Green Garden 44

G r e e n G a r d e n • b r o j 4 4 • s v i b a n j / l i p a n j 2 0 0 6 . • g o d i n a V I • c i j e n a 3 K M

Bugenvilia

Lavanda - mirisna ljepotica

Zaštita vinove loze

Ljetne opasnosti

SUVREMENI UZGOJ

JAGODA

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj,Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Tisak: GDD POLET, Sarajevo

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

SADRŽAJBUGENVILIJA ::: GLICINIJA 4

TRAVNJAK U JEDNOM DANU 5

GODIŠNJI ODMORI-OPASNOST ZA SOBNE BILJKE 6

PELARGONIJE 7

KUTAK VRTA ZA OPUŠTANJE I LEPTIRE 8

TRAVNJAK - SRCE SVAKOG VRTA 9

RASPJEVANE KAMELIJE ::: GNOJIDBA LONČANICA 10

LAVANDA ::: RUŽMARIN 11

OPLODNJA RAJČICE ::: CELER BJELAŠ :::

NAGRTANJE POVRĆA 12

ZAŠTITA POVRĆA OD PUŽEVA ::: KUPUSNA MUHA 13

POVRTNJAK POČETKOM LJETA 14

SUVREMENI UZGOJ JAGODE 15

LOVOR 19

PITANJA I ODGOVORI 20

ORGANSKA GNOJIVA ::: MINERALNA GNOJIVA 21

ZAŠTITA VINOVE LOZE DO ZAVRŠETKA CVATNJE 22

ŠIPAK ::: ORAH ::: MASLINA 23

MARELICA 24

ZAŠTITA TREŠNJE OD NAPADA TREŠNJINE MUHE 25

OPASNOSTI IZ PRIRODE 26

KARAKTER I SVRHA KONTROLE PLODNOSTI TLA 28

RAZNA DOGAĐANJA 29

ZANIMLJIVOSTI 30

B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

3

Riječ urednikaPoštovani čitatelji!Ljetni broj Green Gardena u 2006. godini na svojim stranica-

ma donosi veći broj uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjećar-stva, povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva, tako i aktualnosti iz zaštite bilja.

Travnjaci, duša i srce svakog vrta, tijekom ljetnih mjeseci po-malo izgube svoj sjaj. Na koji način ih održati «svježim», ta kako ugraditi travnjak na tzv. ćelava mjesta ili kako u jednom danu do-biti zeleni «tepih», možete pročitati na prvim stranicama našeg glasila.

Isto tako, tu su zanimljivi prilozi o vrstama koje se koriste kao penjačice, bougenvilia i glicinija, vrstama koje bi svatko rado vi-dio u svom vrtu. Kako pravilno gnojiti biljke, koja gnojiva koristiti, te kako postupati sa sobnim cvijećem tijekom godišnjih odmora, možete pronaći na stranicama koje obrađuju cvijeće i vrt.

Jagoda, atraktivna voćna vrsta, zadnjih desetak godina po-staje vodeća u uzgoju. Veliki broj poljoprivrednika odlučuje se za sadnju te, itekako zahtijevne voćne vrste. Koju sortu odabrati, kako ju pravilno posaditi, pognojiti, te prihraniti, možete pronaći na stranica posvećenim ovoj voćnoj vrsti. Posebno ističemo ovaj prilog zbog opisa desetak sorti jagoda koje su u uzgoju ili će biti u narednom periodu.

U ovom broju donosimo i nekoliko aktualnih priloga iz zaštite bilja. Kako zaštititi trešnju od napada trešnjine muhe, u koje vrije-me obaviti zaštitu, te koje pripravke koristiti, su vječita pitanja na koje odgovaramo u ovom prilogu. Tu su prilozi o kupusnoj muhi i puževima koji svake godine rade sve veće štete u povrću.

Tijekom ljetnih mjeseci česti su susreti s zmijama, paucima, osama i stršljenima. Kako se zaštititi od ovih organizama, možete pročitati u prilogu pod naslovom «Ljetne opasnosti», kojeg potpi-suje dipl. ing. Nino Rotim.

Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo ne-što propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

4


Ova ljepotica raskošnih cvjetova podrijetlom je iz Brazila, ali se udoma-

ćila u svim tropskim i suptrop-skim zemljama. Iako se pretežno uzgaja u srednjoj i južnoj Dalma-ciji, može se uspješno uzgajati i na kontinentu. Zamjetno je i da u Hercegovini sve više okućnica upravo krasi ova raskošna pe-njačica. A vrijednost ove biljke upravo leži u bogatim slapovi-ma cvjetnih listova (brakteja), najčešće ljubičaste boje koje se pojavljuju cijelo ljeto. Izbojci su joj trnoviti, a biljka se penje i na

više od 5 m visine. Pored ljubi-častih cvjetova, koji su ujedno i najčešći, prisutne su i druge ni-janse boja poput bijele, ružiča-ste, crvene i narančaste koje se međusobno razlikuju po svojoj

BUGENVILIJABugenvilija je jednostavna biljka skromnih zahtjeva koja ne traži mnogo njege, premda je smatraju izuze-tno osjetljivom penjačicom. Ipak, želite li u svom vrtu uzgojiti ovu dekorativnu biljku, tijekom zime je svaka-ko zaštitite od hladnoće, a zauzvrat ćete dobiti prekra-sne cvjetove na kojima će vam mnogi zavidjeti.

Piše: StaniSlava Rotim

bujnosti. Za njen uspješan uzgoj preporučuje se pak odabrati duboko i plodno tlo, dobre ocje-ditosti. Pored toga, potrebno je obaviti nešto dublju sadnju, što znači da stabljika treba biti ba-rem 20 cm u tlu, čime je i sama biljka bolje zaštićena od hladno-će. U vremenu dok je penjačica još mlada treba joj posvetiti in-tenzivniju pažnju, osobito zimi. No kada odraste, dovoljno joj je pružiti puno sunca i vode, uslijed čega će nam bugenvilija sigurno znati uzvratiti svojim osobitim, prekrasnim cvijetovima.

Redovita rezidbapotiče cvatnju

Kako bugenvilija ljeti cvate više puta i pored toga u visinu

brzo raste (što može biti dobro ako je vani, ali nije poželjno ako ih uzgajamo kao lončanice), nužno je obaviti rezidbu koja ujedno po-tiče i samu cvatnju. Stoga, želite li da biljke ostanu manjeg rasta i uvijek cvatu u visini očiju, treba ih redovito i prikraćivati. Prikraćiva-nje izdanaka u pravilu se obavlja čim se njeni šareni cvjetni listovi osuše. A rezidba se obavlja tako da novi mladi prirast, koji lako prepoznajemo po zelenoj kori, prikratimo za polovicu. Pošto smo biljku orezali, ona će nam ubrzo potjerati nove bočne mladice na kojim će se za tri do četiri tjedna pojaviti i novi cvjetovi. Uzgajamo li bugenviliju pak kao lončanicu, prikraćivanje izbojaka se obavlja češće, jer samim tim potičemo in-tenzivniju cvatnju biljke.

Riječ je o proljetnoj ljepotici, bujnog rasta i obilne cva-tnje a koja je rado viđena

na zidovima okućnica. Međutim, ukoliko ovu penjačicu pravilno i redovito ne orezujete, može se uvući pod vaš krov, ugušiti dru-go drveće i što je najgore izgubi na svojoj dekorativnosti. Zato ovu predivnu penjačicu trebate znati držati pod kontrolom. A za razliku od bugenvilije, glicinija se odlikuje većom otpornošću na zimu. Ipak, njena najveća vri-jednost leži u prekrasnim cvjeto-vima koji su skupljeni u grozdo-ve dužine 30-60 cm. Biljka dolazi u različitim nijansama boja od bijele, ružičaste te kombiniranih nijansi plave i ljubičaste. Inače, glicinija traži duboko i vlažno te ocjedito tlo. Osim toga, više nego zanimljiv je i podatak kako ova biljka voli lužnato tlo. U vri-jeme same cvatnje, iz razloga što biljka gubi velike količine vode,

potrebno je provoditi njeno re-dovito i obilno zalijevanje. To je posebno važno vršiti u uvjetima južne Hercegovine, čija klima ujedno i više nego odgovara njenom uzgoju. Spomenimo i kako se sadnja glicinije obavlja isključivo na zaštićenim mjesti-ma, uz prigodni čvrsti oslonac. Kao što smo već naveli, da ne bi došlo do nekontroliranog rasta biljke te time i do drugih neu-godnih pojava, potrebno je ovu penjačicu redovito i orezivati. Tako treba znati kako se sami izbojci mogu skratiti 2-3 puta. Razmnožavanje biljaka najčešće se obavlja položenicama jedno-godišnjih izbojaka, premda je dobro znati i kako biljka ne voli učestala presađivanja, što se po-sebno odnosi na starija stabla.

Oprez kod kupnje!Trebate znati kako sadnice

glicinije koje se uzgajaju iz sje-mena tjeraju jake izbojke i razvi-jaju snažnu zelenu masu, ali ne

cvjetaju! Istini za volju, cvijetovi se mogu pojaviti nakon 10-15 godina ali i ne moraju. Stoga se isključivo nabavka sadnica ove predivne penjačice preporuča u rasadnicima koji nude biljke raz-množene reznicama jednogodi-šnjih izbojaka ili pak položeni-cama. Isto tako, valja znati kako cvatnja može izostati i zbog uzgoja penjačice na sjenovitom mjestu, zbog pretjeranog ore-zivanja zimi ili obilnog, nekon-troliranog gnojenja dušičnim gnojivima koji povećavaju buja-nje zelene mase na račun same cvatnje. A biljka koja ne cvate može se stimulirati na cvatnju ciljanom gnojidbom fosfatnim gnojivima u rano proljeće te ore-zivanjem novoizraslih izbojaka u kasno proljeće ili rano ljeto.

I to trebate znati…Borave li u vrtu mala djeca,

igrajući se na terasi koju prikri-vaju glicinija i tekoma, brižno pazite da nehotice ne pojedu

bilo koji dio glicinije, osobito mahune i sjemenke. Naime, dvije do tri pojedene sjemenke mogu prouzročiti teško otrova-nje s mučninama i bolovima u trbuhu, proširenje zjenica i po-remećaj cirkulacije, jer glicinija sadržava otrovne glikozide: vi-starin i lektin.

GLICINIJA - bujna penjačica bogatih cvjetovaPiše: JoSiP BRklJača, ing.

kraljica cvatnje

Čest prizor u Dalmaciji

Cvjet Bugenvulie

Glicinija u raskošu boje

U velikoj ste žurbi. Treba-te gotov travnjak u roku nekoliko sati. Je li to uo-

pće moguće? Zahvaljujući tra-vnatom tepihu, rješenje je na pomolu. Naime, polaganje tra-vnatog tepiha najbrža je metoda zasnivanja travnjaka. Praktički u samo jednom danu ispred vaše kuće može rasti gust i zelen tra-vnjak. Takav je travnjak odmah ravnomjerno zelen, tratina je gusta, kompaktna i promrežena korijenjem a što je najvažnije po travnjaku se može odmah i hodati. Jedini nedostatak tra-vnatog tepiha njegova je visoka cijena u odnosu na travu za klasi-čnu sjetvu. Tepih se pak prodaje u svicima ili komadima debljine 3 cm, najčešćih dimenzija 30-40 cm širine i 150-250 cm dužine što čini površinu od 0,5 do 1 če-tvornog metra. Svaki busen tra-ve mora imati jednaku debljinu i boju prekrivača, biti očišćen od korova, imati gust splet ko-rijenja i odgovarajuću vlažnost. Sadnja se mora izvršiti u roku od dva dana od vađenja busenja iz zemlje i, što je bitno, može se vr-šiti tokom cijele godine. Tijekom sljedećih nekoliko tjedana nakon presađivanja travnati tepih treba-mo svakodnevno i zalijevati. Prva košnja obavlja se za desetak dana a za dva tjedna trava se već ukori-jeni, tako da je za četiri tjedna no-vonastali travnjak u potpunosti spreman za korištenje.

TRAVNJAK U JEDNOM DANUPostavljanje busena trave predstavlja noviju metodu zasnivanja travnjaka kojom, praktički gledano, možemo imati gotov travnjak u samo jednom danu. Dakle, gdje je ujutro bila gola zemlja, navečer već može rasti zelen i gust travnjak.

Plastični pokrovi-za terene koji se često gaze

Na svakom travnatom po-krivaču, ma kako dobro formira-nom, desi se da postoje prome-tne zone po kojima se često gazi. Nerijetko, osim ljudi tuda prolaze i automobili, čime se i sami sklad zasnovanog travnjaka ubrzano narušava. U takvim situacijama, kako bi se izbjegli ili smanjili pro-blemi zbog pretjeranog sabija-nja terena, koriste se namjenski pokrovi za travnjake. Riječ je o korisnim specijalnim pokrovima u obliku pčelinjeg saća a koji su obično napravljeni od plastičnih materijala. Navedeni pokrovi imaju otvore koji se nakon nji-hove ugradnje u travnjak pune zemljom i zasijavaju travom. Osim za staze, pokrovi za travu se koriste na izrazito strmim te-renima iz razloga što ih vrlo do-bro i povezuju. Pored svega na-vedenog, kada su postavljeni na travnjaku to je ujedno znak da na njemu nećemo imati klasična udubljenje i depresije na kojima se kasnije zadržava voda te usli-jed toga stvara i nepoželjna ma-hovina. Napomenimo kako su pokrovi za travu izrađeni od tvr-

de plastike koja se nipošto neće deformirati i obično imaju oblik saća. Kada se postave, pune se namjenskom zemljom za travu ili finom crnicom te se u njihove otvore zasije trava. Vrlo korisno i funkcionalno!

Ukrasne koreZa dodatnu dekorativnost

vrta i posebice travnjaka, u no-vije vrijeme, sve više se koriste i ukrasne kore koje u trgovinama možete pronaći u različitim ni-jansama boja. Navedene kore, osim svoje dekorativnosti, imaju i funkcionalnost u pogledu zasti-ranja tj. malčiranja tla. Jer svima nam je dobro poznato kako je ogoljelo tlo izloženo atmosfer-skim utjecajima koji mu nipošto ne pogoduju. Naime, na suncu se tlo isušuje a kada padne kiša, zablati ili čak dolazi do njegove erozije. Zato su se polja na uga-ru oduvijek zasijavala krmnim biljem ili biljkama za zelenu gno-jidbu. Ali, ukoliko ne želite ništa sijati, tlo možete zaštititi i zasti-račem ili malčem-pokrovom od usitnjene kore stabala. Navede-ne ukrasne kore će štititi tlo od pretjeranog isušivanja na suncu

Piše: goRan JuRilJ, diPl.ing. i gubitka vlage. A budući da na-vedeni materijali polako trunu, ostaju aktivni i organizmi u tlu. Dakle, osim što poboljšavaju sa-stav tla, odnosno, njegovu pro-zračnost, sposobnost zadržava-nja vode i hranjivih tvari, malč od kore drveta ima još jednu poziti-vnu osobinu-suzbija rast korova iz razloga što sadržava tvari koje koče rast korova. Ali, nemojte pretjerati. Sloj ukrasne kore ne bi trebao biti veći od 10-tak cm. I još nešto-dok svim ukrasnim grmovima malč i više nego godi to s ružama nije slučaj. Stoga tlo oko ruža ostavite bez malča, da-kle otkriveno.


5

“Travne kocke” spremne za novi travnjak Drvene dekoracije

Različite boje ukrasnih kora

“Saće” za staze i ivice travnjaka

6


GODIŠNJI ODMORIopasnost za sobne biljkeDolaskom vrućih ljetnih dana i godišnjih odmora, koje će mnogi provesti daleko od vlastitih domova, svima nam se nameće pitanje na koji način svojim sobnim biljkama osigurati dovoljne količine vode.

Ljubiteljima cvijeća dobro je poznata činjenica kako su voda i svjetlo dva jako

bitna čimbenika za uzgoj biljaka u posudama. Bez njih biljka brzo doživljava šok i za kratko vrijeme ugiba iz razloga što se narušava normalan proces fotosinteze. Stoga mnogima od nas, s dola-skom vrućih ljetnih dana i godi-šnjih odmora, nameće se i pitanje na koji način sobnim biljkama osigurati dovoljne količine vode. No, međutim, ljubitelji sobnih bi-ljaka snaći će se na razne načine kako njihove šarene ljepotice ni u kojem pogledu ne bi patile. Kako do toga uistinu i ne bi došlo, po-trebno je:

• prepusti brigu oko zalijeva-nja nekom od povjerenja;

• poslužiti se namjenskim Flortis gelovima koji se mogu pronaći u poljoljekarnama;

• poslužiti se vlastitom ma-štom i pokušati napraviti priču-vni sustav za natapanje.

