Green Garden 90

- Amarilis- Luk vlasac- Sorte krumpira- Proljetna gnojidba maslina- Otrovanje pela

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n b r o j 9 0 s i j e a n j / v e l j a a 2 0 1 4 . g o d i n a X I V

Bosnia and HerzegovinasChoice

2011/122011/12

BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI! 1. KORAKIspunite bodovnu pristupnicu vjerodostojnim podacima

2. KORAKPreuzmite Vau privremenu bodovnu karticu

3. KORAKPrikupljajte bodove i koristiteraspoloivi iznos u KM

Ako ve imate magnetnu karticu Kluba Green Garden, odmah moete poeti s prikupljanjem bodova!

*tablica boniteta moe biti varijabilna kroz bonitetna razdoblja*proizvodi oznaeni kao akcijski/snieni ili pojedini posebno oznaeni proizvodi ne podlijeu obraunu bodova

TABLICA BODOVANJA

POTROENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BODVrijeme trajanja bonitetnih razdoblja:

od 01. 10. do 31. 03.od 01. 04. do 30. 09.

NOVO!!! Bodovna Green Garden kartica

Glasilo GREEN GARDENNakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 iroki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik:dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Peri, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir Lasi Marketing: Valentina Vrlji Mii, dipl. oec.Andrea aravanja, mr. oec.Lektor: Blanka Kraljevi, prof.Fotografija na naslovnici: Ivan OstojiMiljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

Prvi broj glasila Green Garden u 2014. godini na svojim stra-nicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz razliitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Najvei broj priloga vezan je za cvje-arstvo, povrtlarstvo i voarstvo. Poetne stranice glasila obiluju temama iz cvjearstva meu kojima se izdvaja prilog o amarilisu.

Poetkom veljae u junim podrujima Hercegovine zapoinje sadnja krumpira. Kako bi proizvoaima olakali izbor sorti, pri-premili smo poseban prilog o novim sortama krumpira.

Ovih dana, na podruju Hercegovine, u tijeku je rezidba voaka i vinove loze, iza koje slijedi zimska zatita. Za ljubitelje voaka i vinove loze pripremili smo poseban prilog o rezidbi. Za vinogra-dare smo pripremili i prilog o bolestima vinove loze ije simptome vinogradari mogu uoiti prilikom rezidbe vinove loze.

Ljubitelji voaka mogu proitati nekoliko zanimljivih priloga o limeti, aroniji, stupastim jabukama te o gnojidbi i pomlaivanju maslina.

Ovo je samo dio sadraja prvog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da e i ostali prilozi u ovom broju pronai svoje itatelje.

Urednitvo

Rije urednikaThe first issue of Green Garden in 2014. brings you many in-

teresting articles from different fields of agricultural production. The largest number of articles is related to the field of floricul-ture, vegetable growing and fruit growing. First pages are dedi-cated to the topics from filed of floriculture, and among all of them there is an article about flower bulbs amaryllis.

The beginning of February in south Herzegovina is time when many producers start with planting of seed potatoes. To make it easier for them to choose what varieties will they plant we have prepared special article about new seed potato varieties.

These days, in Herzegovina, its time for pruning fruit trees and grape wine, and after that will follow winter protection. Fruit growers and winegrowers can find special article about pruning. For winegrowers we also prepared article about grape wine dis-eases which symptoms can be seen during the pruning.

On the pages dedicated to the fruit lovers you can read a cou-ple of interesting articles about lime, chokeberry (aronia), co-lumnar apples and about fertilization and rejuvenation of olives.

This is only a part of everything that you can find in the first issue of Green Garden this year. We believe that other articles will also find their readers.

Editors office

Editors word

Sadraj

Klub Green Garden dugi niz godina okuplja znatan broj hobista i profesionalaca koji su redovni kupci Sjemenarna agrocentara, kao i znatieljnike koji ele znati sve novitete iz poljoprivrednog svijeta. Stalni porast broja lanova naa je vodilja u pripremi novih, zanimljivih iskustava, te ugodnih iznenaenja i pogodnosti.Uz raznovrsnu bogatu ponudu, povoljne cijene, bogate nagradne igre, obavijesti o novostima u ponudi, svojim kucima Sjemenarna uvijek daje vie!!!Zahvaljujemo se na ukazanom povjerenju i veselimo na nastavku suradnje.A za sve one koji to jo nisu iskusili saznajte to Vam klub GG prua i pridruite se nizu naih zadovoljnih kupaca. Kako postati lan kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov lan: jednostavno preuzmite pristupnicu, ispunite i poaljite/dostavite prema uputama koje ete pronai u pristupnici.Godinja lanarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a lanstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim agrocentrima. Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete poslati na e-mail: [email protected]

Novosti, obavijesti, najave!!!

Amarilis biljka raskonih cvjetova ................ 4Lukovice za ljetnu cvatnju ................................. 6Posude za cvijee i ukrasno bilje ...................... 8Povrtnjak zimi....................................................13Sjeme u trakama - jednostavna sjetva ...........14Svjei radi - zimska poslastica .......................17Luk vlasac - slabo poznata povrtnica .............18Obavezno naklijavanje krumpira prije sadnje ........................................................... 19

Pet najznaajnijih sorti krumpira u BiH .........20Alat za rezidbu voaka ..................................... 22Rezidba breskve i nektarine ............................ 24Proljetna gnojidba masline organskim gnojivima...........................................................28Pomlaivanje masline iz debla i panja ..........30Pitanja i odgovori ..............................................31Uzgoj stupastih jabuka .................................... 32Limeta - osvjeavajua vrsta agruma ............ 34Ne zaboravite posaditi aroniju ....................... 35

Crna pjegavost - sve vei problem hercegovakih vinograda ................................. 36Viktorija atraktivna stolna sorta vinove loze ........................................................ 37Ranoproljetna gnojidba vinograda organskim gnojivima .......................................38Kamo s ostacima nakon zimske rezidbe vinove loze ........................................................40Otrovanje pela .................................................44Kultura pijenja vina ..........................................48Zanimljivosti ....................................................50

Stanislava Rotim, dipl. ing.

