauk, koja se uglavnom hrani skakavcima i time smanjuje njihovu brojnost.

Crna udovica - neobičan naziv za pauka

Naziv crna udovica jest po-malo neobičan za pauke ali i za ostale životinje. U nazivu ima pomalo simbolike. Naziv crna je zbog toga što joj je tijelo crne boje, a na zadnjem dijelu tijelu se najčešće nalazi 13 crvenih točki-ca. Njihov broj može varirati, max. do 17, a vrlo često se mogu naći i primjerci bez crvenih točkica.

Naziv udovica dobila je po tome što najveći dio godine (ne-

gdje od kraja lipnja ili početkom srpnja) živi sama bez mužjaka. Naime odmah nakon oplodnje mužjaci bivaju ubijeni i pojede-ni od strane ženke, a vrlo često u literaturi nalazimo podatke da jedan mužjak može oploditi i nekoliko ženki pa da od iscrplje-nosti na kraju ugiba. Vrlo često mužjaci stradavaju kada «ulaze « u ljubavnu igru sa mladim još spolno nezrelim ženkama ili sta-rijim ženkama koje nisu spremne za oplodnju.

Neki domišljati, iskusniji, mu-žjaci prije same oplodnje «vežu», nitima paučine, noge ženkama i na taj način izbjegnu smrt .

Crna udovica - oprezCrna udovica ne napada čo-

vjeka ako na to nije primorana. Naime, to je vrlo plašljiv pauk koji isključivo bode kada se hra-ni (drugim kukcima) ili kada je ugrožena. S druge strane ubodi su vrlo bolni i bolesnici proži-vljavaju teške bolove, te je s te strane ovo opasan pauk kojega se treba bojati.

Ubodi su uglavnom događaju kada pauka prignječimo rukom ili nogom. Pauk se rado zavlači u obuću koja ostaje vani pred vra-tima. Najveći broj uboda od crne

udovice zabilježen je u vrijeme žetve kada se žito ručno žnjalo, ili kada bi umorni seljaci sjedali na kamen da se malo odmore a ispod kamena se najčešće i nala-ze skrovišta crne udovice.

Ženke pletu mrežu najčešće u žitu između vlati, u žbunju, oko kamenja. Vrlo često gnijezda možemo naći uz dinju, lubenicu, tikvu. Gnijezda se mogu pronaći i na trsovima vinove loze, u duplja-ma drveća i na mnogim drugim mjestima.

Crna udovica brani svoje po-dručje, i nemoguće je naći dvije udovice u neposrednoj blizini. Inače udovica je kanibalistički ra-spoložena pa ako u neku posudu stavimo nekoliko udovica ubrzo će ostati samo jedna-najjača.

Koliko je opasanubod crne udovice?

Otrov crne udovice je slabije izražen nego otrov zmija otro-vnica, iz jednostavnog razloga jer se radi o mnogo manjim ko-ličinama.

Usporedbe radi – poskok je-dnim ujedom može ubrizgati 200 mg svježeg otrova, dok crna udo-vica svega 0,3-0,5 mg. Otrov crne udovice djeluje na živčani sustav. Primjerice, životinje različito rea-giraju na ubod crne udovice

Najosjetljiviji su zamorci kod kojih je smrtnost skoro 100%, za-tim bijeli miševi koji ugibaju u po-stotku kao i zamorci. Recimo male mačke ispod 1 kg tjelesne težine veoma su osjetljive. Psi su mnogo otporniji prema tom otrovu. Prili-čno otporni su i kunići.

Nekada veličina životinje ne mora biti presudna za njenu otpornost. Zabilježeni su slučaje-vi da su pri pokušajima imuniza-cije znali ugibati konji od jednog jedinog pauka.

Čovjek su ubraja u srednje osjetljive vrste.

Simptomi kod čovjekanakon uboda crne udovice

Ubod crne udovice u većini slučajeva je lagan često i nepri-

mjetan. Neki i nisu znali da su ubodeni nego su smatrali da su redeći u polju naboli na neku tra-vu ili trn tako da su kasnije jake bolove doživljavali kao «grom iz vedra neba».