Flortis gelovi-rješenje za dugotrajnu opskr-bu vodom

Iako je brigu oko odr-žavanja sobnog cvijeća najbolje prepustiti osobi od povjerenja, danas to baš kao i da nije tako lako. Stoga smo odlučili na go-dišnji odmor ponijeti i klju-

čeve svoga stana. Ali, što onda s našim sobnim biljkama. Srećom, postoji rješenje koje dolazi iz re-nomirane tvrtke Flortis. Naime, danas na tržištu možemo prona-ći namjenske gelove koje našim sobnim biljkama osiguravaju dovoljne količine vode u trajanju od čak 30 dana. Broj navedenih gelova ovisi od veličine, odno-sno, promjera lončanica a što je i naznačeno na samoj ambalaži ovog revolucionarnog Flortis proizvoda. U protivnom, pojedi-ne domaćice već imaju provje-rene metode a koje se odnose na pravljenje pričuvnih sustava za natapanje. Dakako, riječ je o čitavom asortimanu proizvoda, počevši od plastičnih boca pa sve do podložaka ispunjenih glinom. Međutim, sve navedene metode nisu i jednako učinkovi-te. Ali, pored svega potrebno je imati na umu kako sve biljke ne-maju iste potrebe za vodom, te da biljke u fazi intenzivnog rasta i cvjetanja trebaju veće količine

vode. S druge strane, ka-ktusi i sukulenti čuvaju zalihe vode u mesnatim listovima pa ih treba rje-đe i zalijevati, dok biljke krupnih listova, pak, tre-baju češće zalijevanje. Osim toga, vrijedi pra-vilo kako biljke u malim loncima kao i one biljke čije je korijenje preraslo treba češće zalijevati. Da

ništa ne bi prepustili slučaju nu-žno je poznavati i činjenicu kako se voda brže isparava u glinenim za razliku od plastičnih posuda.

Biljke na tjedan danaIako je razdoblje od tjedan

dana jako kratko vrijeme glede zbrinjavanja biljaka, to ne znači da na odmor možemo bezbri-žno otići bez njihove prethodne opskrbe vodom. Naime, sup-strat je potrebno zasititi vodom i biljke potom staviti na blago osvijetljeno mjesto, primjerice na sjevernu ili istočnu stranu. Međutim, često se postavlja pi-tanje kako supstrat adekvatno zasititi vodom, a da smo pritom sigurni da će biljka uistinu i dobi-ti dovoljne količine vode. Stoga je biljku nužno staviti u podložak s vodom ili uroniti u veću posu-du u trajanju od 20-tak minuta. Nakon toga, odlijemo vodu iz podloška ili biljku izvadimo iz posude. Tim činom biljka je spre-mna za samostalan život u traja-nju od tjedan dana.

Ukoliko pak na odmoru osta-jemo dulji vremenski period,

moramo biti svjesni i činjenice da će naše biljke ipak doživjeti stanoviti šok, koji će biti izražen u manjoj ili većoj mjeri. Najbolje se to očituje na primjeru fikusa benjamina koji nas obično do-čekuje s obiljem otpalih listova. Međutim, uz primjenu ranije spomenutih gelova ne trebate biti zabrinuti jer će se vaš fikus vrlo brzo i oporaviti. A, razumlji-vo je da ćete njegovom bržem oporavku najbolje pridonijeti vi sami i to ponajprije učestalom primjenom Green Garden gnoji-va za zelene biljke. Da-kle, pomoću malih triko-va i savjeta možete uči-niti ovo ljeto ugodnim i za vaše bilj-ke a koje će vam to više-struko znati i uzvratiti!


Korisni savjeti• nabavite dubok podložak i ispunite ga šljunkom ili kugli-cama gline. Napunite vodom do dva prsta ispod ruba i za-tim na šljunak položite lonča-nicu. Korijenje će samo crpiti potrebnu količinu vlage.• lončanice se mogu smjestiti i u kadu tako da na dno stavi-mo prostirku ili novinu. Na to stavimo opeku i potom kadu ispunimo vodom tako da po-krije opeku na koju ćemo sta-viti biljke u loncima.• plastične boce nemojte ba-cati u smeće već ih napunite vodom i okrenite ih, pritom pazeći da grlo boce bude čvr-sto zabijeno u zemlju lončani-ce. Čep odvrnite do polovice ili začepite vatom pa će voda otjecati polagano u zemlju.

Gel - čuvar vlage

Supstrati za cvijeće Posebnoformulirana gnojiva


7

U narodu ih zovu blagene, geranije, mušketini, đira-ni i dr. Jedna od najvećih

privlačnosti pelargonija je širok raspon sorti. A svake se godine pojavljuju nove.

I dok stare sorte imaju kraće vrijeme cvatnje (dva ili tri mje-seca), noviji oblici mogu cvasti cijelu godinu, dokle god ima do-voljno svjetla i topline. Njihovoj popularnosti i raširenosti dopri-nosi lak uzgoj i razmnožavanje, te obilna i dugotrajna cvatnja.

Način sadnjePrije sadnje pelargonija pri-

premite cvjetne posude. Na dno posude u visini 1 do 2 cm ravno-mjerno naspite granule za dre-nažu (glinepor kuglice) ili djeliće starih glinenih posuda. Na taj sloj potom naspite sloj krupnog pije-ska koji je bar nekoliko dana bio

na sunčanom mjestu, zbog de-zinfekcije. Na kraju dolazi zemlja tj. humus. Najbolje je u tu svrhu koristiti specijalni supstrat za pe-largonije ili pak onaj za balkon-ske biljke, u koji također trebate umiješati gnojivo za cvjetnice s produženim djelovanjem (npr. Pluscote).

Presadnice pelargonija ob-vezno kupujete kod provjerenih proizvođača. A pri kupnji pazite da su biljke kompaktnog rasta, dobre razgranatosti, bez znako-va venuća i ostalih oštećenja. Po-željno je i da biljke imaju barem jedan otvoren cvijet kako biste bili sigurni u pogledu njihove boje. Optimalna dubina sadnje određuje se tako da dio stabljike koji graniči s korijenovim vra-tom dođe dva centimetra niže od ruba posude. U istu cvjetnu posudu mogu doći pelargonije različitih boja cvijeta i različitog tipa rasta, i to: uspravne (zona-

le) i viseće (peltatum). Mogu se miješati i s ostalim balkonskim cvijećem te zato slobodno tra-gajte za dobrom kombinacijom. Ali ne zaboravite kako biljke u kombinaciji moraju imati slične zahtjeve prema suncu i vlazi. Po-znato je i pravilo da najviše biljke dolaze u pozadinu cvjetnog ko-rita ili u sredinu posude dok se naprijed sade one nižeg rasta i puzavice.

Izbor stalnog mjestaZonale pelargonije dobro

uspijevaju na toplim južnim i za-padnim položajima. Viseće pelar-gonije pak vole mnogo svjetlosti i izravne sunčeve zrake nekoliko sati dnevno. Za podnevnih jakih žega poželjno ih je premjestiti u blagu sjenu. Cvjetovi ovih pe-largonija posebno su izloženi vjetru i kiši pa ih stoga po ne-

PELARGONIJE balkonske ljepoticevremenu pokrijete ili unesite u kuću. Ukoliko ih je nevrijeme već oštetilo, nemojte ih bacati, već ih razmnožite pomoću reznica.

Gnojidba ijekom vegetacije

Kvalitetno po-sađene pelargonije prvih tjedana imaju dovoljno hranjivih tvari u supstratu. Na-kon nekoliko tjeda-na intenzivnog rasta potrebna je prihra-na. Prihranjuje se tekućim mineralnim gnojivom za cvatuće biljke s većim sadr-žajem fosfora i kalija, a manje dušika (npr. formulacija NPK-4:6:8) Uz osnovna hranjiva, kompleksna tekuća hranjiva sa-drže i mikrohranjiva (bor, bakar, željezo, cink), a za pelargonije je osobito važan magnezij. Najbo-lje je nabaviti namjensko gnoji-vo za pelargonije, koje već sadrži sve što biljci treba u pravilnim omjerima. Pridržavajte se uputa o doziranju i uvijek dobro promi-ješajte da biste dobili jednoličnu otopinu. Prihranjuje se jednom u deset do petnaest dana, a sor-te izrazito bujne cvatnje i češće. Ako je zemlja sasušena, s izrazi-tom pokoricom, najprije je ra-zrahlite, zalijte običnom vodom, a zatim otopinom hranjiva. Pri-hranjivanje obustavljajte potkraj kolovoza, radi lakšeg prezimlja-vanja pelargonija.

ZalijevanjeUčestalost zalijevanja najbo-

lje je prilagoditi vanjskim tem-peraturama, s tim da nikada ne zalijevate za toplog dijela dana. Općenito pravilo za količinu vode glasi: bolje jednom pošte-no zaliti nego više puta pomalo. Najbolji indikator za zalijevanje je «prst». Ako je supstrat na du-bini od 1 do 2 cm suh, vrijeme je za zalijevanje. A za vrućih ljetnih dana zalijevanje se vrši i dva puta dnevno. Dakle, supstrat ne smije biti mokar, nego vlažan jer pelar-gonije ne podnose stagnirajuću vodu u zoni korijena.

Piše: Silvio škRokov, diPl. ing.

Gnojivo za pelargonije

Cvjetovi pelargonije različitih boja

8


Da li je moguće ostvariti sve prethodno navedeno bez ljepote šarenila latica cvi-

jeća i njihovog opojnog mirisa? Ali ukoliko nam se uz sve to pridruže i šareni krhki lepršavi leptiri s pra-vom možemo reći kako smo po-stigli izvrstan ugođaj koji će nam povratiti svu izgubljenu energiju.

Ljepota i šarenilo prekrasnih cvjetova zajedno s prisustvom krhkih bića unose pravu egzo-tiku u vrt, a na poseban način pojava ovih šarenih ljepotana si-gurni je pokazatelj kako se radi o zdravom okolišu prirodne ravno-teže. Svakodnevno sve prisutnija onečišćenja negativno utječu na naše zdravlje a samim tim i na uginuće leptira, drugih sićušnih životinjica i biljaka koje mnogi neće ni upoznati.

Kutak za leptirei opuštanje

Trebate znati kako sve pro-mjene u prirodi utječu i na život

leptira. Stoga, ukoliko želite ima-ti šarene i lepršave ljepotane u svom kutku za opuštanje nužno je znati da postoje i razne biljke na kojima leptiri utažuju svoju žeđ za nektarom. Cvijeće na ko-jem će boraviti leptiri potrebno je posaditi na mjesto koje će barem šest sati biti osunčano ali zaštićeno od vjetra. Gredice s mirisnim i šarenim cvijećem koje vole leptiri možete smje-stiti uz ogradu, zid kuće, garaže i sl. Zasadite li pak dio svog vrta različitim bojama jaglaca ili se pak se odlučite za boje žarko žutog suncokreta i maslačka već od prvog dana proljeća možete očekivati leptire u svom vrtnom kutku. U kasno proljeće leptire iznimno privlače plavi cvjetovi, dok zvjezdan svojim ružičastim cvijetovima olako mami leptire u razdoblju od srpnja do rujna. Međutim, pored navedenih cvje-tnih vrsta leptiri rado posjećuju i ukrasne grmove. Zato, posadite li bijeli ili ljubičasti jorgovan po-red krhkih leptira dobit će te i

KUTAK VRTA ZA OPUŠTANJE I LEPTIRENakon provedenog dana u opterećenju i stresu sigurno nam je svima potreban jedan mali kutak u kojem ćemo prikupiti energiju za ugodno poslijepodne i nastavak večeri. U tu svrhu najpoželjnije se uklopiti u prirodni ambi-jent mirisa cvijeća, šarenih latica suncokreta i ljepotu raznobojnih krila leptira.

opojne mirise čime će se stvoriti pravi opuštajući ugođaj. A dok ispijate hladno piće u kutku svo-ga vrta, neka se u njemu nađu i plavo-ljubičasti cvjetovi lavande koji opojnim mirisom obnavlja-ju vaš umorni organizam. Njeni cvjetovi će ujedno privući i šare-ne ljepotane zvane leptiri. Pored svega, želite li pratiti cjelokupan razvoj ovih sićušnih šarenih ži-votinja, u svom vrtnom kutku posadite biljke na koje će leptiri odlagati jaja (žadnjak-Sedun al-bum, krvara-Sanguisorba offici-nalis i sl.). Jedino tako ćete moći uočiti cjelokupan razvoj leptira počevši od jaja pa preko gusjeni-ce i kukuljice do odraslih oblika koji posjećuju cvijeće.

Zanimljivosti iz svijeta prirode!

Vrsta leptira pod nazivom li-vadni plavac polaže jaja na biljku zvanu krvara (Sanguisorba offici-nalis), a kada se izlegu gusjenice, nakon nekoliko će tjedana pasti na tlo. Ukoliko se u vrtu nađu i mravi, oni će gusjenicu livadnog plavca odnijeti u mravinjak, gdje će se ona hraniti njihovim jaji-ma i ličinkama. Zauzvrat, ličinka mravima izlučuje slatku tvar ko-jom se mravi hrane. Gusjenice se nakon nekoliko tjedana za-kukulje, da bi napokon tijekom ljeta iz kukuljice prekrasni leptir plave boje raširio krila i posje-

tio vaše cvijeće te time unio još malo boje i pokreta u šareni vrt. Upravo to šarenilo prekrasnih raširenih latica i krila povratit će energiju i mir nakon naporno provedenog dana. Potrebno je samo malo dobre volje, truda i dekorativne mašte!


Leptir uvijek uz cvijeće

Cvjet kravare

Leptiri - različite boje i oblici krila

ljetnog razdoblja zubača odlično podnosi sušu i ne prekida vege-taciju kao što to čine sve ostale trave našeg podneblja. Vrlo brzo se razmnožava rizomima i stolo-nima, zbog čega uostalom izvr-sno i prožima zemljište te ga štiti od erozije. Praksa je čak pokazala kako bi za naše hercegovačke terene zubača trebala činiti 10 posto svake smjese iz razloga što iznimno dobro podnosi kombi-naciju s drugim travama. Jedina mana zubače proistječe iz njene tamno žute boje u zimskom ra-zdoblju. Spomenimo i važnu či-njenicu kako se za kvalitetan tra-vnjak u Hercegovini za sve vrste trava primjenjuje sjetvena norma od 2,5-3,5 kg trave na 100 četvor-nih metara.

Lijepo uređen travnjak

Travne smjese


9

Danas su pak travnjaci po-stali dio svake okućnice, bilo da se radi o manjim

ili većim zelenim površinama. Međutim, često se kod njihovog podizanja čine i kardinalne gre-ške koje se ponajviše očituju u izboru travnatih smjesa, pripre-mi samog tla i gnojidbi. Stoga ćemo navesti one najznačajnije. Kao prvo, barem tjedan dana prije sjetve trave nužno je ze-mljište pognojiti mineralnim ili organskim gnojivima. Jedna od najčešćih pogrešaka koja u ko-načnici uzrokuje loš izgled tra-vnjaka jeste ustaljeni običaj da se zemlja gnoji neposredno pred sjetvu i to obično stajskim gno-jem koji nije dovoljno sazreo. Naime, takav stajnjak sadržava vitalne sjemenke korova koji će za vrlo kratko vrijeme pojaviti na travnjaku. Da bi izbjegli takvu kontaminaciju zemljišta, površi-nu treba gnojiti isključivo odsta-jalim, višegodišnjim stajnjakom uz dodatak mineralnog gnojiva NPK formulacije 15-15-15.

Izbor travnate smjesePošto su u praksi načinjene

mnoge greške, provedena su istraživanja kojim je potvrđeno da je od iznimne važnosti za bu-dući travnjak upravo izbor odgo-varajuće travnate smjese. Prema ovim istraživanjima, za uvjete Hercegovine najbolja se poka-zala travnata smjesa IVA koja u svom sastavu ima dosta vrsta iz rodova Festuca, poput Festuca rubra koja se uz Poa pratensis pokazala iznimno otporna na nepovoljne uvjete sredine. Da-kle, radi se o nježnim, finim trava-ma koje imaju odličnu otpornost, trajnost i habitus. Na drugom mjestu imamo travnatu smjesu nazvanu LUCIJA koja se možda kod nas najviše i sije. Kod ove travnate smjese karakteristično je to da su one malo «grublje» te time i puno otpornije na gaženje u odnosu na prethodno nave-denu smjesu. Osim toga, Luciju također odlikuje velika dekorati-vnost i otpornost na sušne uvjete uzgoja. S druge strane, za površi-ne koje će se iznimno gaziti kao i nogometne terene preporuča se NINO, travnata smjesa otporna na gaženje. U svom sastavu sadr-

TRAVNJAK srce svakog vrta

žava prvenstveno Lolium peren-ne (engleski ljulj) koji vrlo brzo niče, već za četiri do pet dana nakon sjetve i koji kao takav vrlo brzo i raste. Ali, pošto u Hercego-vini vladaju malo surovije klimat-

ske prilike svi zasnovani travnjaci se moraju redovito i dosijavati. U tu svrhu se koristi ROKO čije je sjeme pilirano, odnosno, oblo-ženo hranjivom te kao takvo sto posto i niče. Dovoljno ga je

Kako smatraju povjesničari, rasprostranjenost tra-dicije osnivanja i njegovanja travnjaka počelo je još u srednjem vijeku. U to doba, plemići bi obi-čno iskrčili šume oko svojih velikih dvoraca i po-sjeda kako bi ih zamijenili otvorenim površinama, na kojima su, između ostalog, mogli pasti i njihovi čistokrvni, visokovrijedni konji. Tako su, laganim korakom, travnjaci postajali simbol prestiža.

u nekoliko navrata razbacati po cjelokupnom travnjaku uz napo-menu kako pilirano sjeme zahti-jeva i nešto učestalije zalijevanje. Samo uz pomoć travnate smjese ROKO možemo dobiti travnjak kakav smo oduvijek i željeli.

