Green Garden 89

- Božićna drvca- Čuvanje plodova jabuke- Kalifornijska štitasta uš- Zimski pak- Pčele kroz zimu

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 8 9 • s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 . • g o d i n a X I I I

Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI! 1. KORAKIspunite bodovnu pristupnicu vjerodostojnim podacima

2. KORAKPreuzmite Vašu privremenu bodovnu karticu

3. KORAKPrikupljajte bodove i koristiteraspoloživi iznos u KM

Ako već imate magnetnu karticu Kluba Green Garden, odmah možete početi s prikupljanjem bodova!

*tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetna razdoblja*proizvodi označeni kao akcijski/sniženi ili pojedini posebno označeni proizvodi ne podliježu obračunu bodova

TABLICA BODOVANJA

POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BODVrijeme trajanja bonitetnih razdoblja:

od 01. 10. do 31. 03.od 01. 04. do 30. 09.

NOVO!!! Bodovna Green Garden kartica

Glasilo GREEN GARDENNakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.Lektor: Blanka Kraljević, prof.Fotografija na naslovnici: Ivan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Pred Vama je zadnji broj stručnog glasila Green Garden u ovoj godini, koji na svojim stranicama, kao i u prethodnim brojevima, donosi niz zanimljivih priloga iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. Ovaj broj stručnog glasila Green Garden obiluje člancima iz voćar-stva koji obrađuju različite aspekte u ovoj grani poljoprivrede. Svakako treba istaknuti članak o naranči, kumkvatu, jabuci, te članak o skladištenju jabuka. Tu je i prilog o sortama šipka koje se mogu uzgajati na području Hercegovine.

Ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijeća kojima prepo-ručamo priloge o božićnoj zvijezdi i božićnoj pšenici koji uz adventske vjenčiće obilježavaju mjesec prosinac, te vrlo inte-resantan članak o božićnim drvcima.

Ovo je samo dio, vrlo interesantnog sadržaja, posljednjeg broja Green Gardena u ovoj godini te vam toplo preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate.

Uredništvo

Riječ urednikaIn front of you is the last edition of Green Garden in this

year, where you, as well as in the previous editions, may find number of interesting articles in the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing, floriculture and plant protec-tion. This issue of Green Garden is rich with articles covering various aspects in field of fruit growing. Articles about orange, kumquat, apple, and article about storing apples, needs to be pointed out. There is also article about different pomegranate varieties that can be grown in Herzegovina.

For florists we recommend articles about Christmas Star and Christmas Wheat that marks December together with Christmas Wreath, and extremely interesting article about Christmas Trees.

And this is only a part of interesting content, in this final number of Green Garden in this year, so we strongly recom-mend that you read it carefully.

Editor’s office

Editor’s word

Sadržaj

U tijelu zdravlje, u duši mir, u mislima radost, u srcu mladost, a u radu uspjeh….puno sreće i lijepih snova neka Vam donese godina Nova!I u 2014. godini uživajte u pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden. Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam do-nosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pi-tanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected]

Sretne Blagdane, dobro zdravlje, mir i blagostanje neka Vas prate u 2014.

Novosti, obavijesti, najave!!!

Adventski vjenčići ............................................... 4Božić u znaku crvene boje ................................. 6Odabir božićnog drvca ........................................7Povrtnjak tijekom zime ....................................10Crna rotkva za duge zimske dane ....................11Povratak boba u povrtnjake.............................12Poriluk - povrće nježnog okusa .......................13Zimski pak odlično rješenje za zimsku zaštitu voćaka i vinove loze ...............14

Primjena agrila u proizvodnji povrća ..............16Zaštita voćaka od zečeva .................................18Kumkvat - ukras u vrtu, poželjen na trpezi ...20Zimska zaštita voćaka ......................................21Jabuka - voće kroz cijelu godinu ..................... 22Defolijacija s ureom u voćnjacima .................. 23Kalifornijska štitasta uš - sve veći problem u voćnjacima ..................................... 24Naranča - zimski čuvar zdravlja ......................28Čuvanje plodove jabuka u kućnim uvjetima ...29

Curafora segentrange - izrazito otporan hibrid iz skupine Citrusa .................................. 32Najpoznatije hercegovačke sorte šipka ......... 33Jesensko-zimska sadnja voćakai vinove loze ...................................................... 34Pitanja i odgovori ............................................. 36Ne upotrebljavajte pljesnivi kukuruz .............38Žitarice u zimskom razdoblju ......................... 39Čašicom do zdravlja .........................................42Med – izvor životne energije...........................43Pčele kroz zimu ................................................44

Matea Pehar, dipl. ing.

Potražite u:Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255


2011/122011/12

Božićna pšenica se uobičajeno sije 13 dana prije Božića. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. Prije same sjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati). Nakon toga pšenica se vadi iz vode i ravnomjerno raspoređuje u posudu u sloj debljine 2 do 3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer može doći dopropadanja pšenice.

Adventski vjenčićiSama tradicija adventskog vjenčića

seže u daleku prošlost kada su germanski narodi koristili vjen-

čić ukrašen svijećama, koje bi palili za hladnih i tamnih prosinačkih noći kao znak nade u nadolazeću sunčevu svje-tlost i toplinu proljeća. U srednjem vije-ku su pak kršćani preuzeli tu tradiciju, te su vjenčić sa svijećama počeli koristiti kao dio svoje duhovne pripreme za naj-draži nam blagdan, Božić. Inače, prema predaji izrađen od zimzelenih grančica adventski vjenčić simbolizira nepreki-dan, neprolazan život. Pored toga, u njemu se kao dekorativna biljka često nađe i lovor koji predstavlja pobjedu nad mučenjem i patnjom te božikovina i tisa koji su pak simbol besmrtnosti. S druge strane, prisutnost cedra u vjen-čiću označava snagu i izlječenje dok je sami kružni oblik vijenca, koji nema ni kraj ni početak, simbol vječnosti Božje te besmrtnosti duše. A sami češeri i razni plodovi kojima vjenčić često bude pomno okićen predstavljaju naš budući život, odnosno uskrsnuće dok četiri svi-jeće označavaju četiri tjedna adventa

ili došašća, vrijeme pripreme za veliki blagdan kršćana. Stoga ni ove godine nemojte zaboraviti ukrasiti ulazna vra-ta i stolove adventskim vjenčićem jer on prije dolaska samog Božića stvara poseban ugođaj u našim domovima, te na poseban način i u našim srcima.

Božićna pšenicaBožićna pšenica se uobičajeno sije

od svete Barbare do svete Lucije-13.

prosinca. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standar-dnih ali i dublje. Prije same sjetve pše-

nica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati). Nakon toga pšenica se vadi iz vode i ravnomjerno ras-poređuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijeva-nje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici.

Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer može doći do propada-nja pšenice.

Božićna zvijezda Prema vjerovanju pra-

stanovnika Meksika oda-kle biljka potječe, svoj izgled zahvaljuje asteškoj boginji kojoj je zbog neuzvra-ćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je «vatreni» cvijet.

Oplemenjivači su se malo «poigrali» pa danas imamo bijele, krem i ružičaste primjerke. Najtraženije su jarkocrve-ne. Botanička znanost nam otkriva da Božićna zvijezda zapravo ima sićušne, prilično neugledne žute cvjetiće, a ono što nazivamo cvijetom, obojeni su pri-cvjetni listovi (brakteje).

Legenda o nastanku Božićne zvijezde

Prema staroj meksičkoj legendi, prva Božićna zvijezda nastala je iz molitve

dvoje seoske djece, djevojčice Ma-rije i njezina brata Pabla. Bili su toliko siromašni da nisu mogli

kupiti dar malom Isusu. Na Bad-njak, na putu u crkvu, ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim čudom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajnocrvene latice.

4

BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013.



2011/122011/12

Božićna pšenica se uobičajeno sije 13 dana prije Božića. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. Prije same sjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati). Nakon toga pšenica se vadi iz vode i ravnomjerno raspoređuje u posudu u sloj debljine 2 do 3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer može doći dopropadanja pšenice.

Božić u znaku crvene boje6


Dolaze nam božićni i novogodišnji blagdani, vrijeme pomirenja i darivanja. Ali, iako smo zaokupljeni svojom svakodnevnicom ni-pošto ne smijemo zaboraviti iznenaditi svoje najmilije. Stoga u tu svrhu možete odabrati jednu od atraktivnih božićnih lončanica

I dok se veliki broj sobnog i vrtnog cvi-jeća nabavlja, prodaje i sadi tijekom proljeća, dolaskom zime kao da je u

tom pogledu vrijeme stalo. Međutim, pogrešno je mišljenje kako se izbor cvi-jeća pred božićno-novogodišnje blag-dane svodi samo na božićnu zvijezdu.

A objasnit ćemo i zašto! Naime, ukoliko se uputite u malo veće prodajne centre lako ćete uočiti kako, osim božićne zvi-jezde, svojom cvatnjom također domi-niraju azaleje, ciklame i drugo cvijeće.

AZALEJA Puna cvjetnih pupova azaleja može

cvjetati nekoliko tjedana dvostrukim ili

jednostavnim cvjetovima bijele, crvene boje ili u nijansama ružičaste. Među-tim, treba znati kako ova cvjetna vrsta zimi zahtijeva puno svijetla i nešto nižu sobnu temperaturu, od 10 do 15 stup-njeva C. Na takvom, pomno odabranom mjestu azaleja će dugo cvjetati. Ali, treba znati kako ova prekrasna biljka ne podnosi tvrdu vodu koja odlikuje većinu naših vodovodnih mreža. Zato bi, u skladu s mogućnostima, azale-je poželjno bilo zalijevati kišnicom ili prokuhanom vodom. Nadalje, u vrijeme aktivnog rasta i cvjetanja biljku ne za-boravite prihraniti tekućim gnojivom za cvjetnice.

CIKLAMA Poput zimzelena, bršljana, tratinči-

ca i ciklama će u vašem vrtu uspješno pokriti golu zemlju i, ako joj položaj odgovara, cvjetati lijepim ružičastim krunicama iznad bršljanova lišća. Me-đutim, ciklama je i jedna od najtra-ženijih zimsko cvjetajućih lončanica koja se redovito i uzgaja u unutarnjim ambijentima. Dovoljno je smjestiti na prozorsku dasku, odnosno na svijetlo mjesto na koje ne dopire izravna sunče-va svjetlost. Ipak, oprez! Cvatuće cikla-me nikako ne podnose topli i suhi zrak u prostorijama s centralnim grijanjem i klima uređajima.

Osim toga, treba znati kako optimal-na temperatura za njenu dugotrajnu cvatnju iznosi od 10 do 16 stupnjeva C. I još nešto-dok su biljke aktivne i dok su u cvatu ne zaboravite im svaka dva tjedna dodavati namjensko tekuće gnojivo.

Ciklame vole dnevne temperature iz-među 13 i 15C dok noćne moraju biti iz-među 5 i 8C. Vole direktno svjetlo i obil-no zalijevanje svaki dan tokom cvatnje. Ciklame se uvijek zalijevaju preko podloška. Tokom cvjetanja potrebno ih je prihraniti, ako joj listovi venu, treba zalijevanje. Ako listovi žute,biljka je na premračnom mjestu a ako se na listovi-ma pojave smeđe žute mrlje, moguća je siva plijesan.

Matea Pehar, dipl. ing.

Matea Ćorić, master struke

Odabir božićnog drvcaSvi mi znamo kako pravog Božića

nema bez pomno odabranoga bo-žićnog drvca. Zapravo, sama gužva

i žurba oko kupnje darova te ponovno okupljanje svih članova obitelji na blag-danskoj večeri posebno nas veseli i pru-ža osjećaj unutarnjeg zadovoljstva. Iako je sama bit Božića posve nešto drugo mi ga ipak ne možemo ni zamisliti bez posebno ukrašenoga božićnog drvca. A najmlađe, opet najviše i veseli njegova kupnja, te ukrašavanje kao i darovi koji ih očekuju ispod okićenog bora. Ali, ta ista kupnja one nešto starije nerijetko zna dovesti do ruba živaca. Međutim, sukladno s blagdanskim ozračjem nuž-no je biti strpljiv jer je potrebno dosta vremena za odabir pravog drvca čiju veličinu trebamo prilagoditi ambijentu svoga doma. Srećom, posljednjih godi-na na našem tržištu možemo nabaviti i Nordijske jele koje su se pokazale ide-alnim za ukrašavanje domova tijekom božićnih blagdana. Spomenute jele svojim pravilnim rasporedom grana s bogato popunjenim iglicama i najza-griženije protivnike ukrašavanja drvca ne ostavljaju ravnodušnim. Osim toga, Nordijske jele možemo nabaviti u ra-zličitim veličinama od 1,5 do 5 metara što, osim ukrašavanja domova, ostavlja mogućnost i za uljepšavanje poslovnih prostora kao i vrtova.

Što napraviti s osušenim drvcem ?Zanimljiv je i podatak kako se svake

godine u svijetu posiječe na milijune božićnih drvaca koja, nakon što poslu-že svrsi, završavaju na odlagalištima otpada ili se, u najboljem slučaju pre-tvore u kompost. Istina, ta ista drvca se proizvode namjenski, odnosno, time se bitnije ne utječe na prirodne čimbenike, gledano s ekološke strane. Ipak, uko-liko imamo vrt i mogućnost pravljenja komposta osušeno drvce nakon Božića nipošto ne bacajte na smetlište. Do-voljno je odrezati grane i staviti ih na dno kompostirane hrpe. Odrezanim

graničicama također možemo prekri-ti zasađene maćuhice ili tratinčice, a sljedeće sezone pak umetnite grančice oko posijanog graška. Viticama će se privezati uz njih čime će vam znatnije olakšati samu berbu. Do sljedećeg ljeta drvce možete ostaviti po strani nakon čega se može iskoristiti kao potporanj

uz koji će se penjati krastavci. Jer lijep i dekorativan detalj u svakom vrtu pred-stavlja osušeno božićno drvce (s blago skresanim granama i dakako bez otpa-lih iglica) koje služi kao izvrstan potpo-ranj u povrtnjaku za sve vrste penjačica. U velikim pak europskim gradovima, osušenim drvcima se najviše raduju stanovnici ZOO-a, i to ponajviše slono-vi, kojima su božićne jele i smreke prava poslastica.

Bilo kako bilo, drvce koje je uzgojeno u vrtnim centrima za božićne blagdane bolje je rješenje od kupnje umjetnog. Netko će reći da je šteta rezati biljku radi nekoliko blagdanskih dana. I to je istina, ali rijetko tko će se zbog ekološ-kih razloga odreći običaja kićenja drvca. Osim toga, plastična drvca puno više zagađuju atmosferu jer se za njihovu proizvodnju troši energija utroškom koje se stvaraju iznimno štetne emi-sije plinova. A da bi se plastično drvce prirodnim putem razgradilo potrebno je skoro tisućljeće. Izbor je ipak na vama! Samo nemojte da trpe oni najmlađi koji s nestrpljenjem očekuju Badnjak, dan koji im trajno ostaje urezan u sjećanje i to prvenstveno zbog kićenja božićnog drvca.