Desetak minuta nakon ubo-da javlja se bol u početku ne jaka. Ako je ubod bio u ruku ili nogu bol se javlja u pazuhu ili preponi. Bol se širi u područje struka pa u leđa, struk, bedra, potkoljenice. Uz bol se javljaju grčevi, kočenje mišića, napadi razdražljivosti. Bolesnik često osjeća pritisak i stezanje u grudnom košu. Uz to javlja se hladno i obilno znojenje. Veoma često bolesnici nisu kadri ne samo stajati nego i sjediti

Bol, strašna i neizdrživa je glavni simptom koji dominira kliničkom slikom latrodektizma.

Prva pomoći kodujeda crne udovice

Vrlo često ljudi pitaju što či-niti ako ih kojim slučajem ubode crna udovica. Prva pomoć koja se obično pruža nakon ugriza zmije (isisavanje i odstranjivanje otrova) u ovom slučaju ne po-maže. Otrov crne udovice se širi vrlo brzo i nemoguće je obaviti isisavanje.

Osnovno je da svi oni koje ubode crna udovica što prije po-traže liječničku pomoć i prime serum.

Hercegovačka područja s crnom udovicom

Istražujući skakavce na po-dručju Hercegovine uglavnom smo locirali i područja gdje smo pronalazili crnu udovicu. Inače cijela Hercegovina pruža idealne uvjete za život i razvoj ovog pa-uka, a posebno južna područja Hercegovine su stalna staništa crne udovice. Crna udovica prati skakavce i uglavnom gdje su oni tu je i udovica.

Područje Popova polja, to-čnije selo Veličani, je poznato po crnoj udovici. Dalje tu je svakako Ravno, područja stolačke općine, Rotimlja, Gubavica.

Piše: doc. dr. ivan ostoJić

Crna udovica – oprez

26


KOMARCInepoželjna glazba tijekom ljeta

U svijetu je poznato oko 3000 vrsta komaraca. Od tog broja kod nas je pri-

sutan manji broj vrsta (oko 20) među kojima su najznačajniji predstavnici rodova Anopheles, Aedes i Culex. Osobina komara-ca da sišu krv (ženke) na neko-liko domaćina pogoduje prije-nosu različitih mikroorganizama koji žive u krvi. Čak i kad ne sišu krv, svojom prisutnošću a pose-bno zujanjem, narušavaju mir i spokoj ljudi.

Vrste roda Anopheles preno-se uzročnika malarije-bolest koja je uz AIDS najvažnija zarazna bo-lest od koje godišnje obolijeva 200-300 milijuna ljudi, a umire oko milijun. Vrsta Aedes albopi-ctus prenosi više virusa opasnih čovjeku, a među njima i virus dengue i žute groznice. Ova vr-sta je prisutna u Italiji, Crnoj Gori. U Hrvatskoj nije registrirana, a nema podataka je li prisutna u BiH.

Komarci su najaktivniji u su-mrak ili rano ujutro. Preko dana miruju u svojim skloništima, u različitom raslinju u blizini bara ili vodotoka.

Životni vijek komarca tije-kom ljeta traje 1-2 mjeseca, a u nepovoljnim uvjetima i dulje.Tijekom prezimljavanja odrasli komarci žive i do pola godine. Za razmnožavanje komaraca potre-

bna je voda u kojoj ličinke pro-vode svoj razvoj.

Suzbijanje komaracaSuzbijanje komaraca mora

se provoditi sustavno na odre-đenom području. U područjima gdje ima više komaraca provo-de se akcije suzbijanja koje su usmjerena na suzbijanje ličinki i odraslih. Ličinke se suzbijaju tzv. larvicidima kojima se tretiraju vodene površine.

Odrasle jedinke suzbijaju se različitim kemijskim pripravci-ma, najčešće iz različitih letjeli-ca, a suzbijanje se može obaviti i sa zemlje uz primjenu posebne aparature.