Travnate smjese zanagnute terene

Pošto na nagnutim i kosim te-renima imamo specifične uvjete uzgoja, kod zasnivanja travnjaka na takvim položajima trebamo koristiti i posebne travnate smje-se. U tu svrhu na tržištu možete pronaći smjesu KASKADA koja je sastavljena od nekoliko vrsta trava koje dobro povezuju česti-ce tla te tako značajnije umanjuju njegovo ispiranje. Međutim, po-sljednjih godina u bolje opskr-bljenim poljoljekarnama možete pronaći i vrlo otpornu, «žilavu» vrstu trave stručnog naziva Cy-nodon dactylon. Riječ je dakako o zubači koja se u zapadnim ze-mljama učestalo koristi iz razloga što je vrlo otporna na nepovoljne uvjete uzgoja. Za Hercegovinu je značajna jer dobro podnosi viso-ke temperature i pjeskovita ze-mljišta a spada u vrstu trava koje su najotpornije na sušu. Tijekom

Piše: maRio ĆuBela, diPl.ing.

10


Većina sobnih lončanica na raspolaganju ima malo plo-

dne zemlje koja se brzo iscrpi. A većina gotovih supstrata sadrži količinu hranjiva koja je dovolj-na samo za šest mjeseci intenzi-vnog rasta, ne računajući razdo-blje kada biljka miruje, a nakon toga se prihranjuje. Zato treba lončanice redovito gnojiti, ali se

U Hercegovini malo tko ne poznaje glasovitog bari-

tona gosp. Ferdinanda Zovku, koji ove godine slavi 40 godina uspješnog umjetničkog rada. A svjetsku karijeru počeo je graditi

RASPJEVANE KAMELIJEdaleke 1982. godine, nastupaju-ći u najpoznatijim opernim ku-ćama diljem Europe. Upravo je na tim inozemnim putovanjima ovaj glasoviti operni pjevač iz Čalića (Čerin) zavolio cvijeće koje je redovito i dobivao na poklon nakon svojih brojnih nastupa.

Kako i sam kaže: «Nakon glazbe, cvijeće je moja najveća opsesija. Ponosni sam vlasnik šest rascvjetanih kamelija s ko-jima doslovce svakodnevno pričam. Možda je to nekome ču-dno, ali trebate znati kako cvije-će itekako zna osjetiti toplu riječ i ljubav. Uostalom, moje kameli-je su najbolji dokaz za to».

Iz rodnog doma, koji se na-lazi nadomak Čitluka, napustili smo gosp. Ferdinanda Zovku puni pozitivnih dojmova. Jer radi se o čovjeku koji je obilježio, i, što je najvažnije, obogatio kul-turni, glazbeni, i jednom riječju, umjetnički život kršne nam Her-cegovine. A kamelije su upravo najbolji dokaz da gospodin Fer-dinand Zovko sve što radi, radi s ljubavlju i jednakom predano-šću. Zato nam ne preostaje ništa drugo doli staviti još jedan plus na lik i djelo ovog znamenitog hercegovačkog baritona!

Piše: nino Rotim, diPl. ing.

GNOJIDBA LONČANICA

pritom treba strogo pridržavati i uputa za uporabu. A nedostatak hranjivih tvari očituje se u sla-bom rastu i cvatnji, te nešto svje-tlijoj boji listova. Kako bi to pak izbjegli, u gnojidbi sobnog cvi-jeća i ostalih lončanica trebamo koristiti gnojiva koja sadrže ma-kro i mikroelemente u različitim omjerima, ovisno o biljnoj vrsti i razvojnoj fazi u kojoj se biljka nalazi. Međutim, iako na našem tržištu danas postoji na desetine različitih vrsta i formulacija gno-jiva, novost svakako predstavlja-ju tekuća gotova gnojiva koja se upotrebljavaju za pravilnu opskrbu biljaka makro i mikroe-

lementima u trajanju od 15 dana. Dovoljno je odrezati vrh čepa i bočicu zabosti u nakvašenu ze-mlju. Spomenute praktične boči-ce s kontinuiranim otpuštanjem, garantiraju pravilnu ishranu biljaka u periodu od dva tjedna te osiguravaju pravilan i uravno-težen rast kao i obilnu cvatnju. Kako sve vrste sobnih biljaka i balkonskog cvijeća nemaju iste

Piše: mR. aida kohniĆ potrebe za hranjivima, tako na tržištu možete pronaći nekoliko vrsta navedenog gnojiva i to ona namjenska prilagođena za gno-jidbu pelargonija kao i ostalih cvjetajućih biljnih vrsta, gnojiva isključivo za prihranu zelenih bi-ljaka kao i univerzalne varijante gotovih gnojiva. Jer treba znati da asortiman proizvoda iz Green Garden brenda misli na vas!

gosp. Ferdinand Zovko

Kamelija u punom cvijetu

Jednostavna primjena gnojiva Gnojiva za različite biljke


11

Lavanda je zimzeleni i višego-dišnji polugrm, koji se više

nego uspješno uzgaja u južnim krajevima naše zemlje. A riječ je o biljci koja vrlo dobro podnosi uvjete klime i tla naših sušnih, ka-menitih i siromašnih predjela. To su uočili i naši stručnjaci koji su nadomak Mostara podigli nasad od nekoliko hektara ove iznimno ljekovite biljke. A lavanda ima raznovrsnu primjenu u medicini, farmaciji, industriji alkoholnih

pića, prehrani, kulinarstvu i pče-larstvu. Posebno je interesantan podatak kako je proizvodnja eteričnog ulja iz cvijeta lavande bila još prije 2000 godina pozna-ta starim Rimljanima. Istodobno

je lavanda vrlo vrijedna i zanimljiva pčelinja paša a med od ove bilj-ke poznat je i cijenjen. Odlikuje se svojim miri-som, okusom, aromom,

finoćom te osobito po sadržaju spojeva željeza zbog čega u ljudskom organizmu dje-luje kao vrlo okrepljujuća hranji-va supstanca.

Uvjeti uzgoja i načinproizvodnje

Lavanda preferira tople i sun-čane terene zaštićene od vjetra. Kao termofilna biljka, za sintezu eteričnih ulja treba visoke tem-perature tijekom cijele vegeta-cije. Dakle, za rast i razvoj treba svjetlo te ne podnosi zasjenji-vanje. Nedostatak svjetla ima za posljedicu zaostajanje faze cva-tnje te se odražava na kakvoću eteričnog ulja. Tako je dokazano da kiše, naoblake i ostale klimat-ske nepogode tijekom cvatnje umanjuju količinu eteričnog ulja za čak 30-40 posto. Spomenimo kako lavanda od cvatnje dobro podnosi sušu i da veću potrebu za vodom ima jedino u fazi klija-nja i nicanja. Lavanda se najče-šće proizvodi sjetvom sjemena u rasadu premda se uspješno

razmnožava i reznicama. Sjetva u rasad se obavlja u jesen ili rano proljeće uz činjenicu da niče vrlo sporo i dugo. Tako zasijana u proljetnoj sjetvi lavanda počinje nicati tek od početka travnja pa sve do konca svibnja. Zbog sve-ga navedenog za osobni uzgoj je najlakše nabaviti gotove sa-dnice, koje pak možete pronaći u svim bolje opskrbljenim poljo-ljekarnama.

A ukoliko niste znali, lavanda olakšava život onima koji pate od zubobolje. Tako ukoliko ocat, najbolje jabučni, prokuhamo s cvjetovima lavande i ohladimo pa nekoliko minuta držimo u ustima, ublažit ćemo zubobolju. Osim toga, ispunimo li jastuk nje-nim mirisnim cvjetovima i drži-mo ga kraj uzglavlja ili spavamo na njemu, imat ćemo miran san. Namočimo li cvjetove lavande u alkohol, dobit ćemo izvanredan losion protiv ispadanje kose, svrbeži tjemena te peruti. Poput drugog ljekovitog bilja i lavanda ima bolji učinak kada se pomi-ješa s kamilicom, ružmarinom ili kaduljom jer druge biljke po-jačavaju njezino djelovanje. Uo-stalom korištenje ljekovitog bilja predstavlja ugodan i siguran put do zdravog života.

Tijekom povijesti u mnogim državama svijeta, ružmarin su

ljudi smatrali tajanstvenom i sve-tom biljkom. Tako su svoje kućne bogove nastrani Rimljani ukraša-vali ružmarinom koji je u većini slučajeva bio posvećen božici Afroditi. I dok je u starom vijeku bio posvećen Afroditi, božici lje-

pote i ljubavi, danas je ružmarin svima poznat kao biljka koja kra-si odjeću svadbene povorke. A, ružmarin je zimzelena biljka koja naraste do 2 m u visinu, prem-da u povoljnim uvjetima može narasti i više. Ima zelenkaste, ravne, oko 2 cm duge žljebaste listove nalik na iglice te svjetlo-plave cvjetove. Biljka u našim južnim područjima cvjeta stalno,

doslovce od siječnja do prosinca a na kontinentu od ožujka do listopada. Za ljekovitu uporabu od lipnja do kolovoza sabiru se listovi ružmarina koje treba suši-ti na sjenovitom mjestu s dosta propuha. Osušeni listovi moraju se čuvati u kartonskim kutijama, jer ukoliko na lišće dospije vlaga, izgubit će svoja ljekovita svoj-stva. Inače, ružmarin se koristi kao ljekovita biljka, sredstvo za uljepšavanje te zbog jakog miri-sa i okusa kao začin hrani. Čajevi od ružmarina potiču probavu i rad želuca koriste se kod kašlja i reumatskih oboljenja premda utječu i na rast kose. Osim toga, izvanredno jača srce, poboljšava apetit i cirkulaciju. Ako niste zna-li, ružmarin je izvrstan i za dobi-vanje meda vrhunske kakvoće. Urod meda iznosi do 80 kg/ha a med mu je iznimno cijenjen, kvalitetan i skup. Međutim, ru-žmarin je istodobno vrlo ukra-

RUŽMARIN ZA ZDRAVLJE I LJEPOTU

mirisna ljepoticaLavanda

sna biljka, skladno se sjedinjuje i ističe na okućnicama, dvorišti-ma, parkovima, šetalištima i dru-gim prostorima za odmor. Stoga bi bilo korisno i lijepo što više i češće saditi ružmarin svugdje tamo gdje ima sunca i pčela. A barem nam toga u Hercegovini ne manjka!

Piše: maRio ĆuBela, diPl. ing.


Polje lavande

Ružmarin - nezamjenjiv u svadbama Sadnica ružmarina

12


Jedna od najvažnijih faza u razvoju rajčice svakako jest i oplodnja. Značaj ove faze je utoliko veći ukoliko nam je po-znata činjenica kako bez oplo-dnje neće biti ni zametnutih plodova. Pored toga, trebamo voditi računa da sami postupak oplodnje izvedemo na pravi na-čin. Naime, proces oplodnje je

Ljubiteljima povrća već je dobro poznato kako je celer po-vrtlarska kultura koja je možda i najzahtjevnija za uzgojiti. Jer ri-ječ je o kulturi koje pripada sku-pini korijenastog povrća a koju ne smijemo saditi u bilo kakvoj zasjeni, jer onda ostaje sitna i bez svoga intenzivnog ugodnog mirisa i okusa. Da dobro, ste pro-čitali celer treba saditi što znači da se prethodno treba i zaklijati, odnosno, proizvesti njegov rasad.

Tijekom vegetacije pojedine vrste povrća imaju i potrebu za nagrtanjem. A svrha je nagrtanja povrća da se biljke bolje ukorije-ne, odnosno, da u gornjim sloje-

OPLODNJA RAJčICEveoma osjetljiv te ga stoga mo-ramo izvršiti u pravo vrijeme i na pravi način. Također, nedovoljno upućeni uzgajivači povrća često znaju hormonima tipa Betokso-na poprskati i cvjetove ostalog uzgajanog povrća, kao što su paprike, krastavci i sl. Međutim, to nije potrebno jer je cvijet rajčice specifične građe. On je dvospolan, što znači da sadržava i muške i ženske organe pa je ra-

zumljivo da se i većina cvjetova oplodi samooplodnjom. Dok to u prirodnim uvjetima potpoma-že vjetar i insekti, u zatvorenom prostoru je potrebno koristiti i navedene pripravke za pospje-šivanje oplodnje (Betokson i dr.). Ali, treba znati kako su svi hor-moni po svom sastavu herbicidi te stoga treba paziti da ostvare kontakt samo s cvjetovima a ni-kako sa zelenim dijelovima biljke (list, stabljika i sl.) jer onda dolazi do njihovog uvijanja i deforma-cije. Također, treba znati kako se na isti cvijet hormon ne smije nanositi dva ili više puta jer, u protivnom, za posljedicu imamo formiranje izobličenih plodova. A «muška vodica» se primjenjuje na način da prstima lijeve ruke

obujmimo cvijet dok desnom ru-kom putem ručne pumpice do-slovce pogodimo unutrašnjost samog cvijeta. Spomenimo i kako se posljednjih godina u za-tvorene prostore sve više unose i male košnice s bumbarima dok se na manjim površinama oplo-dnja može ostvariti i protresa-njem biljaka (vrijedi i za papriku) čime dolazi do pucanja poleno-vih kesica i oplodnje tučka!


CELER BJELAŠNaime, s njegovom izravnom sje-tvom ne možemo uvijek računati jer celer na otvorenom polju niče 20-30 dana, što u uvjetima «suro-ve» Hercegovine znači iznimno mnogo. Puno poželjnije je pro-izvesti njegove presadnice i to sjetvom sjemena u zaštićeni pro-stor koncem veljače ili početkom ožujka. U ovim rokovima sjetve presadnice su dorasle za sadnju do polovice svibnja kada se celer i sadi u redove na razmak 40 x 25 cm, što daje sklop od 10 biljaka po četvornom metru. Međutim,

celer bjelaš se sadi na razmak 40 x 30 cm, što daje sklop od 8,3 bilj-ke po četvornom metru. A celer bjelaš nije isto što i celer listaš, jer se kod bjelaša za jelo koriste za-debljale lisne peteljke. Bez obzira na uzgojeni tip (korjenaš, listaš ili bjelaš), celer se jede sočan i aro-matičan, svjež ili sušen, te kao salata ili začin brojnim jelima u svim kuhinjama. Ipak, spomeni-mo kako je za peristaltiku crijeva bitan sastojak celera celuloza, koju najviše sadržava zadebljali korijen i upravo lisna peteljka!

Piše: JoSiP BRklJača, ing.

NAGRTANJE POVRćAvima tla razviju što više korijenja pa da iz tih slojeva mogu uzimati više hranjiva i vode. Znači, ogrta-njem se ubrzava rast dopunskih korjenčića, što omogućuje veću stabilnost i bolju ishranu biljke. Većini povrća koristi ogrtanje time što biljke stoje čvršće i si-gurnije, pa ih ne može prevrnuti vjetar ili težina njihova nadze-mnog dijela. U Hercegovini se najčešće ogrće krumpir, visoki grašak, visoki grah te krastavci premda se mogu nagrtati još i kelj, kupus kao i cvjetača. Ustva-ri, teoretski se može nagrtati i

ostalo zeljasto povrće samo uko-liko će se isto i navodnjavati. Jer treba znati kako nagrtanjem ne štedimo vlagu u tlu već je baš su-protno rasipamo, iz razloga što se povećava površina isparava-nja, pa ako nedostaje voda trpi sama biljka Znači, ogrtanjem po-većavamo površinu tla oblikujući humke oko stabljika biljaka. Kroz tako povećanu površinu, iz tla ishlapljuje više vlage, pa se na-grtati smije samo ukoliko je tlo dovoljno vlažno, bilo od oborina ili zalijevanja. S druge strane, u sušnom tlu ne smije se nagrta-

Piše: Silvio škRokov, diPl. ing.

ti već ga je potrebno što češće okopavati. Spomenimo i kako se ogrtanje na manjim površinama obično provodi motikom dok se na većim površinama u tu svrhu koriste strojevi (freze i sl.).

“Ručna” oplodnja rajčice

Lijepo oblikovani plodovi

Presadnice celera

Obvezno ogrtanje krumpira


13

Napadaju sve vrste povrća izu-zev luka i češnjaka. Međutim, posljednjih godina sve češće na-nose štete i ratarskim, voćarskim i cvjećarskim kulturama. Puževi se dijele u dvije skupine: puževe golaće i one s kućicom. Najče-šće vrste štetnih puževa golaća u našim vrtovima su: šumski pr-polj (Arion rufus), veliki balavac (Limax maximus), mali balavac (Limax tenellus) i poljski balavac (Deroceras agreste) koji može biti i prenosnik raznih bakterija.

Puževi uglavnom prave šte-tu noću (između 21 i 1 sat) kada izlaze iz svojih skloništa i ošteću-ju biljke. Prave bušotine na lišću, te ostavljaju sluzav trag po ko-jem ih i prepoznajemo. Dodatno zagađuju povrće i izmetom, pa

ZAŠTITA POVRćA OD PUŽEVAPuževi predstavljaju štetočine koje u pojedinim godinama znaju napraviti velika oštećenja na povrću. Kod povrća najveću štetu nanose salati, kupusnjačama, grašku odnosno vrstama sa so-čnim lišćem, mada znaju oštetiti i plodove.

stoka nerado konzumira takvo povrće. Posebno su aktivni u vlažnim ljetnim danima kada se brzo množe. Tada znaju napravi-ti velike štete.

Način suzbijanja puževaOd mehaničkih metoda pri-

mjenjuje se ručno sakupljanje,

plitko ukopavanje posuda s pi-vom u tlo što privlači puževe, te upotreba tvari koje nagrizaju ti-jelo ili skidaju sluz odnosno odu-zimaju vlagu, zbog čega se tijelo isuši i puž ugine (vapno, pepeo). U zaštiti biljaka od puževa veliku ulogu imaju i prirodni neprijate-lji poput ježeva, žaba, guštera,

čvoraka, vrana i crvenonogih galebova. Međutim, realno gle-dajući, sve gore navedeno može imati učinka samo u vrtovima manjim površina.