AMARILIS biljkaraskonih cvjetova

Raskoni, krupni cvjetovi purpurne, naranaste, crvene i bijele boje te oni dvobojni ine ovu biljku iznimno privlanom. A ljepota ovo-ga uistinu prekrasnog cvijeta skoro da se i ne moe usporediti s cvjetovima ostalih ukrasnih biljaka. Naime, amarilisovi cvjetovi jednostavno dominiraju tijekom zime, u vrijeme kada nas napuste arene latice razliitih sobnih biljaka

Ova lukoviasta sobna biljka, pra-vog naziva prugasti sunovrat, vitezova zvijezda ili zvanika, pri-padnica je obitelji sunovrata, srodnih narcisa i visibaba. Sadi se u razdoblju od studenog do sijenja, i to tako to lukovicu do pola utisnemo u supstrat, paljivo zalijemo te ostavimo na ta-mnom i toplom mjestu. A da bi se po-

saena lukovica to bolje ukorijenila, moramo voditi rauna da optimalna temperatura u prostoriji iznosi od 20-25 stupnjeva C.

Osim toga, iznimno je vano da u toj fazi biljku ni u kojem sluaju obilno ne zalijevamo a sve kako ne bi dolo do pojave truljenja lukovica. Jer mnogi ljubitelji amarilisa, nerijetko iz nezna-nja, upravo kod zalijevanja koriste ve-like koliine vode kojom ak prskaju i

samu lukovicu. To je, dakako, pogreno stoga to smo time nau novu sobnu biljku osudili na propadanje. A ukoliko potujemo navedena pravila, za kratko vrijeme, iz sredine lukovice ubrzo e po-tjerati snana cvjetna stabljika. Kada se to pak dogodi, lonac premjetamo na svijetlo mjesto, i to postupno, kako bi biljci dali vremena da se to bolje adap-tira tj. prilagodi. Na svakoj od cvjetnih stabljika, kojih ponekad moe biti i nekoliko razvit e se, obino u paru, od dva do est velianstvenih zvonastih cvjetova. Spomenimo i kako se dugi sabljasti listovi razvijaju tek u vrijeme cvjetanja biljke. Meutim, tijekom cvat-nje potrebno je biljku obilnije zalijevati, a svaka dva do tri tjedna i prihranjivati tekuim gnojivom za cvjetajue biljke. Prijeko potrebna vlanost zraka osigu-rava se finim rasprivaima, a tijekom cjelokupnog vremena cvjetanja dobro je lonac s biljkom staviti na vlane ka-menie ili odgovarajui treset. Premje-stimo li na samom poetku cvjetanja biljku na hladnije mjesto due vremena moi emo i uivati u njezinim rasko-nim cvjetovima.

to nakon cvatnje?Nakon to biljka ocvate potrebno

ju je smjestiti na sunano i prozrano mjesto stoga to e listovi, koji jo uvijek rastu, opskrbiti lukovicu prije-ko potrebnim hranjivima. A pravilno i odgovarajue njegovane lukovice svake se godine poveavaju za 1-2 cm. Stoga nastavite sa zalijevanjem i prihranjivanjem biljke, a stabljiku s ocvalim cvjetovima odreite na ot-prilike 20-tak cm visine. Od sredine svibnja amarilis moete slobodno stavit u vrt ili na terasu. U kolovozu prorijedite zalijevanje i prihranu, a od listopada pa do poetka prosinca potpuno je i obustavite, a sve kako bi lukovica mogla mirovati. Ovako njegovana biljka, bit e potkraj pro-sinca spremna za presaivanje, u neto veu posudu sa svjeom i hra-njivima bogatom zemljom. Na ovaj nain pravilno prihranjivana i uredno zalijevana biljka, koja je na vrijeme presaena u drugu posudu, dat e cvjetove kakve smo upravo eljeli.

BROJ 90 SIJEANJ / VELJAA 2014.

4

Zbog lijepih cvjetova, razliitih oblika i boja te ugodnih mirisa, ukrasne su lukovice odlian izbor za vrt. Dakle, sada je vrijeme za izbor, kupnju i sadnju

proljetnih lukovica elimo li da nam vrt u proljee blista u bojama. U bogatoj Green Garden kolekciji

proljetnih lukovica izaberite za svoj vrt razne vrste: begonia, gladiola, kala, dhalia,

gloxinia i mnogih drugih.

333BEG

ONIABEGONIA

BEGONIA

SalmonSalmonSalmon

4/54/54/5

202020 cmcmcm

111DAHLIA KAK

TUSDAHLIA

KAKTUS

DAHLIA KAKTU

SDAHLIA

KAKTUS

DAHLIA KAKTU

SDAHLIA

KAKTUS

Color Spectacle

Color Spectacle

Color Spectacle

Color Spectacle

Color Spectacle

Color Spectacle

I.I.I.

100 cm100 cm100 cm

505050GLADIO

LAGLADIO

LAGLADIO

LAGLADIO

LAGLADIO

LAGLADIO

LA

White with red

White with red

White with red

White with red

White with red

White with red

10/1210/1210/12

120 cm120 cm120 cm

GLOXINIA

GLOXINIA

GLOXINIA

Emperor Frederic

k Emperor

Frederick

Emperor Frederic

k 4/54/54/5 12/1412/1412/14

50 cm50 cm50 cm

LILIUM

ASIATICLILIUM

ASIATICLILIUM

ASIATICLILIUM

ASIATICLILIUM

ASIATICLILIUM

ASIATIC

MixMixMixMixMixMix

12/1412/1412/14

555555 cmcmcm

sss

KOLEKCIJA PROLJETNIH LUKOVICABosnia and HerzegovinasChoice

2011/122011/12

Stipe Glavina, master struke

Ukrasne lukovice ne podnose te-ka zbijena tla, dobro uspijevaju u pjeskovitom ilovastom tlu. Pri-godom sadnje lukovicu vrsto utisnite u tlo, tako da baza bude u dodiru sa

zemljom. Ako je samo spustite u rupu, ispod lukovice se stvori zrani dep, pa se ne moe ukorijeniti. Dubina sadnje: openito je pravilo da je dubina sadnje 2 do 3 puta vea od veliine (promjera) lukovice. Najei razmak sadnje je 8 do 10 cm za sitne lukovice, a 10 do 20cm za

krupnije. Lukovice uvijek sadite u skupi-nama, i to od 10 navie iste vrste. Tako ete dobiti mnogo ljepu sliku. Ukoliko je potrebna gnojidba, koristite kotano brano, a nikako svjei stajski gnoj. A na kraju ljetno-jesenske sezone cvatnje pripremaju se za prezimljavanje.