U onim područjima gdje se ne provodi suzbijanje komaraca, koriste se različiti pripravci po-moću kojih se pokušava smanjiti njihova brojnost, ali i negativno djelovanje na ljude. Najčešće se koriste različiti repelenti koji na neki način tjeraju komarce.

OSE I STRŠLJENI ŠTETNICI STOLNOG GROŽĐAMeđu nekoliko vrsta kukaca koje susrećemo na plodo-vima u vrijeme zriobe, posebno se ističu ose i stršljeni. Rane sorte stolnog grožđa, breskva i nektarina samo su neke od voćnih vrsta na čijim plodovima tijekom zriobe susrećemo ove kukce.

Piše: doc. dr. ivan ostoJić

Ose i stršljeni izdubljuju bobe grožđa, pa ostaje prazna kožica, koja u bi-

jelih sorti (Kraljica, Afus ali) po-smeđi. Vrlo često se mogu pro-naći cijeli grozdovi bez normalne bobice. Od crnih sorti posebno obožavaju sortu kardinal.

Voćne plodove izbušuju, zavlače se u njih te ih čine bez-vrijednim. Osim tih šteta, ošte-ćivanjem plodova omogućuju ulaz uzročnicima bolesti (moni-lije, sive plijesni i dr.). Žive u osi-njacima koje vrlo često grade u nasadima, na voćnim stablima, biljkama, kućama, zemlji (rjeđe stršljen). Ose obično lete do 500 m uokrug osinjaka, dok stršljen leti i do 1500 m uokolo.

SuzbijanjeSuzbijanje osa i stršljena

teško je provedivo jer napada-ju zrelo voće pa se insekticidi obično ne mogu primijeniti. Po smjeru leta moguće je odrediti mjesto osinjaka koji se mogu uništiti. Osinjaci se najčešće uni-štavaju tretiranjem insekticidnim sprejom rano ujutro ili u kasnim večernjim satima dok ose još ne lete.

Brojnost osa i stršljena mo-guće je smanjiti postavljenjem lovnih boca. Plastične boce se izbuše sa strane (nekoliko rupa je dovoljno), te se u njih sipa octikavo vino, gnječeno voće ili pivo. Ne smiju se koristiti voćni sokovi ili med koji privlače pčele. Tako pripremljene boce vješaju se u krošnju.

Stavite grozdove u kartonske vrećice

Vrlo efikasan način kao saču-vati grožđe od osa, pčela i stršlje-na jest stavljanje grozdova u kar-tonske vrećice. Sredinom srpnja kada počinju dozrijevati rane

sorte grožđa, grozdove jednosta-vno stavite u kartonske vrećice (nikako PVC) te vrećice na vrhu podvežite. Grožđe će normal-no dozrijeti i ostati neoštećeno. Ova mjera se može provesti na manjim gospodarstvima, gdje su količine grožđa manje, dok za veće površine treba primijeniti neku drugu mjeru zaštite.

Uništavanje osinjakaPored komaraca koji su pra-

va ljetna napast veliki problem predstavljaju ose i stršljeni. Osi-njake u kojima stanuju, najče-šće grade u blizini kuća ili vrlo često na kućama ali i drugim objektima. Uništavanje osinjaka najčešće provodimo prskanjem nekim od sprejeva. Vrlo često se događa da izaberemo pogrešan sprej te samo rastjeramo ose koje lete oko osinjaka i ako smo u blizine napadaju i bodu. Kako bi izbjegli te neugodnosti, da-nas se na tržištu nalaze posebni sprejevi za uništavanje osinjaka osa i stršljena, koji imaju domet mlaza 4 m tako da prskamo sa sigurne udaljenosti.