Zbog toga se u praksi za su-zbijanje puževa najviše koriste kemijska sredstva ili limacidi. Najčešće se radi o zatrovanim mamcima koji se rasipaju po ugroženim površinama između biljaka ili se stavljaju u hrpice međusobno udaljene najviše dva metra. Utrošak mamaca za-visi od brojnosti puževa, vrsti i stadiju razvoja biljaka, obliku parcele i sl. mamci se obično ra-sipaju preko noći, te poslije jačih kiša, kada izgube svoje djelova-nje i privlačnost za puževe.

U praksi se najviše koristi pri-pravak pod nazivom Pužomor.

Mnogi stručnjaci je smatraju jednim od najvažnijih štetnika kupusa.

Odrasla muha slična je ku-ćnoj muhi, duljine tijela 5-7 mm. Ličinke su bijele do svijetložu-ćkaste boje, a tijelo im se sužava prema naprijed. Duljina ličinki iznosi do 10 mm. Ličinke napa-daju korjenov vrat i korijenje, a napadnuti dijelovi gnjile i na takvim mjestima možemo pro-naći veći broj ličinki. Posebno su ugrožene mlade biljke koje u početku napada venu, poli-ježu te na kraju propadaju, dok starije biljke zaostaju u rastu i obično ne formiraju glavu. Lišće napadnutih biljaka mijenja boju u olovnosivu ili plavoljubičastu.

KUPUSNA MUHA SVE VEćI PROBLEMKOD PROIZVODNJE KUPUSNJAčA

Napadnute biljke se lako čupaju iz tla.

Kod nas najčešće razvije 3-4 generacije tijekom godine, s time da prva generacija pričinja-va najveće štete

Zaštita kupusa od napada kupusne muhe

U onim područjima uzgoja kupusa gdje je kupusna muha prisutna u većoj mjeri (središnja

Bosna i dolina Neretve) potre-bno je provoditi redovite mjere zaštite. Uništavanje ostataka ku-pusnjača je mjera koja će sma-njiti napad. Svakako, potrebno je provoditi i kemijske mjere zaštite koje se sastoje u potapa-nju presadnica u jedan od inse-kticida na osnovi(imidakloprida ili klorpirifosetila) ili zalijevanje nakon sadnje istim. Učinkovitom se pokazala i mjera rasipanja

Iako se naziva kupusna kupusna muha (uglavnom napada kupus), vrlo često je nalazimo na cvjetači, kelju, korabi, rotkvi i rotkvici, a literatura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici.

Piše: doc. dR. Sc. ivan oStoJiĆ

Piše: doc. dR. Sc. ivan oStoJiĆ

zemljišnih insekticida oko vrata korijenja (Dursban E 48), nakon presađivanja.

U vrijeme leta muhe i odla-ganja jaja, biljke se mogu prskati insekticidima (Chromgor 40 ili Perfektion), uz utrošak veće ko-ličine škropiva. U nasade kupusa nakon sadnje mogu se postaviti žute ljepljive ploče na koje se li-jepe odrasle muhe.

Puž iz roda Limax

Arion sp.

Predstavnik roda Deroceras

Napadnuta biljka kupusa Ličinke kupusne muhe

14


Većina naših povrćara pra-kticira pripremiti i pogno-jiti tlo prije same sjetve,

odnosno, sadnje povrća. Među-tim, provođenje duboke obra-de i osnovne gnojidbe tijekom svibnja ne može imati opravda-nje jer je dobro poznato kako je i najlošija jesenska obrada tla značajnija i poželjnija od najkva-litetnije obrade tla izvedene tije-kom proljeća.

Pripreme zajesensku sjetvu

Dakle, prije svake sjetve po-vrća nužno je pravodobno pri-premiti tlo uz unošenje stajskog i mineralnog gnojiva. To se pose-bno odnosi na stajski gnoj, koji je nužno u tlo unijeti tijekom je-seni kako bi ga povrće što bolje iskoristilo tijekom proljeća. Sto-ga unošenje stajskog gnoja ne-posredno pred sjetvu tj. sadnju povrća nema značajniju ulogu jer zbog svoje kratke vegetacije povrće ne uspijeva iskoristiti ni minimum hranjivih tvari iz nje-ga. Ukoliko u tlo nije moguće

POVRTNJAK POčETKOM LJETAPoznato je kako visoke prirode možemo ostvariti samo ukoliko povrće uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima. Ali, i najlošija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tla˝.

unijeti stajnjak u jesen, onda se to treba uraditi što ranije u pro-ljeće, ali svakako uz dodatak NPK gnojiva. Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vladaju velike vrućine, praćene duljim sušnim razdobljem (a što nije bio slučaj prošle godine), nužno je vršiti i redovito zalije-vanje. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka. U ka-

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (g/m2)

OPTIMALNO VRIJEME SJETVE

MRKVA 3 01.05.-30.06.CIKLA 4 01.05.-21.06.RADIČ 3 01.05.-30.06.

GRAH MAHUNAR 15 01.05.-30.06.CVJETAČA 3 01.06.-22.06.

PERŠIN 2 01.06.-15.06.PORILUK 15 01.06.-15.06.

KELJ PUPČAR 3 01.06.-20.06.ZIMSKI KELJ 3 20.06.-30.06.

ZIMSKI KUPUS 3 20.06-30.06.JESENSKA SALATA 3 10.06-20.06.

BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 01.06.-10.06.KRASTAVCI (kis.) 3 sjemenke u kućicu 20.06.-30.06.

ARTIČOKA 4 01.06.-15.06.BROKULA 2 15.06.-30.06.RAŠTIKA 2 01.06.-15.06.

snijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno o vladajućih klimatskih prilika.

Sadnja prijesadnicaIako sadnja prijesadnica

povrća u Hercegovini obično završava s mjesecom travnjem, ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje, a što se prije svega odnosi na presadnice pro-izvedene kontejniranim putem. Međutim, ova godina je u tom

pogledu već iznimka jer s dola-skom mjeseca svibnja presadni-ce povrća nisu još uvijek posa-đene na otvoreno polje. Dakle, i ova godina će slično lanjskoj u pogledu proizvodnje ranog po-vrća malo kasniti. U tom pogle-du jedina će iznimka, čini se, biti lubenica iz razloga što se sve više sadi njena cijepljena varijanta na tikvu. Naime, cijepljena lubenica osim što je otpornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose ranije plodonosi za 20-tak dana, što na tržištu ranog povrća nimalo nije zanemarivo. Spomenimo kako je ove godine u dolini Neretve posađeno nekoliko ha lubenice cijepljene na tikvu.

Sjetva povrća u toplijim područjima

Piše: mladen kaRačiĆ, diPl. ing.

Nasad krastavaca

Mlade biljke mrkve

Nasad kupusa


15

SUVREMENI UZGOJ

JAGODA

Posljednjih godina proizvodnja jagoda u našoj zemlji stalno raste. To, prije svega, možemo zahvaliti nešto većoj cijeni koju jagoda redovito dugo ostvaruje na tržištu. Drugim riječima, jagoda je trenutnonajrentabilnija voćna vrsta u BiH.

Piše: mR. aida kohniĆ

Kako je cilj svake proizvo-dnje, pa tako i one voćar-ske, rentabilnost odnosno

isplativost, tako je i uzgoj jagode kod nas sve više zastupljen. Pose-bice je to evidentno na području južne Hercegovine gdje je više nego intenziviran uzgoj ove vo-ćne kulture. A jagoda uzastopce već 4-5 godina ostvaruje zavidno visoku cijenu na tržištu. I dok ci-jene krumpira, rajčice, paprike i ostalih poljoprivrednih proizvo-da osjetno variraju to nije slučaj s jagodama koje se zbog svega toga sve više i uzgajaju. Pored toga, zamjetno je da se u uzgoj jagode uvode sve novije i novi-je sorte koje se sve više uzgajaju na suvremeni način, kao što je to slučaj i u razvijenim europskim zemljama. Tako se sadnja obavlja na foliju pod koju se prethodno postavlja sustav kap po kap dok se gnojidba isključivo vrši vodo-topivim Cifo gnojivima, što uz kvalitetan plan i program zaštite predstavlja suvremeni način nje-nog uzgoja. Međutim, zamjetno je i da sve veći broj okućnica u Hercegovini za potrebe doma-ćinstva jagode također sadi na PVC foliju s ranije ugrađenim su-stavom kap po kap. Razlog je više nego jednostavan-vrlo korisno a iznimno jeftino. Naime, metar crijeva s ugrađenim kapaljkama

za jagodu iznosi svega 0,12 KM po dužnom metru a 30-tak me-tara crne folije cca 3,50 KM. Zar treba još nešto nadodati!

Tehnologijauzgoja jagode

Sadnja jagoda vrši se u lje-to ili ranu jesen. Proizvodnja na istoj površini obično traje tri go-dine i nakon toga jagoda na istu tu površinu može doći tek nakon tri godine. Priprema tla za sadnju počinje oranjem na dubini 30-35 cm i to otprilike 3-4 tjedna prije sadnje kada se ujedno vrši i gno-jidba. Kada se brazda grubo usi-tni, površinski se razbaca zrelo stajsko gnojivo u količini od 3-5 tona po dulumu a koje se potom frezom ili tanjuračom izmiješa u sloju 20-25 cm. Kako bi gnojidba bila potpuna, pri završnoj pripre-mi tla treba u njega unijeti i 100 do 150 kg kompleksnog mine-ralnog gnojiva bez klora (NPK 10-:20:20 ili 5:20:30). Kasnije u toku vegetacije, nekoliko puta kroz sustave kap po kap, dodaju se Cifo vodotopiva gnojiva koja slu-že kao dopunska ishrana mikro i makroelementima. Kako smo ranije i naveli sva proizvodnja se odvija na crnoj foliji sa sustavima navodnjavanja kap po kap koji se nalaze ispod folije. Sadnja se ob-

vezno vrši na gredice ili bau-le čime osiguravamo povolj-niji vodno zračni režim kao i lakšu berbu. S druge strane, crna folija osigurava bolje uvjete za rast biljke, ujedno sprječava razvoj korova dok su plodovi tijekom berbe potpuno čisti od zemlje čak i kada pada obilna kiša.

Košarice za berbu jagoda

Berba jagoda obično se obavlja u mjesecu travnju (plastenici i staklenici) te u svibnju i lipnju na otvo-renom. Vrlo malo plodova jagode bere se u ljetnom periodu a što bi inače bilo vrlo interesantno u podru-čju južne Hercegovine jer ima potražnje za tim voćem, zbog većeg broja turista koji prolaze kroz naše područje (Neum, Mostar i Međugorje). Sama berba se vrši u plasti-čne košarice u koje se pakira oko 0,5 kg jagoda. Košarice se pak slažu u drvenu ili kar-tonsku ambalažu u kojoj ima neto 5-6 kg jagoda. Spome-nimo kako uzgajivači jagoda, plodove najradije pakiraju u plastične košarice plave boje u kojima se zdravstveno sta-nje i kakvoća plodova nešto slabije i uočavaju. Osim toga, u odnosu na prozirne, plave košarice se znatno manje i prljaju. Prosječni prinosi ja-gode u povoljnim uvjetima uzgoja iznose od 2000 do 3000 kg po dulumu a na ko-jem se obično nalazi zasađe-no od 4500 do 5000 sadnica jagoda. Kod nas primat još uvijek zauzima sorta marmo-

lada koja je inače iznimno rodna premda nešto noviji trendovi u svijetu voćarstva nameću i izbor drugih sorti bolje kakvoće. Ipak, pošto marmolada u prvoj godini redovito ostvaruje visoke prinose a uz to formira velike plodove ujednačene krupno-će još dugo će u Hercegovini biti vodeća sorta jagode. Spomenimo i kako u prvoj godini ova sorta može ostva-riti prinose od čak 1 kg po biljci. A cijena prvih plodova jagode ove godine na veletr-žnicama iznosila je 5 KM po

QUEEN ELISAPorijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1996. na Isti-tuto Sperimentale per la Frutticoltu-ra-Sezione di Forli križanjem sorti Miss i USB35 (Lateglow x Seneca).Uvedena u proizvodnju 2003-e godine. Karakteristike grma: Srednje buj-nog porasta i ujednačenog oblika grma. Srednje veliki do veliki listo-va, svjetlozelene boje izraženijeg sjaja. Listovi su nazubljeni. Cvijet: Nalazi se na istoj razini s li-stovima ili neposredno ispod. Na cvjetnoj stapki se nalazi 5-8 cvje-tova srednje veličine. Plod: Srednje veličine, nešto ma-nji nego plod Missa 15-20%, pro-sječne težine 20-25 gr, stožastog do tupostožastog oblika, vrlo ukusan, sjajno crvene boje. Kru-pnoća ploda opada na kraju ber-be. Tvrdoća ploda vrlo velika.Vrijeme cvatnje: Rano, dva dana iza Missa , 6-7 dana prije Marmo-lade.

Vrijeme dozrijevanja: Isto ili dva dana poslije Missa (5-8 dana prije Marmolad ).Otpornost na bolesti: Otpornost na korjenove bolesti jako dobra. Osrednja otpornost na pepelnicu i antraknozu. U proizvodnji na otvorenom u kišnim godinama osjetljiva na trulež ploda, alterna-riju i bakterijsku pjegavost . Opća ocjena: Rana sorta pogo-dna za proizvodnju u plastenici-ma. U odnosu na Miss, dosta je boljih organoleptičkih svojstava, ali nešto manje prosječne težine ploda. Prinos je dobar i kreće se od 0,6-0,8 kg/grmu. Vrlo otpor-na na transport i manipulaciju, a berba plodova može biti svaki 4-5 dana bez opasnosti da smekša-ju i potamne na grmu.

MISSPorijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1988 god., dobivena križa-njem sorti (Ho-neoye x Comet)

kg (ponegdje čak i 7 KM/kg) dok je već polovicom svibnja pala na 3,0 KM po kilogramu. Razlog tomu je iznimno veli-ka količina posađenih jago-da na području Hercegovine te slaba mogućnost njenog izvoza u susjednu nam Hr-vatsku. Ipak, činjenica je da su i ove godine na jagodi opet svi profitirali i proizvo-đači i nakupci!

sorteJAGODA

16


Piše: danko toliĆ, diPl. ing.

x Dana. Uvedena u proizvodnju 1993-e godine. Karakteristike grma: Sorta sre-dnje bujnog rasta i srednje brzine porasta. Lišće je veliko, okrugla-stoga ili eliptičnoga oblika, ta-mnozelene boje. Cvijet: Cvat je kratak do srednje dug. U cvatu dolazi 5-8 cvjetova. Vjenčić je srednje veličine, a sa-stoji se od 5-8 širokih i dugulja-stih latica. Čaška je mala i manja od vjenčića. Cvatnja je razvučena i duga.Plod: Plod je velik tijekom svih berbi prosječne krupnoće 25-30 gr. Prvi plodovi su jako krupni i ponekad nepravilnog oblika - de-formirani, a kasnije su stožasto-izduženog do jajolikog oblika. Ne odvaja se lagano od čašičnih listića, odnosno lapova. Površina ploda je jednolično crvene boje i vrlo sjajna, a takva ostaje i po-slije čuvanja u hladnjači. Meso je svijetlocrvene boje, a bijelo u sredini ploda. Dosta je konzisten-tno i slatkoga okusa, s laganom ugodnom aromom. Srce ploda je dobro razvijeno. Krupnoća ploda ne opada do kraju berbe. Tvrdoća ploda je osrednja, pogotovo ako prezrije.Vrijeme cvatnje: Rano, 6-8 dana prije Marmolade.Vrijeme dozrijevanja: 8 dana prije Marmolade.Otpornost na bolesti: Otpo-rnost na korjenove bolesti (Phy-tophthora cactorum) jako loša. Osrednja otpornost na pepelnicu i antraknozu. U proizvodnji na otvorenom u kišnim godinama osjetljiva na trulež ploda (Botry-tis).Opća ocjena: Rana sorta pogo-dna za proizvodnju u niskim tu-nelima. Lagano se bere jer ima meku dršku ploda. Prinos je do-bar u dobrim uvjetima i na novim terenima, a kreće se od 0,5-0,8 kg/grmu. Osrednje je otporna na transport i manipulaciju, a ber-ba plodova mora biti svaka 2-3 dana.

ALBAPorijeklo: Sorta selekcionirana 1995. u Italiji, u ist raž ivačkom centru New Fru-its u Ceseni. Karakteristike grma: Sorta snažnog uspravnog rasta, vrlo visoke produktivnosti. Lišće srednje veličine, tamnozele-ne boje. Cvijet: Vrlo velik, u razini lišća. Cvatnja je obilna. Plod: Krupan i ujednačen, vrlo pravilnog izduženo-konusnog oblika, sjajne crvene boje. Meso ploda je crveno, vrlo čvrsto, izvrsnih organoleptičkih karakte-ristika, vrlo aromatično. Vrijeme cvatnje: Rano, kao i Miss (cvate 6-8 dana prije Mar-molade).Vrijeme dozrijevanja: 8 dana prije Marmolade .Otpornost na bolesti: Biljka je tolerantna na većinu uobičaje-nih bolesti jagode. Opća ocjena: Sorta kratkog dana, vrlo zanimljiva zbog izu-zetno lijepog izgleda i odlične kvalitete plodova. Rano dozri-jevanje, visoka rodnost i visoka prosječna težina ploda ostale su važne značajke ove sorte. Izdu-ženo konusni oblik ploda vrlo je privlačan i zanimljiv na tržištu.