Dahlia hybrida (dalija, georgina)Vladarica vrtova od konca ljeta pa do

prvih jesenskih mrazeva. Bogatstvom oblika i boja plijene nau pozornost u vremenu kada je veina vrsta ve ocvala. Njihovo gomoljasto korijenje osjetljivo je na mraz, pa ih sadimo kad proe opasnost, od konca oujka do sredine travnja. Iznad svega, dali-ja je vrlo prilagodljiva biljka. Iako voli humusno-ilovasto tlo, rast e gotovo svagdje. Voli sunce, ali e uspijevati i u polusjeni. Zadebljalo korijenje ili, kako je uvrijeeno rei gomolj, sadi se na du-binu 15cm, tako da vrh korjenova vrata ostane pokriven slojem zemlje debljine 5cm. Gredica samo za dalije je idealan nain uzgoja, ali one e se snai meu trajnicama na rubnom dijelu gredice,

ak i u kamenjaru ili u balkonskom sanduiu (patuljaste vrste). U sunim podrujima, uz obilno zalijevanje dobro je oko biljaka staviti sloj sjeckane kore drvea (oko 5cm), koji e sprijeiti brzo isparavanje vode.

Visoke stabljike nekih sorata trebaju potporanj, tap koji e se zabiti prije sadnje da se ne oteti gomolj. Dva ili tri puta u sezoni, dalije treba pognojiti kompleksnim mineralnim gnojivom si-romanim duikom, da bi cvatnja bila bogatija.

Andreas Dahli (po kome je biljka na-zvana) smatrao je daliju povrem, a ne vrtnim cvijeem. 1815. u Belgiji je uz-gojena dalija s dvostrukim cvjetovima i zanimanje se s gomolja prebacilo se na cvijet.

Gladiolus sp. (gladiola)Dostojanstvenost njezinih cvjetnih

stapki unosi u vrt jednu novu notu. Te-meljna znaajka ove biljke jest: usprav-na stabljika, macoliki listovi i estero-latini cvjetovi, koji svi gledaju u istom smjeru. Cvjetovi dolaze u svim nijansa-ma duginih boja, a njihov promjer varira od 5cm u minijaturnih sorti do 15cm u divovskih.

Sade se na sunano mjesto, zatie-no od vjetra, u svako dobro drenirano tlo. Dubina sadnje 10-13cm, razmak sadnje 10-15cm. Najbolje ih je saditi u skupinama 5-7 biljaka iste boje zajed-no. Da bi gladiole neprestano cvale tije-kom cijelog ljeta, sadimo ih od sredine travnja do sredine lipnja u razmacima

od 14 dana (jer cvatnja jednogacvjetnog klasa ne traje due od dva tjedna). Ako se biljke sade u skupini dovoljno blizu jedna druge, meusobno se podupiru i nije potreban (dodatni) potporanj.

Osim kao vrtno cvijee izvrsne su i za rez.

Ime roda dolazi iz latinskog jezika, u znaenju mali ma, kao aluzija na oblik listova.

6


Lukovice za ljetnju cvatnju mogu se saditi od oujka do svibnja. Na naem podruju najee se sade koncem oujka ili poetkom travnja.

Lukovice za ljetnu cvatnju

Canna hybrida (kana)Biljka prekrasnog lia i tropskog

izgleda. Cvjetni klas u svemu podsje-a na gladiolu, osim to nema njezinu popularnost. Lie joj je veliko i snano, zelene ili tamne crvenkastosmee boje. Cvjetovi mogu biti jednobojni uti, cr-veni, ruiasti ili naranasti, ali ima ih proaranih kontrastnim bojama. Koristi se u cvijetnjacima i gredicama te na terasama. Rizome kane potjeramo u tresetnom supstratu koncem velja-

Lilium sp. (ljiljani, krin)Reputacija teko uzgojivih biljaka,

danas nije utemeljena. U posljednjih 30-ak godina hibridi ljiljana imaju nove standarde u veliini cvijeta, snazi i ot-pornosti. Postoje ljiljani za gotovo svaki vrt. Veliina cvijeta varira u promjeru od 2,5 do 30cm, raspon boja obuhvaa cijeli cvjetni spektar, s iznimkom plave. Veliko variranje u visini biljke ine lji-ljane pogodnim vrstama za mnoge di-jelove vrta. Za sadnju ljiljana izaberite sunano mjesto u vrtu. Ako biljke ne posadimo na dovoljno sunano mje-sto, stabljike e se iskriviti u potrazi za suncem i dobit ete nepravilne biljke. Za

e, a na otvoreno ih sadimo kad proe opasnost od mraza. Kana troi puno hranjiva pa joj treba osigurati duboko i hranjivo tlo. Na manje povrine sade se niske biljke, visina 50 do 60 cm. Visoke sorte, visine 150 obino su u drugom redu u gredici. Sade se u manjim skupi-nama od po nekoliko biljaka, a razmak sadnje je 40cm. Dubina sadnje je 10cm. Ljubiteljica je sunca.

Ime roda je staro klasino ime za bilj-ku koja nalikuje na trsku.

razliku od cvijeta, stabljika podnosi sje-nu, zato ljiljane valja saditi u travnjak ili meu niske pokrivae tla.