27

Repelenti protiv komaraca

Sjemenarnina ponuda pripravaka protiv komaraca

Stršljeni rado oštećuju plodove

Ose posjećuju bobice grožđa

Krpelji su doista veoma opa-sne parazitske grinje koje se dolaskom toplog i vla-

žnijeg vremena aktiviraju kada najvećim dijelom i ugrožavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže vremena provode u prirodi. To je i razumljivo ukoliko nam je po-znato kako ove male grinje žive u brdskim šumama, te vrtovima i parkovima umjerenog podru-čja. Stručna literatura ove kukce dijeli na krpelje šikare i krpelje nastambe. Krpelji nastambe nisu toliko opasni jer uglavnom para-zitiraju na peradi. S druge strane, puno su važniji krpelji šikare ili tvrdi krpelji koji su dobili naziv po tvrdom, hitinskom oklopu koji prekriva veći dio njihovog tijela.

Krpelji prenosemeningoencefalitis

Od naziva navedene bolesti ovih dana mnogi strijepe u našoj zemlji jer je riječ o upali mozga i moždanih ovojnica. A upravo spomenutu, opasnu bolest pre-

nose krpelji koje, usput rečeno, možete «pokupiti» običnom večernjom šetnjom u parku ili prirodi a da zapravo toga niste ni svjesni. Kako? Pa zahvaljujući činjenici da krpelji vrijeme pro-vode na raslinju s kojeg prelaze na čovjeka. Kad na koži krpelj pronađe povoljno mjesto, zabo-de se i oštrim rilcem siše krv te prenosi zarazu. Zato vrijedi pre-poruka kako se u prirodi uvijek nosi svijetla i glatka odjeća, du-gih rukava i nogavica te visoka obuća. Nakon povratka u okrilje

doma trebate odmah pregledati cijelo tijelo, posebno najnježnije dijelove (pazuh, prepone, vrat i sl.) te vlasište. Navedenu pre-poruku nipošto ne zanemarujte jer krpelj, u pravilu, luta po tijelu tražeći povoljno mjesto za ubod. Ukoliko se već uhvatio, što prije ga uklonite jer mu je za prenoše-nje zaraze potrebno svega neko-liko sati od uboda.

Krpelje ne čupajte na silu!Došli ste doma i niste osjetili

ni kada ni kako vam se krpelj pri-hvatio za kožu. Što vam je činiti? Najvažnije je da ne paničarite i da ga ne čupate na silu iz razlo-ga što bi mu glava mogla ostati u koži što bi pak izazvalo velike komplikacije. Stoga, krpelja tre-ba nekoliko minuta poklopiti vatom natopljenom alkoholom nakon čega ga pokušavamo ukloniti dezinficiranom pince-tom. Važno ga je i opreznim po-tezanjem pincetom izvući iz rane

i to okretanjem, slično kao kad vadimo vijak. Ukoliko se nakon nekoliko dana na mjestu uboda zamijete promjene ili se počnu osjećati tegobe, potrebno se odmah javiti liječniku. Spomeni-mo kako se prve tegobe mogu osjetiti sedam do deset dana nakon uboda kada dolazi do po-višene temperature, glavobolje, bolova po tijelu te povraćanja i opće klonulosti organizma. Na-kon nekoliko dana virus ulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje, vrtoglavice te duše-vne promjene koje mogu osta-viti trajne posljedice na ljudski organizam.

Ni kućni ljubimcinisu imuni

Pošto se puno više kreću po parkovima i različitom raslinju kućni ljubimci, misleći prije sve-ga na pse i mačke, puno češće i postaju meta napada krpelja. To najbolje potvrđuje i podatak da je u samom središtu Mostara od strane veterinara liječen psić star svega tri tjedna a na kojem je već parazitiralo 27 krpelja. Stoga, na-kon svake šetnje, neovisno gdje ste ga izvodili, psa treba pregle-dati i po mogućnosti detaljno iščetkati gustom četkom. Uko-liko ste na njemu pak zamijetili krpelja koji se ne da tako lako od-straniti, najbolje je da «skoknete» do najbliže veterinarske stanice. Tamo će vam nakon detaljnog pregleda i čišćenja psa od na-metnika preporučiti korištenje namjenskih antiparazitnih spre-jeva i losiona, koje uz različite an-tiparazitske šampone i zaštitne (repelentne) ogrlice možete na-baviti u svim bolje opskrbljenim centrima koji distribuiraju opre-mu za kućne ljubimce.