CLERYPorijeklo: Sor-ta selekcioni-rana 1995-e. u Italiji CIV. Karakteristike grma: Biljka je srednje jakog grma i srednje jake gustoće. Lišće je srednje intenzivno zeleno i jako svijetlo. Produktivnost je velika.

Cvijet: U visini je s lišćem ili malo niži, srednje velik i bogat je po-lenom. Plod: Izduženo konusnog obli-ka, jarko crvene boje i osobito otporan na rukovanje i tran-sport. Plodovi su srednje veliki i ujednačenog oblika, s odličnim organoleptičkim svojstvima, te su slatkog okusa i ugodnog mi-risa .Vrijeme cvatnje: Rano kao Miss.Vrijeme dozrijevanja: 5-6 dana prije Marmolade.Otpornost na bolesti: Biljka je tolerantna na većinu uobičaje-nih bolesti jagode. Opća ocjena: Rana sorta, pogo-dna čak i za kontinentalnu kli-mu, ali u proizvodnji u tunelima. Predstavlja odličnu kombinaciju produktivnih i komercijalnih značajki. Zahvaljujući ujednače-nosti ploda i svjetloći epiderme, plodove ove sorte je i jako lijepo vidjeti, osim što imaju izuzetno kvalitetan okus i intenzivnu aro-mu.

MADELEINE Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji CIV.Karakteristike grma: biljka je vrlo snažnog grma. Rast je po-luuspravan, sre-dnje gustoće. Lišće je intenzivno zelene boje i vrlo veliko. Cvijet je uzdignut nad lišćem, sre-dnje velik, bogat polenom. Plod: Prvi plodovi su vrlo krupni i ujednačeni, pravilni , izduženo konusani, vrlo privlačnog izgle-da. Površina ploda je intenzivno crvena, vrlo sjajna. Meso ploda je jarko crveno i vrlo čvrsto, čak i

kod potpune zrelosti ploda, odli-čnih organoleptički svojstava. Vrijeme cvatnje: srednje rano, a otpornost na mraz slaba.Vrijeme dozrijevanja: 5-6 dana prije Marmolade.Otpornost na bolesti: Biljka je tolerantna na većinu kolesti ko-rjena i lista, a osjetljiva je jedino na pepelnicu i bijelu pjegavost lista. Opća ocjena: Vrlo bujna sorta, prikladna za uzgoj i na iscrplje-nim, siromašnim tlima. Zbog toga se na terenima normalne plodnosti za frigo sadnice pre-poručuje prije sadnje obaviti samo organsku gnojidbu, a fer-tirigacija se obavlja 2-3 puta u jesen, a na proljeće tek iza po-četka cvatnje. Dobri rezultati su postignuti i zelenim sadnicama. Vrlo zanimljiva za tržište zbog izvrsnog okusa i izgleda. Prinos od 20-30 t / ha.

MAYAPorijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1992. godine, u istra-živačkom cen-tru New Fruits u Ceseni. U ko-mercijalnoj pri-mjeni od 1998. godine.Karakteristike grma: Srenje do jakog grma, pomalo raširenog rasta, visoke produktivnosti.

sorteJAGODA

17


Cvijet: Srednje velik, u razini s lišćem ili ispod njega. Cvatnja je obilna.Plod: Vrlo krupan, izduženog oblika, pravilan. Čaška je srednje veličine, lako se odvaja od plo-da. Površina ploda donekle je osjetljiva na manipulaciju, žive jednolične, sjajne crvene boje. Oraščići su žućkasti, srednje ve-liki, blago utisnuti ili u ravnini s površinom ploda. Meso ploda srednje je čvrstoće, crveno, do-brog okusa.Vrijeme cvatnje: Rano 7 dana prije Marmolade.Vrijeme dozrijevanja: Rano, 3 dana prije Marmolade.Opća ocjena: Sorta pogodna za različita područja uzgoja, zani-mljiva zbog visoke produktivno-sti i privlačne, izdužene forme plodova. Vrlo rano cvate, a prvi cvjetovi znaju biti siromašni po-lenom, pa daju deformirane plo-dove. Osnovni nedostatak vezan je uz konzistenciju ploda, koja u uvjetima povišenih temperatura može biti nešto slabija. Biljka je tolerantna na antraknozu, a osje-tljiva na alternariju

MARMOLADAPrijeklo: Sorta selekcionirana u Ferari (CIV) 1984˝. u proizvodnji od 1989. Nastala križanjem Gorella x Sel. n15.Karakteristike grma: Kompa-ktan, srednje gu-stoće, uspravnog rasta. Lišće ta-mnozeleno i ni-kad klorotično.Cvijet: Uzdignut iznad lišća, velik, bogat polenom.

Cvatnja je obilna i dugotrajna.Plod: Srednje velik do velik prosječne težine 22-25 gr. Plod pravilno konusan, sa ponekad nepravilnim prvim plodovima. Vrh ploda je šiljast, a u sredini je malo spljošten. Čaška je srednje veličine i ne odvaja se lako od ploda. Meso ploda je intenzivno crveno, čvrsto, srednje slatkoće i kiseline, aromatično. Unutrašnja šupljina je mala. Plodovi dobro podnose manipulaciju i tran-sport. Vrijeme cvatnje: Srednje rano kao i elsanta. Vrijeme dozrijevanja: 2-3 dana nakon Elsante (u području Dal-macije 8.-12. svibnja, a u kon-tinentalnom području 23.-27. svibnja).Otpornost na bolesti: Otpornost na trulež - botritis i antraknozu je slaba. Otpornost na ostale bole-sti osrednja.Opća ocjena: Sorta visoke ro-dnosti, otporna na niske tempe-rature pogodna za kontinentalna područja. Vrlo produktivna, s ve-likim i ujednačenim plodovima. Pokazala se vrlo pogodnom za različite uvjete uzgoja, uz mogu-ćnost dobivanja druge berbe u ljeto. Sadnice tipa A+ i “Waiting bed” daju u proizvodnji odlične rezultate izvan sezone (jesen-ska proizvodnja u plastenicima, uzgoj jagoda u supstratu). Naj-veća mana sorte su ponekad deformirani plodovi i tamna boja ploda u punoj fiziološkoj zrelosti.Prinos u plastenicima od 0,8 -1 kg po sadnici.

AROSAPorijeklo: Sorta selekcionirana u Ferari (CIV) 1984 u proizvodnji od 1999. Karakteristike grma: Biljka je srednjeg vigo-ra, uspravnog rasta i srednje gustoće. Lišće je srednjeg intenziteta zelene boje, svijetlo. Produktivnost je visoka. Cvijet: U visini je sa lišćem, sre-

dnje veličine, vrlo bogat pole-nom. Cvatnja je kontinuirana. Plod: pravilno konusan, površi-na ploda je i na dozrelim plodo-vima svijetlocrvena. Prvi plodovi mogu se odlikovati izduženim oblikom. Plod je srednje velik, a veličina ploda je konstantna za-hvaljujući postupnoj cvatnji. Izu-zetna čvrstoća mesa dozvoljava berbu plodova i u najboljem sta-diju dozrelosti za konzumaciju ploda. Potpuno dozreli plodovi dobrog su izgleda i osrednjih organoleptičkih svojstava s ura-vnoteženom količinom slatkoće i kiselina. Vrijeme cvatnje: Srednje rano kao Marmolada.Vrijeme dozrijevanja: 1-2 dana nakon Marmolade.Otpornost na bolesti: Otpornost na trulež - botritis i antraknozu je slaba.Otpornost na ostale bolesti dobra.Opća ocjena: Sorta je pogodna za područje kontinentalne Eu-rope, s odličnom kombinacijom produktivnih i komercijalnih karakteristika. Čvrstoća mesa i otpornost površinskog sloja plo-da zajedno sa stabilitetom boje omogućuju berbu u razmaku 4-5 dana. Sorta se dobro uzgaja u tresetu (hidroponija), pri čemu dolazi do jake druge cvatnje i izuzetno kvalitetnih plodova.

RAURICAPorijeklo: Sorta selekcionirana u Ferari (CIV) 1984. u proizvodnji od 1999. Karakteristike grma: Snažna i

jakog porasta, otporna na hla-dnoću. Cvijet: Razvija se u istoj visini sa lišćem, bogat je polenom, sa snažnim korolama. Plod: Velik, konusan, svijetlo cr-vene boje. Meso je svijetlocrve-no sa srednjom količinom kiseli-ne i šećera. Vrijeme cvatnje: Kasno i dugo.Vrijeme dozrijevanja: Kasno, šest do osam dana nakon Mar-molade.Otpornost na bolesti: Otpor-nost na većinu bolesti dobra jako dobra. Opća ocjena: Ova sorta testira-na je na različitim područjima i na svima je postigla vrlo visoke prinose sa izuzetno velikim plo-dovima. Među kasnijim sortama Raurica je jedna od najboljih za proizvođače.

18



19

Stari Grci i Rimljani krunili su pobjednike lovorovim vijencima, dok su Anglosa-

ksonci vjerovali kako Laurus no-bilis štiti od kuge i udara groma. Uostalom, laureat, je riječ koja označava osobu koja je ostva-rila najviše priznanja u nekom području te odatle i dolazi fraza «okrunjen lovorom». A lovor (La-urus nobilis) je zimzeleni grm ili manje drvo koje možemo naći na području Sredozemlja i Male Azije. Lovor se čak spominje u Bibliji, i to u psalmima a zapise o ovoj nadasve zanimljivoj biljnoj vrsti nerijetko možemo pronaći i u ostalim povijesnim zapisima. Često se koristi u kulinarstvu jer je riječ o vrlo jakom začinu koji uvijek ima počasno mjesto u svim poznatim svjetskim ku-hinjama. Jer dobro je poznato kako lovor daje poseban «štih»

mesnim i ribljim jelima, varivima i umacima, stavlja se u zimnicu i niže na vijenac sušenih smoka-va.

Način uzgoja Kada ste već nabavili sadnicu

lovora, dovoljno ju je posaditi na svijetlo mjesto s dosta sunca i po mogućnosti zaštićeno od vjetra.

Naime, zbog hladna vjetra li-stovi će na vrhu izbojaka popri-miti smeđu boju. Pošto je lovor iznimno otporan na nepovoljne uvjete uzgoja, brzo će prerasti navedena oštećenja te hladan vjetar neće po biljku ostaviti trajne posljedice. Međutim, na taj način oštećeni listovi nisu nimalo dekorativni te ih stoga u proljeće pokušajte odrezati na formalno oblikovanom primjer-ku. A ukoliko niste znali, lovor vrlo dobro podnosi orezivanje te se čak može koristiti i za for-miranje žive ograde. Osim toga, možemo ga oblikovati i u vidu ukrasnih kugli ili ga pak pustiti da naraste u vidu stabla. U tom slučaju cvjeta potkraj proljeća i to malim žutim cvjetovima pri bazi cvjetne stapke. Inače, bilj-ka se može prilagoditi uzgoju i na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Ukoliko želite uzgojiti vlastitu biljku, onda to učinite re-znicama koje se uzimaju od listo-pada do ožujka. Reznice trebaju biti dugačke oko 10 cm i prije njihovog pikiranja u lonce treba-ju se staviti u poseban medij za ukorjenjivanje (Cifo hormon). U protivnom može se dogoditi da se sadnice ne ukorijene.

Savjet višeZačinska snaga lovorovog

lista pojačava se duljinom ku-hanja. Zbog toga, njegove me-snate listove treba koristiti vrlo štedljivo. A da bi mirisna ulja «za-tvorena» u suhom listu došla do punog izražaja, treba ih slomiti ili malo nagnječiti prije kuhanja. Ali, iako lovor ne koristimo radi nutricionističkog probitka, nije naodmet spomenuti da u jednoj jušnoj žlici začina, koja je dovolj-na za veliki lonac graha, ima pet

kalorija. Osim toga, lovorov list krije i solidnu količinu vitamina A i željeza. Međutim, osim u kuli-narstvu i dekorativne svrhe, lovor nalazi svoje mjesto i u medicini. Tako je dokazano da se koristi u borbi protiv reume, kožnih tego-ba a u narodnoj medicini se ne-kad koristio za liječenje opeklina i ublažavanje modrica.

Piše: elvedin čolakoviĆ, ing.

LOVOR za pobjednike i varivaVijenac od lovora nosile su mnoge dične glave pobjednika u arenama nakon mukotrpne bitke s divljim zvijerima. Međutim, danas ova biljka ima posebno značenje u kuhinjama i to prvenstveno kao dodatak mnogim jelima.

Što je lovorvišnja?Ali kako ne bi došlo do zabu-

ne, trebate znati da se u vrtnim rasadnicima često može pronaći i lovorvišnja (Prunus laurocera-sus) koja u pogledu uzgoja ima slične ili doslovce iste potrebe kao i lovor. Ipak, lovorvišnja se pretežito koristi za formiranje ži-vica, iako i ona može narasti do visine od 10-tak metara kada re-dovito tijekom proljeća uspijeva i procvjetati. Miris njenih bijelih cvjetova je i više nego opojan, premda se ova zanimljiva biljna vrsta uglavnom koristi zbog svo-je lisne dekorativnosti. Međutim, kada smo kod kulinarskih osobi-na, tu prije svega ostanite kod lo-vorovog lišća, jer nam u tu svrhu nipošto ne mogu pomoći veliki i mesnati listovi lovorvišnje.

Lovor

Hormoni za oživljavanje

Listovi - dodaci mnogim jelima

Sadnica lovor-višnje

PITANJA I ODGOVORISmeđe pjegena plodu paprike

Posjedujem plastenik po-vršine 1000 četvornih metara. U njemu pretežito uzgajam papriku na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svije-tlosmeđih pjega kojim podsje-ćaju na trulež. Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom više nema tržne vrijednosti. Kako riješiti navedeni problem?

S navedenom problemati-kom sam vrlo dobro upoznata pa s velikom sigurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni sim-ptomi uzrokovani nedostatkom kalcija tijekom razvoja ploda. Dakle, ne radi se o bolesti, nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremeća-ja u opskrbi biljke kalcijem. Kako bi se propadanje vrha ploda pa-prike uistinu i spriječilo, potrebno je folijarno (preko lista) primijeni-ti Cifo gnojivo na osnovi kalcija koje korišteno po preporuci u ne-koliko navrata, vrlo učinkovito ot-klanja navedene simptome. Prvo prskanje trebamo obaviti odmah nakon cvjetanja paprike, a poslje-dnje 10-tak dana prije same ber-be. Za sve dodatne informacije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjeme-narne u Mostaru

Mr. Aida Kohnić

Štetnici cvjetovaruža i ukrasnog bilja

Živim u blizini borove šume i početkom proljeća, točnije od svibnja do lipnja, u mom vrtu pojave se sitni kukci koji isključivo napadaju cvjetne pupove ukrasnih grmova kao i ostalo cvijeće. Kukci imaju tvrd oklop, crne su boje s bijelim točkicama na leđima i dosta su dlakavi. Isprobala sam ra-zne insekticide, ali bez uspje-ha. Molim vas da mi preciznije pojasnite o kojem je štetniku riječ, te da mi pomognete oko njihova uništavanja.

Na osnovu vašeg opisa pre-tpostavljam da se radi o dvije vrste kornjaša koje početkom proljeća često primjećujemo na cvjetovima različitog bilja. Vrste pripadaju kornjašima, odno-sno tvrdokrilcima (Coleoptere). Ličinke ovih kukaca žive u tlu. Kukac s crnom bojom koji vam stvara poteškoće jest crni ružičar (Oxythirea funesta), a ona koja na tijelu ima dosta dlaka nosi naziv dlakavi ružičar (Epicometis hirta). Obje vrste napadaju cvje-tove i cvjetne pupove različitih biljaka, oštećujući generativne organe. Također, oštećuju meka-ne i plodove u koje se rado zavla-če. Pošto se obje vrste javljaju u vrijeme cvatnje i intenzivnog leta pčela, njihovo suzbijanje insekti-cidima koji negativno djeluju na pčele nije dopušteno. Stoga ih pokušajte suzbiti postavljanjem bijelih posuda (PVC čaša) u koje ste nasuli vodu. Štetnike privla-či bijela boja, ulaze u posude i utope se u vodi. Možete kori-stiti i staru provjerenu metodu ručnog sakupljanja štetnika, pri čemu vam savjetujem da to uči-nite rano ujutro kada su štetnici slabije pokreti zbog hladnoće.

Doc.dr.sc. Ivan Ostojić

Uništavanje divljekupine u voćnjaku

Posjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapu-šten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine. Probao sam je uništavati, ali bezu-spješno. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritom ne ugro-zim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod?

Divlja kupina se može uništiti na dva načina. Na način da, uko-liko se tlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane, upotrijebite her-bicid pod nazivom Starane 250. Navedeni herbicid se primjenjuje u količini od 1,5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa ko-rova pa sve do početka cvatnje

kupine. Drugi način na koji može-te uništiti kupinu kao i sve osta-le prisutne korove, a pri čemu ćete dobiti golo tlo, odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Cosmic. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uni-štavanja kupine te da s pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. Pri-mjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovog apliciranja. Imajte na umu i činjenicu da prilikom pri-mjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na zelene dijelove ili koru voćaka.