Lukovice nemaju zatitni omota pa se lako osue, o emu moramo voditi rauna. Lukovice svih sorti ljiljana sade se tako da vrak lukovice bude pokri-ven slojem zemlje debelim 10-ak cm. Zalijevanje redovito i temeljito, tako

da ne dopustimo da ljiljan ostane bez vlage. Ljiljani ne podnose presaivanje i najbolje uspijevaju na mjestu na kojem su jednom posaeni. Postojea paleta hibridnih ljiljana zadovoljava i najzah-tjevnije ukuse.

Ljiljani su simbol istoe i nevinosti. To je cvijet sveanih trenutaka. uti ljiljan znak je brige i boli.

Freesia hybrida (frezija)Svojom ljupkou i opojnim mirisom

dotiu i osvajaju. Vrlo dobro poznate kao cvijee za rez, a manje su poznate vrtne frezije. Kupnjom posebno prepa-riranih gomolja za sadnju na otvore-nom poinje naa pustolovina. Sade se koncem travnja za cvatnju od kolovoza do listopada. Mjesto sadnje mora biti polusjenovito i zatieno od vjetra, a tlo plodno i ocjedito. Sade se u skupinama, na dubinu 5 do 8 cm, a razmak izmeu gomolja je 10 cm. Iz svakog gomolja potjerat e 4 do 6 cvjetnih stapki, svaka sa 10 do 15 mirisnih cvjetova. Ako ih ne reemo potjerat e nove cvjetne stap-ke, nakon to se prve osue. Redovito

zalijevanje je dio koji se ne preskae u uzgoju fezija.

Friedrich Heinrich Theodor Frees nje-maki botaniar i brodski lijenik, po kome je frezija dobila ime. Domovina frezija je Karipska oblast u junoj Africi.

7


Sobno cvijee se uzgaja u razliitim vrstama posuda, ije dimenzije prije svega ovise od same ukrasne biljke. Tako pojedine biljke vole velike i prostrane posude dok druge opet uspijevaju samo u niskim posudama ili plitkim zdjelicama. Stoga, znalci i ljubitelji cvijea ve-liku pozornost pridaju upravo njezinu odabiru

Matea ori, master struke

Glinene posude - prikladne za sve sobne biljke

Velika prednost glinenih posuda je u tome to ih moemo iskoristiti za sve vrste biljaka. Osim toga, ponuda tegli i lonaca od gline doista je velika. Ali, prethodno neto trebate znati-zimze-lene sobne biljke najbolje izgledaju u jednostavnim, neukraenim posudama dok mirisni aranmani od cvjetnica ite-kako draesno djeluju u uskim posuda-ma jer su visoke i tanke. Tako izgledaju doslovce poput buketa u vazi. S druge

strane niskim cvjetnim vrstama bolje odgovaraju male i ire glinene posude.

Vrhunac su posude od terakote koja je ujedno neto vie od gline i koja zbog svog velikog arma predstavlja naj-bolju opciju za ukraavanje domova, balkona i vrtova. Samo kod kupovine svih vrsta glinenih posuda vodite rau-na da nemaju nikakve otre rubove koji se mogu lako otkrhnuti a dobra posuda imat e i dobar zvuk kada kucnete po njoj. I jo neto, kada se na glinenim posudama pojave bjelkaste mrlje od kamenca i soli iz mineralnog gnojiva problem rjeavate etkicom namoe-

nom u octu. Istina, kod malo kvalitet-nijih i skupljih posuda ove neugledne mrlje se vrlo rijetko i pojavljuju.

Keramike posude - mnotvo neobinih oblika

Danas na tritu nalazimo veliki broj privlanih i neobinih ukrasnih kerami-kih posuda, razliitih boja i dimenzija. Zapravo rije je o ukrasnim loncima u koje moemo poloiti ve zasaene biljke zajedno s posudom. Dakle, ukrasni kera-miki lonci se rabe iskljuivo za kamu-fliranje postojeih neuglednih i otee-nih posuda. Veina tih ukrasnih posuda nema drenane otvore pa mogu posluiti i umjesto tanjuria ili drugih podmetaa koji se obino stavljaju pod posude.

Plastine posude - najloiji izborI doista, plastine posude jesu naj-

prihvatljivije s obzirom na malu cijenu ali one nisu i najpogodnije. Zato? Zato to takve posude nisu namijenjene za velike sobne biljke jer su prelagane i kao takve prilino nestabilne. Takve posude se lako prevrnu, pogotovo u sluajevi-ma kada su neadekvatne tj. premalene i kada se zemlja u njima prosui. Meu-tim, moemo ih koristiti za manje cvjet-ne biljke posebice ako imamo malo vei broj ukrasnih biljaka. Ali, kako su na-vedene jeftine plastine posude esto i neugledne uz malo nae kreativnosti i taj nedostatak lako moemo pretvo-riti u prednost. Dovoljno se posluiti trikom uz pomo ljepljive trake kojom oblijepimo posudu, obojimo je, a kad se boja osui, skinemo ljepljivu traku i do-bili smo pruge koje po elji zatim moe-mo obojiti i nekom drugom bojom. Tako uz malo kreativnosti za kratko vrijeme i najneugledniju plastinu posudu za cvijee moemo preobraziti u areno umjetniko djelo.

8


Posude za cvijee i ukrasno bilje

Sadnice rua

Alati i oprema u rezidbi se moe

podijeliti u etiri skupine:

To su one kojima se ree

(rune pile, voarsko-vrtlarske

kare i noevi).

Oni alati koji slue za ienje

(grablje, vile, sjekalice).

Sigurnosna oprema

Sredstva za pristup viim

biljkama

To se dalje moe podijeliti na runi

alat i mehaniki alat kao to su

motorne pile, kare za rezanje

ivice, sjekalice i sl.

vrtlarskih kara.

Runi alati u rezidbi

Najosnovniji alat je dobar par

vrtlarskih kara. One moraju biti

stalno naotrene. Loe vrtlarske

kare, s otricama koje se

razdvajaju dok reete, ili su tupe,

otetit e drvo dok kroz njega

prolaze. Mogu i zgnjeiti drvo.

