Green Garden 88

- Maćuhice- Jesenska sadnja luka- Rukola- Mane vina- Oprez kod prihranjivanja pčela

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 8 8 • r u j a n / l i s t o p a d 2 0 1 3 . • g o d i n a X I I I

Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

BODOVNA GREEN GARDEN KARTICAUskoro! Uskoro! Uskoro!

Prikupljajte bodove i uživajte u pogodnostima Green Garden kluba.Brzo, jednostavno i besplatno preuzmite Vašu bodovnu karticu i u samo nekoliko koraka ostvarite pogodnosti i znatne uštede! Svaki novi prikupljeni bod povećat će Vaš bonitetni popust!

… jer Sjemenarna daje više!!!

fi ksni popust na preko 95% artikala

U jesenjem smo ozračju, i u Sjemenarna Agrocentrima ,možete pronaći sve što Vam je potrebno za jesenje radove i pripremu za zimu…Od jesenje sjetve do jesenje žetve i još puno više.Izaberite najbolje za sebe i to uz razne popuste i pogodnosti koje imate kao član kluba Green Garden. A o novitetima, ponudi, proizvodima, savjetima, informacijama pročitajte i uživajte u nastavku.Ne zaboravite obnoviti svoje članstvo u klubu Green Garden, a ako još uvijek niste član vrijeme je da i Vi upoznate pogodnosti koje nudimo. Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam do-nosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pi-tanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected]

Glasilo GREEN GARDENNakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.Lektor: Blanka Kraljević, prof.Fotografija na naslovnici: Ivan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Nakon toplog i sušnog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovima, voćnjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni, početkom jese-ni u vinogradima počinje berba grožđa, u voćnjacima berba jabuka, krušaka i drugih voćnih vrsta, a u vrtovima sjetva i sadnja mnogih povrtnih kultura.

Tako, sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasila donosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu za period jeseni. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica koje će početkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa. Koje lukovice odabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napraviti kombina-ciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim cvjet-nim vrstama. Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivih priloga od kojih izdvajamo priloge o radiču, rukoli, luku i ozimom češnjaku. Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovom broju glasila, tako da i oni mogu saznati više o novim sortama treš-nje, zaštiti masline od bolesti i drugim zanimljivim temama. Stranice posvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pče-lari u svojim pčelinjacima početkom jeseni.

Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našeg ali i vašeg glasila. Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitate sve priloge ovog, jesenjeg broja Green Gardena, koji uistinu obiluje mnoštvom korisnih i zanimljivih priloga.

Uredništvo

Riječ urednikaAfter a hot and dry summer during which all activities in gardens,

orchards and vineyards were temporarily paused, at the beginning of autumn in the vineyards began vintage, in orchards harvest of ap-ples, pears and other fruits, and in gardens sowing and planting of different vegetable crops.

So, according to calendar period of a year, this issue of Green Gar-den brings you many interesting articles about autumn season in the garden. By all means, autumn is the right time for planting flower bulbs that will show all the richness of their colours and smells in the beginning of spring. What flower bulbs choose for planting, how to plant and how to make a combination of flower bulbs? The answers to these questions you will find in article dedicated to this topic. For vegetable lovers we prepared few interesting articles like articles about chicory, salad rocket, onion and winter garlic. We didn’t forget fruit growers so we have several articles from which they can learn more about new varieties of cherries, protection of olives from dis-eases and other interesting topics. Pages dedicated to bee keepers also provide you insight in activities in apiaries in autumn.

And this is only a part of everything that you can find in this issue of our and your Green Garden newsletter. So, we recommend that you read carefully all articles in this autumn issue of Green Garden, which really offers a lot of useful and interesting articles.

Editor’s office

Editor’s word

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!!!

Maćuhice - ljepotice jeseni .............................4Oleander - simbol Sredozemlja ..................... 5Ljepota sjećanja .............................................. 7Jesenska sadnja luka ......................................8Jesen u vrtu .................................................... 10Dani polja dinje i lubenice ............................. 11Jesenska sadnja češnjaka ..............................12Žuta kukuruzna sovica ugrožava proizvodnju povrća na području Hercegovine ....................................................14Kako izbjeći »kureljenje« luka ......................15

Šparoga - povrće visokog standarda ............16Rukola - sve popularnija povrtnica ............. 18Gnojidba lisnatog povrća ..............................20Radič – zimska salata .................................. 22Fiziološki poremećaji koji se mogu dogoditi pri proizvodnji salate ..................... 23Luk vlasac – nedovoljno cijenjena ljekovita biljka ............................................... 24Suzbijanje miševa i štakora .........................26Jesen u znaku zimnice ..................................28Utjecaj suše na voćke ................................... 32Uloga mikrohranjiva u gnojidbi vinove loze .....34

Pitanja i odgovori ..........................................36Vulkano ..........................................................38Neobične vrste voća ......................................39Zaštita masline od paunova oka .................40Dunja ...............................................................41Prima Giant i Isabella - najpopularnij hercegovački par među trešnjama ..............42Kada brati plodove kiwi-a? ..........................43Mane vina ......................................................44Divlja ruža - šipurak ......................................45Oprez kod prihranjivanja pčela ....................46Jesenska cvatnja voćaka ...............................48

Matea Ćorić, master struke

Maćuhica je dvogodišnji cvijet koji se sadi u jesen i traje sve do idućeg ljeta, a može se sadi-

ti i u proljeće, ali savjetuje se da u jesen dok je zemlja topla i može se bolje bilj-ke razviti za zimu i da u proljeće bude bujnija i puna cvjetova.

Gotovo se ne može ući u trag puto-vima uzgoja i križanja maćuhice. Na tr-žištu je prisutan veliki broj sorata, neke od njih grupirane su i čine tzv. serije. Serije se sastoje od nekoliko sorata koje se razlikuju u boji cvijeta, ali imaju iste karakteristike, npr: oblik, otpornost i sl.

Dobro podnose niže temperature

Maćuhice se uzgajaju kao jednogo-dišnje ili dvogodišnje biljke, a zapravo se radi o kratko živućim trajnicama. Mnogobrojne vrste su otporne na mraz i cvatu u brojnim tonovima od jeseni do proljeća, a u svježijoj klimi čak i ljeti. Prikladne su u cvjetnjacima i gredica-ma, na terasama i balkonima, u po-sudama i prozorskim kutijama, te kao obrubne biljke uz staze. Kompaktne sorte su prikladne za hladnija i vlažnija mjesta u kamenjaru, a puzeće su skro-mni pokrivači tla ispod drveća i grmova.

Cvjetovi su joj veliki, sastavljeni od pet baršunasti latica plosnato poreda-nih, široka je paleta boja cvjetova maću-hica u raznim kombinacijama: crvene, purpurne, plave, brončane, ružičaste, tamno-ljubičaste, žute, bijele, boje bre-skve i lavande. Postoje sorte sa “okom” i “bez oka”. Veličina cvjetova varira, a na cijeni su maćuhice čiji je promjer cvje-

tova oko 10 cm. Cvjetovi nekih sorata imaju blag miris . Listovi su naizmjenič-no duguljasti i nazubljeni, dugački od 5 – 25 cm zelene boje. Stabljika uglata i lomljiva. Visina biljke je od 15 – 30 cm.

Vrijeme sjetveMaćuhice se siju u srpnju za jesensku

cvatnju i kolovozu – rujan za proljetnu cvatnju. Sije se najčešće u sandučićima, a kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu treba pikirati. Klija pri temperaturi 15 – 20˚c u mraku, s dovoljno vlage. Za nicanje treba 8-10 dana. Temperatura nicanja ne smije prijeći 22˚C. Da bi se spriječilo izduživanje tek izniklih biljčica potrebno je osigurati dovoljno svijetla.

• Izbjegavajte zalijevanje u ve-černjim satima kako se vlaga ne bi zadržavala na listovima i oko biljke. Mladi listovi tek posađenih biljaka poslastica su puževima, pogotovo onima bez kućice. Upra-vo zbog toga, dok se ne ukorijene, maćuhice zaštitite malčem ili sa-dite za suha vremena kada je opa-snost od pojave puževa manja.

• U vrijeme cvatnje biljci treba redovito skidati ocvalo lišće kako se ne bi uzaludno opterećivala stvaranjem sjemenja nego rasla u nove cvjetove i time produžila vrijeme cvatnje.

4

BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.

MAĆUHICE - ljepotice jeseni

Upravo kada većina biljaka prestaje cvasti, baš tada šarene ma-ćuhice započinju sa svojom cvatnjom te prkose i najoštrijoj zimi. Karakterizira ih bogata i duga cvatnja u kojoj možemo uživati ti-jekom cijele jeseni i zime, pa sve do početka pojave visokih ljetnih temperatura, kada njihova cvatnja prestaje.

OLEANDERsimbol Sredozemlja

5



Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođaj Sredozemlja, kao što to čini oleander. Međutim, iako je oleander osjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti možemo uživati i u kontinentalnim područjima

Vrijeme godišnjih odmora je iza nas. Duge noćne šetnje po rivi i uživanje u tipičnom dalmatinskom

zraku svima ostaju u dubokom sjećanju. Ali, jeste li se ikada zapitali po čemu je taj zrak toliko specifičan. Razumljivo, ugođaj i blizina mora je nešto neopisivo i nadasve utjecajno na okolinu. Među-tim, u tomu svemu značajnu ulogu ima i oleander. Gotovo u svakoj dalmatinskoj okućnici dominantno mjesto zauzima ovaj prekrasni zimzeleni grm. Razlog leži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnji koja se proteže kroz cijelo ljeto, sve do jeseni. Ipak, po mnogima najveća vrijed-nost ovog grma leži u njegovom karak-terističnom, opojnom mirisu. Čak, među ljubiteljima grmova miris oleandera spada u najljepše cvjetne mirise. Kako oni vole reći-miris toliko lagan ali opet dovoljno snažan. I doista je tako.

Je li oleander zahtijevna grmolika vrsta?

Često se susrećem sa sličnim upitima i to prije svega od strane vlasnika vi-kendica na moru. Odgovaram im da nije lagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstu bez redovitog zalijevanja, prihranjivanja i održavanja. Ali, isto tako volim napo-menuti da je oleander toliko jednosta-van i nezahtijevan da dobro uspijeva i na siromašnim tlima kao i bez odgova-rajuće njege. Ipak, da bi njegova sadnja prošla bez dodatnih stresova potrebno je poštivati i određena pravila. Stoga bih svim vikend vrtlarima preporučila da sadnju oleandera prakticiraju kon-cem ljeta kako bi se mlada biljka barem zalijevala dok su vlasnici još na godiš-njim odmorima. Kasnije, dolaze i nešto niže temperature kao i češće padavine

te ne bi trebalo biti nikakvih problema s ukorijenjavanjem i primanjem biljaka. Ali, to ne znači da ovu predivnu grmo-liku biljku treba potpuno zapostaviti. Zato bih i napomenula da u pravilu ole-ander zahtijeva dosta vlage od proljeća do jeseni, kao i redovito orezivanje i prihranjivanje.