7


Na vratima su nam božićni i novogodišnji blagdani, vrijeme po-mirenja i darivanja. Izlozi i ulice bljesnut će blagdanskim sjajem, a najmlađi će iščekivati pahulje snijega i darove. Ipak, da je u naše domove stigao najdraži blagdan, redovito nas podsjeća i ukrašeno božićno drvce

Dvostruko veselje!Poklon uz kupljenu STIHL pilu!

STIHL MOTORNE PILE

VEĆ OD

359,00 KM

AKCIJSKA PONUDA

Ekskluzivni uvoznik i distributer firme STIHL

Mostar, Bišće polje bb.Tel.: 036 352 560www. unikomerc.ba, E-mail: [email protected]

Novogodišnja prodajna akcija od 20.11. do 31.12.2013.

Odabir idealnih voćarskih škara za VasOrezivanje je ključan zadatak za održavanje zdravlja Vaših biljaka, kontroliranje ili upravljanje rasta. Također je bitno i za berbu i povećanje rodnosti te kvalitete cvijeća i voćaka. Obzirom da su voćarske škare vjerojatno najvažniji alat u Vašem vrtu, tako se za njihov izbor morate koristiti svim raspoloživim informacijama.

Ono što morate znati – bypass ili anvil?

Postoje dvije vrste voćarskih škara: bypass i anvil. Najpopularnije su bypass škare, kod kojih se oštrice mimoilaze kao kod običnih škara, s tim da jedna oštrica grančicu hvata, a druga sječe. Bypass voćarske škare omogućavaju čist rez i posebno su podobne za svježe drvo. Bypass voćarske škare režu te pri tome ne sabijaju granu koja se orezuje, zbog čega su izuzetno podobne za radove na održavanju i oblikovanju.

Anvil voćarske škare imaju jednu reznu oštricu i jednu u obliku nakovnja, pri čemu rezna oštrica vrši pritisak na anvil oštricu, baš kao na nakovanj. Anvil voćarske škare su dizajnirane za robusnije zadatke pri orezivanju, kao što je rezanje gušće vegetacije, te suhog i mrtvog drveta.

Odabir idealnog alata za Vašu ruku

Nakon što ste odlučili koji tip voćarskih škara odgovara Vašim zadacima, najvažnija stvar je odabrati one voćarske škare koje su ugodne u ruci. Trebali biste testirati što je moguće više škara prije nego što se odlučite za kupnju. Fiskars izrađuje široki asortiman voćarskih škara kako bi odgovarao različitim rukama i financijskim mogućnostima.

Povećana snaga rezanja

Ako imate mnogo biljaka za orezivanje, onda Vam se isplati odabrati voćarske škare sa nekim oblikom dodatnog mehanizma, posebno ako je snaga u Vašoj ruci iz nekog razloga umanjena. Fiskars PowerGear™, PowerLever ™ ili PowerStep voćarske škare, sve pružaju dodatnu snagu rezanja.

™

Fiskars PowerGear™ serija uključuje tri modela voćarskih škara, dvoje sa baypass te jedne sa anvil oštricama. Ovi alati su jedinstveni na tržištu, obzirom da rotacija donje ručke omogućava oko 25% više rezne snage u usporedbi sa voćarskim škarama sa običnim reznim mehanizmom (pivot). Rotirajuća ručka također omogućava i manje napora u ruci prilikom otvaranja i zatvaranja oštrica, što minimalizira rizik ozljeda uzrokovanih opetovanim pokretima, te umanjuje utrnulost ruku.

Fiskars SingleStep™ asortiman je prikladan i za ljevoruke korisnike te hobi vrtlare. Njihove lagane ručke velike snage i premaz protiv lomljenja na oštricama od karbon-čelika, čine ga prikladnim i za najotpornije grane i izdanke. Nagrađeni asortiman također uključuje i dvije različite oštrice koje su dizajnirane za različite zadatke rezanja, kao što su plastične plate, mreže, plastične cijevi, konop i crijevo.

Alternativno za one koji vole voćarske škare klasičnog dizajna Fiskars Garden Pro voćarske škare P90 sa prepoznatljivom oprugom i dugom drškom za dodatnu snagu rezanja i smanjenim opterećenjem ruke, su idealan izbor.

™

Fiskars PowerStep™ anvil voćarske škare P83 su odličan izbor za rezanje čak i debljih grana. Radi svoje, sredstvom protiv pucanja premazane, oštrice, anvil načina rezanja i pametnog mehanizma koji prepoznaje debljinu grane, te rezanja u jedan, dva ili tri koraka, deblji izdanci će pružati vrlo malo otpora.

Izvor: Fiskars

Mario Ćubela, dipl. ing.

Povrtnjak tijekom zime

Ulaskom u hladniji dio godine, sjetvu i sadnju povrtlarskih kultura značajnije ograničavaju

klimatski čimbenici. Međutim, kako bi se održao kontinuitet proizvodnje, po-vrtlari zbog hladnog, kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim

prostorima. Ipak, uz primjenu odgova-rajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom, s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate. Jer iz godine u go-dinu zbog promjene klime i naglih tem-peraturnih razlika, opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. A s druge strane, u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenađenje. Ipak,

za tek zasijane i posa-đene povrtlarske kulture koje se još nisu privikle na nešto oštriju klimu, nagli pad temperature sva-kako može biti priličan šok. I dok je snježni pokri-vač još i koristan, jer predstavlja svojevrstan izola-tor, mraz je puno opasniji jer izaziva probleme za sve

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVE

MRKVA 4 g 01.11.-20.11.PERŠIN 3 g 01.11.-20.11.ŠPINAT 3 g 01.11.-31.12.GRAŠAK 20 g 15.11.-31.12.

BOB-MAHUNAR 40 g 15.11.-31.12.

vrste povrtnih kultura. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva, pucanje tla i iz-bacivanje korijena na površinu te čak dovodi do potpunog ugibanja biljaka.

Ali, hladnije razdoblje godine sva-kako možemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnjaku, ukoliko to već nismo i učinili. Na taj način tlo ostaje grubo obrađeno tijekom zime, te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Dakle, u proljeće se takvo tlo prije i lakše obradi, čime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sje-tvu tj. sadnju povrća.

Organsko i mineralno gnojivoMeđutim, uz duboku obradu u tlo

ne smijemo zaboraviti unijeti organsko gnojivo. Od organskog gnojiva, obično u tlo unosimo peletirana gnojiva i to: Bio-rex i Fruttorto, neposredno pred sadnju povrtnih kultura - rajčice, paprike, pa-tlidžana, krumpira, kupusa kelja, cvje-tače, lubenice, dinje, tikve, krastavca, celera i poriluka. S druge strane, mrkva, peršin, pastrnjak, češnjak, luk, špinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unošenja organskog gnoja, dok se tek treće godine na tim površinama mogu uzgajati grah, mahune i grašak. Zbog svega navedenog, prije same gnojidbe organskim peletiranim gnojem važno je znati na kojim je površinama gnojeno prošle, a na kojima pretprošle godine.

10


Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Zapravo, tijekom studenog i prosinca sjetva, odnosno, sadnja povrća potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtlarskih kultura

Crna rotkva zaduge zimske daneIvica Doko, dipl. ing.

Inače, rotkva predstavlja dobar izvor vitamina C, posebice ako se konzu-mira u svježem stanju. Pored toga,

obiluje i nizom važnih minerala kao što su kalij, kalcij, željezo, fosfor i mangan dok specifičan miris i okus rotkve po-tječe od eteričnih ulja. Ipak, zanimljivo je da i pored izvrsnog okusa i hranji-ve vrijednosti rotkvu gotovo nikako i ne koristimo u prehrani. Uzrok tomu svakako možemo tražiti u ustaljenim prehrambenim navikama i nedovoljnoj informiranosti jer crna rotkva predstav-lja dragocjen izvor C vitamina, toliko potrebnog u zimskim mjesecima.

Način proizvodnjeKako bi tijekom zime uistinu mogli i

uživati u pikantnom okusu crne rotkve, uzgojene u vlastitom povrtnjaku, sjetvu je potrebno obaviti izravno na gredicu koncem srpnja tj. početkom kolovoza. A o rokovima sjetve moramo strogo voditi računa jer ukoliko zimsku crnu rotkvu posijemo prerano može doći do formiranja grubog i neukusnog korije-na. Sjetva se obavlja na dubinu od 1-1,5 cm, uz utrošak sjemena od 4 grama po četvornom metru. Zimske se sorte siju na razmak redova od 30-40 cm i to u prethodno pripremljenu i pognojenu zemlju (stajski gnoj nije potreban pa se dodaje samo NPK 15-15-15 u količini od 50 grama po četvornom metru).

Vrijeme je za berbu crne rotkveZimsku rotkvu beremo prije jačih

mrazeva i s četvornog metra možemo ostvariti prinos od 2-2,5 kg. Za razliku od rotkvice, rotkva može dugo ostati na gredici, a da ne izgubi na svojoj svježini. Na taj način, korijenje možemo vaditi postupno, po potrebi i to neposred-no prije korištenja, čime zadržavamo njezina ljekovita svojstva. Pošto dobro

podnosi niske zimske temperature (i do minus 6 stupnjeva C) na ovaj način je možemo, bez promjene njezine kakvo-će koristiti tijekom cijele zime.

Domaći sirup protiv kašljaod crne rotkve

Kupite svježu zdravu crnu rotkvu. Dobro je operite četkicom, ne mora se guliti. Izdubite rotkvu tako da dobi-jete veliku rupu u njoj, neka stijenke rotkve budu oko 1 – 1, 5 cm debele

Čačkalicom ili štapićem za ražnjiće načinite rupicu na samome dnu rotkve.

U sredinu nalijte bagremov ili bilo koji med koji imate. Ako nemate meda, ili ste na njega alergični, može i šećer, bijeli ili smeđi. Ostavite preko noći na toplome, da se cijedi u čašu

Ovaj domaći pripravak koji se is-cijedio, uzimajte jednu veliku žlicu ujutro i navečer.

Kod težih napada kašlja uzimamo svako malo žlicu ovog soka. Na kraju dana bi mogli pojesti i rotkvu. Svaki put napravite novi sirup, ne može se čuvati dugo.

11


Ivan Perić, dipl. ing.

Povratak boba u povrtnjakeBob je jednogodišnja biljka koja

potječe s Kaspijskog mora, iz Perzije i Tibeta. Obrazuje ma-

hunu koja se koristi u prehrani a koja obiluje ugljikohidratima i vitaminima (B1 i B2), a uz mineralne tvari visokog sadržaja kalcija i fosfora čini više nego zdravu hranu. U prehrani se mahuna upotrebljava kao mlada (nezrela), ze-lena i mesnata, te krhka u stadiju kad je tek počela stvarati sjemenke različite veličine, boje i oblika. Sve to nas navodi na zaključak kako se kod boba razlikuju četiri varijeteta od kojih su na našim

terenima obično prisutna dva: mali bob ili bovac s oblim mahunama i debelim okruglastim sjemenkama (a koji se koristi za hranidbu stoke) i krupni bob sa širokim mahunama i spljoštenim bu-brežastim sjemenkama koji se uzgaja kao klasično povrće.

Zimska sjetva bobaMalo je poznata činjenica kako se

bob odlikuje velikom otpornošću pre-ma niskim temperaturama pa se stoga može gajiti čak i u brdsko-planinskom području. Biljka bez problema izdrži temperature od minus 5 stupnjeva C dok sjeme počinje klijati na 5-6 stup-njeva C. Spomenimo, ipak, kako je opti-malna temperatura za rast i razvoj boba 22 stupnja C. Dakle, pogrešno je mišlje-nje kako je bob isključivo biljka toplijih krajeva i da samo uspijeva na području susjedne nam Dalmacije. Međutim, uz-goj boba u takvoj klimi uvjetovan je i njegovim redovitim zalijevanjem jer se radi o povrću vlažnog klimata. A sjetva boba mahunara u našim toplijim po-dručjima obavlja se u kasnu jesen, od-nosno, od listopada pa sve do ožujka. U hladnijim područjima bob se pak sije u razdoblju od veljače pa sve do početka

travnja. Praksa je pokazala kako kasnija sjetva daje slabije razvijene stabljike pa time i nešto manji urod mahuna. Sjetva se provodi u redove ili kućice na rasto-janje 45-65 x 20 cm (u kućice se sije 3-5 sjemenki) i na dubinu od 6-7 cm uz utrošak sjemena od 150-300 grama na 10 četvornih metara. Daljnje mjere nje-ge su istovjetne kao i za grašak.

Berba bobaBerba boba obavlja se tijekom

dva tjedna, svakih 3-5 dana i to čim mahune dostignu veličinu ¾ svoje dužine.Uostalom, tada su mahune i najkvalitetnije. Prinos mahuna iznosi 5 kg, a zrna 3 kg po četvornom metru. U pravilu, bob treba obrati prije nego što otvrdne. Najbolje je ako poberemo mahune prije, dok je sjeme još me-kano. A u mahuni se nalazi puno sje-menki koje možemo jesti cijele godine. Svježe zrno koristimo odmah, a suho poslije. Također, svježe zrnje možemo pripremiti u ukusnim i jakim salatama, juhama ili prilozima. Nadalje, bob u kombinaciji s mesom, domaćim čvar-cima ili slaninom predstavlja pravu po-slasticu, koju bez oklijevanja možemo nazvati domaćim specijalitetom.

12


Rijetki su oni koji će na listu omiljenog povrća staviti poriluk. Na-ime, jela od tog bliskog rođaka luka izazvala su nemali broj svađa za obiteljskim stolom još od vremena drevnih civilizacija. A uz malo strpljenja poriluk gotovo cijele godine može biti na našem jelovniku

PORILUK - povrćenježnog okusa

Poriluk ili kako ga skraćeno na-zivaju prasa, dugogodišnja je povrtlarska vrsta pordrijetlom iz

Sredozemlja. To je jedna od najstarijih povrtlarskih kultura. U prehrani ga ko-ristimo u svježem stanju, tijekom cijele godine, pa i u razdoblju kada ostaloga svježeg povrća imamo vrlo malo (tije-kom zime i ranog proljeća). Međutim, njegovi malobrojni ljubitelji reći će da se poriluk mora znati i pripremiti, premda nema sumnje da osvježava siromašan jelovnik u nadolazećim hladnim dani-ma.