Piše nino rotim,diPl.ing

28


OPREZ!SEZONA JE KRPELJA

Proljeće i rano ljeto predstavlja sezonu malih kukaca, krvopija poznatijih pod nazivom krpelji. Ipak, treba biti svjestan činjenice kako ove parazitske grinje nisu nima-lo bezazlene jer osim životinja napadaju i čovjeka

Dio pripravaka protiv krpelja u AC Sjemenarni Mostar

IZBOR PSIĆAČak i za iskusnog uzgajatelja može biti teško da među mladim psima odabere one koji će sigur-no pobjeđivati na izložbama. Iako nam to i nije primarni cilj, važno je odabrati zdravog, razi-granog i veselog psića

Prije samog odabira psića moramo se opredijeliti za spol psa. Većina vlasnika

o tome ima svoje vlastito mišlje-nje, no oba spola imaju svojih dobrih i loših osobina. Često se smatra da ženkama treba po-svetiti puno više pažnje nego mužjacima. Osim toga, lakše ih je školovati i vjerojatno će stvo-riti čvršću vezu s vlasnikom pa su stoga i bolje kao vodiči. S druge strane, nedostatak ženki, ako ga tako možemo nazvati, jest reproduktivni ciklus koji stvara poteškoće u držanju psa unutar kuće ili stana. Zašto? Zato što je za vrijeme tjeranja kuja vrlo ne-mirna, njene izlučevina su vrlo neugodnog mirisa i pred vrati-ma ćemo imati vječito dosadne mužjake spremne za akciju.

Odabir psićaPrije same kupnje psića i

odlaska do legla trebamo se unaprijed malo i pripremiti. Prije svega trebamo se posavjetovati i s veterinarom kako bi nas uputio na najbolje leglo te kako bi nam dao smjernice na osnovi kojih ćemo odabrati zdravu jedinku. Jer kod zdravog psića oči mora-

ju biti sjajne i bez sluzi, koža i uši moraju biti čisti i ugodnog miri-sa, izmet štenadi treba biti do-bro oblikovan, psić treba imati odgovarajući broj pravilno obli-kovanih zubi, te ukoliko je riječ o mužjaku, mora imati razvijena oba testisa. Dobro bi bilo psića uzeti u ruke i pregledati ga od glave sve do repa vodeći računa da ima tijelo proporcionalnih di-menzija, svojstveno za pasminu. Osim toga, zdrav psić je često teži nego što izgleda, ali nikako ne smije biti gojazan.

Kada preći na gotovu pse-ću hranu?

Vrijedi pravilo da se leglo psića, ukoliko je sve u redu, maj-činim mlijekom hrani sve do pet ili sedam tjedana starosti. Među-tim, ukoliko kuja ima dovoljno mlijeka, nemojte previše žuriti u odvikavanju od te vrste hrane. Ali, s vremenom im u obrok tre-ba uvrstiti i namjensku Pro Plan hranu za štence koja je po svom sastavu kompletna jer sadržava sastojke nužne za pravilan rast i razvoj psića. S navedenom hra-nom treba ići postupno kako bi se još uvijek nejaki i osjetljivi pseći organizam što bolje na nju i privikao. Psiće treba hraniti u više navrata i to tri do pet puta dnevno do dobi od šest mjeseci, odnosno dva puta do dobi od devet mjeseci. Uz davanje suhe hrane za pse obvezno moramo voditi računa da psiću osigu-ramo i dovoljne količine pitke vode. Nikako ne smijemo suhu hranu namakati u mlijeko jer to škodi probavi psa. S druge stra-ne, suhu hranu za psića možemo malo namočiti mlakom vodom kako bi se iz nje oslobodili mirisi koji ga podražuju na jelo. I mora-mo znati kako u osmom tjednu starosti mali psi od kuje nemaju što više tražiti.