Raskoš bojaCvjetovi oleandera mogu biti jedno-

stavni ili puni, u različitim nijansama bijele, žute, ružičaste, crvene i purpurne boje. Ali, ukoliko u vrtnim rasadnicima ne možete pronaći željenu boju možete se poslužiti činjenicom da se oleander

razmnožava u ljetnom razdoblju, i to reznicama. Dakle, ljeti dok još cvijeta pronađite grm željene boje cvjetova i otkinite vršne ili postrne izboje (duljine 20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pri bazi. Odstranite listove na donjem dijelu izboja i stavite ih u staklenku s vodom. Za mjesec dana biljka će razviti veliki broj korjenčića što je ujedno i znak da je možete posaditi u tlo. I vjerujte, primi-tak će vjerojatno biti iznad 90 posto!Na taj način, možete i u svoj dom prenijeti barem djelić morskog ugođaja.

I još nešto, svi dijelovi oleandera sa-državaju otrovne tvari na što je nužno upozoriti djecu!

KOLEKCIJA JESENJIH LUKOVICABosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

Atraktivne ukrasne lukovice, sa cvjetovima živopisnih boja, različitim oblicima, te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtu i uljepšati ga. U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovica izaberite za svoj vrt razne vrste: tulipana, zumbula, ljiljana, crocusa, irisa, narcisa i mnogih drugih.


Ljepota sjećanja

Doista možemo ustvrditi kako se posljednjih godina hortikultura groblja razvila usporedo s kul-

turom njegovanja zelenila. Od biljnih vrsta, u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca, kita cvijeća i drugih ukrasa radi uljepšavanja grobova za blagdan Svih svetih. I dok se u razvije-nim europskim zemljama na grobove donosi sve rezano cvijeće, pa čak i ukra-sno povrće, kod nas taj trend ukrašavanja nije još uvijek na-šao plodno tlo. Zbog toga, se za blagdana Svih svetih isključivo traži krizantema koja je, htjela to ili ne, silom prilika postala grobnim cvijećem. A u razvijenom svi-jetu ta ista krizantema se koristi i za uređenje unutrašnjeg prostora te za ukrašavanje stolova u različitim svečanim prigodama. Na otvorenom pak prostoru, krizanteme posađene u lonce ili druge posude, na najljepši

mogući način oživljavaju trgove, terase i balkone.

Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina

u kojoj su bile poznate još prije Kristo-va rođenja. Iz Kine je prenesena u Japan

gdje je za kratko vrijeme postala carsko obilježje. Tako je danas krizantema Ja-

pancima sveti cvijet i simbol smionosti, čestitosti i odanosti, te se najviše koristi za ukrašavanje hramova. Zanimljiv je i podatak da su Europljani krizanteme najprije upoznali s oslikanih svilenih kimona dok su koncem 17. stoljeća u Europu došli i prvi oblici «živih» krizan-tema. Međutim, krizantema u Europi nije odmah prihvaćena već je trebalo proći čak stotinu godina da se njenom uzgoju i širenju prida veća pažnja. U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji i oplemenjivanju radi puno više a rezultat takvog rada je mnoštvo kultivara kojih danas ima više od pet tisuća. Uostalom, od svega ukrasnog bilja za rez jedina je krizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja.

Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike. U zapadnome

civilizacijskom krugu, kršćan-skome, a osobito katolič-

kom, Svi sveti dan su kada grobne humke uređuju i oni koji to tijekom ostalih trista i nešto dana nemaju običaj, koji to ne vezuju uz religiju i vjerovanje u život poslije smrti nego

uza sjećanja na najbliže kojih više nema. Na neki

način, nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-

kojnih te se nadamo da će nas i to malo, kratkotrajno ukrašavanje

grobnica udaljiti od boli što je izazva-la smrt nama bliskih osoba. Bilo kako bilo, lijepo se sjetiti naših pokojnih i li-jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijeva na groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada. Upravo tu, primat nad ostalim cvijećem preuzima krizantema koja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom, govori više od ičega. Međutim, grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine, kroz sva godišnja doba i različite prigode, pri-mjerice obljetnice. Ali, ni u ukrašavanju grobova ne treba pretjerivati jer treba znati kako su sjećanja ipak trajnija i od mramorna spomenika i od sezonskog zelenila, a napose od jeftinog plastič-nog, svilenog i papirnatog «cvijeća».

7


Hladni mramor, kamen i željezo zagrijte toplinom srca, svijeća i lje-potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana. Jesenski aranžmani mogu izgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem.

Jesenska sadnja luka8


Ivica Doko, dipl. ing.

U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

Luk je stekao status vrlo zdravog i ljekovitog povrća koje se tijekom cijele godine koristi kao mladi luk,

mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela lukovica. Osim toga, u prehrani se može koristiti na raznorazne načine: svjež ili konzerviran, kao temeljna namirnica ili kao dodatak jelima. S druge strane, narodna medicina luk smatra više nego korisnim povrćem koje se koristi kao lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno, općenito bolesti koje izazivaju bakterije, zatim za poboljšanje rada srca, za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i reumatizma.

Koju sortu luka odabrati?U poljoljekarnama se može pronaći

nekoliko različitih sorti luka. Koju sor-tu odabrati, najčešće ovisi od vlastitih prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i samog djelatnika poljoljekarne. Ipak, kako bih vam olakšali izbor odgovara-juće sorte predočiti ćemo vam osnovne karakteristike najčešćih sorti luka koje se sade u ovom razdoblju.

Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-snatim glavicima, slamnatožute boje, s dobro zatvorenim vrhom. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 grama. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. Nave-

Majski srebrenjak je sorta koja se za ranu proizvodnju najviše uzgaja. Sorta je prepoznatljiva po bijelim plo-

• Izborak predstavlja lučice krupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivo za korištenje u zelenom stanju. Zbog svojih karakteristika, uz jednu od gore navedenih sorti luka, redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima. U toplijim krajevima (južna Hercegovina) Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca.

dena sorta se svakako preporuča za sadnju u jesenskom razdoblju. Dobro spremljene glavice mogu se koristiti duži vremenski period.

snatim glavicama. Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata. Glavice su slatkastog okusa i prosječne težine 80-90 grama. Nije pogodan za dulje skladištenje.

Ptujski crveni je kvalitetna sorta luka koja jednostavno predstavlja crvenu va-

rijantu srebrenjaka. Dakle, glavice imaju crvenu boju ali i lagani, slatkasti okus. Zbog toga ova sorta luka nalazi sve veću primjenu u obiteljskim povrtnjacima i kuhinjama. Kao i srebrenac pretežno se koristi za pripremanje salata.

Sturon je sorta luka čije se glavice mogu čuvati dulji vremenski period. Glavice imaju duguljasti oblik što je i

osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja. Pošto se u našim krajevima tra-dicionalno uzgajaju sorte s plosnatom glavicom (tzv. pogačari) izbija u drugi plan. Međutim, treba znati da se radi o također kvalitetnoj sorti za koju ima prostora na tržištu.

Jesen u vrtu10


Mladen Karačić, dipl. ing.

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijati ili saditi različite vrste povrća. Ali, ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje i ova godina.

Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja i kolovoza u velikoj su mjeri po-

remetili planove mnogih povrćara. Ipak, statistički podaci pokazuju da je za mjesec rujan karakteristično postupno normaliziranje klimatskih prilika. Pod tim podrazumjevamo sve učestalije oborine koje u dobroj mjeri umanjuju negativne posljedice koje prouzrokuje nedostatak vlage u tlu i zraku.

Osim sjetve povrća, tijekom jeseni, većina povrtlara priprema zemlju za narednu sezonu. Pod tim podrazumje-vamo gnojenje, odnosno, razbacivanje stajskog gnoja ili organskih peletiranih gnojiva. Međutim, ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovu vrijednost nuž-no ga je odmah po razbacivanju ukopati tj. za-orati u tlo. Čak su i znanstve-nici dokazali da stajski gnoj koji ostaje nezašti-ćen u vrtu za samo tri dana izgubi četvrtinu svoje vrijednosti.

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 01.09.-31.10.ZIMSKA SALATA 3 g 01.09.-20.09.

MRKVA 4 g 01.09.-31.10.PERŠIN 5 g 01.09.-31.10.RADIČ 8 g 01.09.-10.09.

MATOVILAC 5 g 10.10.-31.10.

Dakle, kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvu, odnosno, sadnju povrća. Rokove sjetve trebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda, vodeći računa da u slučaju ekstremnih temperatura sjetvu povrća ipak možemo pomjeriti za deset do petnaest dana.

Sjetva povrća u toplijim područjima

Osim navedenih kultura obavlja se i sjetva blitve, rotkvice te sadnja pri-jesadnica artičoke, endivije, poriluka, raštike, ljutike-kozjaka i mlade kapule. Pored toga tijekom listopada obavlja se sadnja češnjaka čije je češnjeve prije same sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid – botriticida i to u trajanju od 10-15 minuta. Na taj način češnjak smo u startu zaštitili od truleži

Dani polja dinje i lubenice


Dani polja su prilika da se proizvo-đačima, ali i drugim zainteresira-nim subjektima na polju pokažu

određene sorte poljoprivrednih kultura, agrotehnika, i drugi čimbenici vezani za proizvodnju.

Shodno tome Syngenta Agro d.o.o. je 20.08. 2013. godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala „Dane polja dinje i lubenice“. Obzirom da je Syngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce, ovogodišnji dani polja bili su prilika da se na jednom mjestu vide osnovne karakteristike Syngentinih sorti dinje i lubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča. Na ovogodišnjim danima polja dinje i lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača, distributera sjemena i kemijskih

pripravaka, proizvođača presadnica i predstavnika otkupljivača.

Nakon što je zaželio dobrodošlicu i pozdravio sve prisutne, mr.sc. Danko Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice, te ono što je posebno interesiralo okupljene učesnike, izmjerio slador svake sorte kako dinje tako i lubenice. Nakon toga

mr.sc. Danka Tolić se ukratko osvrnuo na agrotehniku te posebno na primjenu kemijskih pripravaka u dinji i lubenici. Svi prisutni mogli su vidjeti i simptome oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici. Nakon obilaska polja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice, svi učesnici su nastavili druženje u restoranu «Pilač» u Vrgorcu.

11


Jesenska sadnja češnjaka

Velimir Lasić, dipl. ing.

Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Odavnina se upotrebljava kao lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila. Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučuje se alilsulfid, koji daje neugodan miris.

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjeva prema tlu i plodoredu. Uzgaja se iza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem. Na istoj površini može se uzgajati svake 3-4 godine. Priprema tla za sadnju ista je kao i kod proizvodnje luka. Kako češnjak ima mali broj selekcioniranih sorti, za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden što bliže području uzgoja češnjaka.