Za deblje drvo mogu se koristiti

voarske kare (kare za grane s

dugim drkama). Voarske kare

su kare sa produenom drkom

kojim se moe dosei u visoki grm

ili kronju stabla i njima se upravlja

s tla.

Pila ima u razliitim oblicima i

veliinama. Malene sklopive pile

najkorisnije su vlasnicima malih

vrtova. Jako su otre i takve ostaju

dui radni vijek.

Vrtni rezai su alati koji doseu do

vrhova drvea i gustog grmlja.

Naela rezidbe i oblikovanja

Rezidba je jedan od onih vrtlarskih poslova koji moete zanemariti ako

elite. Meutim takav pristup e samo privremeno biti uspjean zato to

e se na kraju posao orezivanja nagomilavati i bit e vrlo teko sve to

dovesti u red. Rezidba se esto smatra jednim od manje dragih vrtlarskih

poslova, vjetina koju neki posjeduju, dok drugi ne.

Naravno, kao i sve ostalo to je povezano s vrtlarenjem, to je jednostavno

stvar iskustva. Svi grijeimo u poetku, no priroda zna opratati i ne

dogaa se esto da se uniti stablo ili grm grijeei pri orezivanju, naroito

zato to je veina vrtlara vrlo oprezna kada to prvi put radi.

Odravanje

Elektrini i motorni alati

Veinu reznih alata treba redovito

odravati. Nakon dueg rada

otrice se istupe i poinju gubiti

svoju mo rezanja. Kada tragovi

rezanja vie nisu isti, a vlasi i kora

se poinju ljepiti za otricu,

vrijeme je da se alati

naotre. Otri alati

zahtijevaju manje

napora od strane

vrtlara, a isti rezovi

pospjeuju bre

zacijepljenje biljaka.

Dio vrtlarske opreme

za odravnja ine i grablje, metle,

vile, kariole.

Uz rune alate za rezidbu koriste se

i elektrini i motorni alati. Motorne

pile, kare za ivicu, vrtne

sjekalice su alati koji se esto

koriste u vrtu.

Vrtne sjekalice stvaraju dodatni

prostor. One otpadni materijal koji

nastaje rezidbom pretvaraju u fino

isjeckani materijal. Njega moete

iskoristiti za oblaganje tla ili kao

kompost, kao i za gnojenje i

stvaranje humusa.

Sigurnosna oprema

Vrlo su vane sigurnosne mjere

opreza da bi se izbjegle nepotrebne

nezgode. U rezidbi od zatitne

opreme zavisno od alata kojim se

radi koristi se sljedea sigurnosna

oprema: rukavice, zat itne

naoale, titnici za ui, kaciga,

sigurnosne izme i sl.

Alati i oprema u rezidbi

FISKARS univerzalni teleskopski vrtni reza UP 86

VIKING vrtna sjekalica

FIS

KA

RS

se

t za

od

ra

va

nje

Svi tipovi tla pod kontrolom:

VIKING motokultivatori.

S inovativnim VIKING motorkultivatorima obraivanje tla napreduje osjetno lake i

bolje. Ovi snani ureaji tede snagu, jednostavni su za rukovanje i visoko efikasni

u radu. Sa stabilnom konstrukcijom, robusnim komponentama i precizno

usklaenim alatima. Ureaji su usavreni u mnogim detaljima te provjereni

opsenim testovima do najmanjih sitnica.

Ekskluzivni uvoznik i distributer firmi STIHL i VIKING

Mostar, Bie polje bb.Tel.: 036 352 560

www. unikomerc.ba, E-mail: [email protected]

POVRE U VRTU

U proljee su najintenzivniji radovi u vrtu.

Imati vlastito povre, zaine, voe i drugo bilje u svom vrtu vrijedno je svakog truda, zato je tu veliki

izbor raznih vrsta sjemena Green Garden za sjetvu.


2011/122011/12

Dado Mari, dipl. ing.

U odnosu na prethodne mjesece sjetva i sadnja povra, sredi-nom zime, dobiva vee znaenje, to se podjednako odnosi na otvoreni i zatieni prostor. Osim toga, pribliavanjem proljea potrebno je izvriti i pripreme oko izbora povrtnih kultura, na-bavke sjemena i gnojiva

Pribliavanjem toplijeg vremena u povrtnjaku se lagano intenzivira-ju radovi. To se posebice odnosi na sjetvu u zatieni prostor s ciljem proizvodnje prijesadnica koje se nakon potpunog razvitka sade na otvorenim ili zatienim prostorima. Meutim, kako se najvie sije hibridno sjeme, a ono nije jeftino, savjetujemo svim uzgajivaima da strogo vode rauna o gustoi i dubini sjetve, ali i o pravilnom izboru hibrida povra. Poto se svake godine na tritu pojav-ljuju novija i kvalitetnija sjemena, savjetujem svim uzgajivaima povra da u obzir uzmu i odreenu dozu opreznosti, odno-sno, da cijelu proizvodnju ne zamjenjuju novijim hibridima, ve da ih prvotno isprobaju. Tako bi proizvodnju trebalo zasnivati 80 % na ve provjerenim sjemenima, a noviji hibridi bi trebali zauzimati maksimalno 20 % proizvodnog prostora.

Osim proizvodnje pri-jesadnica, tijekom veljae obavlja se i sadnja krumpira, proljetnog enjaka, luka (ar-padik), artioke, paroga i rabarbare. U Hercegovini je posebno aktualna sadnja ranog krumpira koji se ve poetkom svibnja nalazi na policama trgovina.

Dakle, blii se vrijeme kada e u po-vrtnjaku biti veoma ivo i vrijeme kada uzgoj povra (prijesadnica i konzumnog povra) biva vrlo profitabilan.

S druge strane, ljubitelje neobinog i rijetkog povra obavjetavamo da je u Sjemenarnine agrocentre u Mostaru, i-rokom Brijegu i Grudama pristigla vea koliina ovog sjemena. To znai da i ove godine moete posijati sjemena iz ne-obinog svijeta tikava, tikvica, paprika, rajica, krastavaca, kineskog kupusa i ostalog povra koje inae nemate pri-liku kupiti na policama trgovina ili na trnicama.