Prva noćRiječ je možda o najvećem

šoku za vašeg novog člana obi-telji. Gotovo je sigurno da prvih nekoliko noći nećete tako tvrdo spavati kao što ste navikli. Psić je odvojen od majke i nalazi se u novoj sredini, za njega nepozna-tom prostoru te stoga uporno cvili. Možete se praviti da ga ne čujete i pustiti ga da cvili sve dok ne prestane ili ga pak prenesite u svoju sobu. Tada će biti miran i spavat će sve dok i vi spavate, s tim da ćete novog sustanara u sobi morati trpjeti dva iduća tje-dna. Osim toga, kada ustanete, pazite kuda koračate jer psića

Piše: BoJan čaBrilo

treba naučiti gdje da obavlja nu-ždu. Stoga ga tomu morate učiti od prve minute po dolasku u vaš dom. Ne bojte se, on će u vrlo kratkom vremenskom roku znati što vi tražite i ukoliko ste uporni i uz to imate malo razumijeva-nja, za nekoliko dana će nuždu obavljati za na to predviđenom mjestu. Uskoro će vaš pas po-stati ravnopravni član obitelji, vaš pratitelj, zaštitnik i prijatelj. Da, da uskoro ćete se pitati kako ste uopće ikada mogli živjeti bez njega.

PSEĆA TERETANADragutin Marić iz mostarskog naselja Cim već dulji niz godina

bavi se uzgojem njemačkih ovčara. Njegovi psi su uvezeni iz Nje-mačke a o kakvim psima se radi vjerno svjedoče i brojni osvojeni pehari s natjecanja i izložbi. Inače, gospodin Marić je i prvi ofor-mio vježbaonicu za pse.

«Pošto njemački ovčari za šampionsku formu zahtijevaju dosta rada i kretnje, morao sam ih često istrčavati. Ranije sam to radio uz pomoć bicikla ili auta, ali mi je gradska sredina za tu namjenu bila itekako nepodesna. Stoga sam došao na ideju da napravim svojevrsnu teretanu za pse. Uz pomoć inženjera stro-jarstva napravio sam pokretnu traku na kojoj moji psi mogu s la-koćom vježbati. Redoviti treninzi u kombinaciji s Pro Plan hranom za pse temelj su mog uspjeha. To najbolje potvrđuju moji psi Zulu i Zamba, koji su već dokazani šampioni BiH izložbi.»

Rekli bismo da je pokretna traka zaista vrijedan i koristan do-datak Draginoj uzgajivačnici. Osim toga, kako i sam gosp. Drago kaže, mnogi su već izrazili želju da im povjeri svoj patent. Je li to učinio, pokazat će vrijeme.


29

Dragutin Marić u svojoj «psećoj teretani»

Kišne šume - velika količina padalinaKišna se šuma često kao pojam vezuje za tropski životni prostor, ali kišne šume postoje i u umjerenim područjima. Uvijek vlažnim kišnim šumama potrebno je više od 2000 mm padalina godišnje i to što ravnomjernije raspodijelje-no. U svakom slučaju, potrebno je više od 100 mm padali-na mjesečno. Na nekim pak ekstremnim mjestima količina padalina prelazi čak i 10000 mm godišnje. ˝Zbog noćnog hlađenja iznad krošnje se stvara u ranim jutarnjim satima toliko mnogo rose da donji slojevi šume i tijekom dana i bez kiše uvijek ostaju jako vlažni.

Uljana palma-izvor sirovina za industrijuUljana palma se ubraja u najvažnije izvore sirovina za prehrambenu i kozmeti-čku industriju. Iz mesa ploda dobiva se palmino ulje koje se najvećim dijelom koristi u proizvodnji margarina. Jezgra daje ulje palmine jezgre, koje prvenstve-no služi za proizvodnju sapuna. S godišnjim prirodom od oko 6 tona ulja po he-ktaru, plantaže uljane palme ubrajaju se u tropske kulture s najvećim urodom. Svake se godine nekoliko tisuća hektara prašume iskrči u cilju osnivanja novih plantaža. Osobito često se u Maleziji, koja sama daje oko dvije trećine svjetske proizvodnje, kilometrima vide samo nasadi uljane palme.