Mr. Aida Kohnić

Opadanje listovabugenvilije

Imam prekrasnu bugenvi-liju čiji su listovi naglo počeli opadati, dok je cvijet ostao. Opali listovi su požutjeli, dok su neki od njih sasvim zeleni. Međutim, na biljci zamjećujem malene zelene pupove. Stoga želim znati zbog čega je došlo do naglog opadanja listova i na koji način pomoći biljci da se regenerira, ukoliko je takvo što još uvijek i moguće. Una-prijed zahvalan!

Do opadanja listova prekra-sne bugenvilije najvjerojatnije je došlo zbog nedostatnog za-lijevanja tijekom vrućih ljetnih mjeseci, posebice ukoliko tlo nije rahlo i propusno. Pošto ni-ste naveli jesu li možda uočeni pojedini štetnici ili da li je mo-žda biljka bila izložena vjetru ili jakom suncu, postoji jedino još sumnja da je do opadanja listo-va došlo zbog obilatog i preko-mjernog zalijevanja. Međutim, bilo kako bilo, ono što trebate znati jest činjenica da ova pre-krasna penjačica posjeduje jaku regenerativnu snagu (a uz sve to na biljci se još uvijek zamjećuju

zeleni pupovi) što znači da ćete uz malo pažnje oko zalijevanja i primjene jednog od tekućih gnojiva uskoro, ponovno dobiti lijepu i zdravu biljku.

Josip Brkljača, ing.

Trava ispod odrine kiwiaIspred kuće imam odrinu na

kojoj se nalazi kivi. Ispod na-vedene odrine pokušavao sam uzgojiti travu, ali bezuspješno. U tu svrhu sam višekratno na-bavljao namjensku travnatu smjesu LOVRO predviđenu za sjenovite položaje, ali bez vidlji-vog uspjeha. Osim toga, nedale-ko od tog mjesta već tri godine sadim jednogodišnju kontejner sadnicu kivija, ali opet bez re-zultata. Naime, kivi krene s ve-getacijom i naglo se osuši. Za-nima me mogu li mu naškoditi brojne susjedove mačke?

Kako bi vam malo olakšali i donekle vas utješili, ustvrdit ćemo, dakako opravdano, da ispod kivija travu nipošto nije moguće ni uzgojiti. Naime, pra-ktična iskustva govore da u ta-kvim uvjetima trava nikne i do-segne visinu od 5-6 cm, nakon čega se vrlo brzo i osuši tj. pro-padne. Razlog leži u činjenici da kivi stvara potpunu hladovinu i time uvjete u kojima ni trava za sjenovite položaje ne može uspi-jevati. Dovoljno je ustvrditi da ispod kivija ne može rasti ni tvr-dokorni, žilavi korov. Što se dru-gog dijela pitanja tiče-dobro ste zamijetili. Naime, iako to još ni-gdje u literaturi nije potvrđeno, osobna iskustva mi govore kako mačke izrazito napadaju i u veli-koj mjeri oštećuju mlade sadni-ce kivija. Nešto ih u ovoj voćnoj vrsti privlači a ujedno njegova hrapava kora predstavlja dobru podlogu za oštrenje njihovih opasnih kandži. Stoga, ukoliko na tom mjestu želite uzgojiti kivi, trebate ga prethodno i adekva-tno zaštititi, odnosno, ograditi žičanom mrežom.

Nino Rotim, dipl.ing.

20


U praksi, najčešće korišteno organsko gnojivo odnosi se

upravo na stajski gnoj. Danas se navedeno gnojivo koristi do-slovce na svakom obiteljskom gospodarstvu, što je više nego opravdano. Međutim, ono što je manje poznato jest činjenica da stajski gnoj na prinose utječe više godina. Jednostavno reče-no, ukoliko stajnjak razbacamo po parceli, njegovo djelovanje je produženo i na dobrim tipovima zemljišta spomenuto gnojivo

Pošli ste na svoju parcelu, a ni-gdje ne možete pronaći «do-

maći» stajski gnoj. Jedino vam preostaje svratiti na divlje štando-ve uz same prometnice kako biste dotično gnojivo i nabavili. I što se onda događa? Kupite mješavinu kravljeg i ovčjeg svježeg stajskog gnojiva koje nipošto ne biste tre-bali koristiti u svom voćnjaku ili povrtnjaku. Nažalost, danas se najčešće prodaje stajski gnoj koji nije potpuno «zreo». Naime, ne-razložena slama u ovom gnojivu bogata je ugljikohidratima koji predstavljaju izvrstan izvor hra-

djeluje čak od 3 do 5 godina te ga stoga u tlo nije ni potrebno unositi, uzastopno, iz godine u godinu. Istini za volju, na našim hercegovačkim, lakšim tlima njegovo djelovanje je i nešto kraće (do 3 godine) premda su suvremena istraživanja pokazala da na tipičnim hercegovačkim pjeskuljama stajnjak «sagori» vrlo brzo, već za dvije godine. Uz sve to veliki dio njegovih hra-njivih tvari se iz naših propusnih tala vrlo brzo i ispere pa mu je i samo djelovanje značajnije ogra-ničeno. Ali, nameće se i zaključak

Dugotrajno djelovanje organskog gnojiva

kako stajski gnoj nije potrebno svake godine unositi u tlo u istim količinama, nego se temeljiti na gnojidbi kojom jedne godine unosimo znatno veće a naredne godine i duplo manje količine stajskog gnoja. Jer treba imati na

umu činjenicu kako za potpunu opskrbu tla hranjivim tvarima trebamo koristiti i mineralna NPK gnojiva. Tlo će nam tada biti puno zahvalnije a kućni prora-čun nešto bogatiji!

ne za mikroorganizme u zemlji-štu, zbog čega se oni vrlo brzo razmnožavaju i razaraju korisne organske spojeve u tom gnojivu. Ali, pošto u samom gnojivu nema dovoljno tih spojeva mikrobi po-tom troše dušične spojeve iz sa-stava tla te tako umjesto da gnoji-

vo obogati samo zemljište ono ga za dotične biljke učini još siroma-šnijim. Zato nabavljajte isključivo poluzgorjeli stajski gnoj koji je dobar za sve biljne kulture. Takav stajnjak je sasvim crn i u njemu se ne može pronaći slama. Da bi se takav stajski gnoj i proizveo, on

mora «odležati» izvjestan period. A ulični prodavači za to nipošto nemaju vremena.

Svjesni činjenice kako je po-ljoprivrednim proizvođačima u tom pogledu nužno osigurati svojevrsnu pomoć, Sjemenarna je poljoprivrednim proizvođači-ma ponudila peletirano organ-sko gnojivo (kravlje i kokošje), koje osim što je odmah spremno za uporabu u sebi nema nikakvih primjesa (poput sjemenki koro-va, štetnika i uzročnika bolesti) a koje su redoviti i neizbježan sa-stojak svakog organskog gnoji-va iz vlastite proizvodnje. Dakle, izbor je ipak na vama!

Stajski gnoj

Peletirano organsko gnojivo

Mineralno gnojivo


21

Svi mi koji radimo u poljolje-karnama svaki dan smo suo-

čeni s pitanjima tipa-smijem li u tlo unijeti malo mineralnog gno-jiva jer je ono štetno za zdravlje. Međutim, takvi proizvođači ne znaju kako se mineralna gnoji-va zapravo dobivaju preradom prirodnih sirovina u tvornicama gnojiva. Dakle, ova gnojiva se proizvode zapravo iz minerala i nalaze se u vidu mineralnih soli. Bez njih bi suvremena po-ljoprivredna proizvodnja je-dnostavno bila nezamisliva. Jer, za razliku od stajskog gnojiva, mineralna se odlikuju i time što

Piše: maRio ĆuBela diPl.ing.

Oprez pri nabavci stajskog gnojiva!Piše: nino Rotim, diPl. ing.

Mineralna gnojiva i okolišsu u njima hranjivi spojevi kon-centriraniji i brže se rastvaraju u zemljišnoj vlazi. Dakle, mineral-na gnojiva su puno «jača» od or-ganskih, ali u zemlji traju samo jednu godinu (samo fosfor ima produljeno djelovanje) te se u tlo trebaju unositi svake godine. Ali, ne treba pogrešno zaključiti kako iz gnojidbe treba izbaci-ti stajnjak, ukoliko već imamo mineralna gnojiva ili obrnuto. Jer stajnjak djeluje i na mnoge druge osobine, odnosno po-pravlja fizičke, kemijske i biolo-ške osobine tla te ga uz sve to obogaćuje milijardama korisnih mikroorganizama. Zato, jedno-stavno rečeno, najpoželjnija je

ona gnojidba koja se zasniva na kombinaciji organskih i mi-neralnih gnojiva. Vratimo se još malo na početak priče. Pojavom raznih ekoloških pokreta mine-ralna gnojiva se neopravdano proglašavaju štetnim. Međutim, malo je poznato kako se već de-setljećima upravo nastoji utvr-diti eventualna opasnost njiho-ve primjene po ljudsko zdravlje. I razumljivo bezuspješno, jer cijela Europa koristi mineralna gnojiva, što, vjerujte, sigurno znači da ona zadovoljavaju stro-ge propise o zaštiti okoliša. A samo dobra i pravilno prehra-njena biljka može dati visoke prinose koji će biti i ekonomski

opravdani a koji će zadovoljiti potrebe stanovništva. Jedinu mrlju na cijelu priču stavljaju nesavjesni proizvođači povrća koji propisane količine mine-ralnog gnojiva u najmanju ruku udvostručuju, a sve u želji za što većom zaradom. Time, razumlji-vo, štete svima!


22


Zaštita vinove loze do završetka cvatnjeCvatnja je vrlo osjetljiva faza razvoja vinove loze. Peronospora i pepelnica, te grozdovi moljci i crveni pauk su standardni problemi uz koji se može pojaviti, te rani botritis na osjetljivim sortama.

Za sljedeća dva prskanja (početak cvatnje i zavr-šetak cvatnje), za suzbi-

janje bolesti, moramo svakako koristiti kombinirane fungicide sistemično-kontaktnog djelo-vanja koji će se nakon prskanja rasporediti po cijeloj lisnoj masi i bobicama.

Ovaj raspored preparata je vrlo važan, jer nam u ovo vrije-me prskanja bujna lisna masa ne dozvoljava kvalitetno pokrivanje svih listova (i mladica-crna pje-gavost!), a unutar čokota razvija se mikroklimat pogodan za ra-zvoj bolesti.

Za prskanje neposredno pred cvatnju preporučamo jedan od sljedećih sistemično-kontaktnih fungicida (Tablica a i Tablica b).

Sistemičnom pripravku RU-BIGAN EC preporučljivo je do-dati CHROMOSUL 80 (u konc. 0,2%), ali samo u slučaju uočlji-vog napada pepelnice.

U Hercegovini svakako pre-poručamo povremenu upotrebu

SUMPORNOG PRAŠIVA u količi-ni 20 kg/ha.

COLLIS je novi fungicid tran-slaminarnog načina djelovanja. U pokusima je odlično suzbijao pepelnicu a uzgredno i sivu plije-san. U kombinaciji FORUM STAR + COLLIS imamo djelatne tvari koje kvalitetno suzbijaju četiri najvažnije bolesti: peronosporu, pepelnicu, crnu pjegavost i sivu plijesan.

Pred cvatnju na kontinentu se javlja prva generacija grožđa-nih moljaca pa je ovim fungicidi-ma potrebno dodati insekticid kontaktnog djelovanja po izboru (tabela c).

Dakle, prskanje neposredno

Pripravak Djelatna tvar Količina / ha Suzbija Vrijeme primjene

RIVAL Al fosetil+folpet 3,5-4 kg Peronospora i crna pjegavost

Neposredno pred cvatnju

FORUM STAR Dimetomorf+folpet 2 kg Peronospora i botritis Neposrednopred cvatnju


RUBIGAN EC Fenarimol 0,2 lit Pepelnica Neposredno pred cvatnju

COLLIS Boskalid+krezoksim metil 0,35 lit Pepelnica Neposredno pred

cvatnju


ROTOR 1,25 EC deltametrin 0,5 lit Grozdovi moljci Pred cvatnjuFASTAC 10 SC alfarmetrin 0,12 lit Grozdovi moljci Pred cvatnju

ATAC EC fosalon 2 lit Grozdovi moljci Pred cvatnjuRELDAN 40 metil-klorpirifos 1 lit Grozdovi moljci Pred cvatnju

NOMOLT teflubenzuron 1 lit Grozdovi moljci Pred cvatnjuLASER spinosad 0,15 lit Grozdovi moljci Pred cvatnju

Tablica a) za suzbijanje peronospore

pred cvatnju zahtijeva miješa-nje tri (ili četiri) pripravka (osim kombinacije FORUM STAR + COLLIS) i to:• sistemik protiv peronospore• sistemik protiv pepelnice (+sumpor)• insekticid protiv grožđanog moljca

Sljedeću zaštitu vinove loze treba provesti pri završetku cva-tnje (u vrijeme čišćenja bobica). Preporučamo upotrebu istih fungicida protiv peronospore (RIVAL ili FORUM STAR) i pe-pelnice (RUBIGAN EC, COLLIS, CHROMOSUL) uz obvezatni do-datak fungicida protiv sive pli-jesni (umjesto insekticida protiv moljca).

Za suzbijanje sive plijesni (botritisa) preporučamo: CAN-TUS u koncentraciji 0,1 % (100 g u 100 l vode) ili RONILAN DF u koncentraciji 0,1 % (100 g u 100 l vode)

Vrlo je bitno aplicirati fungi-cid protiv sive plijesni u vrijeme čišćenja grozdića jer zbog rose ili kiše nastupa primarna infekcija botritisom.

Sami grozdić je rastresit pa primjenjeni fungicid prodire duboko u unutrašnjost grozda čineći odličnu zaštitu bobica i peteljki. U ovom slučaju će pr-skanje Ronilanom DF dati zado-voljavajuće rezultate.

Tablica b) za suzbijanje pepelnice

Tablica c)

Piše: Renato vilenica,diPl. ing.

Cvatnja vinove loze

Ličinka grožđanog moljca


23

Pošto smo svjedoci činjenice kako se kult masline u Her-

cegovini sve više širi, tako smo svjesni da se njeni visokovrijedni plodovi sve više i konzerviraju. Naime, ponosni vlasnici staba-la starijih od sedam godina već ubiru plodove maslina koje po-tom konzerviraju po provjere-nom dalmatinskom receptu. Da se osobno u to nisam uvjerio, ne bih to ni posvjedočio, a koliko je «čitava stvar» otišla daleko, naj-

Šipak se može razmnožava-ti sjemenom i vegetativno

(izdancima, položenicama, rezni-cama i cijepljenjem). Razmnoža-vanje sjemenom nema praktična značenja, osim u selekcijskom radu, jer se sjemenom najčešće ne prenose vjerno svojstva sor-te. Zato se u praksi najčešće pri-mjenjuje razmnožavanje vege-tativnim putem i to prvenstveno reznicama. Ovaj način se ujedno jedini i primjenjuje u proizvodnji sadnica šipka u našim rasadni-cima. Reznice se skidaju s mati-čnih stabala odgovarajućih sorti nakon opadanja lišća, obično početkom zime. Ubrane reznice čuvaju se do momenta sadnje (prporenja) u sitnom, umjere-no vlažnom pijesku da bi se što ranije u proljeće i posadile u re-

U Hercegovini doslovce kao i da nema okućnice

na kojoj možemo zamijetiti barem jedno stablo oraha. To je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je ri-ječ o dugovječnoj voćnoj vrsti koja formira veliku krošnju i pri tome stvara «debelu» hladovi-nu koja pruža idealnu zaštitu od vrelih hercegovačkih dana. Međutim, oni nešto stariji če-sto nas vole upozoravati kako ljenčarenje ispod velike oraho-ve krošnje i nije neka baš pa-metna stvar. Međutim, ovaj put su ti stariji, čini se, ipak u krivu. Naime, prema meni dostupnoj stručnoj i drugoj literaturi kao i vlastitom zapažanju, nisam naišao na informaciju koja bi potkrijepila navedenu tvrdnju. Drugim riječima, u hladovi-ni oraha može se nesmetano odmarati jer znanstveno nije dokazano kako je ova vitalna i skromna voćka na bilo koji način štetna. Izuzetak, dakako,

KakorazmnožitiŠIPAK?

dove na razmak od 15-20 cm. Razmak između redova obično iznosi oko 90 cm a izravno ovisi o načinu primjene mehanizacije za međurednu obradu. Reznice koje su duge 25-30 cm i pro-mjera 5-10 mm s donje strane malo se narežu i potom tretiraju Cifo hormonima za ožiljavanje. Potom se sade u tlo prethodno obrađeno na dubinu od 30-tak cm. Reznice se nakon toga za-trpaju zemljom cijelom svojom dužinom, ostavljajući samo vršni pupoljak iznad razine tla. Ovaj pupoljak se razvija u drvo i na ovaj način razvijene biljke dobro rastu te su obično spremne za presađivanje u proljeće sljedeće godine. Nerijetko se, spomenu-tim putem formirane sadnice šipka, u rasadnicima ostavljaju dvije godine jer im je tada i tržna vrijednost znatno veća.

ORAH štetan ili ne?

čini populacija od svega 1 posto stanovnika koji su alergični na donekle neugodan miris eteri-čnih ulja. Dakle, sve ipak ostaje na neutemeljenim iskazima koji su ujedno vrlo loša i negativna promidžba za povećanje i širenje uzgoja oraha na našim prostori-ma. Jednom riječju, orah je vrlo korisna i značajna voćna vrsta koju treba što više saditi i uzgaja-ti. A, niste li alergični, nesmetano uživajte u njegovoj hladovini!