Uvjeti uzgojaPoriluk raste na gotovo svim vrsta-

ma tala. Ali, vodite računa da na tom istom mjestu ranije niste imali zasađen luk, češnjak ili možda neki od ukrasnih lukova jer pojedine vrste gljivica koje prežive u tlu mogu uništiti kulturu koja slijedi tj. poriluk. Stoga na takvim tlima treba napraviti četverogodišnju pauzu. Nadalje, dobro je znati kako suho i pje-skovito tlo nije dobro za uzgoj poriluka jer će on ostvariti dobre prinose samo na plodnim tlima s dovoljnom količi-nom vlage.

Način proizvodnjePoriluk se najčešće proizvodi iz uz-

gojenih presadnica, a manje izravnom sjetvom sjemena. Presadnice se uzga-jaju na dobro pripremljenim gredicama čije razdoblje od sjetve do sadnje traje 70-80 dana. Sadnja se obavlja čim presadnice imaju razvijena 3-4 prava lista ili visinu od 15-20 cm. Prije same

sadnje poželjno je presadnicama, radi što boljeg primitka, prikratiti korijen na duljinu od 2,5 cm dok se listovi skraćuju nožem na ¼ dužine. Sadi se na među-redno rastojanje 25-50 cm i rastojanje u redu 10-15 cm. Kod izravne sjetve, sje-me se sije na dubinu od 2 cm, a utroši se 5-10 grama sjemena na 10 četvornih metara. Potom se u fazi 1-2 lista biljke prorjeđuju na željeno rastojanje. Njega samog usjeva sastoji se u zaštiti od ko-rova i redovitom navodnjavanju, s tim da je biljke potrebno i ogrnuti nekoliko puta (1-3), a sve kako bi lažno stablo ostalo bijelo.

Berba porilukaBerba se vrši ručno i to čupanjem ci-

jele biljke. A u uvjetima južne Hercego-vine poriluk se može brati tijekom cijele

zime. Najčešće se beru pojedini listovi, a ako se bere za tržište onda se desetak ili više biljaka čupa i slaže u buntove. Berba se provodi kada biljke dosegnu veličinu 1-3 cm u promjeru i kada lišće naraste 20-40 cm visoko. Poriluk se inače vadi za suha vremena stoga što se vlažan teško čuva. Ubrane biljke potom treba očistiti od starih listova a korijen prikratiti na 2-3 cm. Nakon berbe biljke se pripreme za tržište ili se obavlja nji-hovo trapljenje u podrume, pri čemu se biljke slažu jedna do druge u redove i to najčešće u vlažan pijesak.

I na kraju, da se lako zaključiti kako je poriluk svojevrsna igra za strpljive, pri čemu se ima u vidu način njegove proi-zvodnje. Ipak, uz malo strpljenja poriluk se može naći na našem jelovniku tije-kom cijele godine.


13


Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Čak štoviše poja-vu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini, jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihova zimskog mirovanja.

ZIMSKI PAK odlično rješenje za zimsku zaštituvoćaka i vinove loze

Zaštita tijekom zime kod većine voćnih vrsta se s razlogom smatra vrlo bitnom zaštitnom mjerom,

jer u voćnjacima u kojim se pravodob-no provede kvalitetna zaštita tijekom zime, tada tijekom vegetacije ima da-leko manje problema s mnogim štetnim organizmima. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih or-ganizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Što više, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihova zimskog mirovanja.

Zimskom zaštitom protiv većine bolesti

Na trešnji se zimsko tretiranje sred-stvima na osnovi bakra pridonijeti ma-

njoj pojavi šupljikavosti ili rešetavosti lista, a time spriječiti i njegovo prijedob-no opadanje. Isto tako to tretiranje će spriječiti sušenje listova i pojavu gorke truleži plodova. Na višnji će zimsko pla-vo tretiranje smanjiti pojavu kozičavosti lista i šupljikavosti lista. Primijenjeno na šljivi zimsko plavo tretiranje će također doprinijeti manjoj pojavi šupljikavosti lista i rogača ploda šljive, te smanjiti pojavu monilije i bakterioza. Isto tako ako se zimsko plavo tretiranje obavi na šipku, tada će tijekom vegetacije na stablima manje biti šupljikavosti lista, te neće doći do prijedobnog opadanja lišća.

Osim zimskog tretiranja pripravcima na osnovi bakra ona se mogu provoditi i s pripravcima koji pored bakra sadrže i mineralna ulja u kom slučaju se po-red spomenutih bolesti suzbijaju i neki štetnici kao što su lisne i štitaste uši, te grinje. Zimsko tretiranje voćaka izvo-di se i u cilju sprečavanja ili smanjenja

• Najčešća kombinacija koja se kori-sti u zimskoj zaštiti voćaka i vinove loze je preparat „Zimski pak“ (kom-binacija mineralnog ulja i bakra). Preparat se prodaje u pakiranju koje je dostatno za 10-15 lit. vode.

• Tijekom zimskih mjeseci na čokoti-ma vinove loze prezimljava veći broj štitastih ušiju (primjerice breskvina i šljivina štitasta uš) ali i grinje šiš-karice koje u pojedinim godinama mogu pričiniti ozbiljne štete.

Velimir Lasić, dipl. ing. pojave štetnika, prije svih štitastih ušiju i grinja. Međutim, za razliku od veoma uspješnog djelovanja bakarnih fungici-da na razne uzročnike gljivičnih bolesti koje se tijekom zime nalaze na voćkama, za suzbijanje štetnika tijekom zime na našem tržištu nema tako djelotvornih insekticida.

Kupanje voćakaDa bi zimska tretiranja bila učinko-

vita, trebaju se kvalitetno obaviti. Ne treba štedjeti na pesticidnoj tekućini. Pored dobro natopljenih pupova, treba-ju biti dobro oprskane sve rodne gran-čice, tanje i deblje grane, kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla nalazi mnoštvo spora otkuda ih vjetar ili kaplji-ce kiše odnose na pupove. Stoga stabla treba doslovce okupati, što većina voća-ra uglavnom i radi, zbog čega se zimsko tretiranje obično naziva zimsko kupanje voćaka.

14


Ivica Doko, dipl. ing. NAMJENSKO gnojivo za vinograde

Primjena agrila u proizvodnji povrća

Agrotekstilna folija ima presudan značaj u proizvodnji povrća tije-kom hladnih zimskih dana. Naime, navedena folija više nego učin-kovito štiti tek posijane i posađene biljčice od štetnih zimskih tem-peratura, te je od velike pomoći poljoprivrednim proizvođačima.

Ukoliko vas tijekom hladnijeg dijela godine put nanese kroz južnu Her-cegovinu nemojte misliti kako se

parcele bijele od velikih nanosa snijega, premda više ni ta mogućnost nije isklju-čena. Naprotiv, radi se o agrotekstilnoj foliji ili agrilu koju zbog fine strukture vlakana poljoprivredni proizvođači od milja nazivaju i „paučinom“. Zapravo, radi se o agrotekstilu čiji je propilenski sintetički materijal nastao od kontinu-iranih polipropilenskih vlakana bijele boje koja se tkaju, prešaju ili izvlače a sve u cilju zaštite, prije svega povrća, od štetnog djelovanja niskih temperatura.

Način postavljanja agrotekstilaIako se na većim površinama agro-

tekstilna folija obično postavlja poseb-nim strojevima na manjim površinama se to uglavnom radi ručno. Postupak je vrlo jednostavan jer je dovoljno agri-lom prekriti biljke nakon čega se, zbog mogućeg jačeg vjetra, njegovi krajevi

dobro i učvrste. Tako se obično u praksi, agrotekstil učvrsti na taj način što se po njegovim rubnim dijelovima motokul-tivatorom tj. frezom nanese malo veći sloj zemlje, a što se pokazalo više nego učinkovitim. Međutim, način postavlja-nja i napinjana folije ovisit će i od same vrste uzgajane biljke te od faze razvoja u kojoj se uzgajana biljka nalazi. Zato se, razumljivo, rubovi folije jače i na-pinju uz tlo kada će agril biti prisutan samo za vrijeme klijanja i nicanja, dok se obično u Hercegovini tijekom uzgo-ja salate folija uopće ne skida nego je prisutna gotovo cijelo vrijeme uzgoja. U tom slučaju rubovi agrotekstila se malo popuštaju a sve kako bi uzgajana biljka, u ovom slučaju salata, imala prostora za normalan rast u visinu.

Može li se povrće nesmetanouzgajati ispod agrila?

Praksa je pokazala kako se povrće bez većih poteškoća može uzgajati ispod agrotekstilne folije jer je ona propusna za zrak, sunčevu svjetlost i kišu. Dakle,

ipak treba biti svjestan činjenice kako navedenu foliju nije potrebno uklanjati sve do berbe iz razloga što pri kišenju ili zalijevanju kapi vode preko mikropora na tkanini polako prolaze i ravnomjer-no zalijevaju biljke i zemljište. Čak se nakon toga zemljište postupno suši pa se ne stvara uvijek nepoželjna pokorica. Osim toga, zbog postupnog isparavanja vode kroz mikropore na tkanini se ne stvara ni kondenzat. Treba znati i da se zadržavanjem vode u mikroporama agrila, pri padu temperature stvara ta-nak sloj (skrama) koja sprječava da se ispod paučinaste tkanine temperatura dalje snižava.

Nadalje, zanimljiv je podatak kako se ispod bijelog agrotekstila zemljište danju manje zagrijava a noću sporije hladi, čime su u znatnijoj mjeri umanje-na štetna djelovanja koja prouzrokuju temperaturna kolebanja. I na kraju, ne smijemo zanemariti i činjenicu kako agril štiti biljke od udaraca jače kiše premda umanjuje i udarce od eventual-nih naleta krupe i tuče.

16


NAMJENSKO gnojivo za vinograde

Ivan Perić, dipl. ing.

KALEMARSKIVOĆARSKI VOSAK


VOĆARSKI VOSAKVOĆARSKI VOSAKBosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

Voćarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voćarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana. Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…).

Zaštita voćaka od zečeva

Štete od zečeva u voćnjacima se javljaju tijekom kasne jeseni pa sve do ranog proljeća. U tom je

razdoblju ovoj životinji dostupno malo hrane, a površina tla s vegetativnim pokrovom obično je smrznuta ili je po-krivena snijegom.

Zečevi glođu koru na bazi stabla, oko korijenova vrata te uzduž glavnog ko-rijenja. Ovako izglodane površine mogu oslabjeti voćke, a ujedno su pogodno mjesto za prodor uzročnika bolesti. Mlađa stabla sa sočnijom, mekšom i tanjom korom privlačnija su od starijih stabala s debelom i čvrstom korom, koja unatoč tome svejedno mogu trpje-ti oštećenja. Glodavci, a posebno zečevi preferiraju koru stabala jabuke, dok su stabla kruške manje primamljiva, a tek potom slijede koštičave vrste. Breskve, a ponekada višnje i trešnje mogu biti

napadnute, dok su marelice i šljive ri-jetko mete ovih životinja.

Zaštita od zečevaZaštita se svodi pretežno na meha-

ničku zaštitu. Trebalo bi svakako na mla-dim voćkama, ako su na otvorenom (po-lja) ili nisu ograđene, prije zime zaštititi deblo. Bitno je deblo ili omotati nekim materijalom, ili premazati ili poprskati s preparatom koji odbija zečeve. Materijali za omatanje su većinom ili perforirane folije, jutene vreće, rešetkaste mreže oko debla bilo od plastike ili žice.

Također se može postaviti zaštit-na ograda ukopana u tlo, da se zec ne može podvući ispod nje, te primjerene visine koju zec ne može preskočiti ni kad padne snijeg. Unazad nekoliko godina na tržištu su postojali pripravci kojima su se prskala stabla koncem jeseni a koji

su djelovali odbijajuće na zečeve. Danas na tržištu nema tih kemijskih priprava-ka, ali se mogu koristiti neki drugi pri-pravci koji se spravljaju u vlastitoj režiji. Zečevi baš ne vole strane mirise, osobito organskog podrijetla. Postoji i nekoliko recepata na bazi organskih tvari živo-tinjskog podrijetla (npr. masti i loja) koji odbijaju zečeve. Ali, najsigurnija je ipak mehanička zaštita, osobito ako je zima jaka i ako ima dosta snježnih padalina.

Što učiniti s oštećenim stablima?Ako se radi o višegodišnjim voćkama

kojima su jače stradale grane, one se mogu rezidbom ukloniti. Ako su ma-nja oštećenja na granama treba ih što prije premazati kalemarskim voskom. Velik problem su mlade sadnice koje su pretrpjele velika oštećenja oko i iznad korijenova vrata.

18


KALEMARSKIVOĆARSKI VOSAK


VOĆARSKI VOSAKVOĆARSKI VOSAKBosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

Voćarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voćarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana. Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…).

Mladen Karačić, dipl. ing.

KUMKVAT – ukras u vrtu, poželjen na trpezi

Sve ljubitelje citrusa u koje ubraja-mo mandarinu, limun, naranču i grejp zasigurno je obradovala vi-

jest da u vrtnim centrima možete naba-viti, za naše krajeve još uvijek neobičnu voćnu vrstu-kumkvat ili fortunelu. Riječ je novoj ukrasnoj i jestivoj vrsti agruma koja se može uzgajati na otvorenim i zatvorenim prostorima južne Her-cegovine. U susjednoj nam Dalmaciji kumkvat se uzgaja, istina sporadično, već 20-tak godina. Navedena voćka je dobila naziv po engleskom istraživaču Robertu Fortuneu koji je kumkvat pre-nio iz Kine u kraljevski vrt u Londonu davne 1846. godine. U matičnoj zemlji kumkvat nosi naziv zlatna mandarina ili po kineski ki-kan. Međutim, pošto se svi mi danas ravnamo po SAD-u gdje ova voćka slovi kao kumquat tako je i kod nas pravilan i udomaćen naziv KUMKVAT.

Otporniji na hladnoću!I doista riječ je o vrsti agruma koja

može izdržati i nešto niže temperature, čak i do – 100 C. U Dalmaciji je kumkvat čuvene i hladne 1985. godine izdržao i – 150 C zbog čega mu na otvorenom treba dati prednost u odnosu na osta-le vrste agruma. U pravilu se kumkvat može uzgajati u svim našim krajevima gdje uspijevaju i mandarinke. Kumkvat se ističe svojim sitnim, žućkastonaran-častim plodovima glatke kore. Meso

ploda je također žućkastonarančaste boje, jaka mirisa i blago gorkog okusa. Ali, zbog svog specifično-ugodnog oku-sa plod je vrlo cijenjen i jede se zajed-no s korom. Inače, plod je kao i cijelo stablo vrlo ukrasno zbog čega se njegov uzgoj preporučuje i u izrazito dekorativ-nim varijantama vrtova. Međutim, zbog niskoga ukrasnog stabla čini vrlo lijep ures i svih vrsta kućnih prostora. Pošto posljednjih godina fortunela pobuđuje sve veće zanimanje kod ljubitelja egzo-tičnog voća, ove godine u Sjemenarni-nim agrocentrima pored “standardnih”

* Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi voćnih sadnica nude i sve vrste kontejniranih sadnica agruma (limun, naranča, mandarina, kumkvat, grejp, limeta). Osim standardnih sadnica u ponudi se nalaze i «veće sadnice « agruma s plodovima.

vrsta citrusa nalaze se i dovoljne količi-ne sadnica kumkvata.