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 g, a francuski kultivari oslobođeni virusa (virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g, što je dovoljno ilustra-tivan primjer. Kultivari i ekotipovi mogu se podijeliti u tri osnovne skupine, i to - jesenski češnjak, proljetni češnjak i alternativni češnjak.

Jesenski češnjakJesenski češnjak sadi se ujesen, pre-

zimljuje, i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu. Ima kraće razdoblje mirovanja pa se repromaterijal ne može čuvati do proljeća iduće godine. Većina ovih ekotipova ima krupnije i šire listove, krupniju lukovicu s manjim bro-jem krupnih češnjeva u lukovici.

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće. Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi, glavice su krupnije, ali se lošije čuvaju od glavica proizvedenih proljetnom sadnjom. Jesenska sadnja češnjaka obavlja se u listopadu, a pro-ljetna čim ranije u proljeće, kad to ze-mljišni uvjeti dopuste. Češnjak se sadi na dubinu 4-5 cm u jesen, a u proljeće na dubinu 2-3 cm. Za sadnju se uzimaju vanjski češnjevi s glavice češnjaka jer su krupniji i razvijeniji. Unutarnji češnjevi imaju tanji i slabiji ovojni listić, nejed-naku krupnoću, pa se stoga ne postiže odgovarajući učinak. Za četvorni metar potrebno je posaditi 6-8 dekagrama češnjeva.

Češnjevi se prije sadnje, zbog zaštite

od bolesti, potapaju u otopinu nekog botriticida u trajanju desetak minuta.

Češnjak je tehnološki sazorio kada lišće požuti,a stabljika se počinje sušiti. Vađenje se obavlja po suhom i lijepom vremenu, kad je tlo umjereno prosuše-no. Najpovoljniji rok vađenja je kada je 30-70 % listova suho. Nakon vađenja češnjak se smješta u prostor zaštićen od sunca, u tankom sloju da se prosuši, a poslije se čisti i sprema za čuvanje.

U skladištu je najvažnije održavati relativnu vlagu zraka manju od 70 %, da se izbjegne tjeranje korjenčića i po-java površinske plijesni.

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klase mora biti karakteristične boje za tip, cijele lukovice, pravilnog oblika, dobro očišćen, korijeni moraju biti glatko odrezani, a češnjevi moraju biti čvrsto vezani u lukovici. Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm, a razlika između najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm.

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom i manjim brojem krupnih češnjeva.

12


SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom i manjim brojem krupnih češnjeva.


Žuta kukuruzna sovica ugrožava proizvodnju povrća a području Hercegovine

Helicoverpa armigera Hubn. (žuta kukuruzna sovica, pamukova sovica, sovica paprike) jedna je od najo-pasnijih štetočina većine poljoprivrednih kultura. Izrazito je polifagna vrsta – hrani se na oko 250 raznih biljaka. Naročito velike štete pričinjava generativnim organima pamuka, kukuruza, duhana, rajčice, pa-prike, suncokreta itd.

Na razvoj i masovno razmnoža-vanje ove sovice povoljno utječu visoke temperature i padaline

s proljeća i visoke temperature tokom ljetnih mjeseci. Tipična je suptropska vrsta, a u naše krajeve leptiri dolijeću sa područja Mediterana koji se, ovdje dalje razmnožavaju i priključuju malobrojnim lokalnim populacijama. Upravo su vre-menske prilike u ovoj godini pogodovale ovoj sovici.

Morfološke odlike Leptiri su raspona krila 30-35 mm.

Prednja krila su sivkasto zelenkasta ili crvenkasto smeđa, sa tamnom pjegom u sredini, a stražnja su žuto-smeđa, sa širokom tamnom prugom pri kraju. Jaja su okrugla. Promjera oko 0,5 mm. Svje-že odložena jaja su sjajno žuto-bijela, a prije piljenja ličinke postaju tamno sme-đa. Boja gusjenica je vrlo promjenjiva, u osnovi sivo-zelena do crvenkasto mrka, sa tamnim uzdužnim prugama na leđnoj strani. Odrasla je gusjenice dugačke 35-40 mm. Kukuljica je crvenkasto-smeđa.

Žuta kukuruzna sovica tijekom godi-ne razvija od jedne do sedam generacija (najveći broj u tropskom pojasu), a u južnim područjima naše zemlje vjero-jatno dvije do tri generacije. Prezimi u stadiju kukuljice u tlu. Leptiri lete od svibnja do listopada, a najbrojniji su u periodu svibanj-lipanj, a posebno u kolovoz-rujan. Oplođene ženke odlažu u prosjeku oko 500 jaja, uglavnom na generativne organe biljaka. Razvoj jedne

generacije tijekom ljeta traje u prosjeku 25-40 dana.

Izgled štetaŠtete pričinjavaju gusjenice koje se

ubušuju u zelene ali i zrele plodove rajčice i paprike. U plodove paprike gusjenice se najčešće zavlače pored drške ploda. Osim plodova, gusjenice žute kukuruzna sovice sovice, kod rajčice napadaju i stabljiku u koju se zavlače. Kod duhana gusjeni-ce napadaju listove i cvjetove, a najviše oštećuju čahure i sjemenke u njima. Kod graška, graha i soje oštećuju mahune.

Porast populacijeNa području Hercegovine, veće štete

na rajčici i paprici zabilježene su u 2001 i 2002. godini, te u periodu 2010 do 2013. Štete na rajčici posebno su veli-

ke na području općine Ljubuški gdje se rajčica uzgaja u dva turnusa. Štete na paprici posebno su velike na području općine Čapljina.

Mjere suzbijanjaSuzbijanje žute kukuruzne sovice

i smanjenje štete moguće je primje-nom integralnog pristupa, koristeći pri tome sve raspoložive mjere: uzgoj tolerantnih hibrida i sorti, agroteh-ničke, biološke i kemijske. Kod nas je malo kemijskih pripravaka koji se mogu koristiti za suzbijanje žute ku-kuruzne sovice. Jedan od pripravaka koji ima odlično djelovanje na ličinke ove sovice je Affirm koji ima dozvolu u rajčici,paprici,krastavcu, tikvicama, patlidžanu, grahu, salati, kupusu. Karenca za ove kulture iznosi 3 dana.

14


Kako izbjeći »kureljenje« luka


Pojedinih godina, zbog određenih razloga dolazi do toga da luk prijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-“da dođe do kureljanja luka”. I kako to biva, za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa. Ali, u svemu postoji i ona druga strana priče, a tako je i u ovom slučaju.

Istina je, da struka navodi ali i pokusi potvrđuju da jedan od razloga “ku-relji” može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga da luk prije vremena potjera cvjetnu stabljiku. A spomenuta jarovizacija nije nikakva bolest već predstavlja hladno razdoblje sjemena koje mora proći određena kultura kako bi prešla u reproduktivnu fazu. Međutim, i kod korištenja sitnijih lučica može doći do formiranja biljaka sa cvjetnim stablom, samo što je tada “kurelj” izražena u puno manjem postotku. Dakle, ova neželjena pojava je usko povezana s biološkim svojstvima luka i na nju se ne može bitnije utjecati.

Žašto luk „kurelja“ ?Ali, struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok “kureljanja luka“ nešto ranija sadnja u jesen koja uz djelovanje ekstremnih temperatura dovodi do neželjene pojave. Ustvari, u tome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljeća koje jednostavno primoravaju luk na formiranje cvjetne stabljike. Jednostav-no rečeno, ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakon toga dogode i poklope odgovarajuće temperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do «kureljanja» luka. Međutim, do kureljanja luka može doći i ukoliko lukovica nakon sadnje doživi neki stres, npr. ukoliko dođe do suše i visokih tem-peratura.

Dakle, kako bi se izbjegla kurelj, luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikako ne trebamo žuriti. Ali, kao što smo i naveli u nastanku “kurelji” bitan elemenat čine nepoželjne klimatske prilike tijekom razvoja same biljke. Razumljivo je da na klimatske prilike ne možemo pretjerano utjecati ali barem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodni procesi nisu jednostavno i praktično objašnjivi.

Borba s korovomČesto se u našim povrtnjacima,

bilo da se radi o manjim ili većim površinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama. Pa, doista možemo tvrditi da je prošlo vri-jeme ručnog plijevljenja a što je i razumljivo kada danas na tržištu imamo herbicide kojima navedeni postupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu. Nakon sad-nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E, odnosno, kad luk formira 3-4 lista pripravak Goal.

15


Ivan Perić, dipl. ing.

ŠPAROGA - povrćevisokog standarda

16


Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima. Uvijek je bila povrće visokog standarda. Tome je glavni razlog velika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine.

Potječe iz zapadnog Mediterana, a uzgaja se od pradavnih vremena. Iz južne Europe proširila se na

srednju i sjevernu Europu. U Europi su najveće površine šparoge u Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće, i to uglavnom u obiteljskim vrtovima. U zadnje vrijeme, u dolini Ne-retve, ima pokušaja zasnivanja nasada s proizvodnjom za tržište.

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina. Ima sposobnost da u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijelove. Šparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka, koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini, a zatim cvate svake godine. Biljke koje nose muške cvjetove obično imaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja, ali koji su deblji.

Krajem jeseni i početkom zime kada nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak, šparoga ulazi u mirovanje. Nadze-mni dijelovi požute i odumiru, a životni procesi u rizomu i korijenju svode se na najmanju mjeru.

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla, gdje zimi nije visoka podzemna voda, a ljeti se može navodnjavati. Šparoga voli organska gnojiva, tako da pri zasnivanju šparožišta o tome treba voditi računa, posebice oko se radi o uzgoju na pjeskovitim tlima. Organska gnojidba preporuča se svake treće godi-ne. Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom, što se primjenjuje samo u proizvodnji zelene šparoge. Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini. Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj iz presadnica. Takav nasad se može početi brati već u drugoj godini nakon sadnje. Glavna je prednost uzgoja iz presadnica što se trajni nasad zasniva izabranim, ujednačenim, kvalitetnim biljkama.

Mladi izboji šparoge sezonsko su povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju. Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjena umacima. Posebno je cijenjena juha od šparoge. Šparoga se najviše konzervira zamrzavanjem i tako najbolje sačuva aromu. U Europi se najviše cijeni bijela šparoga, iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost.


RUKOLA - sve popularnija povrtnica Rukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-

tama i toplim jelima. Raste veoma brzo i svojim nazubljenim listićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća, sa listom specifična oblika zbog čega je Englezi i zovu roc-

ket. Potječe iz centralne i južne Evrope, a veoma je raširena u Sjevernoj Africi i Americi, kao i na Bliskom istoku. Rukola je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrće sa dosta vitamina C, mnoštvom mine-rala, a posebno je bogata željezom. Ima i drugih korisnih sastojaka od kojih se posebno izdvajaju vlakna.

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata koji se nalazi i u drugim srodnim biljkama. Ipak, specifičan ukus rukole dolazi od estri buterne kiseline i jedinjenja sa sumporom.

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka. Uzgaja se zbog lišća oštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima. Ima stimulativno djelovanje na ljudski organizam, naročito za želudac i crijeva.