Sjetva povra na otvoreni prostor u toplijim podrujimaVRSTA POVRA KOLIINA SJEMENA g/m2 VRIJEME SJETVE

GRAAK 25 01. - 20. 02.MRKVA 4 10. - 28. 02.PERIN 3 10. - 28. 02.

ROTKVICA 3 10. - 28. 02.PINAT 3 01. - 28. 02.CIKLA 3 20. - 28. 02.

POVRE U VRTU

U proljee su najintenzivniji radovi u vrtu.

Imati vlastito povre, zaine, voe i drugo bilje u svom vrtu vrijedno je svakog truda, zato je tu veliki

izbor raznih vrsta sjemena Green Garden za sjetvu.


2011/122011/12

13


Povrtnjak zimi

Matea Pehar, dipl. ing.

Da se snovi mogu ostvariti, znaju svi povrtlari koji su ve kori-stili sjeme u trakama. Dovoljno je u kvalitetno pripremljeno tlo poloiti trake koje se potom pokrivaju rahlom zemljom. Ostalo je djeja igra jer nema ni prorjeivanja ni presaivanja biljaka

U prigradskim naseljima, veim i manjim mjestima, posljednjih godina izgraeno je i jo uvijek se gradi mnogo kua. Obino je rije o vikendicama iji vlasnici nastoje po-bjei iz gradske guve i odvojiti jedan dio stresne svakodnevnice upravo za odmor uz hobi vrtlarenje. To nije pojava novijeg znaaja jer je ona potvrena i primjerima, odnosno, trendovima iz susjednih zapadnih zemalja. Uostalom

svaki dan nas mediji bombardiraju proizvodnjom zdrave hrane i pred-nostima uzgoja povra u obiteljskom povrtnjaku. Zbog toga, navedeni vi-kendai uz kue obino kupuju i okolne parcele na kojima uz ukrasne vrste dr-vea i grmlja planiraju tj. uklapaju vla-stiti obiteljski povrtnjak. Ali, poto se veinom radi o novopeenim gradskim poljoprivrednicima koji nisu vini sjetvi povra javljaju se i prve potekoe.

Pregusta sjetva-simbolamaterizma u povrtnjaku

I doista, najlake je nabaviti malo vie sjemena kojim se doslovce pokrije

povrina povrtnjaka. Ali, tada upravo inimo kontra uinak u vidu postizanja pregustog rasporeda biljaka na maloj povrini. Svakako, pregusta sjetva je veliki problem u povrtlarenju. Stoga je poznata sjemenska kua Franchi od-luila pomoi svim poetnicima u hobi vrtlarenju.

Sjemenske trake precizna sjetvaNa tritu su se pojavile trake razlii-

te duljine (najee pet metara) u koji-ma se ve nalazi sjeme povra spremno

za sjetvu. to to znai? To znai da su u navedenoj traci sjemenke posloene na pravu udaljenost to u mnogo emu olakava sam asak sjetve. Meutim, navedene trake se koriste samo kod sjetve na otvorenom i u sluajevima kada smo zemlju prethodno kvalitetno obradili, odnosno, fino-mrviasto usit-nili. Osim toga, tlo treba biti i dobro na-gnojeno jer je razumljivo kako e biljke napredovati samo uz dovoljnu koliinu hranjivih elemenata. Poto smo traku poloili na pripremljeno i prikladno nagnojeno tlo, dovoljno ju je lagano prekriti slojem rahle zemlje i zaliti. Za kratko vremensko razdoblje dolazi do razlaganja trake uslijed ega se razvija i ekoloka energija koja pospjeuje poetni rast sjemena.

Navedene trake su dosta prikladne za sjetvu sitnijeg sjemena povra iji rav-nomjeran raspored na gredici nije lako izvediv. Osim toga, sjetvom eko trake ostvarujemo i manje zbijanje tla u povrt-njaku jer u ovom sluaju nema redovitog prorjeivanja i presaivanja biljaka, te time i nepotrebnog gaenja zemlje. to na kraju rei nego bravo Franchi...

14


SJEME U TRAKAMAjednostavna sjetva

Fruttortouniverzalno

gnojivo za sve poljoprivredne

kulture

Phenixnamjensko

gnojivo za voke i

vinovu lozu

Biorexorgansko gnojivo za

povrtne kulture

PICorgansko gnojivo za

lisnatopovre

Biolivonamjensko

gnojivo za masline

Potraite u:Agrocentar SJEMENARNA iroki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA itluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

ORGANSKA GNOJIVA


* U srednjem vijeku od divljeg radia nastala je u Europi kulturna bilj-ka cikorija, Cichorium intibus var.sativum D.C., koja se uzgaja prvenstve-no zbog zadebljalog korijenja, a koristio se kao krmna biljka i kasnija za suenje i pripremu kavovina. Znaajka je ovog varijeteta zadebljali korijen pravilna oblika, koji je naao i druge primjene.U Italiji se jedan ekotip koristi kuhan kao varivo.U sjevernoj Europi najvie je rairen uz-goj korijena za pospjeivanje i koritenje novog lia u svjeem stanju kao salata ili kuhan kao prilog.