20


21


Pravovremenim izvođenjem kvalitetnoga zimskog tretiranja voćaka, mnogi uzročnici bolesti ali i štetni-ci mogu se suzbiti, a ujedno je zaštita voćaka tijekom vegetacije olakšana.

Zimsko tretiranje voćaka je mjera zaštite koje se provodi nakon pre-stanka vegetacije, tj. za vrijeme

zimskog mirovanja voćaka. Ovisno o tome protiv kojeg se štetnog organizma provodi, može se obavljati od otpada-nja lišća u jesen pa do početka kretanja vegetacije u proljeće.

Zaštita se provodi tijekom mirovanja vegetacije

Zimsko tretiranje voćaka uglavnom se provodi protiv uzročnika bolesti, prije svih protiv Taphrina deformans, uzročnika kovrčavosti lista breskve i nektarine. Zimsko tretiranje se izvodi i protiv pojave nekih drugih uzročnika gljivičnih bolesti, ali se isto tako zim-sko tretiranje provodi i protiv štetnika koji se tijekom zime nalaze na voćnim stablima, primjerice protiv raznih vr-sta štitastih ušiju. Zapravo, kod većine voćnih vrsta zimsko tretiranje se sma-tra osnovnim tretiranjem. To nije bez razloga jer u voćnjacima u kojima se pravodobno provodi temeljito zimsko prskanje, tijekom vegetacije obično ima daleko manje problema nego u voćnja-cima u kojima nije obavljeno. Naime, provođenjem kvalitetnoga zimskog tretiranja svaki će voćar sebi olakšati zaštitu voćaka tijekom vegetacije. Go-tovo da i nema voćne vrste na kojoj je obavljeno zimsko tretiranje protiv štet-nih organizama, posebno protiv uzroč-nika gljivičnih bolesti, koje neće biti od koristi. To je posebno značajno kada se radi o koštičavim voćkama, prije svih na breskvi i nektarina, budući je bez pro-

Velimir Lasić, dipl. ing. vođenja zimskog tretiranja fungicidima na osnovi bakra nemoguća proizvodnja tih voćnih vrsta. Međutim, zimsko tre-tiranje fungicidima na osnovi bakra od iznimne je koristi kada se provodi i na nekim drugim voćnim vrstama, primje-rice na šljivi, jabuci i kruški, u zadnje vrijeme plavo zimsko tretiranje je isto tako od velike koristi kada se provodi na vinovoj lozi.

Najviše se koriste bakreni pripravci

Koliki broj tretiranja s fungicidima na osnovi bakra treba tijekom zime obaviti na breskvi i nektarini pa da se te voćne vrste dobro zaštite od napada kovrča-vosti lista, nema određenog pravila. To ovisi od više čimbenika, primjerice od intenziteta napada uzročnika ko-vrčavosti lista u prethodnoj vegetaciji, učestalosti i obima padalina koncem zime i početkom proljeća, zatim od kvaliteta obavljenog tretiranja i pra-vodobne intervencije. Obično se izvodi 1 – 2 tretiranja. U slučaju da se izvode dva tretiranja obično se jedno obavi oko sredine siječnja, a drugo početkom dru-ge polovice veljače ili u času bubrenja pupova, što je puno bolje.

Plavo kupanje voćakaZimsko plavo tretiranje mora biti

kvalitetno izvedeno. Ne treba štedjeti na količini škropiva. Pored dobro «na-topljenih» pupova treba dobro popr-skati sve rodne grančice, tanje i deblje grane kao i debla jer se na svim tim di-jelovima stabla nalazi mnoštvo spora ili konidija otkuda ih vjetar ili kapljice kiše odnose na pupove. Stoga stablo treba doslovce okupati, što voćari uglavnom i rade, zbog čega se zimsko tretiranje fungicidima na osnovi bakra naziva plavo kupanje.


Jabuka je oduvijek plijenila pozornost, kako uzgajivača tako i potrošača voća. Ipak, posljednjih desetljeća na na-šem tržištu obično se nalazilo samo nekoliko provjerenih, starih sorata dok su brojne druge bile nepravedno zapo-stavljene. Ali, u novije vrijeme tržište sve više osvajaju neke nove, puno kvalitetnije sorte…U našim voćnim rasadnicima sorti-

ment jabuke uglavnom se svodi na nekoliko starih, dobro pozna-

tih provjerenih sorti koje su se više nego udomaćile na području cijele Hercegovi-ne. Ali, pored toga sve više se uočava kako se ukus hercegovačkih potrošača laganim korakom približava svjetskom trendovskom ukusu.

Nove perspektivne sorte jabuka

Pink Lady je dakle, kasna sorta za čiji je uzgoj potrebno odabrati idealne jabučarske položaje s dugim i toplim jesenima, sa sunčanim ali ne i vrućim danima, kao i s prohladnim i rosnim noćima. Voćarski znalci tvrde da takvu vrstu jabuke, odnosno, cijelu paletu jabuka izražene slatkoće, mirisa i boje preferiraju istočnjačke zemlje te me-diteranska područja u našem širem okružju. Uz to, zamjetno je kako više odgovara ukusu starijih potrošača, za razliku od dosadašnje miljenice Granny Smith, koju zelenu, kiselkastu, čvrstu i osvježavajućeg mesa i nenametljiva mirisa-osobito vole mlađi naraštaji. I dok se svake godine voćari doslovce bombardiraju sa stotinama novih sorti jabuka tek se svakih 15-tak godina po-javi neka velika sorta (poput Zlatnog

delišesa) koja ostavi svjetski trag. Po svim dosadašnjim parametrima Pink Lady će postati jedna od njih.

Fuji (Fudži) je sorta stvorena u Ja-panu, kao i većina njezinih mutanata, i to križanjem Crvenog delišesa i sorte Ralls Janet. U svijetu je najviše proizvo-de Kinezi premda je rasprostranjena i u Čileu, Francuskoj i Italiji, a laganim tempom dolazi i u naše krajeve. Radi se o visokoproduktivnoj plantažnoj sorti jabuka koja zrije u drugih desetak dana listopada. Plodovi su joj srednje krupnoće, obojeni žutonarančastom i prošaranom crvenom bojom, fine tek-sture i slatkog, ali nedovoljno kisela okusa. Plodovi se mogu dosta dugo čuvati zbog čega Fuji postaje sve češća sorta jabuke na našem tržištu. U svijetu njezine plodove najviše konzumiraju Amerikanci i istočne zemlje dok je u našim krajevima češća u južnim nego u kontinentalnim područjima. Osim toga, navedena sorta je i pogodnija za uzgoj u toplijim područjima stoga što ima veoma dugo vegetacijsko razdoblje. Oprašuju je sorte Zlatni delišes, Granny Smith i Royal Gala.

Braeburn novija sorta pronađena 1950. godine kao slučajni sjemenjak, vjerojatno sorte Lady Hamilton u No-vom Zelandu.

Stablo Breaeburna je srednje bujnog rasta i srednje obrasle krošnje. Cvate srednje rano i dobro je oprašuje Zlat-ni delišes, Idared, Elstar, Gala i druge sorte. Rodnost ove sorte je dobra i do-sta ujednačena. Plodovi su joj krupni, manje od polovice površine prugasto obojani mutnim crvenilom, tvrdog mesa i slatkokiselog okusa. Dozrijevaju koncem listopada tj. tri tjedna poslije Z. delišesa ili tjedan prije Granny Smitha, što je svrstava među najkasnije zimske sorte koje imaju vrlo dugačko razdoblje vegetacije. Stoga za dobru kvalitetu plodova zahtijeva duge tople jeseni i brdovite položaje, s manjim rizikom po-jave mraza. Plodovi se u hladnjačama čuvaju do konca travnja a u posebnim komorama i do konca lipnja.

22


JABUKA - voće kroz cijelu godinu

Defolijacija s ureom u voćnjacima

Jesensko prskanje voćaka s povišenim koncetracijama UREE prven-stveno služi za kemijsko odstranjivanje lišća, ali i dodatnu opskrbu dušikom koji će se pohraniti u pričuvnome proteinskom obliku. Naku-pljeni i uskladišteni oblici dušika oslobađaju se u sljedećoj vegetacijskoj godini i omogućuju strukturne i energetske potrebe za novi rani rast.

Voćka s većom količinom pričuvnog dušika u proljeće ima snažniji po-rast novih, ali i odrvenjelih izboja

odnosno debla, sekundarnih te tercijar-nih grana. Poznati je utjecaj rokova i vi-sine davanja dušika na porast i razvitak pojedinih organa. Tako proljetno dava-nje dušika pospješuje rast izdanaka i listova na štetu rasta korijena. Ljetno davanje povisuje suhu tvar osnovnog dijela podloge i lišća u jesen i proljeće.

Odstranjenje lišćaNajjednostavnija primjena odstra-

njenja lišća (defolijacija) je putem oto-pine UREE. UREA N 46 ili karbamid je visoko koncentrirano dušično gnojivo. Sadrži 46% dušika u amidnom obliku. Otopina UREE u vodi služi za prihranu biljaka dušikom preko lista. Pri tome treba voditi računa o primijenjenoj koncentraciji. Kada je riječ o kemijskom odstranjivanju lišća UREOM, ona se primjenjuje u višim koncentracijama u odnosu na prihranu tijekom aktivnog

rasta i razvoja voćaka i plodova.U većini slučajeva UREA se primjenjuje u kon-centraciji između 5-7 % otopine, što bi značilo otopiti 5-7 kg uree u 100 litara vode. Navedene koncentracije mogu se primijeniti za jabuke, kruške, višnje, orahe, lijeske, bademe, šljive, breskve, smokvu i dr. Ranijim istraživanjima u nas (Petrokemija) vođena su tretiranja do 15 % otopine UREE na jabuci, kruški i vinovoj lozi, s tim da nije bilo vidljivog oštećenja izboja i pupova.

Nakon prskanja s povišenom kon-centracijom UREE, dušik se usvaja u list i premješta u drvenaste dijelove i korijen te povećava pričuvni dušik u navedenim dijelovima voćke. Na taj način voćka koja raspolaže višom kon-centracijom dušika omogućit će inten-zivniji start u proljeće (bubrenje pupo-va, snažniji porast mladica i cvjetova). Prskanja UREOM u listopadu dala su najviši prinos šljive u usporedbi s pro-ljetnom primjenom u tlu.

Prema istraživanjima izostanak duši-

ka tijekom ljeta na jabuci Golden Delicio-us/Merton 793, rezultirao je ubrzanom opadanju lista, nižem ukupnom i toplji-vom dušiku, nižem proteinskom dušiku, fosforu i kalciju te većem udjelu škroba, ukupnog šećera te kalija u latentnim vršnim mladicama u usporedbi s pu-nom primjenom ljetne dušične primjene. Uslijed izostavljene jesenske primjene dušika smanjen je broj cvjetnih pupova po stablu kao i zametanje plodova.

Zametanje plodova strogo ovisi o vremenu cvatnje. Isto tako istraživanja ukazuju na rezidualan učinak na rast i hranidbeni status lista u sljedećem ve-getativnom razdoblju. Jesenske primje-ne 5 % i 10 %-tnom otopinom Uree pokazuju da se trajnost (vijek) jajnih stanica i zametanje plodova povećava.

Primjenom 5 % UREE u ljetu, sma-njuje se proizvodnja askospora gljivič-nih bolesti čak do 97%. Preporučljivo je tretirati i otpalo lišće na tlu UREOM, radi brže razgradnje te povećanja hu-musa u tlu. Lišće na tlu prska se nakon opadanja u jesen ili rano u proljeće. Prema američkim izvorima raspadanje lišća u studenom ili travnju smanjuje rizik od pojave krastavosti za 80-90%.

Prskanje voćaka s 5 – 7 % otopinom UREE preporučuje se obaviti prije pro-mjene boje lišća ili tek nakon promjene zelene boje u svijetlozelenu ili žutu, ili pak u žutocrvenu, ali svakako prije prvih mrazeva.Osim zasebne primjene UREE, za opadanje lišća (defolijacija), ona se može koristiti u kombinaciji s 1% ba-krenim kelatom (Cu EDTA) ili 1,5% cink sulfatom. U tom slučaju UREA se pri-mjenjuje kao 3 %-tna otopina.

Mr. sc. Sanja Biškup Petrokemija d.d.

23


Pripada skupini ekonomski vrlo važnih štetnika voćaka. Najradije napada jabuku i

krušku, ali štete čini i na ko-štičavim i bobičavim voćnim

vrstama. Rasprostranjena je u svim područjima uzgoja voća.

KALIFORNIJSKA ŠTITASTA UŠsve veći problem u voćnjacimaprof. dr. Ivan Ostojić

Uš siše na deblu, granama, lišću i plodovima mladih i starijih sta-bala, i izaziva njihovo postupno

propadanje. Napadnuta voćka se sla-bije razvija, listovi su sitniji-žuti, a plo-dovi gube tržišnu vrijednost. Poseban problem predstavlja u rasadnicima, jer ako se namnoži i raznese sadnicama, teško se može suzbiti.

Simptomi oštećenjaU slučaju jačeg napada kora debla,

grana i grančica prekrivena je nasla-gama starih i novih štitova. Najčešće ju nalazimo na jabuci i krušci, ali i na koštičavom i bobičastom voću (poseb-no ribizla). Sišući, uš oslabi voćku tako

da vrhovi grana zbog nedostatka hrane počinju sa sušenjem. Na jednogodiš-njim sadnicama štitovi su na deblu iznad spojnog mjesta, a na dvogodiš-njim na vrhu grana. Mlada stabla za kratko vrijeme propadaju.

Plodovi su sitni, neuglednog izgleda i lošeg okusa. Kao reakcija na ubod štet-nika, plodovi reagiraju pojačanim stva-ranjem antocijana, tako da je kora is-pod i oko štitova crvena. Na plodovima se jasno vide štitovi i crveni prsten oko njih, kao znak prisutnosti kalifornijske štitaste uši.. Ovo je osobito izraženo oko čašičnih listića i peteljke.

Morfološke odlike vrsteOdrasla ženka je spljoštenog izgleda,

limunžute do narančaste boje. Štit žen-ke je okruglog oblika, tamnosive boje, veličine 1,7 do 2,1 mm s koncentričnim krugovima i žućkastim pucem u sredini. Štit mužjaka je nešto manji, tamnosive boje ali izduženoovalnog oblika.