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve. Zato se može proizvoditi tijekom cijele godine. Uspijeva na gotovo svakom tlu. Rukola treba bogato tlo koje zadržava vlagu i djelomično zasjenjeno mjesto za sadnju. Tijekom vrućina možda će trebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusa. Ova biljka najbolje uspijeva na lakim pjeskovitim i srednje teškim tlima pH neutralne ili alkalne reakcije.

Vodimo računa da listove duljine de-setak cm ne režemo preduboko kako bi nam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe. Ali, trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jer rikolu slobodno možemo sijati već od početka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorima i tijekom cijele godine.

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata. Može da se jede sama, začinjena dresingom ili uljem i octom, mada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim uljem, octom, parmezanom ili moca-rela sirom. Zavisno od doba godine, salata od rukole može da se sprema sa isjeckanim crnim ili bijelim lukom, ma-slačkom, rajčicom. Može da se kuha ili blanšira, ali pritom gubi karakterističan gorkast ukus.

Osim toga, u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi-jačka biljka. Uz ovo svojstvo pokazala se dobrom i kod probave te za olakšavanje kašlja. Dakle, stari Rimljani su rikolu iznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih, već i zbog ljekovitih svojstava. Stoga zašto ne pokušati, jer gurmani uporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula.

18



2011/122011/12

Jesen u vašem povrtnjaku svakako može biti bogata

raznim plodovima... zato su tu razne vrste Green Garden

sjemena za jesenju sjetvu.

Gnojidba


Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća, prije svega blitve, špinata i salate. Međutim, često se postavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura.

Tako se u posljednje vrijeme često u tisku i medijima postavlja pitanje «zdrave hrane» i štetnih nitrata i

nitrita. A sve je to vezano za gnojidbu. Stoga, kako bi razjasnili eventualne dvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspekt proizvodnje povrća.

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrće bujnih listova i zavidnih prinosa. Među-tim, potrebno je voditi računa o izboru gnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama. Tako je dokazano da s povećanjem količine gnojiva, posebice dušičnih, dolazi do nagomilavanja štet-nih nitrata i nitrita. Dakle, bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog, već nestručnog i nekontroliranog vrtlarenja.

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organska peletirana gnojiva kao što su: Biorex, Fruttorto, PIC u dodatak mineralnih gnojiva

Gnojidba špinataŠpinat je povrtnica koja se najče-

šće uzgaja tek nakon skidanja kultura gnojenih stajnjakom. S druge strane, u vrtu se pred sjetvu, po četvornom me-tru, gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uz dodatak 15 grama UREE 46 % N. Osim navedene, možemo upotrijebiti i neke druge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vrši prihrana KAN-om u količini 10 gr/m2 i to 20-tak dana prije berbe. Kod gnojid-be špinata prednost se daje kloridnim formulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću.

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno-jidbe stajskim gnojem.

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu, po četvor-nom metru, u tlo unosi 50 grama NPK 7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 % N. Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije potrebno prihranjivati. Ukoliko smo je pak izostavili onda se blitva prihranjuje s 0,6-1,2 dekagrama po m2 i to nakon svake druge ili treće berbe listova. Nave-denim postupkom prihranjivanja blitva se uz natapanje stalno nalazi u visokoj rodnosti.

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate treba znati da je salata osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu, što kod nje može izazvati rubnu palež lista, kasnije glavičenje i rahle glavice salate. Pa stoga treba koristiti sulfatna gnojiva kao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 g/m2 ili isto tako sulfatno gnojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 u količini od 70 g/m2. Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 g/m2 UREE 46 % N. Prvo prihranjivanje salate dolazi u stadiju 6-7 listova, kada se koristi 10 g/m2 KAN-a 27 % N + 4,8 MgO, a druga prihrana je 2-3 tjedna prije berbe kada se također koristi 10 g/m2 KAN-a 27 % N + 4,8 MgO. Znači sveukupno u obje prihrane koristi se 20 g/m2 KAN-a.

ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

Potražite u:Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

• Jednostavna primjena

• 24-satna zaštita

• Bez rodenticida i mehaničkih klopki

• Nema čišćenja uginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost, te oni na-puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih valova. Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj, a koja je nečujna za ljudsko uho, ne smeta kućnim ljubimcima, niti biljkama, i ne ometa rad električnih uređaja.

20


ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12


• Jednostavna primjena

• 24-satna zaštita

• Bez rodenticida i mehaničkih klopki

• Nema čišćenja uginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost, te oni na-puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih valova. Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj, a koja je nečujna za ljudsko uho, ne smeta kućnim ljubimcima, niti biljkama, i ne ometa rad električnih uređaja.


Gorki okus radiča ponekad je uzrok što ga češće ne konzu-miramo, međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju taj specifičan okus ova biljka ima snažno ljekovito djelovanje na organe probavnog sustava.

Tamnocrvena boja radiča upućuje na bogat antioksidativni sastav, što potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbino objavljene u British Journal of Nutrition koja ga stavlja u rang s borovnicama i špinatom.

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečava štetno djelovanje slobodnih radikala na stanice, što može dovesti do vrlo oz-biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava, dijabetesa ili raka. Antioksidansi također imaju moć da na prirodan način uspore starenje. Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenim povrćem i voćem koji su najbolji izvor ovih vrijednih i ljekovitih spojeva.

Gorki okus radiča ponekad je uzrok što ga češće ne konzumiramo, među-tim baš zahvaljujući spojevima koji daju taj specifičan okus ova biljka ima snažno ljekovito djelovanje na organe probavnog sustava. Radič djeluje na jačanje apetita, kao diuretik, laksativ, također vrlo učinkovito potiče rad jetre i slezene. Osim toga ublažava žgaravicu, smanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnje masti. Radič nadalje sadrži veliki udio inulina koji se u probavi pretvara u oblik koji pomaže u sporijem rastu šećera u krvi, što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa.

Sjetva / sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmak redova 10 – 15 cm ili omaške (širom)

s 3 – 10 g sjemena po m2. Sijati treba što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati. Ako se sije mehanizirano, sijačicama, tada se sije u lipnju ili srpnju u redove na međuredni razmak od 30 – 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha sjemena. Radič se može uzgajati kao presadnica u zaštićenom prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC, uz sjetvu u veljači ili ožujku. Presađuje se u ožujku ili travnju, a berba počinje krajem svibnja ili početkom lipnja.

Radič najbrže niče pri temperaturi od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do

nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 – 18 ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podni-jeti niske temperature od -3 ºC do -5 ºC, ovisno o tipu i kultivaru. Radič voli otvoreno, osunčano stanište, ali tolerira i malo sjene. Preporučuje se ne uzga-jati radič na istoj površini najmanje 3 do 4 godine. Uzgaja se nakon kultura gnojenih organskim gnojivima (rajčica, krumpir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta organske mase korijenja i lišća.

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće, u veljači ili

ožujku, do nicanja treba 2 do 3 tjedna, a nakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovi rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lišća, ali tako da se ne ošteti vegetacijski vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana. Poslije drugog reza potrebno je prihraniti dušičnim ili kombiniranim gnojivom. Tijekom ljeta sve do jeseni usjev se može brati više puta, ali postupno biva sve slabiji.

RADIČ – zimska salata


22

Fiziološki poremećaji koji se mogu dogoditi pri proizvodnji salate

Prilikom uzgoja salate često puta se dogode različiti fiziološki poremećaji koji se nekada zamjene sa simptomima uzročnika biljnih bolesti.

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća, a mogu se pojaviti i smeđe mrlje na plojci lišća. Početni simptom je kovrčanje lišća, tako da se vidi donja strana lista. Ova pojava je najčešća u zaštićenim prostorima, na jesenskim i zimskim hibridima, nakon tmurnog i vlažnog vremena, kad nastupe vedri dani. U takvim uvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode, jer je u prethodnom razdoblju bila slaba aktivnost korijena. Listovi u glavici imaju još dovoljno vode, ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode, što uvjetuje sušenje rubova lista. Bujnije biljke su više osjetljive.

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana. Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljaju se mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista. Rubovi listova postaju žućkasti, a poslije posmeđe. Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velika transpiracija. Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu.

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu. Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa, uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice. Simptomi se pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima na otvorenom. U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa). Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice. Tkivo brzo propada a zbog visoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi.

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima, nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog niske transpiracije. Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori se napune vodom umjesto zrakom, pa taj dio lista djeluje staklasto. Pri višim temperaturama staklasto tkivo brzo odumire.

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnog

uzgoja na otvorenom. Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma, presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja. Površina lista se nabora, a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice. Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti.


23


Matea Pehar, dipl. ing.

LUK VLASAC – Nedovoljno cijenjena ljekovita biljka

Luk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom, a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9. stoljeću. Vlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije, a pradomovinom vlasca se smatra Kina te se vjeruje da ga je Marko Polo donio iz Kine u Europu. Danas se uzgaja u mnogim dijelovima svijeta.

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk, vlasac pripada rodu lukova (Allium). Međutim, od drugih vrsta lukova se razlikuje oblikom listova. Njegovi uski i cjevasti zeleni listovi nalik su na travu, a po obliku i dužini jedva da se razlikuju od cvjetnih stabljika. Cvjetovi vlasca su ružičaste ili purpurno-ružičaste boje, objedinjeni u elegantne kuglaste glavice koje imaju simpatičan dekorativni efekt. Vlasac može narasti do visine od pola metra. Cvijeta od travnja do lipnja, ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja. Dobro uspijeva na sunčanom i suhom tlu, ali lako će se prilagoditi svim uvjetima. Nezahtjevna je biljka i lako se uzgaja. Na otvorenom se sije izravnom sjetvom u proljeće krajem ožujka ili početkom travnja ili u drugoj polovici rujna, a može se uzgajati i u zatvorenim i zaštićenim prostorima. Prikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima. Za jesensku sadnju sredinom listopada koriste se oko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način. Svake 2-3 godine, u listopadu, buseni biljke se razdvajaju i presađuju. Vrlo je otporan na niske temperature i može podnijeti u tlu i vrlo oštre kontinentalne zime. Kada se dužina dana smanji ispod 14 sati, a temperatura padne ispod 16 °C, asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice, a

lišće žuti i odumire što je znak prelaska u mirovanje. Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijeće na vašem balkonu.

Ljekovita svojstva i primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blago snižava krvni tlak. Dobar je izvor vitami-na C, posebno zimi kada on nedostaje u hrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima. On sadrži mnogo vitamina C, vitamin A, B1 i B2, eterično ulje sa sumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija, kalcija, magne-zija, željeza, bakra i fosfora. Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitamina, vlasac jača apetit, pospješuje probavu i izlučivanje mokraće. Osim toga, vlasac se uz drugo bilje često upotrebljava u proljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma. Vlasac poput luka i češnjaka sadrži alicin koji pomaže u snižavanju povećane razine kolesterola i povišenog krvnog tlaka.