Poput salate, endivije, artioke i ra-di (Cichorium intybus) predstav-nik je porodice glavoika (Aste- raceae), a uzgaja se zbog lia. To je vrlo vrijedna povrtlarska kultura, koja po-voljno djeluje na probavu i elastinost krvnih ila i to iskljuivo zbog sadraja karakteristinih gorkih tvari (intybi-na), organskih kiselina te mnotva vitamina. I dok se ljubiteljima povra u naoj zemlji na sam spomen gorkih zimskih salata die kosa na glavi, u su-sjednoj Dalmaciji isti ti ljubitelji povra oblizuju prste. Razlog lei u injenici kako su Talijani ipak ostavili traga u dalmatinskoj kulturi, korigirajui tako i njihove prehrambene navike. A kolika je popularnost toga lisnatog povra u Italiji najbolje govori i injenica kako se u gradu Colonga Veneta, nedaleko od Verone, ve 20 godina odrava tzv. Fe-stival radia. Sorta koju posebno slave na toj priredbi jest radichio di Verona, radi tamno-crveno-ljubiastih listova i bijelih rebara smjetenih u relativno vrstoj glavici. Ali, kako danas postoji velik izbor razliitih kultivara radia tako se i boja njihova lia kree od svih nijansi zelene, preko arenih pa sve do onih crveno, odnosno, ljubiasto oboje-nog lia. Koji god, pak, da odaberemo neemo pogrijeiti jer u 100 grama radi ima svega desetak kalorija a predstavlja i vie nego bogat izvor vlakana, vitami-na B6 vanog za pravilan rast i razvoj, te antioksidansa C i E, folne kiseline i

eljeza, dakle tvari bitnih za zdravu krv. Osim toga, sadrava znaajne koliine magnezija koji uva srce premda ima i odreenu koliinu fosfora i cinka. Stoga lako moemo zakljuiti kako se radi o

nadasve zdravom povru, dostupnom tijekom itave godine a koje svojom bojom, specifinim i pomalo gorkastim okusom, ukraava i obogauje mnoga jela.

SVJEI RADIzimska poslastica

17



LUK VLASAC slabo poznata povrtnica

Luk vlasac ima listove koji su cje-vasti, uplji, dugi 20 - 25 cm koji formiraju vie ili manje kompak-tni busen na zajednikom rizomu, koji moe imati do 80 izboja. U prvoj godini takva biljka ne cvate, a u drugoj godini nakon mirovanja i vernalizacije (poti-cajno djelovanje hladnoe na stvaranje cvjetova) iz svih starijih izboja izbije cvjetna biljka visoka oko 30 cm, koja na vrhu nosi cvat (titac s ruiastim ili ljubiastim cvjetovima). Sjeme brzo gubi klijavost, pa se koristi samo jedno-godinje sjeme.

Vrlo je otporan na niske tempera-ture i moe podnijeti u tlu i vrlo otre kontinentalne zime. Kada se duina dana smanji ispod 14 sati, a tempera-tura padne ispod 16 C, asimilati iz lia premjetaju se u lukovice, a lie uti i odumire to je znak prelaska u mirova-nje.

Uporaba u svjeem stanjuLuk vlasac se uglavnom uzgaja zbog

potronje u svjeem stanju. Izravna sjetva na otvorenom u proljee koncem oujka ili poetkom travnja ili u drugoj polovici rujna. Prikladniji je uzgoj iz pre-sadnica proizvedenih u kontejnerima. Za jesensku sadnju sredinom listopada koriste se oko 60 dana stare presadnice proizvedene na otvorenom na isti na-in. Kada listovi narastu 15 do 20 cm, reu se malo iznad razine tla i slau u vezice po 20 g. U prvoj godini bere se 2 - 3 puta, ovisno o vremenu sjetve ili sadnje. U drugoj i treoj godini bere se 3 - 4 puta, a moe se postii prinos do 30 t/ha. Poslije svake berbe prihranjuje

se duikom uz navodnjavanje i meu-rednu o

Posljednjih godina raste potranja i za lukom vlascem, to se moe pripi-sati njegovu favoriziranju koje provode

pisani mediji koji ga redovito svrstavaju kao neizostavni dodatak jelima, prven-stveno salatama od rajice, juhama, umacima, iako se dosta koristi i kao de-koracija na sendviima i sl. Osim toga, slovi i kao vrijedan zain svim jelima s mesom. A tajna njegova uspjeha lei u ugodnom okusu koji mu daju jabuna i limunska kiselina. Specifinost njegova blagog okusa i mirisa dolazi i od eteri-nog ulja cistein sulfoksida. Valja spo-menuti i kako se zeleni vlasac iznimno cijeni u Europi upravo za zimskih mje-seci jer predstavlja vrijedan izvor mi-nerala i vitamina u zatiti od redovitih prehlada. Iako se kao povre najvie uz-gaja u kunim vrtovima i manjim gos-podarstvima u blizini trita pokazao se vrlo pouzdanim i za uzgoj u posudama unutar domainstva. Uostalom, kada ga tako veliaju zato ga i ne iskuati? Ta ukoliko nam se zamjeri, uvijek moe zavriti kao dodatak juhama...


18

Obavezno naklijavanje krumpira prije sadnje

Svake godine u naem glasilu Green Garden objavljujemo lanke o naklijavanju gomolja pred sad-nju krumpira. Postavlja se pitanje zato? Zato to se radi o veoma vanoj mjeri za rane sorte (Arnova, Arizona, Faluka, Monaco i dr.) kao i suna podruja (Hercegovina) jer je dokazano da se ovom mjerom prinos krumpira poveava i do 25%

Mario ubela, dipl. ing.

Ukoliko nam je poznato da u Hercegovini imamo nemali broj proizvoaa koji sade krumpir na velikim povrinama i u velikim koliina-ma, onda nikako ne moemo zanema-riti 25 posto vei urod. S druge strane, proizvoai koji sade manje koliine (iskljuivo za potrebe domainstva) ne bi trebali zanemariti naklijavanje jer je poznato kako ova mjera utjee i na bre prispjevanje krumpira za 10 do 25 dana, u ovisnosti od sorte. To je posebno va-no u sunim godinama (kao to je bila prola) jer su tada tete od nedostatka vlage puno manje.