Biologija Kalifornijska štitasta uš ima dva na-

raštaja godišnje, a često se javlja i treća. Prezime ličinke prvog i drugog stadija razvoja ispod štita crne boje. Odrasle ženke formiraju se krajem travnja ili početkom svibnja. Razvoj mužjaka traje nešto brže od ženki, tako da se već od polovine pa do kraja travnja javljaju kri-lati mužjaci. Let mužjaka pada u vrijeme cvatnje. Vrlo su aktivni, jer žive samo 1-2 dana, a u tom razdoblju moraju oploditi ženku nakon čega ugibaju. Od oplodnje pa do «rađanja» živih ličinki prođe 20-35 dana. Ličinke se izvlače ispod majči-na štita i kreću se po kori 7-8 sati. Kad pronađu pogodno mjesto fiksiraju se i počinju s prehranom. Vrlo brzo ličinke formiraju štit. Ličinke prvoga generaci-je ostaju na granama i deblu, a druge generacije odlaze na mlade pupove. Razvoj prve (proljetnog) naraštaja traju 5-6 tjedana, slično kao i drugog (ljet-nog). U godinama kada je jesen izrazito topla u rujnu i listopadu može se javiti i treći naraštaj.

SuzbijanjeTijekom mirovanja vegetacije koriste

se mineralna ulja. Tijekom vegetacije, u vrijeme pojave ličinki prvog stadija ra-zvoja, koriste se insekticidi na osnovi di-metoata (Chromogor 40 ili Perfekthion).

24


Arnova

Roko

Pekaro

Faluka

Romano

Monaco

Stirling

Arnova, rana, izuzetno rodna sorta

Pekaro, crvena kasna sorta, izuzetno rodna, zamjena za Kondor

Roko, nova kvalitetna sorta za zimnicu, zamjena za Romano

Romano, najkvalitetnija sorta za jelo i zimnicu

Stirling, odlična sorta za kuhanje, zamjena za Kennebec

Faluka, najrodnija sorta, odlična za kuhanje i pečenje

Monako, izuzetno kvalitetna rana sorta, odlična kao pekarski krumpir, zamjena za Lisetu

Arnova

Roko

Pekaro

Faluka

Romano

Monaco

Stirling

Arnova, rana, izuzetno rodna sorta

Pekaro, crvena kasna sorta, izuzetno rodna, zamjena za Kondor

Roko, nova kvalitetna sorta za zimnicu, zamjena za Romano

Romano, najkvalitetnija sorta za jelo i zimnicu

Stirling, odlična sorta za kuhanje, zamjena za Kennebec

Faluka, najrodnija sorta, odlična za kuhanje i pečenje

Monako, izuzetno kvalitetna rana sorta, odlična kao pekarski krumpir, zamjena za Lisetu

NARANČA - zimskičuvar zdravljaDado Marić, dipl. ing.

Ako niste znali, naranča je nekada predstavljala “luksuzno” voće koje se darivalo samo u poseb-

nim prigodama. Zbog toga je laganim korakom ušla i u narodne običaje pa se od davnina darivala za Božić i Novu godinu. Osim toga, darivanje naranče bio je najljepši izraz ljubavi i poštova-nja. Međutim, narančino stablo imalo je i ukrasnu vrijednost, posebice za Božić, kada bi njegove zimzelene gran-čice prepune plodova dočaravale sliku božićnog drvca. Ali, ukoliko izuzmemo dekorativnu vrijednost u predstojećim zimskim danima naranča čini bitan čimbenik u borbi protiv prehlada i viro-za. Čak je i liječnici preporučuju što češće na jelovniku, posebice zbog toga što je naranča jedan od zapovjednika

prehrambene vojske koja se bori protiv zimskih viroza.

Svježi sok za top-formuIako je najpoželjnije jesti svježe na-

ranče ništa manje nije djelotvoran ni sok. Uostalom, čaša svježe iscijeđena soka sadržava 88 mg C vitamina koji poboljšava i apsorpciju željeza. Među-tim, treba napomenuti kako iscijeđeni sok trebamo popiti što prije jer je vi-tamin C vrlo osjetljiv, te brzo propada na zraku i svjetlu. Preporučena količini soka iznosi dvije čaše dnevno i posebi-ce je korisna osobama koje inače loše probavljaju voće. Pošto potiče probavu može pomoći i kod otežane stolice. Na-rančin sok sadržava najmanje 20 ami-

nokiselina a bogat je i kalijem te siromašan natrijem

što je pak značajno za osobe koje provode

neslane dijete kod srčanih i bubrež-

nih bole-

sti te povišenog tlaka. Pored toga, kalcij se iz narančina soka izvrsno apsorbira te ga organizam iskoristi čak 37 posto.

Stoga, ukoliko ste jedan od sretni-ka koji posjeduju vrt, osim mandarina i limuna svakako planirajte i barem jedno stablo naranče. Utoliko više jer znanstvenici tvrde da je i kora naranče bogata vitaminom C, betakarotenom i bioflavonidima zbog čega se prethodno naribana može koristiti kao dodatak kolačima i raznim salatama. Tada će osim arome doslovce dati i zdravlje jer sadržava monoterpene, potencijalne tvari u borbi protiv raka. Ali, oprez! Ko-

rištenje narančine kore ili pak njezino žvaka-

nje preporuča se samo za

neprskane naranče

ili na-ranče iz vlastita v r t a ,

kod ko-jih znamo

podrijetlo.

28


Čuvanje plodova jabukau kućnim uvjetima

Najčešći razlog propadanja plodo-va poslije berbe je neodgovara-juća zrelost plodova u vrijeme

berbe i držanje plodova u neodgovara-jućim uvjetima.

Osim ovih dvaju osnovnih uvjeta, na duljinu čuvanja plodova utječu i sorta, način berbe i kakvoća plodova.

Način berbeŽelimo li očuvati plodove jabuka,

moramo ih brati isključivo ručno, i to pažljivo. Plod treba lagano uhvatiti ru-kom za donji dio (čašku), a vrh kažipr-sta postaviti na spoj peteljke i rodnog izbojka. Tada polako zakrenemo plod u smjeru kazaljke na satu, istodobno pri-tiskujući vrhom kažiprsta spoj peteljke i rodnog izbojka. Na taj način ćemo naj-

lakše ubrati plod i istodobno ga najma-nje oštetiti. Plodove kojima je peteljka otrgnuta treba odvojiti i potrošiti što prije jer se čuvaju slabije od plodova koji imaju peteljku.

Odabir plodova za čuvanje i slaganje

Za čuvanje treba odabrati samo zdrave plodove, bez vidljivih znakova truleži ili napada štetočina. Plodove koji nemaju peteljku također treba odvojiti i potrošiti što prije jer će oni prije biti napadnuti uzročnicima truleži.

Plodovi se mogu čuvati u plitkim letvaricama pažljivo poslagani jedni na druge u nekoliko redova. Također se mogu složiti na police u plitkom sloju. Imamo li manju količinu plodova, dobro

ih je posložiti u samo jednom sloju, odvojene jedne od dru-gih kako bi se izbjeglo širenje truleži s jednog ploda na drugi.

Prostorije za čuvanjeJabuke se najbolje čuvaju

u hladnjačama koje imaju reguliranu temperaturu zra-ka, vlažnost zraka i sastav atmosfere (pravilan odnos ugljičnog dioksida i kisika). To su suvremene hladnjače s

kontroliranom atmosferom namijenje-ne za čuvanje velikih količina plodova iz komercijalnih voćnjaka. U kućnim uvjetima prisiljeni smo koristiti različi-te prostorije, a najčešće su to podrumi. No, nije svaki podrum pogodan za ču-vanje jabuka.

Idealno je da prostorija u kojoj ćemo čuvati plodove ne bude namijenjena ni za koju drugu svrhu. Čuvaju li se jabuke s drugim voćem i povrćem, lako mogu upiti strane mirise, a također može doći i do bržeg kvarenja i propadanja. Nemamo li drugog izbora, jabuke treba posložiti tako da su, što je moguće više, udaljene od drugog voća i povrća.

Čistoća prostorije je iznimno važna. Zidove treba premazati vapnom ili ih prebojiti bojom koja ne sadrži jake mi-rise i organska otapala. Također je po-trebno osigurati što bolju ventilaciju i temperaturu zraka, što je moguće bliže rasponu od 0 do 2°C. Ako je tempera-tura zraka veća od navedene, čuvanje plodova je znatno kraće. Tako je duljina čuvanja plodova na 10°C oko četiri puta kraća nego na 0°C. Važna je i odgova-rajuća vlaga zraka. Ona bi se trebala kretati u rasponu od 85-95°C.

Prof.dr.sc. Tomislav JemrićZavod za voćarstvo

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

29


Veliki se broj voćara amatera svake godine susreće s problemom čuvanja plodova jabuka. Često se doga-đa da pospremljeni plodovi prebrzo propadnu i tako se izgubi sav trud uložen u njihov uzgoj. Da se to ne bi događalo, potrebno je poznavati najvažnije čimbenike koji određuju skladišnu sposobnost plodova.

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

DIAVOLINA prah za dimnjakeJednostavno i bez prljanja Vaš dimnjak će opet prodisati

Kemijski uništava čađ, čisti peći na ugljen i drva. Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe. Za peći, peći na drva ili kamine.

Ivan Čuljak, dipl. ing.

Od prastarih vremena, želja mnogih ljudi bila je pomaknu-ti uzgoj biljaka iz roda ”Citrus”

(mandarina,naranča limun…) što da-lje na sjever. Na tom pitanju radili su mnogi svjetski znanstvenici. Rađena su mnogobrojna križanja (hibridiza-cije) raznih vrsta roda ”Citrus” s vr-stom ”Poncirus trifoliata” u nadi da će uspjeti svojstvo otpornosti na niske temperature koje nosi ”Poncirus trifo-liata” prenijeti na novonastali hibrid a istodobno zadržati svojstva ishodišne vrste. Tako su nastajali mnogi hibridi: ”Citradarin”,”Citrange”, ”Citrangequat” itd. Međutim, novonastali hibridi nisu opravdali očekivanja, naime nije po-stignuta željena otpornost na niske temperature a izgubila su se i organo-leptička svojstva koja su inače bila ka-rakteristična za ishodišnu vrstu. Neki od njih, zbog dominantnog utjecaj “Ponci-rusa” uopće nisu jestivi ali su poslužili kao vrlo kvalitetne podloge za cijeplje-nje (kalemljenje) mnogih vrsta iz roda “Citrus”. Međutim, gore navedena želja kako običnih ljudi tako i znanstvenika nije dopustila da se odustane. Ponovno se krenulo s križanjem (hibridizacijom). Ovaj put križani su hibridi takozvanoga prvog naraštaja s raznim vrstama roda

“Citrus” i tako su dobiveni takozvani hibridi dru-gog naraštaja koji su napravili veliki pomak kako u otpornosti na niske temperature tako i u preno-šenju organoleptičkih svojstava karakterističnih za ishodišne vrste a pritom je gorak okus “Poncirusa” sveden na minimum. Jedan od tih hibrida drugog naraštaja koji je opravdao očekivanja je “CURAFO-RA SEGENTRANGE”.

Curafora segentrangeRadi se o hibridu drugog naraštaja (Citroncirus

F2 x [(x Poncirus C. sinensis trifoliata) x C. reticula-ta?]. Curafora razvija srednje bujno stablo , lišće je tamno zelene boje i monofoliat. Izboji su dugački i vitki s bodljama.

Plodovi su veličine Clementine i oblika naran-če, uglavnom bez sjemenki. Kod određenog po-stotka plodova na dnu ploda može se primijetiti ‘’pupak’’ što je inače značajka naranči iz grupe

‘’Pupčarke’’(Naveline Orange). Kora je tanka i lako se odva-ja od pulpe, koja je umjereno sočna s okusom koji je zapra-vo mješavina okusa vrsta od kojih je nastala .Ubraja se u skupinu srednje kasnih sorti tako da su plodovi spremni za branje u drugoj polovici studenog. Odlično podnosi niske temperature. Mi smo je provjerili na -15 °C, Međutim, postoje podaci da je sa vrlo malim oštećenjima preživjela -24°C ,naravno riječ je o odra-sloj biljci.

Hibrid Curafora ali i ostale vrste agruma, možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku.

CURAFORA SEGENTRANGE izrazito otporan hibrid iz skupine Citrusa

32


Najpoznatijehercegovačkesorte šipkaIvana Markota, dipl. ing.

Šipak (Punica granatum L.) je voć-na vrsta čiji je uzgoj tradicionalno vezan za područje Hercegovine.

Današnja proizvodnja je mala, a zbog svoje nutritivne vrijednosti zaslužuje veću pažnju. Šipak je skromnih zahtjeva u uzgoju i daje visoke prirode. Zadnjih nekoliko godina povećano je zanimanje za uzgoj šipka zbog njegova dijetotera-peutske vrijednost na ljudsko zdravlje.

Na uzgojnom području Hercegovine prisutan je veliki broj autohtonih i in-troduciranih sorata koje nisu evaluirane u odnosu na hladnoću, sušu i bolesti. Pored toga ne postoje sustavna istra-živanja kakvoće ploda, sadržaja šećera, kiselina, flavonoida, vitamina C itd. Stoga izbor odgovarajućeg sortimenta predstavlja problem. Današnja glo-balizacija dobra je za tržište kao i za razmjenu sorata, ali isto tako i opasna zbog moguće eliminacije lokalnog sor-timenta. Introducirane sorte nisu uvijek prikladne za nove agroekološke uvjete.

GlavašSorta Glavaš je najzastupljenija sorta

šipka u Hercegovini, kako u amaterskim

voćnjacima tako i u novim intenzivnim nasadima šipka. Glavaš je sorta šipka velike rodnosti i bujnosti. Unatoč sve većem trendu preferiranja slatkih sorata, ova sorta i dalje zadržava prvo mjesto pri podizanju novih nasada. Plodovi Glavaša počinju dozrijevati početkom i u prvoj polovici listopada ovisno od lokaliteta i klimatskih uvjeta. Oblik ploda je okru-glast, a rjeđe je spljošten. Na polovima je zaobljen dok su rebra slabo izražena.

Plod je velik do vrlo velik, prosječne težine oko 500g, mada težina dosta varira uslijed različitog vremena zame-tanja. U uvjetima intenzivne obrade tla, navodnjavanja i gnojenja su zabilježeni plodovi težine od preko 1kg. Boja kore varira od žuto-zelene preko žute do in-tenzivne crvene ili ružičaste

boje. Ipak najčešći su plodovi sa temeljnom žutom bojom, dok su sa sunčane strane crveni ili ružičasti. Kora je prilično debela, tako da nisu rijetki plodovi sa debljinom kore na ekvatoru od 5 mm i na polovima od 10mm. Is-punjenost ploda zrnjem je osrednja. Zrna su velika lijepe svijetlocrvene boje koja u punoj zrelosti prelazi u intenziv-nu crvenu boju, dosta su sočna. Sok je osvježavajućeg slatko-kiselog okusa,

harmonične, ugodne te Glavašu svoj-stvene arome. Po kemijskom sastavu pripada skupini kiselih sorata. Sadržaj ukupnog šećera kretao se do 9,52 % .