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljava sam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama. Dodaje se pikantnim jelima, kuhanim krumpirima (npr. krumpir salata), salatama i preljevima za salatu, namazima, juhama, mesnim i ribljim jelima, jajima. Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr. na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima), s njime se priprema poseban ocat. Često se dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-ganu aromu, pa takva jela čini ukusni-jim. S obzirom da je vlasac osjetljiv na toplinu, najbolje ga je dodati jelu na samom kraju njegove pripreme ili prije samog serviranja. Vlasac je dostupan tokom cijele godine, a u trgovinama možete naći svježe listove svezane u bukete i osušene listove vlasca. Kada kupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom. Ako želite blagi okus vlasca, odaberite manji i mlađi, a jači okus će vam osigurati veći i stariji vlasac. Svježe listove vlasca možete čuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku.

24


Suzbijanje


Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode, miševi i ostali glodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima.

Prije svega, nastanjuju skladišta hrane (zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom, čineći je pot-puno neuporabljivom. Ali, pošteđene ne ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv je i podatak da štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica a još više hrane uništi njenim razvlačenjem i onečišćenjem izmetom. Ipak, prava opasnost prijeti od niza bo-lesti, a utvrđeno je da štakori prenose više od 20 bolesti ljudi i životinja.

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko zaraženi štakor ugrize čovjeka. Pojedine vrste su posebice agresivne (sivi štakor) što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca, te u prigradskim naseljima sitnija stoka, perad, čak i mačke. Također, postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod koje se čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvor zaraze predstavlja goveđe meso. Dakle, riječ je o vrlo opasnim životinjama čije prisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti ravnodušnim.

Koji su mamci najpodesniji za obiteljska gospodarstva?

Iako danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih kemijskih pripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca, ne znači da su ti pripravci i najpodesniji za domaćinstva. Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci Gotove mamke je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću, hrane i gnijez-de. Takva mjesta se lako uočavaju po ostacima izmeta, načetim dijelovima sjemenki i po ostalim otpacima hrane. Međutim, od velike je važnosti i sami nadzor mamaca što podrazumijeva njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti.

U praksi su se za potrebe obiteljskog gospodarstva najpodesniji pokazali mamci na osnovi bromadilona, brodi-fakuma, flokumafena i diefetialona. Spomenute mamce možete nabaviti u manjim, praktičnim pakiranjima i to u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Ali, svakako potražite i odgovarajuću stručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorijama, za primjenu u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažne prostorije.

Za domaćinstva su se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipa MURIN-MIŠOMOR.

Danas na tržištu po-stoje posebne «za-ključane kutije» u koje se postavljaju mamci kako bi se otklonila i svaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke, kućnih ljubimaca.

26



2011/122011/12

MIŠOMORMIŠOMOR

Gotovi mamci za efi kasno suzbijanje miševa i štakora. Za unutarnju i vanjsku upotrebu.

Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g; 250g i 500g.

Jesen u znaku zimniceMatea Pehar, dipl. ing.

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-gatije i najraznovrsnije trpeze,

počevši od mesnih, mliječnih, voćnih pa do povrtnih plodova. Međutim, pošto je rok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaći načina da se spomenuti proizvodi dora-de, prerade ili konzerviraju, a sve kako bi se sačuvali za uporabu u kasnijem razdoblju, tijekom zime i proljeća.

Tako je uostalom i nastala tradicija pripremanja zimnice. No, ljetne «sla-sti» nije baš uvijek moguće upakirati i sačuvati za zimu. Jer ipak treba biti svjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju. Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se, raz-mnažaju pod utjecajem zraka, topline i vlage te time izazivaju njihovo truljenje, gnjiljenje i fermentaciju. Na taj način, namirnice ne samo da postaju neupo-rabljive, već mogu biti čak i štetne po ljudsko zdravlje.

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća. Sami proces konzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama, koji u ovom slučaju, iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću. A osnova konzervansa, odnosno, inicijator konzerviranja je kuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-likom kiseljenja. Ustvari ona pospješuje izlučivanje sokova iz povrća tj. sokova u kojima se sada razvijaju bakterije mliječnog kiseljenja. Mliječna kiselina konzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnih bakterija, koje mogu izazvati kvarenje. Međutim, za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalne prilike koje podrazumijevaju dva os-novna uvjeta. Prvi je da se sol dodaje povrću u količini od 12 posto, dok je drugi vezan za sami pribor i ambalažu, koja pak mora biti besprijekorno čista. Pored toga, za uspjeh samog kiseljenja tijekom 4-6 tjedana (koliko i postupak traje) temperatura u prostoriji mora biti 22 stupnja C. Kasnije je za čuvanje namirnica najbolja temperatura od 10-12 stupnjeva C. Povrće se može kiseliti cijelo, nare-zano ili naribano. Osnova je da bude zdravo i temeljito oprano. S druge strane, naj-češće se za kiseljenje koriste sljedeće vrste povrća: kupus, krastavac, zelena rajčica, ma-hune, lučice, miješane salate i sl.

Ambalaža za spremanje zimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji se primjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i o vrsti namirnice. Tako se za ukuhanu zimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke. Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje se nakon punjenja zatvaraju celofanom ili pergamentnim papirom. Obično se za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre, tako da se nakon otvaranja sadržaj što prije i potroši. Za ukiseljeno povrće mogu se koristiti i nešto veće staklenke te posebne staklene pletare sa širokim grlom, zapremine od 5 i 10 litara.

Na navedene staklenke se trebaju staviti i odgovarajuće naljepnice koje sadržavaju podatke o vrsti namirnice i datumu pripravljanja. Zbog svega toga, o zimnici morate razmišljati nešto rani-je, a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanju te kako bi na taj način u spremljenom povrću i voću mogli uživati tijekom hladnih zimskih dana.


široka ponuda boca, ukrasnih boca, tegla, čepova, poklopaca…

sve što Vam je potrebno od staklene ambalaže

možete pronaći u @home asortimanu.

STAKLENAAMBALAŽA

28



široka ponuda boca, ukrasnih boca, tegla, čepova, poklopaca…

sve što Vam je potrebno od staklene ambalaže

možete pronaći u @home asortimanu.

STAKLENAAMBALAŽA

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

DIAVOLINA prah za dimnjakeJednostavno i bez prljanja Vaš dimnjak će opet prodisati

Kemijski uništava čađ, čisti peći na ugljen i drva. Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe. Za peći, peći na drva ili kamine.

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

Utjecaj


Uz svjetlost i biljna hranjiva, opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjeta za njihov pravilan rast i zdravstveno stanje. Plodovi mnogih vrsta voćaka sadrže i više od 80 % vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći.

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode, ali zapravo se najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što su vjetar, visoka temperatura zraka i nedo-statak vode. Većina stručnjaka se slaže da suša u nekom području počinje kada padne manje od 75 % padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek.

Kako prepoznati simptome suše?Ako je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije, mladice slabo rastu, a cvjetovi slabo opadaju. Suša u drugom dijelu vegetacije ima za posljedicu slab rast plodova, prisilno dozrijevanje i loše nakupljanje rezervnih tvari potrebnih za uspješno prezimljavanje.

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnom djelu ploda. Ove pjege nastaju zbog odumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu. Pjege izazvane sušom javljaju se tek oko šest tjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode. Tako je nemoguće učiniti bilo što da se stanje popravi.

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju kroz opadanje cvjetova, smanjenu veličinu i kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacije rodnih pupova, povećano raspucavanje koštica u plodu i td.

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovima kiwia. Naime , kiwi ima relativno plitak korjenov sustav, pa svako pomanjkanje vode biljka itekako osjeća. Simptomi su posebno izraženi na listovima koji po rubovima odumiru, uvijaju se i u konačni se potpuno osuše. Takvi listovi otpadaju sa stabla. Upravo takva stabla kiwia koja se ne redovito zalijevaju , ti-jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća.

Nedostatak vode ne mora uvijek imati negativne posljedice za rast i rodnost voćke. Uobičajena je praksa zasušivanja agruma kako bi se potaklo zametanje rodnih pupova. Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena. Takve voćke stvaraju više hormona citokinina koji u kombinaciji s hormonom giberelinom pozitivno djeluje na zametanje rodnih pupova.

32


Uloga mikrohranjiva u gnojidbi vinove loze

Doc. dr. sc. Adrijana Filipović

Vinova loza tijekom rasta i razvoja, oblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa, mora imati u tlu, u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva. Pri dobroj opskrbljenosti tla hranivima i hranidba loze može biti dobro uravnotežena, što osigurava redovite i stabilne prirode, dobre kakvoće, naravno, uz primjenu ostalih agrotehničkih i ampelotehničkih mjera održavanja.

Moderna proizvodnja vinove loze značajno se razlikuje od perioda prije 20-tak godina. Veliki broj vinogradara sa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete grožđa i vina. Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vina. Pojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj. gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestiti u podrumu. Ishrana vinove loze sa svim biogenim elementima, izrazito je važna za krajnji rezultat -količinu i kakvoću vina.

U otopini tla i u zraku nalaze se mnogobrojna biljna hranjiva koje loza usvaja u većim količinama kao makro-elemente i to: dušik (N), fosfor (P), kalij (K), magnezij (Mg), kalcij (Ca), sumpor (S), ugljik (C), vodik (H) i kisik (O).

U mikroelemente koje loza prima u manjim količinama ubrajaju se željezo (Fe), bor (B), mangan (Mn), cink (Zn), bakar (Cu), molbiden (Mo), klor (Cl) i nikal (Ni). Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni elementi, a u životu biljke su nezamje-njivi.

Od mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora. Željezo sudjeluje u sintezi klorofila, u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesima. Nedostatak ovog hranjiva očituje se u vidu kloroza. Bor je lozi najpotrebniji u fazi cvatnje i oplodnje, vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta. U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze odumiru, rast trsa je metličast, maldice kratke, krhke s debelim koljencima itd. Nedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima, a uglavnom možemo reći da su najčešće vidljivi simptomi nedostatka nekog hranjiva, jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak.

Nedostatci Mn kod vinove loze se očituju na lišću kao prugasta kloroza, gdje su samo lisne žile normalo zeleno obojene, a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama. Nešto rjeđe se mogu opazit simptomi nedostatka Zn, koji se manifestiraju kao međužilna kloroza lišća, sitnolisnatost i rozetasta forma mladog lišća.

Simptomi nedostatka Cu očituju se kao kloroza i nekroza lišća, odumiranje vršnih izdanaka, venuće, uvijanje i odu-miranje mladog lišća.

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima, a nedostatak molbidena u biljkama često rezultira i nedostatkom N.

Suvišak Cl dovodi do porasta turgora i smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova, dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima, jer se klor lako usvaja iz tla, ali i atmosfere.

Nikal je posljednji stekao status esencijalnog mikroelementa, a kemij-ski je sličan Fe i Co. Nikal je značajan za usvajanje Fe, a kod slabe opskrbe niklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu.