Konzerviranje maslinabolje govori činjenica da su se u južnoj Hercegovini pojavili i prvi proizvođači maslinovog ulja. A da bi plodove masline konzer-virali nakon branja, trebamo ih staviti u platnenu vreću, koju potom uronimo u kipuću vodu u trajanju od tridesetak sekun-di do najviše minutu. Nakon tog tretmana masline se slažu u staklene posude i po svakom sloju pospu kuhinjskom mor-skom soli. Pri tom trebamo paziti da ih ne presolimo dok po želji možemo dodati i usitnjeno lišće

lovora, ružmarina ili komorača. Kad se posuda napuni plodovi-ma maslina, treba je povremeno protresti kako bi se što brže iz maslina izvukla njihova vegeta-

bilna voda, koja im daje gorčinu. Ta se voda pak ne uklanja, nego mora prekriti masline jer ih na taj način djelomično i konzervira.

Piše: goRan JuRilJ, diPl. ing.



Sadnica šipka Izuzetno velik plod

Orah - oprez u hladovini

Plodovi masline

I doista. Više puta sam na ovu temu razgovarao s brojnim vo-ćarima, eminentnim stručnja-

cima kao i s ljudima koji su puni praktičnog iskustva te bi svaki put opravdano ustvrdili da se iz određenih razloga broj stabala marelice (kajsije) na području Mostara i šire iznenadno uma-njio. Pa, postavlja se pitanje-što je uzrok tomu? Odmah na poče-tku moramo istaknuti da je veliki dio stabala marelice nastradao u ratnom i poratnom vihoru. Nai-me, navedena stabla nisu mogla biti njegovana i održavana te su propadala zbog napada različitih štetnika, bolesti kao i zbog nedo-statka vode. A novija istraživanja upravo potvrđuju kako se kajsije svrstavaju u voćne vrste koje su osjetljive na sušu. Za njen uzgoj su posebno štetni i suhi vjetro-vi koji tijekom cvjetanja isušuju

MARELICAMalo tko u južnim dijelovima naše zemlje ne pamti veli-ke nasade marelica koji su krasili hercegovačke voćnjake. Međutim, danas je stanje znatno izmijenjeno i marelica sve više postaje voćka koja se uzgaja tek sporadično.

žig tučka što se pak nepovoljno odražava na oplodnju, premda dovode i do ubrzanog isušivanja samog tla. Isto tako, često spomi-njana neredovita rodnost kajsije potječe iz činjenice kako se radi o voćki koja rano cvjeta i pri tome često nastrada od niskih tempe-ratura, odnosno, mraza. Ali, kli-matske i fiziološke karakteristike su samo vrh ledenoga brijega. Puno važnija je kemijska zaštita marelica.

Pravodobnomzaštitom do profita

Za kajsiju s pravom možemo ustvrditi kako spada u najprofi-tabilnije voćne vrste koje se gaje na našem podneblju. Uz to, pra-ksa je pokazala da se za razliku od šljiva, bresaka, nektarina i ja-buka, marelica redovito uspješno prodaje na našim tržnicama i to po 3-4 puta većoj cijeni, primjeri-ce u odnosu na šljivu. Ali i pored te činjenice, kod nas broj stabala marelice iz godine u godinu ubr-zano opada. To možemo, prije svega, zahvaliti ubojitom dvoj-cu zvanom žilogriz i monilija. Žilogriz je pak posebice opasan štetnik na našim pjeskovitim, krševitim tlima. Uostalom na takvim tlima najčešće i napada mlada stabla kajsija koja obično

tek i dolaze na rod. Stoga mare-lice u Hercegovini treba zaštititi u dva navrata (početkom svibnja i početkom srpnja) rasipanjem i ukopavanjem u tlo zemljišnih insekticida tipa Dursbana G-7,5, Galationa ili Geocida. Dovoljno je jedan od navedenih preparata rasipanjem ravnomjerno razba-cati oko debla voćaka i potom plitko ukopati u tlo. Bitno je i na-pomenuti kako se pripravak Ge-ocid smije koristiti samo za sta-bla koštićavih voćaka koja nisu na rodu. Istraživanja eminentnih

sve zahtjevnija voćna vrsta

Monilija-sve veći problem u nasadima voćaka

Međutim, može se uočiti i da voćari svake godine ima-ju poteškoće s opakom bolesti kajsije-monilijom. Naime, zbog uzastopnog napada monilije i neadekvatne zaštite stabala, marelice potpuno i propadaju. A ova parazitna gljiva najveće štete nanosi kajsiji u fazi cvjetanja. Na-pada cvijet i mlade rodne gran-čice te što je najvažnije zaraza se može ostvariti u samo jednoj kapi vode. Praktično to znači, da ukoliko u vrijeme cvjetanja vla-da kišovito i prohladno vrijeme, može doći do propadanja izuze-tno velikog broja cvjetova. Po-što kajsija u proljeće rano cvjeta (kada u nas često padaju obilnije kiše) bolest se redovito javlja iz godine u godinu. Bolest ubrzano zahvaća i mladice koje od vrha počinju provenjavati te uslijed toga dolazi i do njihovog potpu-nog sušenja. Važno je spomenuti da ulaskom gljivice u tkivo mla-dice, stablo kajsije postaje stalno inficirano. Stoga, rezni alat (pile i škare) trebamo redovito dezinfi-cirati kako ne bi zarazili i ostala koštićava stabala u voćnjaku. U kasnijim fazama razvoja bolesti kajsija obilno smolotoči, što je znak da i samo stablo sve više slabi. Zato zaštitu kajsije moramo redovito provoditi te zasnivati na prskanjima pred otvaranje cvje-

tova, u punoj cvatnji i poslije precvjetavanja (kada otpadne 50 posto kruničnih listića). Prska-nje se uvijek treba obaviti dru-gim fungicidom, s tim da razmak između prskanja ne treba biti duži od sedam dana. U tu svrhu koriste se fungicidi: Bavistin FL, Konker SC, Ronilan DF, Teldor SC i dr. Osobito učinkovit jeste Kon-ker SC premda se navedeni fun-gicid može dobiti i miješanjem dva ranije navedena preparata: Bavistina i Ronilana.

I na kraju, više nego opravda-no možemo zaključiti kako kajsi-je na području Hercegovine pro-padaju isključivo zbog nebrige voćara koji nisu svjesni činjenice da bez adekvatne zaštite nema sigurne a pogotovo rentabilne voćarske proizvodnje. Jer, mora-mo biti svjesni da se klimatske prilike mijenjaju te time i uvjetu-ju sve češću primjenu pesticida. Htjeli mi to ili ne…

stručnjaka iz područja zaštite bi-lja (Ostojić I., 2003) pokazuju da se žilogriz učinkovito uništava prskanjem odraslih kornjaša dok se oni nalaze još na krošnji tj. tijekom njihove ishrane s petelj-kama listova. U tu svrhu se kori-ste insekticidi: Perfekthion, Con-fidor, Boxer, Chromorel D, Rotor ili Mospilan. Zamjetno je i da sve veći broj voćara oko debla pro-stire PVC foliju (ponegdje i ovčju vunu) kako bi na mehanički na-čin spriječili ženku da odloži jaja u neposrednu blizinu voćaka.

24



Plodovi marelice u zriobi

Ukusni i aromatični plodovi

Oštećeni cvjetovi

Sušenje grančica

Čest prizor kod kasnih sorti Muhe privlači žuta boja

Ličinka trešnjine muhe


25

ZAŠTITA TREŠNJE ODNAPADA TREŠNJINE MUHE

Premda se danas zbog defi-citarnosti plodova trešnje na tržištu prodaju i «cr-

vljivi» plodovi, no ako se misli ozbiljnije baviti proizvodnjom te veoma unosne voćne vrste, treba više pozornosti posvetiti njenoj zaštiti od napada trešnji-ne muhe.

Zaštitu trešnje od «crvljivo-sti plodova» moguće je obaviti primjenom različitih mjera. Naj-bolje je primijeniti kombinaciju više mjera i na taj način što je moguće više gustoću populacije muhe svesti na najmanju mjeru i tako osigurati proizvodnju zdra-vih plodova.

Smanjenju gustoće popu-lacije trešnjine muhe u velikoj mjeri može pridonijeti redovita obrada tla u nasadima trešnje. Međutim, zbog velike pokretlji-

vosti muhe ta mjera može ispu-niti svoj pozitivni učinak tek ako se provodi na širem području. Kako dosta proizvođača trešnje tu mjeru ne obavlja redovito, to ta mjera često ne daje zadovo-ljavajuće rezultate, pa se zaštita uglavnom bazira na primjeni in-sekticida.

Bitno je na vrijeme obaviti zaštitu

Da bi se plodovi trešnje kva-litetno zaštitili od napada tre-šnjine muhe, potrebno je oda-brati najpogodnije vrijeme za apliciranje insekticida i odabrati djelotvoran pripravak. Vrlo je značajno da se zna kada je došlo do leta muhe kako bi se mogao odrediti najbolji trenutak za tre-tiranje. Za praćenje leta muhe postoji više načina, ali mnogi od njih nisu podesni za praksu jer mnogi proizvođači trešnje

Premda se danas zbog deficitarnosti plodova trešnje na tržištu pro-daju i «crvljivi» plodovi, no ako se misli ozbiljni-je baviti proizvodnjom te veoma unosne voćne vrste, treba više pozor-nosti posvetiti njenoj zaštiti od napada tre-šnjine muhe.

dovoljno ne poznaju biologiju muhe. Najjednostavnije je let muhe pratiti postavljanjem lje-pljivih žutih ploča na koje muhe privučene žutom bojom dolijeću i na njih se lijepe. Danas se u po-ljoprivrednim ljekarnama mogu nabaviti posebne kartonske ili plastične klopke koje se u trgo-vini obično nalaze pod različitim nazivima.

Za proizvođače trešnje je moguće najjednostavnije odre-diti trenutak tretiranja na osnovi stupnja zrelosti ploda, odnosno njegove boje. Kako najveći broj ženki ulaže jaja u plodove kod kojih žuta boja prelazi u crven-kastu, to je tretiranje najbolje provesti čim dođe do pojave promjene žute boje ploda.

Izbor pripravakaKod odabira trenutka tretira-

nja treba voditi računa i o oda-

biru pripravka. Što je manje vre-mena od trenutka tretiranja do berbe to treba koristiti pripravak s kraćom karencom. Primjerice ako do tretiranja do berbe treba proći desetak dana tada treba primijeniti pripravak Hostaquick EC – 50 , a ako je do zriobe ostalo dvadesetak dana tada se može primijeniti neki pripravak čija je karenca nešto dulja, primjerice pripravak Dipterex 80.

Danas se trešnjina muha suzbija i ekološki prihvatljivijim metodama, koji se sastoji u tome da se suzbija muha prije nego što u plod uloži jaja. U tom slu-čaju odabranom insekticidu, koji može imati i nešto dulju karencu, treba dodati neko sredstvo čiji miris privlači muhe, primjerice Buminal. Oprska se samo neko-liko grana s južne strane stabla. Isto tako treba oprskati deblo i tlo ispod krošnje. Kada muhe iziđu iz tla, bivaju privučene mi-risom Buminala, koncentriraju se na mjesta koja su oprskana kom-binacijom insekticida i Buminala i truju se.


Riđovka

Poskok

Možda kao nikada do sada, svjedoci smo ve-like prisutnosti zmija

kojih doslovce ima na svakom koraku. Tako ih možemo susresti uz vikendice i prigradska naselja a da o prirodnim ambijentima i ne govorimo. A svi mi volimo ove vruće dane provoditi upravo u prirodi, uz ugodno druženje na obalama rijeka i u blizini vodenih površina. Međutim, često nismo ni svjesni kojoj se opasnosti izla-žemo. Naime, u hercegovačkom kršu obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko na-jopasniji poskok. Bilo kako bilo, zmije se obično nalaze posljednje na popisu životinja koje bi voljeli vidjeti ili ne daj Bože susresti. Uo-stalom to je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je riječ o vrlo opasnim životinja-ma koje su od postanka svijeta personifikacija zla i demonskih zlih sila. Možda nekog utješi i po-datak da je od otprilike 3000 vr-sta zmija koliko danas obitava na Zemlji za čovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog bro-ja nekoliko stotina vrsta otrovno ali opet neškodljivo za čovjeka. S druge strane, hercegovačke zmije su velike otrovnice koje u nadolazećim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode. Pošto zmije, kao i ostali gmazovi, ne mogu regulirati vlastitu tjele-snu temperaturu, najbrojnije su u tropskim i suptropskim krajevima gdje najniža zimska temperatura ne pada ispod 18 stupnjeva C. A oni nešto stariji i životno iskusni-ji opravdano će ustvrditi kako je povećanoj brojnosti zmija u Her-cegovini ove godine kumovala i više nego blaga zima.

Poskok i riđovka-najopasnije zmije

Poskok (Vipera ammodytes) je najopasnija i najveća europ-ska otrovnica. Ženka naraste oko

60 cm dok mužjaci mogu nara-sti i do jednog metra. U nekih je populacija zamjetna razlika u boji između mužjaka i ženki pa otuda i različiti sinonimi koji se vežu za ovu zmiju. Tako je neki, opravdano ili ne, svrstavaju čak i pod crnostrika. Možda je to zbog činjenice da mužjaci imaju pepe-ljasto sivu boju dok su ženke naj-češće smeđe, sivosmeđe ili crve-nosmeđe. Na leđima se kod ove vrste zmija nalazi karakteristična «cik-cak» linija koja je u nekih primjeraka izlomljena, te čini rombove. Poskok je zmija koja se inače u prirodi hrani gušterima, malim glodavcima i pticama. Pari se tijekom proljeća a u jesen ženka okoti 5-10 živih mladih. A zamislite, poskok nije agresivan i ako ga uznemirite početi će si-ktati i pokušat će pobjeći. Često ga treba jako isprovocirati da bi ugrizao. Ipak oprez kada kročite prirodom i dobro pazite kuda gazite jer ova vrsta zmija ne pra-šta. Naime, prvi simptomi trova-nja su bol i oticanje ugrizenog

dijela tijela koje se javlja već za 2-3 minute nakon ugriza. Otrov se iznimno brzo širi po cijelom tijelu pa je u slučaju ugriza nu-žno što prije i potražiti liječničku pomoć.

Riđovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju zmiju Eu-rope i najrasprostranjeniju zmiju uopće. Prostire se preko cijele Europe, čak kroz Rusiju pa sve do obale Tihog oceana. Možemo je pronaći u Švedskoj i u Arkti-čkom pojasu te u južnoj Italiji i Španjolskoj. Pored toga prisutna je na jugu Balkanskog poluoto-ka te na većim Mediteranskim otocima. Riječ je o zmiji koja je iznimno dobro proučena i zmiji koja voli nešto vlažnija staništa u odnosu na poskoka. Tako se za razliku od njega često može pro-naći u nizinama, u blizini bara i močvara. Otrov joj nije tako jak i agresivan kao u poskoka iako kod nekih osoba kao posljedica ugriza može doći do jačeg ošte-ćenja tkiva. U većini slučajeva

ugriz riđovke nije smrtonosan za odraslog, zdravog čovjeka što ne znači da nakon njega ne treba hitno potražiti liječničku pomoć. Podatak i za ljubitelje planinare-nja-riđovka je uočena i na Alpa-ma i to pri nadmorskoj visini od preko 2000 metara.

Savjet višeIako je poskok mirna i troma

životinja koja grize jedino u sa-moobrani, vodite računa kada se krećete po prirodi. Ne guraj-te nepažljivo ruke u busenje pri branju ljekovitog bilja i nipošto ne hodajte u plitkoj obući po nepoznatom terenu u prirodi. Međutim, od zmija nismo sigur-ni i na svojoj okućnici gdje se zmije često mogu uočiti u blizini izvora vode te oko stogova sije-na. To su njihova omiljena mje-sta na kojima se zadržavaju te jednom uočena zmija predsta-vlja realnu opasnost za sve ukućane. Stoga je ohrabrujuća vijest kako se na tržištu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog na-ziva VIPER ALT. Naime, latinski naziv za zmije je viper a riječ je o gotovom pri-pravku odmah

OPASNOSTI IZ PRIRODEDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okućnice ili u prirodi. Ali, bez obzira na kultivira-nost tih površina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku, uvijek opasnih zmija, paukova i stršljena.

Piše: mladen kaRačiĆ, diPl. ing.

26


Crna udovica

Stršljen u plodu smokve

Crna udovica - oprez s razlogom Oprez i kod pčela

Osinjak

spremnom za uporabu. Dovolj-no je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na površine koje su za zmije i naj-privlačnije (izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na klimat-ske čimbenike (kiša ga ne ispire). Preparat je novost na našem tr-žištu i bit će veliko olakšanje za sve osobe koje imaju poteškoće s navedenim gmazovima. Valja napomenuti, kako navedeni pri-pravak nema neugodan miris za čovjeka a što pak nije slučaj kada u vrtu zapalite staru automobil-sku gumu ili elementarni sum-por u prahu!