Konjski zubOva sorta je u novije vrijeme intro-

ducirana na ova područja i uglavnom se uzgaja na okućnicama, prvenstveno zbog veličine plodova. Sorta je dosta bujna, a osrednje je rodnosti.

Konjski zub, u našim uvjetima, dozri-jeva sredinom listopada. Plod je okru-glast, a na polovima lagano spljošten. Rebra duž ploda su slabo izražena. Plodovi su vrlo veliki i po tome je ova sorta najpoznatija. Prosječna težina je oko 560 g premda ima plodova, u in-tenzivnom uzgoju, koji dostižu težinu i do 1000 grama. Temeljna boja kore je ružičasto-crvena, rjeđe žuta, a na osun-čanoj strani prelazi u intenzivnu crvenu boju. Debljina kore je od 3 do 5mm. Ispunjenost ploda zrnjem je dobra, ran-dman soka je vrlo velik i po tome seova sorta ubraja u najproduktivnije. Zrna su velika,ružičaste, a u punoj zrelosti crve-ne boje. Jako su sočna. Sok je umjereno sladak. Ugodne je arome. Randman soka je vrlo velik.

33


Jesensko-zimska sadnja voćaka i vinove loze

34


U toplijim južnim krajevima sadnja voćaka i vinove loze može već početi u jesen i zimu. Prednost te sadnje treba iskoristiti, upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Zbog toga posađene sadnice bolje se primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine.


Sadnja voćaka i vinove lozeProteklih nekoliko godina kasna je-

sen i početak zime su relativno topli i bez veće količine padalina. Upravo ta-kvo vrijeme je idealno za sadnju voćaka i vinove loze. Već na početku sadnje treba obratiti pozornost na činjenicu, a koja se najčešće zanemaruje da se sadnice nabavljaju samo od povjerljivih dobavljača. Znači, sadni materijal mora imati deklaraciju o vrsti i podrijetlu sad-nog materijala. Sadnice voćaka treba nabaviti što ranije, odnosno u jesen ili zimu jer je u jesen najbolja ponuda ra-zličitih sorata. U rasadnicima se obično nalaze jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice, a prednost se daje jednogo-dišnjim.

Sadnica voćke mora ispunjavati slje-deće uvjete: spoj podloge i plemke mora biti čvrst i bez napuknuća, stablo mora biti ravno, koje mora imati 2 – 4 pravil-no raspoređene primarne grane, korijen mora biti dobro razvijen i nijedan pup na grani ne smije biti otvoren. Prije ne-posredne sadnje predstoji priprema tla, koja se odnosi na duboko oranje tla u ljeto ili početkom jeseni. Uz to se u tlo unose neophodna gnojiva, tj. obavlja se meliorativna gnojidba s ciljem pobolj-šanja plodnosti tla. U praksi se obično gnojidba obavlja s 300 – 600 dt/ha stajskog gnojiva, 2200 kg/ha fosfornih gnojiva, te 1200 kg/ha kalijevih gnojiva.

Prednosti sadnje u jesen i zimuSadnja voćaka i vinove loze se obav-

lja u jesen-zimu i na proljeće, dakle u mirovanju vegetacije. Prednosti sadnje

voćaka i vinove loze u jesen i zimu leži u više čimbenika. Veoma je važno da tlo nije smrznuto i da je temperatura iznad nule, što je u južnom dijelu zemlje veća vjerojatnost. Naime u tom razdoblju je tlo još toplo i vlažno, pa tako posađene sadnice imaju povoljne uvjete za uko-rijenjavanje u tlu, a s tim i mogućnost obnove korjenove mreže. Oštećena mjesta na korjenu lakše zacijele i omo-gućuje se rast obrastajućeg korijenja. Pored toga tlo se slegne pa se usposta-vi bolji kontakt između tla i korijena. U proljeće, dakle, prije početka vegetacije korijenje nastavlja intenzivan rast i sad-nica s tim postane sposobnija da nad-zemni dio bude opskrbljen potrebnim hranjivima i vodom za daljnji rast. Sve je to razlog više da se posađene sadnice bolje prime, a s tim brže i bolje nastave svoj razvoj u proljeće.

PITANJA I ODGOVORIAprijum-križanac marelice i šljive

U pretprošlom broju objavili ste zani-mljivu reportažu u kojoj je spomenuta tzv. brazilska marelica, čiji je plod tri puta veći a stablo otpornije u odnosu na klasične sorte marelice. Ali, ima li ta vrsta svoj stručni na-ziv ili je isključivo riječ o nama nepoznatoj sorti marelice izrazito krupnih plodova?

Prilgodom posjete navedenog rasadnika odmah sam uočio spomenutu „marelicu“ (matično stablo) koju do sada nisam imao prilike zamijetiti na našim terenima. Isto tako, dosadašnjim obilaskom pojedinih velikih registriranih voćnih rasadnika na području BiH, Hrvatske i Srbije «brazilsku marelicu» nisam mogao uočiti. Jednim dijelom to je i razumljivo stoga što se ova sorta/vrsta ne nalazi na sortnoj listi pa se stoga i ne smije proizvoditi u voćnim ra-sadnicima. Međutim, plodove spomenute marelice jasno sam vidio i konzumirao, te vam iz prve ruke mogu reći kako se radi o uistinu neobičnoj voćnoj vrsti. Ali, u brojnoj stručnoj literaturi koju posjedujem o voć-nim vrstama, o ovoj vrsti nema niti spome-na. Ipak, prateći i proučavajući inozemnu literaturu da se uočiti sličnost navedene voćke s križancem marelice i šljive, koja nosi stručni naziv Aprijum. Dakle Aprijum je svojevrstan hibrid nastao križanjima i po ukusu podsjeća na obogaćenu mješavinu marelice i šljive. Radi se o voću velike slasti koje sadržava više šećera nego marelica i šljiva. Navedeni Aprijum se proizvodi u okviru tvrtke «Zaiger’s Genetic’s» te se plantažno uzgaja na području Kalifornije, zbog čega je jasno kako mu hercegovačka klima više nego odgovara. Jednu sadni-cu imam posađenu u vlastitom voćnjaku ali za prave podatke o njezinoj rodnosti i adaptabilnosti našim krajevima morat ćemo, nažalost, pričekati nekoliko godina.

Ivan Perić,dipl.ing.

Sadnice žižule?Zanima me je li moguće u našim vrtnim

centrima pronaći vrlo rijetku voćnu vrstu zvanu žižula. Osim toga, nije mi poznato može li se ova voćka uzgajati na području Či-tluka te kako podnosi sušnija i oskudnija tla. S obzirom da planiram posaditi više sadnica žižule zanima me i razmak sadnje, vrijeme rezidbe te način pripreme sadnica za sadnju.

Žižula je doista rijetka ali ništa manje vrijedna voćna vrsta. Vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranjivim tvarima. Razumljivo, ukoliko pla-

nirate podignuti nasad žižule trebate voditi računa da je tlo bogato organskom tvari,te da je potrebno osigurati i navodnjavanje, posebno u kritičnim fazama razvoja žižule. Međuredni razmak sadnje treba iznosi-ti 5 m, koliko iznosi i razmak u samom redu. Ipak, u novije vrijeme prakticira se i nešto gušća sadnja, i to na razmak 3 x 3 metra. Što se tiče samih termina rezidbe, prakticiraju se ljetna i zimska, ali je važno napomenuti da sa zimskom rezidbom nije potrebno žuriti jer postoji opasnost od šte-ta koje mogu izazvati niske temperature na samom početku vegetacije. Što se tiče same pripreme sadnica za sadnju, ona je ista kao i za ostale voćne vrste s tim da ne smijemo zaboraviti prikratiti sadnicu na vi-sinu od 30 cm. Spomenuto prikraćivanje je posebno važno provoditi na našim tereni-ma jer na taj način povećavamo otpornost posađenih sadnica na sušu i vjetrove čime izravno povećavamo postotak primljenih biljaka. Spomenimo još da je žižula prilično tolerantna voćka koja uspijeva i na tereni-ma nepodobnim za većinu ostalih voćnih vrsta te je stoga bez ikakvih poteškoća možete uzgajati i na području Čitluka. U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama i Čitluku može-te nabaviti sadnice žižule.

Dado Marić,dipl.ing.

Rezidba ružaU svom vrtu, pored različitog ukrasnog

grmlja, imam i nekoliko ruža. Zanima me smiju li se ruže orezivati tijekom kasne jese-ni, odnosno, početkom zime?

Glavna rezidba ruža se ne obavlja ti-jekom jeseni, odnosno, početkom zime nego rano u proljeće, što znači početkom ožujka ili travnja prije nego što izbiju same mladice. Iznimku pak čini rezidba prigo-dom jesenske sadnje. Inače se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektura, bez kojih ne bi bilo moguće osjetljive sorte zaštititi od mraza. Bilo kako bilo, grane i grančice ne smijemo skraćivati drastično jer time riskiramo da se nakon zimskih mjeseci, tijekom kojih se na jakom mrazu neke grane mogu smrznuti, krošnja drastično reducira i ruža sljedećeg ljeta mnogo slabije cvate. S druge strane, divlje izdanke trebamo uklanjati čim se pojave, a riječ je o izdancima koji izbijaju izravno iz podloge ispod mjesta kalemlje-nja. Lako ih možete raspoznati jer imaju drugi oblik lista i boju kore a moraju se

uklanjati jer ruži nepotrebno oduzimaju hranu. Dakle, sada tijekom jeseni ruža se orezuje samo u nuždi!

Mladen Karačić,dipl.ing.

Zapretci na granama jabukeU svom vrtu imam nekoliko stabala jabu-

ke. Tijekom ljeta primijetio sam na stablima neobične pređaste zapretke unutar kojih su bile gusjenice. Sada kada je lišće otpalo na stablima se uočavaju ti isti zapretci. Što da radim? Vaš vjerni čitatelj iz Rame.

Ove godine na području općine Rama zabilježena je veća pojava zlatokraja (Eu-proctis chrysorrhoea). Radi se o štetniku šuma koji u godinama kada se javi u većoj brojnosti može pričiniti i štete na voćnim vrstama. Najčešće stradaju voćnjaci jabuka koji se nalaze u blizini šuma.

Ono što vi treba da uradite jest da ška-rama odsiječete grane na kojima se nalaze zapretci i da ih spalite.

Velimir Lasić,dipl.ing.

Suzbijanje vrbotočaOve godine, u voćnjaku sam primjetio

veliki broj bušotina na deblima jabuka i tre-šanja. Istina, riječ je o manjem broju stabala s tim da sam slične simptome uočio i na lipi posađenoj nedaleko od voćnjaka. Je li riječ o istom štetniku i na koji način se on suzbija?

Najvjerojatnije se radi o vrbotoču koji najčešće napada stabla jabuke, kruške i trešnje. Međutim, ne ostaju pošteđena ni ukrasna drveća-lipe, vrbe, javori, platani i sl. S druge strane, uništavanje navedenog štetnika dosta je problematičnostoga što vrbotoč buši hodnike prema sredini debla. Metode suzbijanja se uglavnom svode na mehaničko uništavanje ličinki unutar debla i grana. U tu svrhu najčešće se koristi svi-nuta žica. Vrh žice se savije u vidu kuke i ugura u bušotinu te se gusjenica vrbotoča nastoji izvući van debla i uništiti. Ukoliko vam to ne polazi za rukom, u bušotinu mo-žete ugurati vatu prethodno natopljenu u eter ili kloroform. Ipak, poželjnije je u otvor na deblu uštrcati insekticid u većoj koncen-traciji od normalne. Nakon toga, bušotine se obavezno trebaju zatvoriti kalemarskim voćkom. Osim vrbotoča slične štete na granama pravi granotoč koji se suzbija na isti način. Ali, za razliku od vrbotoča, kod napada granotoča imate malu prednost jer pojedine, napadnute grane možete otpiliti i spaliti.

Ivica Doko,dipl.ing.

36



2011/122011/12

MIŠOMORMIŠOMOR

Gotovi mamci za efi kasno suzbijanje miševa i štakora. Za unutarnju i vanjsku upotrebu.

Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g; 250g i 500g.

Ne upotrebljavajte pljesnivi kukuruz

Kukuruz se kod nas koristi za prehranu ljudi i domaćih životinja. Na zrnu kukuruza u polju tijekom vegetacije, pogotovo kasnije tijekom skladištenja, javlja se veći broj fitopatogenih gljivica, koje značajno mogu utjecati na urod a osobito na kakvoću ploda.

38


Prof. dr. sc. Tihomir Miličević

Najvažniji je problem koji se veže uz te parazitske gljivice stvara-nje određenih spojeva, s izrazito

štetnim djelovanjem na ljude i životi-nje, ako koriste takav zaraženi kukuruz u prehrani. Gljivice koje stvaraju takve štetne spojeve uglavnom dolaze iz ro-dova Fusarium, Aspergillus i Penicillium. Spojevi koji nastaju kao produkt njiho-va metabolizma nazivaju se mikotoksi-ni, i oni mogu prouzročiti vrlo opasne bolesti zvane mikotoksikoze, i na čo-vjeku, ali i na životinjama hranjenima zaraženim kukuruzom. Mikotoksini su izrazito mutageni, ge-notoksični i kancerogeni spojevi, i stoga je vrlo važno uočiti prisutnost tih gljivica i takav kuku-ruz u potpunosti izbaciti iz prerade za hranu ljudi i domaćih životinja. Kod nas se čini velika pogreška, jer se vrlo često baš takav zaraženi kukuruz koristi za hranidbu domaćih životinja, prije svega svinja, a onda preko mesa koje jedemo od životinja hranjenih takvim kukuru-zom, mikotoksini koji se tada već nala-ze u mesu, prouzročuju mikotoksikoze i na ljudima. Najčešći mikotoksini koje stvaraju ove gljivice na kukuruzu su iz skupine fumonizina, ohratoksina, zea-ralenona, trihotecena i dr.