NAMJENSKO gnojivo za vinograde

34


NAMJENSKO gnojivo za vinograde

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiri aktinidije koje su dosta dobro napre-dovale. Međutim, unatrag mjesec dana primijetio sam kako se obodi listova počinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju. Zbog toga vam šaljem ove uzorke da mi precizno možete reći o čemu se radi?

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolesti ili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju. Navedena pojava je “redovita” na širem mostarskom područ-ju i javlja se najčešće u ljetnom razdoblju, posebice u mjesecu kolovozu. Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zraka znatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova. Sve to dovodi do navedene pojave sušenja periferije lista a što može imati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa. Kako bi to ipak izbjegli preporučam da, kasno uvečer ili rano uju-tro, aktinidije zalijevate metodom kišenja iznad krošnje. Na taj način povećati ćete vlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba.

Dado Marić,dipl.ing.

Jesenska zaštita pšenice od korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena. Od korovskih vrsta prisutni su i uskolisni ali isto tako i širokolisni korovi. Kako se riješiti korova i kada obaviti zaštitu pšenice. Postoji li herbicid ili još bolje kombinacija herbicida koja bi pokrila što veći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljeće teško mogu ući na njivu.

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanje korova jednim od totalnih herbicida, primjerice pripravkom Herkules Super ili Ouraganom System 4. Nakon uništenja korova možete pristupiti pripremi tla za sjetvu pšenice.

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen, na tržištu pesticida postoje dosta efikasni pripravci koji osiguravaju dobru zaštitu pšenice od korova, ali u

vašem slučaju preporučam kombinaciju dva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WG. Ova kombinacija se koristi nakon nicanja pšenice, u fazi 2-4 lista, i to 3 lit. Filona + 37 gr Lograna po hektaru.

Mario Ćubela, dipl.ing.

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline. Kako ne pozna-jem sortiment ove voćne vrste, ne znam koje sorte posaditi. Budući malinjak je na nadmorskoj visini oko 700 metara.

U proizvodnji crvene maline tranutno su zastupljene dvije sorte: Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najveći postotak površina pod malinom.

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene maline.Sorta je bujna i stvara veći broj uspravnih izdanaka koji nose rodne grančice. Plod je krupan (oko 4 grama), čvrst, tamnocrven, statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan. Plod se koristi za svježu uporabu, za smrzavanje i preradu. Zrioba počinje sredinom lipnja i traje nešto dulje od mjesec dana. Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnim oboljenjima, ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnih grančica (Didymella applanata).

Sorta Miker polagano potiskuje sortu Vilamet. Sorta je bujna, i daje manji broj izdanaka. Plod je krupan i ujednačen, jarkocrvene boje, slatkog do kiselkastog okusa i vrlo aromatičan. Sorta Miker do-zrijeva krajem lipnja. Samooplodna je.

Sorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymlla applanata).

Mladen Karačić,dipl.ing.

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajao latinski naziv Aphelandra squarrosa. S obzirom da je naputak na stranom jeziku molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje. Osim toga, zanima me ima li navedena biljka i naš naziv.

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka. Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu.

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni su cijele godine. Od lipnja do listopada druš-tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejama boje zlata. A, da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje, zalijevanje i rošenje navedene zebraste biljke. Vodite računa i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodu temperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C. Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperature dok se od ožujka do kolovoza redovito prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice. Želite li pak da vaša nova biljka cvate i iduće godine ne zaboravite joj omogućiti maksimalno osvjetljenje tijekom zime te redovito proljetno orezivanje. Ukoliko je potom presadite u tresetni supstrat za lončanice afelandra će dugi niz godina krasiti vaš kućni ambijent.

Matea Pehar, dipl.ing.

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je iz određenog razloga prekinuto?

Prije svega, pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nije bolesno tj. octikavo. Dakle, zdravo vino možete pokrenuti tako da mu dodate 30 grama selekcioniranog vinskog kvasca na svakih 100 litara. Prije dodavanja kvasca isti treba „pripremiti“ a to se obavlj na način da potrebnu količinu kvasca prelijte sa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajte u vaše vino koje se nalazi u bačvi. Ipak, vodite računa da temperatura vina u bačvi ne smije biti manja od 18 stupnjeva C jer u protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje. Drugim riječima, morate strogo voditi računa i o temperaturi samog podruma. Postoji još nekoliko načina za pokreta-nje prekinutog vrenja (usisavanje zraka u vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina), pa me za dodatne informacije možete slobodno potražiti u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru.

Vlado Mandić, master struke

KALEMARSKIVOĆARSKI VOSAK


VOĆARSKI VOSAKVOĆARSKI VOSAKBosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

Voćarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voćarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana. Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…).

36


KALEMARSKIVOĆARSKI VOSAK


VOĆARSKI VOSAKVOĆARSKI VOSAKBosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

Voćarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voćarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana. Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…).

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 3:3:3 + 2 Mg +11 SO3 + 5 Fe

VULKANO je organsko gnojivo pri-premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza,

magnezija i sumpora. Željezo je vezano za organsku tvar i tako lako dostupno svim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti. Vulkano je idealno gnojivo za sprječavanje ali i liječenje kloroze kod vinove loze, voća i ukra-snog bilja.

Sastav:ukupni dušik (N) – 3 %fosfor u obliku (P2O5) – 3%kalijev oksid (K2O) topivo u vodi – 3% željezo (Fe) – 5 %magnezij oksid (MgO) – 2 %sumpor (SO3) – 11 %organski ugljik biološkog porijekla (C) – 31%huminske kiseline11 %pH – 5,5Formulacija: pelete Ø 3,0 mmRok upotrebe: neograničenNetto: 25 kg

Primjena: Organsko gnojivo Vulkano se koristi za osnovnu gnojidbu prije sjetve, ili kod presađivanja, te prilikom jesensko – zimske gnojidbe voćaka, vinove loze, povrća i cvijeća, ukrasnog bilja a posebice tamo gdje tlo pokazuje simptome „umora“ i nedostatak želje-za. Posebno je pogodno za gnojidbu vinove loze i voćaka koji su posađeni na alkalnim tlima koja „pate“ od po-

manjkanja željeza i magnezija. Može se koristiti tako da se unese u tlo na oko 15 cm dubine, ili se može rasuti po površini tla, te naknadno zaorati.

Veličina i oblik pelete omogućavaju gnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi: - za voćke u proizvodnji 150-200 kg/dulum; - za povrće 120-150 kg/dulum, - vinova loza u proizvodnji 150-200 kg/dulum t/ha, - ukrasno bilje 150-200 kg/dulum - vijeće u staklenicima 60-120 g/m2.

38


KarambolaKarambola (Averrhoa carambola), također poznata i kao Zvjezdano

voće, je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji, u južnom Pacifiku i dijelovima istočne Azije, a također se uzgaja i u Latinskoj Americi, na Ka-ribima, te na jugu Sjedinjenih Američkih Država.

Cijeli plod je jestiv, uključujući i ‘voštanu kožu’. Meso je hrskavo, čvrsto i iznimno sočno. S obzirom da se sastoji od 4% šećera, jako je slatko. Ovo voće je bogato antioksidansima, kalijem i vitaminom C. Ukus karambole se poredi sa mješavinom jabuke, kruške i limuna.

PepinoPepino (Solanum muricatum), poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova. Ukus ovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje. Korisno je za osobe koje pate od di-jabetisa, bolesti srca, moždanog udara, i visokog krvnog tlaka. Redovina konzumacija navodno generalno poboljšava izdržljivost.

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika,

Srednje i Južne Amerike, a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, kao i Izraelu, Kipru, Kini, i sjevernoj Australiji. Meso pitaye, koje se jede siro-vo, ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica). Sjeme se jede zajedno s mesom, a ono ima ‘orašasti’ okus. Od ovog voća se prave i sokovi i vino, dok se od njegovog cvijeća prave čajevi.

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije. Ovo je najveće citrusno voće na svijetu, sa 15 do 25 cm promjerom i težinom od 1 do 2 kilograma po komadu. Ima okus poput slatkog, blagog grejpa, te uopšte nije gorak kao grejp. Kora se ponekad koristi za marmeladu, ili dodatak slatkišima, a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu. Vjeruje se da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče.

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika, na Karibima,

te Srednjoj i Južnoj Americi. Ovo voće ima sladak okus, bogato je vitamonom C, a kada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo. Guava (poznata i kao guava jabuka) se uglavnom jede sirova, izrezana na kriške i umočena u šećer. Pored prehrane, gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa.

NEOBIČNE VRSTE VOĆADo prije nekoliko godina aroni-

ja, „nashi“ kruške, goji bobice i kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima. Međutim danas se ove voćne vrste mogu pronaći u velikom broju voćnjaka diljem Hercegovine. U svijetu se uzgaja još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka. U ovom član-ku ćemo vam predstaviti par njih. Tko zna, možda neka od ovih voćnih vrsta u budućnosti pronađe svoj put i do Her-cegovine.

Matea Pehar, dipl. ing.

39


Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina. Bolest je raširena u svim kra-jevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bolesti osobito su podložna stabla maslina, koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni.

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih, uljastih i tamnoze-lenih pjega ili mrlja, veličine 10-12 mm.

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas, već i u drugim zemljama gdje se uzgaja masli-na. Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije. Na ostalim orga-nima masline, pr. plodovima ili granči-cama, zaraze su vrlo rijetke a simptomi se uočavaju kao male smeđe pjegice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dvaput godišnje, i to ujesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljeće se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lišća, koje obično traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima.

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put, prema vremenu početka infekcija, i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Nordox 75 WG, i dr.). U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba, dodi-

na, mankozeba i drugih, ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ove bolesti. Bakreni fungicidi preporučuju se za korištenje, jer i dobro djeluju na neke druge bolesti masline, kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica).

Prvo prskanje mora biti ujesen, i to potkraj rujna i početkom listopada, a drugo u proljeće, potkraj veljače i po-četkom ožujka. Prema istraživanjima, jesensko prskanje je najvažnije. Prema nekim podatcima iz literature, naše do-maće sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpor-nije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Dužica. Od talijanskih sorti otporne su pr. Leccino, Pendolino, i dr., a osjetljive Ascolana i Moraiolo.

prof. dr. sc. Tihomir Miličević,Zavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40


DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisne plodove osobito su cijenili Grci i Rimljani. Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota, marmelada i želea


Stablo je dunje poznato i uzgajano milenijima. Njeno botaničko ime Cydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea. Međutim, i u našim krajevima dunja nije nepoznata voćka što potvrđuju i brojna, pojedinačna stabla u vrtovima. Zbog toga slobodno možemo reći da je u našim južnijim hercegovačkim krajevima postala pri-ličito “udomaćena” voćna vrsta. Razlog možda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitim uvjetima i uzgojnim područjima. Ipak, najviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji. Ali, ne smijemo zaboraviti da se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnosti. Posebno do izražaja dolaze lijepi veliki cvjetovi kao i veliki listovi, a u jesen dozreli plodovi na stablu pretstavljaju pravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima.