I crna udovica prijeti!Još jedna životinja stvara

bauk tijekom ljetnih mjeseci kada je redovito i prisutna u ci-jeloj Hercegovini. Ipak, treba napomenuti kako je ovdje riječ o pauku koji je s aspekta fitome-dicine korisna životinja jer se u prirodi uglavnom hrani sitnim kukcima te skakavcima kojima time smanjuje brojnost. S druge

strane, riječ je o vrlo otrovnom pauku koji nikada ne napada čovjeka ako na to nije primoran. Stoga se i ubodi od crne udovi-ce u većini slučajeva događaju kada pauka prignječimo rukom ili nogom. Navedeni pauk se rado zavlači i u obuću koja ostaje noću vani pred vratima, o čemu bi ipak trebali malo povesti ra-čuna. Jer ubodi crne udovice su vrlo bolni i bolesnici proživljava-ju vrlo teške bolove što je ujedno i razlog zbog čega se ovog pau-ka trebamo i bojati. Ipak, otrov crne udovice slabije je izražen u odnosu na otrov zmija otrovnica i to iz prostog razloga što se radi o njegovim mnogo manjim koli-činama. Usporedbe radi-poskok jednim ugrizom može ubrizgati 200 mg svježeg otrova dok crna udovica ubrizga svega 0,3-0,5 mg. U slučaju ugriza crne udo-vice pogrešno je mišljenje kako trebamo isisati i odstraniti što više otrova iz organizma kao što se to radi kod ugriza zmije. Otrov crne udovice se širi iznimno brzo kroz organizam te stoga što prije trebamo i potražiti liječničku po-

moć kako bi primili odgovarajući serum.

Stršljeni i ose vrebajuZanimljivo je da čovjek str-

šljena i ose ne smatra pretjerano opasnim životinjama premda se tijekom vrućih ljetnih dana liječnička pomoć najčešće tra-ži zbog njihovih uboda. Dakle, općenito gledano i potkrijeplje-no statističkim podacima realno najopasniji organizmi u toplijem dijelu godine su upravo stršljeni i ose. Iako se to čini nemogućim, ubodi stršljena mogu biti smrto-nosni. Posebna opasnost leži u činjenici kako stršljeni mogu na-pasti čovjeka koji im se nesmo-treno približi. Stoga se nipošto ne približavajte rojevima stršlje-na a ukoliko zamijetite nekoliko stršljena u letu što prije se od njih i udaljite.

Pored toga, i vrlo korisne pčele mogu biti ponekad agre-sivne. Pa možemo slobodno

reći da nema pravog pčelara kojeg njegovi ljubimci nisu ubo-li barem nekoliko puta. Zato se nikada nesmotreno nemojte približavati njihovim košnicama te znajte kako one mogu biti opasne i u svojim redovitim pre-letanjima. Osim toga, kada se nalazite u blizini njihovih košni-ca ne oblačite šarenu odjeću te ne upotrebljavajte razne mirise i dezodoranse na koje su pčele i više nego osjetljive. Ukoliko baš morate prići pčelinjim ko-šnicama učinite to onda kada se one roje jer tada pčele nikada ne bodu!


27

Postupak pravilnog uzima-nja uzoraka za ispitivanje

Za uspješnu biljnu proizvo-dnju potrebno je tlo adekvatno opskrbiti osnovnim hranjivima. Međutim, samo se njegovom ke-mijskom analizom može saznati stvarno stanje opskrbljenosti tim tvarima, što je osnova za davanje preporuke koja je gnojiva, u kojoj količini i kada nužno dodati tlu.

To su suštinska pitanja koja se najčešće postavljaju u poljodjel-stvu i na koja je nužno odgovoriti da bi se zadovoljile potrebe bilj-nih kultura koje se uzgajaju. Svaki ozbiljniji poznavatelj navedene problematike može dati nekakav odgovor, ali se samo kemijskom analizom tla može saznati kakva je njegova stvarna plodnost i tek se na temelju te analize mogu odrediti potrebne količine hra-njiva za određenu kulturu. Dakle, jednostavno rečeno, bez pretho-dne temeljite kontrole tla, tj. bez provedbe pedološke analize, sva-ka gnojidba, pa i ona od strane iskusnih stručnjaka, u velikoj mje-ri je nepouzdana i može nanijeti veliku štetu. Stoga moramo biti svjesni činjenice kako je kemijsko ispitivanje tla temelj svake suvre-mene biljne proizvodnje.

Što se analizom tla utvrđuje?

Pedološkom analizom, koja se inače obavlja isključivo u ovla-štenom laboratoriju, određuju se kemijska, fizikalna i biološka svojstva tla. Tek se nakon labo-ratorijskih ispitivanja može znati kakva je reakcija tla (pH). Tako pojedine biljne kulture bolje uspijevaju pri kiseloj, druge pri slabo-kiseloj do neutralnoj rea-kciji zemljišta, dok nekima bolje odgovara blago alkalna sredina. Analizom se u laboratoriju dalje utvrđuju količine ukupnih kar-bonata i aktivnog vapna, sadržaj humusa, te najvažnijih biogenih elemenata: ukupnog dušika i biljkama pristupačnih, fiziološki aktivnih, fosfora i kalija. Određi-vanjem još kalcija i magnezija, zaokružuje se grupa tzv. makro-elemenata, koji su i najvažniji u ishrani biljaka. Kako biljke njih najviše i troše, moraju se doda-vati u tlo u vidu gnojiva. Uz njih,

biljke mnogo troše i sumpor, željezo, natrij, klor i silicij. Oni su zastupljeni u dovoljnim količina-ma u tlu i u dodanim gnojivima, kao sporedni sastojci. Pored na-vedenih, biljkama su izuzetno potrebni i tzv. mikro-elementi (bor, cink, mangan, bakar, mo-libden, željezo i kobalt). Iako ih biljke uzimaju u vrlo malim ko-ličinama, oni su iznimno važni za njihov normalan vegetativni i generativni razvoj. Njihov ne-dostatak prouzrokuje smanjenje prinosa ili različita oboljenja kod stoke, dok u slučaju prekomjer-nog dodavanja, postaju toksični.

Nakon ispitivanja u laborato-riju, procjenjuje se opskrbljenost tla fiziološki aktivnim hranjivima, te uzimanjem u obzir i podataka koliko pojedine kulture iznose hranjiva iz tla pri određenim pri-nosima (podaci iz tablica za sva-ku kulturu posebno ili neki njen dio), kao i uvažavajući potrebe za željeni prinos kao cilj, propisuje se preporuka za optimalnu gno-jidbu.

Osim navedenih parameta-

ra, u laboratoriju se po potrebi određuju i neka fizikalna svojstva tla kao što su: teksturni ili gra-nulometrijski sastav, stabilnost strukture, specifična gustoća, poroznost, retencioni kapacitet za vodu, zračni kapacitet tla itd. Sagledavanjem svih određivanih parametara stječe se prava slika o tlu i njegovoj plodnosti, što je dovoljno za izbor pravilne ishra-ne bilja u svim segmentima po-ljoprivredne proizvodnje.

Kako pravilnouzeti uzorak tla?

Uzimanje uzoraka tla odgo-voran je posao te se sukladno tomu povjerava osobama koje shvaćaju značaj te radnje i po-znaju tehniku pravilnog uzima-nja. Uzorak uzet samo s jednog mjesta na ispitivanoj parceli ne bi mogao dati vjernu sliku stvarnog stanja u sadržaju hra-njiva na čitavoj parceli. Stoga je potrebno uzimati tzv. prosječne uzorke koji su sastavljeni od više pojedinačnih uzoraka, raspore-đenih dijagonalno ili šahovski

po cijeloj površini parcele ili koji su uzeti metodom cik-cak uzor-kovanja.

Uzorci se uzimaju s različitih dubina, ovisno za koju se kultu-ru radi analiza. Tako se na liva-dama i pašnjacima uzorkovanje vrši s dubine 0 – 10 cm (ili 0 – 20 cm), za ratarske kulture (oranice) ta dubina je od 0 – 30 cm. Kod podizanja vinograda uzimaju se prosječni uzorci sa tri dubine i to od 0 - 20, 20 - 60 i 60 – 100 cm, dok dubine uzimanja uzoraka u voćnjacima ovise prvenstveno od voćne kulture koja će se u nji-ma uzgajati, ali u principu je to od 0 – 30 i 30 – 60 cm.

Najbolje je uzorkovanje vršiti kada je tlo slobodno, odnosno, s oranica nakon žetve usjeva pa do pripreme tla za sljedeći usjev (od srpnja do listopada), iz voćnjaka nakon berbe (u li-stopadu), s livada i pašnjaka poslije skidanja otkosa ili prije kretanja vegetacije. Međutim, uzorci se mogu uzimati i u dru-go vrijeme, pri čemu treba paziti da se ne uzimaju s parcela koje su prije nekoliko mjeseci bile obilno gnojene. Mjesta za uzi-manje uzoraka ne smiju biti uz rub parcele, niti u uvalama, kao ni na dijelu parcele gdje su sta-jali stajnjak ili mineralno gnojivo, materijal za kalcificiranje ili gdje je bio stog sijena ili slame ili pak gdje je gorjela vatra.

Uzorci se uzimaju najčešće tako da se kod svakog pojedina-čnog uzorkovanja iskopa jama veličine 30-40 cm, do dubine uzimanja uzorka, a zatim se lo-patom ili ašovom zasiječe ver-tikalno s jedne strana. Isječe se sloj debljine 3-5 cm i izvadi na lo-pati sa koje se odsječe po sredini isječak čija je širina 3-5 cm (oko 10 dag), dok se dijelovi sa strane odbacuju. Postupak se ponavlja sve do prikupljanja potrebnog broja pojedinačnih uzoraka, od kojih se pravilno formira prosje-čan uzorak.

Tek na osnovu pedološke analize dobit ćemo stvarnu sliku stanja naše parcele (glede njene opskrbljenosti hranjivim tvari-ma), te sukladno tomu donijeti pravu odluku o racionalnoj gno-jidbi kojom utječemo na visinu prinosa, odnosno, na ekonomski isplativu biljnu proizvodnju.

KARAKTER I SVRHA KONTROLE

PLODNOSTI TLA

28


Piše: ivan čoviĆ, diPl. inž. kem.

Prije sadnje obvezno uzrokovanje

Uzorke uzeti prije obrade


29

Studijsko putovanje u Izrael članova Društva za zaštitu bilja u BiH bilo je od neprocjenjive va-žnosti kako s aspekta praktičnih saznanja u rješavanju konkre-tnih problema iz oblasti zaštite bilja tako i razmjene znanstvenih spoznaja s kolegama iz Izraela.

Studijsko putovanje koje je osim posjeta Sajmu «Agritech» obilovalo i posjetima farmama i stanicama na kojima su izraelski

eksperti održali čitav niz izuze-tno kvalitetnih stručnih prezen-tacija, a koja su bila fokusirana na najvažnije probleme iz oblasti integralne zaštite bilja u zaštiće-nom prostoru i na otvorenom, te postupaka pri certificiranju po EUREPGAP-u .

Naši stručnjaci su se upoznali s iskustvima iz Izraela, najnovi-jim saznanjima u rješavanju kon-kretnih problema iz zaštite bilja, ali su i na ovom putovanju mogli steći uvid u način povezivanja

U organizaciji AC Sjemenarne Mostar u Mostaru je 02.05. 2006. godine održano stručno preda-vanje o temi «Zaštita jagode od bolest i štetnika». Gosti preda-vači bili su istaknuti stručnjaci iz ove oblasti , doc.dr.sc. Tihomir Miličević s Agronomskog fakul-teta iz Zagreba, mr.s c. Aida Ko-hnić djelatnica AC Sjemenarne

te dipl. ing. Danko Tolić, djelatnik Syngente.

Kako je jagoda relativno nova voćna vrsta koja se zadnjih nekoliko godina uzgaja na po-dručju Hercegovine, predavanju je nazočio veliki broj poljopri-vrednih proizvođača kojima je tehnologija uzgoja, a posebno zaštita veliki problem. Svakako, predavanje nije moglo proći bez upita vezanih za agrotehniku, gnojidbu i sortiment. Veliki broj

U Tel-Avivu je od 09-11. 05. 2006. godine održan 16. među-narodni sajam poljoprivrede koji je ove godine okupio najveći broj izlagača a i sajamske mani-festacije su se odvijale na daleko većem izložbenom prostoru.

Na ovogodišnjem Agritechu izlagalo je 250 izlagača iz Izrae-

la i drugih država, u šest velikih hala, na površini od oko 25000 m2. Ovogodišnji Agritech je po-sjetilo 76 stranih delegacija, a njih 17 predvodili su ministri ili njihovi zamjenici.

I ovogodišnji sajam poljopri-vrede ostat će zapamćen po ve-likoj posjećenosti i mnogim ino-vacijama i novim tehnologijama u poljoprivredi.

AGRITECH - sajam poljoprivrede u IzraeluPiše: doc. dR. Sc. ivan oStoJiĆ

JAGODA - zaštita od bolesti i štetnikaupita te duga rasprava potvrdili su opravdanost i potrebu stru-čnih predavanja na temu jago-

de, koja polako uzima primat u proizvodnji voća na većini obi-teljskih gospodarstava.


Studijsko putovanje u IzraelPiše: doc. dR. Sc. ivan oStoJiĆ znanstvenog, rada stručnih slu-

žbi i proizvođača u cilju ostvari-vanja novijih zahtjeva u poljopri-vrednoj proizvodnji.

Svim sudionicima studijskog putovanja, boravak u Izraelu otvorio je nove vizije rješavanja mogućih problema iz oblasti zaštite bilja, a osim toga kolege su imali priliku uspostavili veze s eminentnim znanstvenicima iz ove oblasti, upoznati se s napre-dnom poljoprivrednom proizvo-dnjom (u prilično limitirajućim

klimatskim uvjetima) što je bilo naročito fascinantno, ali se isto-vremeno obogatiti i saznanjima o povijesnim i kulturološkim bo-gatstvima Izraela.

Članovi društva ispred Volkani Centra Na jednoj od brojnih istraživačkih stanica

Gosti predavači Velik broj nazočnih proizvođača

I one su dio sajma

Prvenstveno se uzgaja u američkom dijelu tropa i na Havajima, rjeđe u jugoistočnoj Aziji. Njene plodo-ve vrlo rado jedu djeca, iako su neki samonikli oblici izrazito kiseli. Budući da skoro ni jedan drugi plod ne može nadmašiti njen sadržaj vitamina C, slađe sorte su se počele uzgajati i na velikim plantažama. No, od toga se uskoro odustalo jer blago aromatični plod nikada nije bio prihvaćen kao voće, a sintetički vita-min c je mnogo jeftiniji.

Barbadoska trešnja - bogatstvo vitamina C

30


Naj, naj, naj …..prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Kukac koji se najbrže kreće

Najbrži kopneni kukci su veliki tropski žohari iz obitelji Dictyoptera. Najve-ća brzina bila je vrtoglavih 5,4 km/h ili 50 dužina tijela u sekundi, koja je izmjerena 1991. godine kod ameri-čkog žohara (Periplaneta americana) na kalifornij-skom sveučilištu Brekeley, u SAD-u.

Najveće drvoNajmasivnije drvo svih

vremena je drvo Lindsey Creek, iz vrste obalnih ma-mutovaca (Sequoia sem-pervirens), pronađeno u američkoj državi California. Obujam debla bio je naj-manje 2549 m3, a ukupna masa najmanje 3630 tona, uključujući i lišće, granje i korijenje, što je otprilike težina 890 slonova. Drvo se srušilo u oluji 1905. godine.

Najveći raspon krilaOd svih živućih vrsta

ptica najveći raspon krila imao je mužjak lutajućeg albatrosa (Diomadea ex-ulans) koji živi na južnim oceanima s rasponom krila od 3,63 m. Uhvatila ga je u Tasmanijskom moru18.09. 1965. godine posada broda USNS Eltanin koji je istraži-vao Antarktik.

Plod ovog papra iste je veličine kao i pravi papar i ima oštar okus. Stoga ne čudi da se nekada često ko-ristio kao zamjena za papar, nekada vrlo skup začin. U šarenim mješavinama papra mogu se i danas pro-naći plodovi ovog papra. Brazilski papar čije grane ne vise, a liske su šire i tamnozelene boje, također se često uzgaja ali i često podivlja. Njegovi žarkocrveni plodovi su otrovni i dugo ostaju na granama. Stoga se u tropima rado koristi kao božićni ukras umjesto božikovine koja je uobičajena u Sjevernoj Americi.

Peruanski papar - nekada vrlo skup začin

Indijska ruža nije samo omiljena ukrasno biljka već je vrlo traženo i cijenjeno crvenkasto drvo. Bu-dući da je vrlo trajno čak i u tropskoj klimi, često se koristi za željezničke pragove i za gradnju kuća i ča-maca. Usprkos svom nazivu ne potječe iz Indije, već iz istočne Azije. Ostaje niskog rasta i ima okruglaste listove duljine do 6 cm te nešto manje cvjetove čije latice izgledaju još jače zgužvane.. Većinom su iste boje kao i kod indijske ruže, no mogu biti i svjetlocr-vene boje. Budući da ova vrsta podnosi i temperatu-re do –10°C, a zahtijeva vruće ljeto, dobro uspijeva u Sredozemlju, te u nekim područjima SAD-a.

Indijska ruža - traženo drvo

Meso ploda sapoteje slatkog, aromatičnog oku-sa i kašasto, sa «zrncima» poput mekane kruške. Obično se jede žlicom direktno iz nejestive kore. Ne-kada se sapota više uzgajala, jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje. Danas se one ve-ćim dijelom proizvode sintetski. Bliski srodnik balata (Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji se vrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice.

Sapota - sirovina za žvakaće gume

AC SjemenarnaKonjusi bb, MostarTel./fax:++ 387 36 352-700E-mail: [email protected]. sjemenarna.com

Documents

Green Garden 44