Gvatemalska juka- oprašivanje pomoću moljacaGvatemalska juka je biljka visine do 15 metara s listovima u obliku mača dugačkim 60-100 cm i širokim 5-10 cm. Cvjeto-vi su žućkaste boje, viseći, zvonolikog oblika, dugački do 8 cm, bogati vitaminom C. Jedu se sirovi kao salata ili pečeni u tijestu. Većina juka upućena je na oprašivanje pomoću ku-kaca - moljaca koji ciljano prenose polen i odlažu svoja jaja u cvjetove. Gusjenice se hrane dijelom izraslih sjemenki, no još uvijek ih ostaje dovoljno da osiguraju razmnožavanje ove biljke. Često se kultiviraju i druge manje vrste, prvenstveno mačasta juka (Y.aloifolia) čvrstih, bodljikavih listova , često s žutobijelim rubom. Nitasta juka (Y. filamentosa) otporna je na zimu te se stoga može naći i u našim vrtovima.

Kaučuk-najvažnija tehnička korisna biljkaKaučuk je drvo koje naraste do 30 m visine, porijeklom iz južnog područja Amazone. Kora drveta je glatka, svijetlosive boje s dijagonalnim usjecima. Kora sadrži mliječni sok.Kaučuk je najvažnija tehnička korisna biljka. Daje oko 95 % prirodnog ka-učuka, a broj proizvoda koji se od njega proizvode procjenjuje se na oko-50.000. Mliječni sok koji sadrži gumu dobiva se dijagonalnim zasijecanjem kore. Sirova guma postaje na vrućini ljepljiva, a na hladnoći puca; tek pro-nalaskom vulkanizacije (1839.) učinjena je mnogostruko korisnom te je u Brazilu uzrokovala kaučuk-boom.Henry Wickham donio je 1876. godine u veliku Britaniju 70000 sjemenki od kojih su 2397 proklijale u staklenicima orhideja u Kew Gardenu. Većina sadnica brodom je prenijeta u engleske kolonije, pri čemu su skoro sve uginule. Samo ih je 23 preživjelo u botani-čkom vrtu u Singapuru. Njihovi potomci proširili su se na milijune hektara, prvenstveno u Maleziji i Indoneziji.

Otok koji je najduže bio u karanteni

Škotski otok Gruinard, V. Britanija, stavljen je 1942. pod karantenu nakon testi-ranja s bedrenicom (Bacillus anthracis) koja je pobila sta-do ovaca. Testiranje je izve-deno kako bi se prikupili podaci o kemijskom ratova-nju. Karantena je nakon 48 godina ukinuta 24.04. 1990. godine. Na godinu se diljem svijeta prijavi 2000 slučajeva zaraze ljudi bedrenicom.

• • •

Najhirovitijiporast temperature

Najhirovitiji porast tem-perature od 27°C zabilje-žen je 2201. 1943. godine u Spearfishu, u Južnoj Dakoti, SAD, kada je temperatura u dvije minute, od –20°C iz-mjerenih u 7,30 h narasla na 7oC izmjerenih u 7,32 h.

• • •

Najtoplije mjestona zemlji

Najtoplijim mjestom smatra se zrak oko munje. U djeliću sekunde zrak se za-grije na 30.000°C. To je pet puta više nego temperatura na vidljivoj površini sunca.

• • •

Najveća zrna tučeNajveća ikad zabilježena

zrna tuče izmjerena su u tuči 14. travnja 1986. godine u području Gopalganj, u Ban-gladešu. Zrna su težila i do 1 kg. Tuča je usmrtila 92 ljudi.

30


Naj, naj, naj …..prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Documents

Green Garden 39