Može li se dunja uzgajati i u kontinentalnoj klimi?

To što je dunja redovito prisutna u mediteranskim područjima ne znači da se ne može uspijevati i u hladnijim, kontinentalnim uvjetima. Pošto je sta-

blo dunje vrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bez većih poteškoća može izdržati i visoke ljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature. Ispitivanja su pokazala da dunja u zimskom razdoblju bez većih oštećenja može izdržati temperature od čak – 250C. Međutim, puno su opa-snije tzv. provocirajuće temperature, odnosno, pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja i kraja veljače biljka na svojevrstan način “opusti” pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebe stabla.

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni-je vrijeme za tu operaciju jeste veljača. Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastaju u krošnju kako bismo je prorijedili te omogućili prozračnost i osvjetljenost krošnje. Ukoliko to ne obavimo, kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pa se cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje. Osim toga, grane su priličito elastične i lako se savijaju pod težinom plodova pa je rezidbom potrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana. Kao i kod svake rezidbe ne smijemo zaboraviti ni uklanjanje suhih i oštećenih grana.

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed kojeg su oštećena, nagnječana mjesta podložna propadanju. Inače, berba počinje u rujnu (vrlo rane sorte) i traje sve do studenog. U pravilu, plodovi se skupljaju kada postanu intenzivno žute boje i kada izgube fine dlačice koje ih prekrivaju, odnosno, plodovi se beru tek kada se u njima potpuno razvije aroma. I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi, dok naredne potpuno podbaci. Znanstvenici dunji pripisuju fenomen izmjene prinosa tj. nakon svake rodne dolazi nerodna go-dina. Ali, samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri, u rodnim godinama, s desetcima kilograma.

41


Prima Giant i Isabellanajpopularnij hercegovački par među trešnjama

mr. sc. Nino Rotim

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasade uvode i nove, do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte. U tome svako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

U čemu je specifičnost ovih sorata trešnje u odnosu na već pozna-te, udomaćene sorte lokalnog

karaktera? Prije svega, navedene sorte se mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što im daje određene prednosti. One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj, odnosno, jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavlja najskuplju stavku u uzgoju trešnje. Po-red toga, navedene sorte predstavljaju svojevrstan “bum” jer daju plod i do tri puta veći u odnosu na dosadašnje tradicionalne sorte. Da, dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama, što je velika razlika u odnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 7,5 grama. Netko će ustvrditi, da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusa. Međutim, ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aroma čine veoma dobru harmoniju kvalitete i okusa. Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti Prima Giant i Isabella.

Prima Giant je stranooplodna sorta koja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27. svibnja. Formira vrlo velik plod i do 25 grama težine. Meso ploda je čvrsto i hrskavo te vrlo dobrog okusa. Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće i čvrstoće te dosta ranog dozrijevanja. Uz ovu sortu redovito se uzgaja i sorta Isabella koja je ujedno i njen najbolji oprašivač.

Isabella je novija talijanska sorta srednje bujnog rasta. Rano dolazi u fazu rodnosti a rađa redovito i obilno. Cvate srednje rano te u Hercegovini do-zrijeva oko 20. svibnja. Samooplodna je pa se može iskoristiti i za monosortne nasade. Formira velike plodove, težine i

do 12 grama. Plod je srcoliko zaobljenog oblika i crveno briljantne boje. Meso ploda je crveno, dobre čvrstoće te vrlo dobrog okusa i kakvoće.

Da se zbog svojih karakteristika radi o vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovim sadnicama u našim vrtnim centrima. Svakako da je najpoželjnije posaditi obje navedene sorte, što profesionalni voćari kao i hobisti u voćarstvu upravo najviše i čine. Stoga s pravom možemo ustvrditi da su Prima Giant i Isabella trenutno “najpopularniji hercegovački par”.

42



Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu, koja traje već tridesetak godina, jest kada brati plodove kiwia. Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977. godine), stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe, obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a?

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičke osobine te na duljinu čuvanja plodova. Plodove kiwia treba brati kada dostignu fiziološku zrelost. Kod kiwia je dosta teško odrediti vrijeme berbe jer se na plodu s vanjske strane ne događaju promjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta.

Na osnovu israživanja koja su rađe-na na području Hercegovine, najranije se bere sorta Abbott, a vrijeme berbe pada krajem listopada i u prvim danim studenog. Optimalno vrijeme za berbu sorte Monty je krajem listopada i u pr-voj dekadi studenog. Sortu Bruno naj-bolje je brati u prvoj dekadi studenog. Najkasnije se bere sorta Hayword, čiji rok berbe pada u drugoj dekadi stude-nog.

Plodovi se beru u drvene sanduke (gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima. Na našem području najdulje se čuvaju plodovi sorte Hayword, sve do svibnja mjeseca.

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste, suhe i hladne. Povremeno ih je potrebno provjetriti, jer zrenjem plodovi oslobađaju etilen i time je dozrijevanje intenzivnije, što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja. Također, poslije određenog perioda potrebno je prebrati tj. odvojiti plodove koji pokazuju određeni stepen zrelosti.

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju, blagim trljanjem. Jedan veoma praktičan savjet ako že-limo da određena količina plodova ubrza zrenje: potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti plod jabuke. Veoma brzo, nekoliko dana nakon toga, zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke, plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući stepen zrelosti za trenutno konzumiranje.

43


MANE VINA


44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju - kemijskim promjenama, koje se očituju u senzornim svojstvi-ma vina. Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su mane, a mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

Doc. dr. sc. Tihomir Prusina

Mane vina posljedice su utjecaja vanjskih čimbenika na sastav vina. Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstava vina, pri čemu se kemijski sastav vina bitno ne mijenja. Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino i lako se eliminiraju poput taloženje kao posljedica nestabilnosti vina, no neke mogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teško odstranjuje kao npr. strani miris i okus.

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu, a kod crnih boja postaje smeđe crvena do boje čokolade. Okus vina podsjeća na staro oksidirano vino. Veću sklonost ovoj mani ima vino dobiveno od gnjilog grožđa. Najčešće se pojavljuje u mladom vinu poslije prvog pretoka, ako vino nije dovoljno sulfitirano. Sklonost vina posmeđivanju utvrđuje se tzv. zračnim testom. Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorak vina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-stup zraka te gledamo da li dolazi do promjene boje. Ako je vino promijenilo boju moramo ga sulfitirati 4-5 dana prije pretoka. Također treba redovito nadolijevati bačve, kako bi spriječili manu posmeđivanja vina. Sumporenje, taloženje, kontrolirana fermentacija i zdravo grožđe redovite su mjere za sprečavanje ove mane.

Miris na H2S- sumporovodik Čest je kod mladih vina po završetku

fermentacije. Vina imaju vrlo neugodan miris na pokvarena jaja. Uzrok mirisa posljedica je nekoliko mogućih procesa: nepravilno sumporenje praznog suđa, spaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve, nakon čega kada se vino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-porovodik od strane nekih bakterija ili kvasaca, nepoštivanje rokova tretiranja vinograda sumpornim preparatima te u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca imaju sposobnost reducirati sulfate te sumpordioksid do sumporovodika, predugo držanje mladog vina na ta-logu, pri čemu dolazi do autolize kva-saca time i degradacije bjelančevina,

pri čemu nastaje i sumporovodik. Kod slabije izraženog mirisa vino je dovolj-no pretočiti uz jače prozračivanje; jače izražen miris otvoreni pretok i sumpo-renje s 2-5 g/hl SO2; tretiranje s bakre-nim preparatima.

Miris na čepGlavni uzročnik 2,4,6 - triklora-

nisol (TCA). Bitno je razlikovati ga od mirisa na plijesan uzrokovanog lošom bačvom, zaraženim grožđem, ili mikrobiološkim kvarenjem.

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona je puno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža, divlji šipak, ši-pak, šepurika ili šipurika. Riječ je o biljci koja doslovce predstavlja riznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45


Divlja ruža-šipurak

Mario Ćubela, dipl. ing.

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kada se zna da u nas raste u svim kra-

jevima, uz živice, polja, rubove šuma, na osunčanim šumskim proplancima i kamenjaru. Naraste u grm visok 2 do 3 metra s mnogo visećih grana koje su “naoružane” oštrim, povijenim trnjem. Divlja ruža ima oštro nazubljene listove, a u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetovi ugodnog mirisa. Kada ocvatu započinje formiranje tj. oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna.

Iako je ovdje riječ o porodici ruža (Rosaceae) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavih vrsta treba znati da je u nas najrašireni-ja Rosa canina ili pasja ruža. Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnog psa. Inače na latinskom cane znači pas što opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu.

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti. To podrazumijeva njihovo sakupljanje ti-jekom jeseni i sušenje na temperaturi do 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju. Sušenje se obavlja u sušarama ili pećima (fijakeru). Nakon sušenja plodovi moraju biti potpuno suhi, lijepe crvene boje. Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju. U pravilu od 2 kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurka. Nakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće. U pojedinim krajevima naše zemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma, bez sjemena i sjemenskih dlačica.

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavaju i voćne kiseline, pektin, vanilin te minerale od kojih prednjači željezo. Čak najnovija svjetska istraživanja šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučuju da šipkov pekmez postane dio naše svakodnevne prehrane. A posebnost šipurka je u tome što se njegovim kuhanjem ne uništava vitamin C. Međutim, osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanju koriste i za spravljanje marmelada, vina, likera, soka, umaka i deserta. Posebice je cijenjen čaj od suhih plodova i listova. Šipkov čaj je i blagi purgativ, odnosno blago sredstvo za pospješivanje probave. Preporuča se starijim osobama čiji probavni organi ne upijaju dovoljno C vitamina ko-jega u ovom slučaju ima u izobilju. Zbog svog dijuretskog djelovanja čaj se preporuča kod gihta, reume, bubrežnog pijeska i kamenca. U zimskim mjesecima kada su česte bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkov čaj. Naime, visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C u organizmu, što se uspješno rješava, pogađate- uzimanjem šipkova čaja.

Ujesen prihranjivanje zajednice, osobito one s mladim maticama, nesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčela koje nisu radile izvan košnice. U ranom proljetnom razvoju biti će hraniteljica novog legla i jezgra uspješnog razvo-ja. Jesensko podražajno prihranjivanje obavljamo manjim količinama tekuće hrane dulje razdoblje. Najvažnije je da hranu dajemo navečer kad prestaje izlet pčela, tako da je do jutra svu prenesu u saće. Pri prihranjivanju valja imati na umu da prokuhana šećerna otopina lakše izaziva grabež od nekuhane. Pri prihranjivanju, kao i svakom drugom otvaranju košnica, treba biti vrlo opre-zan, a svako pojačano zujanje pratiti, da ne izazovemo opći metež u cijelom pčelinjaku.