Što je pljesnivost kukuruza?Pljesnivost kukuruza je zajednički

naziv za bolest na zrnu kukuruza, koje prouzročuje više vrsta patogenih gljivica

i ova bolest je najštetnija i najopasnija na kukuruzu u našim uvjetima, ali i u cijelom svijetu. Bolest se javlja potkraj vegetacije još u polju, na klipu kukuru-za, ali i poslije u tijeku skladištenja u silosima. Najvažniji uzročnici su gljivice iz roda Fusarium. Jedna od njih je vrsta Fusarium graminearum, koja prouzro-čuje tzv. ruzičastu pljesnivost kukuruza. Obično se simptomi javljaju ili na dnu ili na vrhu klipa kukuruza, a između redova zrna pojavljuje se karakteristič-ni svjetloružičasti micelij, po kojem se bolest i naziva ruzičastom pljesnivošću

i vrlo lako raspoznaje. Druge vrste pa-razitskih gljivica iz roda Fusarium, koje također uzrokuju pljesnivost su Fusa-rium moniliforme i Fusarium subgluti-nans. Obično se bolest koju prouzročuju ove dvije gljivice još naziva i fuzarijska pljesnivost. Simptomi se javljaju obično na pojedinačnim zrnima ili skupini zrna, a preko njih se oblikuje karakteristična brašnasta bijela prevlaka. Time se ovi simptomi razlikuju od simptoma ru-žičaste fuzarijske pljesnivosti, koja se kako smo rekli javlja na dijelovima klipa (vrhu ili dnu), ili čak na cijelom klipu i stvara ružičasti micelij. Mikotoksini koje stvaraju gljivice iz ovog roda najčešće

su iz skupine fumonizina. Uz gljivice iz roda Fusarium pljesnivost na kukuruzu mogu izazvati i duge gljivice iz rodova Aspergillus, Penicillium. Obično naselja-vaju mehanički oštećena zrna kukuruza, stvarajući karakteristične prevlake. Ako je riječ o gljivicama iz roda Aspergillus, onda su to crne ili zelenožute prevla-ke, a ako je riječ o rodu Penicillium, onda su to prevlake plavozelene boje. Aspergillus vrste uglavnom stvaraju mikotoksine iz skupine ohratoksina, aflatoksina, patulina i dr. Pencillium vrste uz ove stvaraju i mikotoksine

grizeofulvin, pencilinsku kiseli-nu i dr. Sve spomenute gljivice uvijek su prisutne u prirodi na poljima kukuruza, a intenzivni-je se javljaju u uvjetima vlažnog vremena, s tim da je vlažno i to-plo vrijeme pogodnije za širenje bolesti koje uzrokuju gljivice iz roda Fusarium, a vlažno i hlad-no vrijeme za druge spomenu-te gljivice. Iz polja ove gljivice

nastavljaju razvoj na zrnu kukuruza i tijekom skladištenja, pogotovo ako im uvjeti u skladištima odgovaraju, a to se obično događa ako se skladišti još vla-žan kukuruz.

ZaštitaZaštita od pojave ovih izrazito štet-

nih i po zdravlje ljudi i životinja opasnih gljivica, provodi se uzgojem otpornijih kultivara, a najbitnije je da kukuruz pri-je prevoženja u skladišta bude s malim postotkom vlage i da skladišta imaju mogućnost prozračivanja, čime se sma-njuje mogućnost razvoja ovih gljivica, a time i pojave mikotoksina.

Žitarice u zimskom razdoblju39



Zima je karakteristično razdoblje mirovanja većeg dijela vegetacije. Jedine zelene oaze na pustim po-

ljima su najčešće usjevi ozimih žitarica. Pošto se one najviše siju u područjima s oštrijom kontinentalnom klimom, gdje se temperature često spuštaju ispod 00C, bitno je obaviti sve aktivnosti da se usjev što bolje zaštiti tijekom zime. Najveće gubitke u proizvodnji ozimih žitarica izazivaju niske zimske tempe-rature.

Utjecaj niskih temperatura na usjeve

Žitarice se razlikuju po svom genetič-kom potencijalu, pa je tako i otpornost prema niskim temperaturama, različita za pojedine vrste. Najotpornija je raž koja izdrži temperature i do – 330C, za-tim pšenica do – 250C, dok ječam i zob izdrže temperature do – 170C. Međutim, i unutar pojedinih vrsta, otpornost se može razlikovati od sorte do sorte.

Najčešće izmrzavaju stariji listo-vi, što i nije prevelika šteta ako mladi bočni listići ostanu zdravi. Ozimi usjevi su najosjetljiviji na niske temperature u samom periodu nicanja, i kasnije na proljeće u razdoblju busanja. Osobito je štetan utjecaj niskih temperatura na biljku kad dođe do naglog snižava-nja temperature ispod 00C. Zato je za ozime usjeve žitarica bitan proces tzv. kaljenja koji se odvija kontinuirano i spontano u prirodi. Nakon ove faze ži-tarice su pripremljene za niske zimske temperature. Snježni pokrivač tijekom zime jedan od najboljih načina zaštite od niskih temperatura.

Preventivne mjere zaštite usjeva od izmrzavanja

Prigodom odabira sjemena za sjetvu potrebno je voditi računa o genetskoj otpornosti sorte prema niskim zimskim temperaturama, uzevši u obzir klimat područja na kojem se vrši sjetva.

Termin sjetve je također bitan, da se biljka može na vrijeme pripremiti za na-

dolazeće nepovoljne uvjete. Optimalan termin sjetve za pšenicu je 15-25 listo-pada, ovisno od podneblja i vremenskih uvjeta koji vladaju u vrijeme sjetve. Osnovno je da žitarica uspije razviti prva 3-4 lista, tj. dostigne fazu busa-nja i završi početnu etapu rasta (prvu etapu organogeneze), prije nadolaska nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Opskrba biljke dostatnom količinom hranjiva, također je jedan od preduvjeta normalnoga početnog rasta i razvoja. Zato je bitna osnovna gnojidba žitarica koja se obavlja prije sjetve.

Ostale aktivnosti na ozimim usjevima tijekom zime

Zaštitu usjeva od poljskih miševa-voluharica je također bitno provoditi Ona se sastoji od uporabe odgovara-jućih mamaka. Ako je jesen obilovala oborinama u obliku kiše, moguće je da se na nepropusnim tlima formiraju ba-rice ležeće vode. U takvim slučajevima je vodu potrebno ispustiti otklanjanjem neravnina na tlu.

Također, na tako neravnom tlu, pri niskim temperaturama, može doći do stvaranja ledene pokorice od zaostale vode ili otopljenog snijega koju treba odmah razbiti. Ako su česte pojave naizmjeničnog smrzavanja i otapanja, posebno u krajevima bez snijega, može doći do isplivavanja mladih biljčica s ko-rijenom iznad tla, tj. da izgube kontakt sa tlom. Ako je to masovnija pojava, potrebno je obaviti lagano valjanje tla pod usjevom uporabom glatkih valjaka. Time će mlade biljčice uspostaviti po-novni kontakt sa tlom.

Suha hrana za pse:Friend Everyday 3kgFriend Mix 3kgFriend Junior 3kg

Suha i mokra hrana za pse

Mokra hrana za pse:Friend 415g govedinaFriend 415g piletinaFriend 1240g govedinaFriend 1240g piletinaFriend 1250g divljač

Friend Everyday 1kgFriend Mix 1kgFriend Junior 1kg

Friend Everyday 10kgFriend Mix 10kg

Suha hrana za mačke:Friend 300g govedinaFriend 300g mixFriend 300g losos

Suha i mokra hrana za mačke

Mokra hrana za mačke:Friend 415g govedinaFriend 415g piletinaFriend 415g riba

Friend 800g govedinaFriend 800g mixFriend 800g losos

Mokra hrana za mačke:

Suha hrana za pse:Friend Everyday 3kgFriend Mix 3kgFriend Junior 3kg

Suha i mokra hrana za pse

Mokra hrana za pse:Friend 415g govedinaFriend 415g piletinaFriend 1240g govedinaFriend 1240g piletinaFriend 1250g divljač

Friend Everyday 1kgFriend Mix 1kgFriend Junior 1kg

Friend Everyday 10kgFriend Mix 10kg

Suha hrana za mačke:Friend 300g govedinaFriend 300g mixFriend 300g losos

Suha i mokra hrana za mačke

Mokra hrana za mačke:Friend 415g govedinaFriend 415g piletinaFriend 415g riba

Friend 800g govedinaFriend 800g mixFriend 800g losos

Mokra hrana za mačke:

ČAŠICOM DO ZDRAVLJAVjerojatno niti jedno piće nije pobudilo toliko zanimanje moderne medicine kao vino. Tako mu se pripisuje zaštitna uloga kod nekih bolesti srca, demencije i drugih bolesti starenja. Upitno je samo, koliko u svemu tomu ima istine, a koliko želje da se u to vjeruje

Mr. sc. Nino Rotim

Čovjekova ljubav prema grožđu, ne samo zbog pretakanja u pleme-nitu kapljicu, traje više od 8000

godina. O tome govori više od 60 vr-sta i 8000 sorti vinove loze. Vinogradi se pak protežu na svim kontinentima pokrivajući površinu od oko 101.200 če-tvornih kilometara. Godišnje se u njima ubere cca 72 milijuna tona grožđa, i to za vino, te razne sokove i jelo. Inače, grožđe se preporuča za konzumaciju jer je bogato lako probavljivim šećerom (16 posto), vitaminima A i C, vitaminima B skupine, a sadržava i značajne količine kalija i željeza. Bez obzira na to, je li bi-jelo ili crno, u 100 grama sočnih bobica nalaze se oko 62 kalorije. Osim toga, grožđe je poznat čistač organizma jer pomaže u uklanjanju štetnih tvari, a pošto sadržava znatne količine željeza pomaže i u suzbijanju anemije.

Vino i zdravljePosljednjih godina puno se priča o

tome kako ljudi koji umjereno konzu-miraju vino imaju manju učestalost srčanih udara, te žive dulje u odnosu na potpune apstinente. Tako, najnovija

istraživanja pokazuju da ljudi koji piju od 1,5 do tri decilitra vina dnevno imaju najniži rizik obolijevanja. Pored toga, postoji nepisano pravilo koliko čovjek može popiti vina bez štetnijih posljedi-ca za organizam, a da to bude i korisno. Naime, bez posljedica za zdravlje, čo-vjek može konzumirati 1 gram alkohola po svakom kilogramu težine tijekom 24 sata. Drugim riječima, čovjek prosječne težine od 80 kg koji je uz to izložen tjelesnim naporima, može dnevno uz objed i večeru popiti jednu butelju vina (0,75 l), jačine između 10 i 12 vol % al-kohola. Za onoga tko se ne izlaže tjele-snim naporima bit će dovoljno 0,3 l vina

dok je za žene i mlađe ljude dovoljno svega 0,2 litre.

Učimo od Francuza!Iako se u idiličnom nam imenu Her-

cegovina, krije pojam vino, njegova konzumacija i potrošnja ne zauzima ni deseti dio francuske potrošnje. Zbog svega toga, znanstvenici su desetljeći-ma upravo i istraživali navike Francuza te su time došli i do zanimljive teorije. Dakle, istraživači su godinama pokušali odgonetnuti kako je moguće da Francu-zi jedu toliko masnoća, a opet nemaju srčanih problema. Pokazalo se da je samo mali i pomalo upitan dio odgo-vora na pitanje toga «francuskog pa-radoksa» resveratrol pronađen u crnom vinu. Naime, prehrana u Francuskoj bogata je mastima i po svojim značaj-kama rizična za pojavu kardiovaskular-nih bolesti. No, pažljivim proučavanjem značajki i razlika francuske i američke prehrane, znanstvenici su zaključili da je osnovna razlika umjereni dnevni unos crnog vina. Tako statistički podaci navode kako prosječan Francuz popije oko 60 litara vina, i to većinom crnog, a za usporedbu prosječni Amerikanac samo 15 litara vina godišnje. Zato se jednostavno nametnuo odgovor kako crno vino «štiti Francuze».

Zanimljiv je i podatak kako vino sa-drži oko 400 sastojaka no njihova je hranjiva vrijednost od 600-700 kalorija po litri, zbog čega se u nekim zemljama ono ubraja u prehrambene artikle.

Bilo kako bilo, činjenica je da su sastojci vina preporučljivi za ljudski or-ganizam, jer upravo neki od njih uma-njuju toksičnost alkohola. To je ujedno i razlog zašto lakše podnosimo alkohol vina u odnosu na ostala žestoka alko-holna pića. Ali oprez. Ipak treba znati kako je u umjerenosti spas- barem što se vina tiče!

42



MED – izvor životne energije

Nekoć se med koristio za pripravljanje različitih lijekova, kao energet-ski pripravak koji je omogućavao preživljavanje. Danas se med koristi u medicinske i kozmetičke svrhe, ali i kao neizostavna cijenjena na-mirnica…

Prvi zimski dani sa sobom donose i opasnosti od prehlada, viroza i gripe. Stoga, kako bi ojačali orga-

nizam i time spriječili nastanak i pojavu bolesti, ljudi sve češće posežu u boga-tu riznicu prirodnih lijekova. A jedan od najstarijih, spominjan i u drevnoj medicini upravo je med. Tako je još od najstarijih vremena med služio kao jelo i piće za jačanje organizma i kao lijek za mnoge bolesti. Među istočnim naro-dima se čak smatralo da je med rajski poklon i svemogući lijek. Rekli bismo da su ti drevni narodi bili u pravu jer med i medni pripravci pokazali su se više nego izvrsnima u liječenju bronhalne astme, kroničnog laringitisa, dišnih infekcija, upornog kašlja, raznih vrsta alergija, ul-ceroznog kolitisa, kroničnih probavnih smetnji i drugih bolesti. A kao ni jedan drugi proizvod, med je sam po sebi od-ličan prirodni konzervans, što znači da mu nije potrebno dodavati aditive koji bi ga čuvali od kvarenja. Dokaz za to je upotrebljiv med stariji od 2000 godina pronađen u antičkim ruševinama u bli-zini Napulja.

Zablude o kristaliziranom medu!Iako je to neupućenim ljubiteljima

meda teško dokazati, kristalizacija tj. zgrušavanje meda potpuno je prirodna pojava. Svjesni da potrošači u većini slučajeva žele kupiti samo tekući med, pčelari na etiketama staklenki često

navode istinitu rečenicu-prirodno svojstvo meda je da kristalizira. Čak štovi-še, kristalizacija je upravo znak da se radi o pravome kvalitetnom pčelinjem produktu. Činjenica je i da pojedine vrste meda brže (repičin i vr-bin) a pojedine sporije (bagremov, vrijeskov i kaduljin) kristaliziraju. Međutim, to je zato što svaki med ima svoje speci-fičnosti. S druge strane, žitki ili tekući med je najčešće manje ljekovit jer ga obično proizvode nesavjesni pčelari koji ga uglavnom dobivaju zagri-javanjem na visokim temperaturama, u odnosu na onu koja vlada u košnici. Na taj način, uslijed visoke temperature, med brzo gubi na kakvoći zbog čega ga uostalom nije uputno ni stavljati u tople napitke poput čaja. Spomeni-mo kako stručnjaci tvrde da se najviše korisnih sastojaka iz meda iskoristi njegovim smještanjem u usnu šuplji-nu (ispod jezika) uz njegovo lagano otapanje (sisanje). Time je ljekovitost meda barem za 10 puta uvećana u od-

nosu na njegovo stavljanje u tople napitke.

Koji je med najbolji?Možemo slobodno

ustvrditi kako je svaki med dobar, samo je stvar ukusa kojem će se dati prednost. Ali, tu je veoma bitna i na-vika pojedinih krajeva.