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše,

kao što je čest slučaj u rano proljeće ili potkraj ljeta te ujesen, može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica koju nazivamo grabež ili tuđica.

Kad prirodna paša oslabi, naime prestane, pčele sabiračice i dalje izli-jeću na sakupljanje nektara. Kad ga u prirodi nema ili nema dovoljno, nastoje pronaći nove izvore. U tom oblijetanju znaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez matice na kojima stražarice na brane dovoljno leto. Ulaze u košnice, nasisaju se meda i prenose ga u svoju košnicu. Pronalazak izvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice, i one u većem broju navaljuju na napadnutu košnicu. Kad isprazne jednu traže iduću koja je slabija i ne može se oduprijeti napadu. Ponukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metež. Napadnutu košnicu prepoznajemo po velikom broju pčela na letu. U početku napada pčela iz napadnute košnice se brane, pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela. Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada, i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju, uhvate se i fizički onemoguće ulazak napadačica. Slabije zajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđene na propast, osobito ako je grabež uje-sen. U toj borbi često strada ili nesta-ne matica. Nastavku ove nepoželjne pojave pogoduje velika razlika u jačini zajednica istog pčelinjaka kao što su kasni rojevi, nukleusi ili slabe zajednice. Čest uzrok je neoprezno prihranjivanje ili otvaranje košnica.

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše, odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoriti sva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje. Ostavljeno leto potrebno je suziti ovisno o jačini zajednice. Kod slabijih zajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu. Sva oštećenja na košnici zatvorimo da pčele ne mogu prolaziti. Ventilaciju rješava-mo preko mreža, i to je najbolje mračna

46


Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja-jašca, moramo često dohranjivati. Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež na pčelinjaku.

Oprez kod prihranjivanja pčela

ventilacija gdje pčele izvana ne mogu doći u dodir s pčelama u košnici.

Košnice otvaramo samo po potrebi, i to najbolje predvečer. Pregled uoči zime, koji moramo obaviti u ovo doba, napravimo brzo i košnicu po košnicu, na što udaljenijim stranama pčelinjaka, a nikako susjedne. Ako kod otvaranja košnice primijetimo pojačano zujanje ili napad pčela, prekidamo pregled i košnicu odmah zatvaramo. Nakon toga neko vrijeme promatramo zbivanje na letu.

Pri vađenju okvira s medom pčele moramo stavljati u košnicu kroz limeni sipaonik, a nikako stresati pred košni-cu. Izvađene okvire s medom držati u dobro zatvorenim nastavcima, košnica-ma, najbolje u udaljenim prostorijama u koje pčele ne mogu nekontrolirano ulaziti i izlaziti.

Izvrcano saće vraćamo u košnice na čišćenje predvečer, kad prestane izlije-tanje pčela, nikako danju.

Prihranjujemo uvijek predvečer s ispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa. Ako se sirup ipak prolije, obrišemo ga i isperemo vodom da se izgubi miris šećera, a osobito ako smo hrani dodali med.

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež, potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka.

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica i pokraj suženog leta, na leto nabacamo mokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela. Uz to se preporuča okolinu leta premazati petrolejem ili nekom drugom tekućinom odbojnog mirisa. Ako to ne pomogne, leto napadnute košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana. Na njezino mjesto postavimo praznu košnicu bez pčela u koju stavimo jedan do dva prazna okvira koje možemo blago premazati medom. Tuđice, naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hrane potrošenim pa se više ne vraćaju na to mjesto. Nakon toga možemo vratiti sklonjenu košnicu. Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemo odvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5 km) i ondje otvorimo leto. U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica. Osim vidljive pojave grabeža, može se dogoditi i tihi grabež kada tuđice dulje, ali u manjem broju, ulaze u košnicu i polako kradu med. Štete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovoj propasti, mogućem uništenju gotovo cijelog pčelinjaka, ali je važna i šteta od širenja bolesti među zajednicama i pčelinjacima nekog kraja.

Kruno Lažec, dr. ved. med.Preneseno iz Gospodarskog lista

47


Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju!

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:— za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM— za slučaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM— za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM— dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće.Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje.

AKTIVPLUS

www.croatiaosiguranje.ba

48


Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje, već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama. U tome je posebno prednjačila kruška koja je početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine.

Mr. sc. Nino Rotim

I doista, javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci u svom poslu i pitaju nas za savjet.

Došao mjesec rujan a voćke procvjetale. Što nam je činiti, što je uzrok tomu? Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici iz sjevernijih dijelova naše zemlje kod kojih je osim voćaka i krumpir drugi put procvjetao. Pa, doista što se to događa u svijetu oko nas? Često napominjem kako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva, misleći pri tomu na velike šumske komplekse, ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike. Ukoliko tomu pridodamo i sustavno, enormno zagađivanje okoline lako možemo zaključiti da je problem i više nego složen. Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene koje ostavljaju traga na sav biljni svijet, pa time i na brojne voćne vrste.

Zašto voćke zamijene jesen za proljeće?

Dakle, u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen! Ova bi se pojava smatrala čudnom da nije prouzrokovana nestabilnim vremenom tijekom ljeta. Ono što hoću reći jest činjenica da su velike vrućine koje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenih mehanizama biljke. Jer treba znati da biljke tj. voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskih nepogoda koje ih mogu pogoditi, pa čak i od štetnika. Stoga zadivljuje način na koji su voćke nastojale preživjeti ek-stremna kolebanja temperatura ovoga ljeta. Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja. Uvjetno rečeno, voćke su prešle u fazu u kojoj su inače zimi, a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje. Sve svoje funkcije svele su

na minimum, što znači da su aktivnosti disanja lista, ploda i stabla svedene na najmanju moguću mjeru. A kako je lje-to završilo blago i kišovito, voćke su se opet potpuno aktivirale što znači da su počele kretati u novu vegetaciju. Pupovi koji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetali. Osim toga, ova godina je pokazala da u našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbu treba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotine na plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu, list i cvijet. Inače, stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni, od kojih su najvažniji etilen i apscisna kiselina, koji se i nakupljaju krajem vegetacije. Završi li vegetacija rano u jesen, hormona koji uzrokuju mirovanje ima manje. Čim se hormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade, a temperature zraka porastu, započinje novo vegetacijsko razdoblje.

Kako pomoći voćkama?Jedno je sigurno, pupovi koji su pro-

cvjetali za iduću godinu su izgubljeni. Ali, bude li zahladilo, dio cvjetova ipak se neće otvoriti, pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipak mogle dati mali urod. Međutim, treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitak iscrpljuje i oslabljuje stablo, pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima. Osim toga, sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malim postotkom dušika (N), ali i organska peletirana gnojiva.

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju!

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:— za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM— za slučaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM— za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM— dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće.Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje.

AKTIVPLUS

www.croatiaosiguranje.ba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketsku ambalažu u pet različitih dimenzija:

www.post.ba besplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 1,20

Paket M 300x200x100 1,70

Paket L 300x230x140 2,00

Paket XL 300x240x230 2,50

Paket XXL 480x300x200 3,00

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat. Corypha umbraculifera naraste do 25 metara visine. Listovi su joj lepezasto razdijeljeni, okruglog obrisa, promjera do 5 m. Lisna peteljka je jako snažna, dugač-ka do 5 metara. Golemi listovi se koriste kao zasloni i prekrivači za krovove. Ova palma ne bi bila posebno interesantna da nema nešto neobično. Naime, taliput palma cvate jedanput u životu, nakon otprilike 50-60 godina života. Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu. Broj njenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna. Iako niti izdaleka svaki cvijet ne može dati plod, otprilike godinu dana nakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 tone plodova. Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve, te nakon zriobe plodova ona odumire.

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat. Den-

drocalamus giganteus, pori-jeklom iz jugoistočne Azije, naraste do 35 m visine. Di-vovski bambus stvara najveće vlati na svijetu i to rekordnom brzinom. Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cm dnevno. Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu, glatku površinu te se vrlo sporo razgrađuju. To ih čini izuzetno omiljenima za gradnju mostova, kuća i skela. Budući da su stabljike između čvorova šuplje, prikladne su i za splavi, cijevi, glazbene in-strumente i posude svake vrste. Kao skoro sve vrste bambusa i ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakon dozrijevanja plodova nadzemni dio odumire.

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat. Ravenala madagascariensis je jedno od

najomiljenijih parkovnih stabala, porijeklom s Ma-dagaskara. Naziv ove biljke povezan je s legendom prema kojoj je ona putniku uvijek predstavljala izvor svježe pitke vode. Zaista, mnogo se kišnice sakuplja u pazušcima snažnih lisnih peteljki koje su pri osnovi presjeka u obliku slova U. No, da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred «umiranjem» od žeđi. Kišnica je, naime, puna odu-mrlih listova, ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari. I tvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjeru sjever-jug, samo je pusta priča. Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti. Potrebna im je pomoć lemura, tipičnih polumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno nagrađeni nektarom.

Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladićaNeobično drvo, latinskog

naziva Pandanus tectorius, naraste do 10 m visine, sa svjetlosivim prstenastim stablom. Listovi su plavka-stosivi, dugački i do 3 m, a široki 5-10 cm. Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-nim biljkama. Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima ali najčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja. Biljka ima više naziva, a primjerice na Havajima je zovu «Hala».

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica. Selekcijom je dobiveno mnoštvo sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na listovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže. Osim plodova, biljka se koristila i u druge svrhe. Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kao sredstvo za mamljenje mladića.

Luk u brojkamaPrema podacima FAO, luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara, s prosječnim prinosom od 17,2 t/ha. U Europi se uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosom od 17,0 t/ha. Po površinama najviše je zastupljen u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj, a najveće prinose po ha imaju Nizozemska (39,1 t/ha), Španjolska (41,0 t/ha) i Italija (28,2 t/ha). U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha, s prosječnim prinosom od 7,6 t/ha.

Nematode - vrlo brojne, ali i različiteSmatra se da poslije ku-

kaca nematode predstavljaju najbrojniju grupu životinja (oko 800.000 vrsta). Nema-tode naseljavaju sve životne sredine; počev od vode, uklju-čujući i najveće morske dubi-ne, zemljišta, biljke, životinje i čovjeka. Različitog su oblika ali i veličine. Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona.

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (npr. Ascaris 30-40 cm; Dracunculus medinensis 120 cm).Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma, koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metara. Inače, za poljoprivredu vrlo bitne tzv. fitoparazitne nematode spadaju u grupu najsitnijih.

50


KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

WEB SHOPSJEMENARNA

Zadovoljstvo naših kupaca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područjima našeg poslovanja, zato smo odlučili

od ove godine otvoriti vlastiti web shop i tako

kupcima na teritoriju cijele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vlastitog doma.kupovine naših proizvoda iz udobnosti vlastitog doma.

NOVO!Web Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi:

• Preglednu strukturu ponude i proizvoda, • Jednostavno naručivanje, • Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), • Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detalje o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našoj stranici - shop.sjemenarna.com

Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!

NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Documents

Green Garden 88