Tako, dok se u Bosni cijeni bagremov med, u

Hercegovini kažu da nema ništa bez kadulje i vrijeska. Po-

što sam osobno i kušao različite vrste pčelinjih proizvoda prednost svakako dajem hercegovačkim vrstama meda koji su protkani tilovinom, biljkom koja daje poseban «šmek» svim autohtonim hercegovačkim proizvodima, počevši od meda pa sve do janjetine. Možda sam i više nego subjektivan ali bosanske vrste meda su nekako previše blage za moj istančani ukus koji itekako zna prepo-znati kvalitetu. Međutim, kako kažu, vrsni hercegovački pčelari: «med s herce-govačkih prostora je jedinstven zbog ka-kvoće trava koje možemo pronaći jedino na ovim krševitim područjima. Stoga je naš med prava riznica ljekovitih tvari.» Bilo kako bilo, jedno je sigurno- niz je razloga za korištenje meda u prehrani. Lako se i gotovo potpuno probavlja te je jedna od rijetkih namirnica koja ima potpunu iskoristivost u organizmu. Jed-nostavno rečeno, med je najbolji od svih ugljikohidrata, toliko je probavljiv da ga naši organi gotovo bez ikakvog optere-ćenja odmah prenose izravno u krv. Zato je tijekom hladnih zimskih dana med s pravom hit namirnica mjeseca!

43


Tijekom zimskog razdoblja pčele na pojačanu hladnoću odgovaraju pojačanom proizvodnjom topline i održavanjem temperature svojeg tijela i unutar košnice.

Pčele kroz zimuKruno Lažec, dr. vet. med.

Prodori toplog vjetra i iznadpro-sječne temperature tijekom studenog s jedne strane su do-

brodošli pčelama za pročisne izlete, a s druge strane, gotovo svakodnevno raspuštanje i ponovno oblikovanje zim-skog klupka prouzročilo je povećanu potrošnju meda i stvaranje većih ko-ličina vlage. Ta je prekomjerna vlaga u krajevima s dugotrajnom maglom teže izlazila iz košnica. Zbog toga je i ove zime potrebno češće pratiti zalihe meda i provjeravati košnice. Nakon tretiranja protiv varoe pčelama moramo osigurati što veći mir u pčelinjaku tijekom zim-skih mjeseci.

Iako ova zima nije započela uobiča-jenim hladnoćama unutar košnice se svejedno odvijaju procesi zagrijavanja. Tijekom zimskog razdoblja pčele na po-jačanu hladnoću odgovaraju pojačanom proizvodnjom topline i održavanjem određene temperature svojeg tijela i unutar košnice. Proizvodnja topline sagorjevanjem meda ima i određene

popratne produkte, kao što su u ovom slučaju vodena para i ugljikov dioksid. Pčele snižavanje temperature okoline, pa tako i vlastitog tijela mogu podnijeti

samo do određene granice. Kao samo-stalne jedinke ograničene su i u proi-zvodnji i održavanju topline. Na niskim temperaturama moraju se međusobno

44


udružiti kako bi mogle preživjeti, a po-četkom kalendarske godine i produže-njem svjetlosnog dana početi njegovati leglo. Upravljanje toplinom tijela kod pčela nije u potpunosti razjašnjeno. One nemaju veliku mišićnu masu niti obilno krzno koje bi proizvodilo i saču-valo toplinu. Također razdoblje zime ne provode u stanju sna, nego samo pri-vidno miruju. Jedna od teorija je posto-janje neke vrste kemijske proizvodnje topline. Sigurno se zna da ugljikohidrati koji su uskladišteni u tkivu i hemolinfi u kemijskoj reakciji s kisikom, koji se unosi preko spleta dušnika predstavlja visokoenergetsko gorivo za aktivnost mišića. Uslijed te aktivnosti stvara se toplina koju pčele kao zasebne jedinke nisu u stanju zadržati nego veći dio ne-kontrolirano odlazi u okolinu.

Stvaranje toplineJedna pčela samostalno proizvodi

toplinu podrhtavanjem tijela, odnosno stezanjem i otpuštanjem mišića, naj-više letnih. Kada se oni u potpunosti stežu i otpuštaju, podižu krila i omo-gućavaju pčeli letenje. U hladno doba godine pčela te mišiće može brzo i kratko naprezati bez pomicanja krila. To dovodi do vidljive trešnje pčele koja se naziva podrhtavanje, a posljedica toga je potrošnja ugljikohidrata i kisika, te stvaranje topline pčele kao jedinke uz otpuštanje ugljikova dioksida.

„Upravljanje“ toplinomAktivnost pčela izravno ovisi o

temperaturnim uvjetima okoline. Pri temperaturi zraka od 8 °C pčele ne ko-municiraju s prirodom, ne izlaze na leto niti iz košnice. Kod viših temperatura, od 9 do 16 °C kretanje je povremeno, a optimalna je temperatura između 16 i 32 °C. Kod snižavanja temperature i do-laskom hladnoća pčele se posebno or-ganiziraju unutar same košnice i stišću u kuglasti oblik koji se naziva zimsko klupko. Kada temperatura okoline pad-ne ispod 14 do 15 °C počinje okupljanje pčela na jednom mjestu. To mjesto je u početku hladnijega zimskog razdoblja smješteno u sredini košnice, na dijelu saća iz kojeg je izašlo posljednje leglo. Sa strana je okruženo peludom, a iznad se nalazi poklopljeni med. Oblikuje se u

prostoru praznog saća, rubovima dodi-ruje stanice s medom, a nikada se ne nalazi na stanicama s medom. Klupko najčešće ima oblik nepravilne kugle pa podsjeća na izduženu loptu.

Takav je okruglasti oblik najeko-nomičniji za održavanje topline zbog toga što kugla ima najmanju površinu u odnosu na masu, a svi dijelovi su podjednako udaljeni od sredine pa se jednako hlade, odnosno griju. Smatra se da pčele iz vanjskih dijelova klupka polagano kreću prema sredini, a one iz sredine ih zamjenjuju. To kretanje je slabo i jedva primjetno. U početku je klupko rastresito, a svaka pčela po-drhtavanjem mišića krila stvara toplinu. Kod oblikovanja klupka pčele se slažu u određeni raspored i ostavljaju prolaze za zrak, takozvane ventilacijske kanale. Pri nižim temp. klupko se stišće i na taj način smanjuje svoju površinu u odno-su na okolinu. Tako se i zatvara velik broj ventilacijskih kanala kojima struji hladan zrak. Na rubovima klupka pčele su najgušće stisnute i čine izolacijski sloj ili koru klupka. Debljina tog sloja se mijenja od 25 do 75 mm, što ovisi o temperaturi okoliša. Na rubovima klup-ka, neovisno o okolišu, temperatura je prilično stalna i iznosi oko 6 do 9 °C. Temperatura u sredini klupka, dok nema legla iznosi prosječno 21 °C, a moguć je raspon od 14 do 29 °C, mjereno izvana prema sredini. U sredini klupka nalazi se matica, ali i pčele koje aktivno proi-zvode toplinu. Stvorena toplina prenosi se prema rubovima na pčele koje ju ne mogu dovoljno i samostalno proizvesti.

Uz to, oko dvije trećine pčela iz klupka prekriju prazne stanice saća i stvore tisuće prostora nepomičnog zraka koji je vrhunski termoizolator. Na taj način štede dragocjenu toplinu.

„Tijekom zimovanja pčele mogu na-pustiti klupko i zbog uznemiravanja. Tako udarci u postolje, košnicu ili krov uzrokuju naglo pokretanje pčela, kome-šanje i klupko gubi svoj oblik. Pčele ot-puštene iz klupka lutaju košnicom koja je mnogo hladnija od topline koju pruža klupko. U tom lutanju neke se previše udalje od klupka, podhlade te takve promrzle nemaju dovoljno snage za povratak i ugibaju. Zbog toga se stalno naglašava potreba za zimskim mirom u pčelinjaku, jer svako uznemiravanje pri-likom zimovanja dovodi do nepotreb-nog kretanja unutar košnice i mogućeg ugibanja pčela zbog hladnoće“.

Na rubovima klupka pčele su glava-ma okrenute prema sredini, a tijela su im tijesno priljubljena jedno uz drugo. Tako su dlačice na tijelu međusobno isprepletene i stvaraju finu prepreku strujanju zraka i dodatno gubljnje topli-ne. Na temperaturama okoliša od 6 do 8 °C sve su pčele stisnute u kompaktno klupko. To je i preporučljiva tempera-tura za zimsko tretiranje protiv varoe oksalnom kiselinom.

Kada temperatura raste pčele se u klupku ponašaju obrnuto. Promjenom rasporeda pčela, klupko se raspušta, otvaraju se ventilacijski kanali i prestaje podrhtavanje kao pojedinačno stvara-nje topline. Pri još višim temperatura-ma pčele počinju napuštati oblik kugle i kreću po košnici.

Preneseno iz Gospodarskog lista

45


• hrana za papige tigrice• hrana za kanarince• hrana za ptice - konoplja• mješavina za ptice• crno sjeme za ptice

70% sjeme konoplje

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju!

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:— za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM— za slučaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM— za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM— dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće.Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje.

AKTIVPLUS

www.croatiaosiguranje.ba

Stiglo je vrijeme pospremanja.

Gotovinskikredit do60 000 KM.BEZ ŽIRANATA

Vrijeme je da pospremite i Vaše kredite.Akcija kredita od 01.09.do 31.12.2013.godine.

Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: 00 387 39 703-841Fax: 00 387 39 700-130

e-mail: [email protected]

LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafičku djelatnost

Stiglo je vrijeme pospremanja.

Gotovinskikredit do60 000 KM.BEZ ŽIRANATA

Vrijeme je da pospremite i Vaše kredite.Akcija kredita od 01.09.do 31.12.2013.godine.

KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

WEB SHOPSJEMENARNA

Zadovoljstvo naših kupaca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područjima našeg poslovanja, zato smo odlučili

od ove godine otvoriti vlastiti web shop i tako

kupcima na teritoriju cijele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vlastitog doma.kupovine naših proizvoda iz udobnosti vlastitog doma.

NOVO!Web Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi:

• Preglednu strukturu ponude i proizvoda, • Jednostavno naručivanje, • Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), • Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detalje o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našoj stranici - shop.sjemenarna.com

Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!

Z A N I M L J I V O S T IIndijska ruža – cijenjeno i omiljeno drvo

Indijska ruža je drvo visine do 20 m, s glatkom korom. Uzgaja se obično kao grm, s ljepljivom smolom na svim di-jelovima. Vrlo često ima zračno korijenje.

Indijska ruža nije samo omiljena ukrasna biljka, nego je i vrlo traženo njezino crvenkasto drvo. Budući da je vrlo trajno, čak i u tropskoj klimi, često se koristi i za željezničke pragove i za gradnju kuća i čamaca.

Karambola za ugasiti žeđKarambola je nisko drvo ili visoki grm s perasto razdijelje-

nim listovima. Cvjetovi su ružičaste do ljubičaste boje u crve-nim kitičastim metlicama. Plodovi su žute boje.

U Europi se karambola poznaje kao dekorativni prilog voćnim sala-tama ili hladnim predjelima, nare-zan na ploške. U Aziji se koristi na puno više načina. Blago posoljena smatra se izvanrednim sredstvom za gašenje žeđi, no konzumira se i sirova, kuhana, kandirana ili pri-premljena kao žele. Njezin sok daje

koktelima kiselkastu notu. Svoju primjenu nalaze i cvjetovi u salatama. Rjeđe se uzgaja njezin bliski srodnik bilimbi (Averr-hoa bilimbi). Njegovi listovi narastu do 60 cm, s proporcio-nalno većim brojem liski.

Topovsko zrno-hrana za divlje svinjeTopovsko zrno je drvo visine do 35 m s okruglom krošnjom.

Krošnja je s mnogo kratkih bočnih grana bez listova na kojima su veliki ružičasti cvjetovi i plodovi koji podsjećaju na topov-ska zrna. Biljka cvate skoro cijele godine, gotovo isključivo na golim granama ispod krošnje. Cvjetovi su veliki 6-10 cm, sa 6 tamnocrvenih do ružičastih i žućkastih latica.

Cvjetovi topovskog zrna noću šire intenzivan slatkast miris koji privlači šišmiše koji ih oprašuju. U južnoj Americi drvo skoro uvijek donosi cvjetove i plodo-ve, a u Aziji rijetko donosi plodove-možda zato jer ne-dostaju oprašivači. Tvrdu koru plodova razbijaju divlje svi-nje koje se hrane mesom plodova.

Kristov trnKristov trn (Eu-

phorbia milli) je dobila naziv zbog asocijacije na straš-nu Isusovu krunu od trnja. Ova vrsta to, međutim, nije mogla biti jer je u Kristovo doba još bila nepoznata u sredo-zemnom području. Pravi Kristov trn bila je vjerojatno Paliurus spina-christi koja nosi isti njemački naziv, no izgleda posve drukčije. Od ovdje spomenute vrste u međuvremenu su uzgo-jeni mnogi oblici, među njima i oni patuljasta rasta kao i je-dan sa žutim laticama. Usprkos sličnosti, pricvjetni listovi na uzgojenim vrstama ne odgovaraju organima sjajne mlječike, već se radi o pet žutih žlijezda. Kristov trn prvobitno potječe iz tropskih područja, kao i većina vrsta roda Euphorbia. U suhim područjima Starog svijeta mnoge vrste rastu poput kaktusa te ih se često tako i naziva. Pravi kaktusi, međutim, imaju veće cvjetove s mnogo latica i nikada nemaju mliječni sok.

Kako papigu naučiti govoritiPtica ne zna što govori

nego samo oponaša čovje-kov način komuniciranja. I to baš u istim prigodama kad i čovjek. Najveća br-bljivica najobičnija je au-stralska tigrica, no brzo uči i crvena amazona, tamno-crvena ara, nimfa, žako.

Brbljava papiga Winsto-na Churchilla tek je 4o godina nakon njegove smrti zaboravila psovati. Papige koje se drže u paru radije se druže nego što uče pričati, a «samicama» morate posvetiti mnogo vremena i iz dana u dan ponavljati im što ih želite naučiti.

Mrkvom protiv moždanih udaraSvima nam je poznato da se mrkva uzgaja zbog svog za-

debljalog korijena. Ali, ono što se manje zna obznanili su znanstvenici sa Sveučilišta Harvard. U njihovim istraživanjima sudjelovalo je čak 87.245 medicinskih sestara uz pomoć kojih je dokazano da konzumiranje mrkve značajnije umanjuje ri-zik od moždanog udara. Tako su žene koje su uzimale pet obroka mrkve tjedno imale čak 68 posto manje možda-nih udara u odnosu na one koje su mrkvu jele manje od dva puta mjesečno. Pa sad re-cite da zeko ne zna što valja!

50


KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

Documents

Green Garden 89