Postupak naklijavanjaS naklijavanjem bi trebalo poe-

ti barem 40 dana pred sadnju i u tu svrhu treba koristiti suhe, iste i osvi-jetljene prostorije. U novije vrijeme se koristi i umjetno osvjetljenje u vidu flourescentnih lampi jaine 40 do 65 W. Meutim, posebnu pozornost tre-bamo obratiti na temperaturu koja u

prostorijama treba iznositi od 13 do 18 stupnjava C. Kada smo prostorije oistili i dezinficirali 2 postotnim ra-stvorom formalina (ukoliko e gomolji biti prostrti po podu) i kada smo na-bavili certificirani, kvalitetan sjemenski krumpir potrebno je jo osigurati drve-ne gajbice (holandeze). U holandeze se paljivo slau gomolji, po moguno-sti u jednom sloju. Ali, u tijeku nakli-javanja gomolje trebamo povremeno i okretati kako bi se klice to ujednae-nije aktivirale. Ne smijemo zaboraviti

ni povremeno provjetravanje prostorije kako bi pojavu gljivinih oboljenja sveli na najmanju moguu mjeru. Ukoliko smo dobro sproveli postupak naklija-vanja, dobit emo kratke klice, oko 1,5 do 2 cm duljine iju vrstinu testiramo tako to uhvatimo za klicu i dobro pro-tresemo. Ukoliko se klice ne otrgnu, znai da smo naklijavanje krumpira uspjeno proveli. Prije same sadnje, pripremljene gomolje iznosimo u polje vodei rauna da klice to manje ote-timo tj. polomimo.

19


Ivica Doko, dipl. ing.

Pet najznaajnijih sorti krumpira u BiHKada govorimo o sjemenskom krumpiru, sa aljenjem emo ustvrditi kako je kod nas domai sortiment prilino oskudan. Osim toga, dosadanja iskustva svjedoe da su najbolji proizvodni rezultati postignuti koritenjem proizvodnog i genetskog

Arnova je svakako najzani-mljivija iz palete novih, ranih sorata ukastobijele boje pokoice. Zbog dobrih pro-izvodnih osobina strunjaci predviaju kako su napokon pronali sortu koja e zamije-niti dobro poznatu Jaerlu. Do sada su joj jedino mogle parirati dvije sorte- Ado-ra i Liseta, ali, naalost, bez znaajnijeg uspjeha kod velikih proizvoaa. Naime, Adora je manje rodna u odnosu na Jaerlu dok Liseta kasnije prispjeva 10-tak dana, premda su obje navedene sorte puno kvalitetnije za konzumiranje od Jaerle. Ali to oito nije bitna injenica velikim proi-zvoaima koji od sjemenskog krumpira

potencijala inozemnih sorti, nerijetko i onih koje u uvjetima gdje su selekci-onirane nisu imale veu perspektivu. A upravo zahvaljujui otvaranju trita, posljednjih 15-tak godina nai proizvo-ai imaju mogunost sadnje i uzgoja najkvalitetnijih europskih i svjetskih sorata. Tako su u Hercegovini za krat-ko vrijeme, zbog svoje velike kvalitete

udomaene strane sorte kao to su Romano, Kennebec, Monalisa, Liseta, Adora, Carera...

Meutim, svake godine na tritu pojavljuju se nove, jo produktivnije sorte izvrsnih kulinarskih osobina. U tom pogledu posebno izdvajamo ove sorte: Arnova, Faluka, Arizona, Arte-mis i Roko.

trae da je vrlo rani i da je iznimno rodan. Arnova upravo udovoljava ovim proh-tjevima jer prispjeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30-50 % rodnija od nje. Stoga vjerujemo

kako e za 2-3 godine Arnova potpuno zamijeniti Jaerlu za koju je ve utvrena

brza degeneracija-izroavanje, to dovodi do potekoa u proizvodnji njezina sjemena.

Faluka je perspektivna srednje rana sorta ija duina vegetaci-je iznosi neto vie od sto dana. Gomolji imaju bi-jelu mekanu pokoicu, s mesom krem bijele boje. Osnovna prednost Faluke je u tomu to predstavlja jednu od najrodnijih sorti krumpira tako da se, uz prosjenu agrotehniku, ispod jedne cime moe oekivati prinos izmeu 2,5 do 3,00 kilograma. Gomolji su pak krupni i ujednaeni, duguljasto-ovalni s plitkim okcima. Osim iznimno velike rod-nosti Faluka je tolerantna na visoke temperature i nedostatak vlage, te je otporna na biljne bolesti (viruse, krastavost i trule gomolja, bakterijsku bolest crna noga i dr.), a to je posebice vano veim proizvoaima krumpira. Osim toga, Faluka

je dobra sorta B kulinarskog tipa to zna-i da je prikladna za razliite namjene

(kuhanje, peenje i prenje). Drugim rijeima, zbog toga to se gomolji ne raskuhavaju pogodna je za pripravlja-nje razliitih sloenaca, krumpir juha i paprikaa premda zbog relativno ma-

log sadraja suhe tvari njezini gomolji mogu jednako dobro posluiti i za prenje pomfrita.

20


Sistematsko ispitivanje, praenje i uvoenje novih sorata krumpira selekcioniranih u svijetu, uz prethodnu provjeru u praksi u proizvodnim hercegovakim podrujima, najsigurniji je nain da se iz bogate ponude kvalitetnih sorata odaberu one koje su za nae uvjete najpogodnije.

Arizona je nova rana sorta krumpira, ute boje pokoice i svijetlo ute boje mesa pogodna za svjeu potronju. Urod je iznimno visok s ujednaenim, atraktivnim i krupnim ovalnim gomoljima. Arizona je jedna od najnagraivanijih sorti krum-pira u Nizozemskoj. Sorta je pogodna i za kuhanje i peenje. Izrazito lijepi, krupni, glatki i ovalni gomolji ute boje poko-

ice i svijetlo ute boje mesa su glavna znaajka ove sorte. Ono to izdvaja ovu sortu od ostalih sorti krumpira su ujednaeni, lijepi, atraktivni gomolji srednje krupnoe.

Artemis je vrlo rana sorta krumpira, izrazito atraktivnih gomolja. Gomolji su krupni, izdueno-ovalnog oblika. Arte-mis je sorta visokih prinosa u skupini ranih sorti. Zahtijeva poveanu gnojidbu sa duikom. Prije sadnje potrebno je naklijavanje gomo-lja. Pogodna za uzgoj na razliitim tipovima tala. Posebno intere-santna za proizvodnju mladog krumpira na podruju hercegovi-ne. Srednje osjetljiva ma priprav-ke na bazi metribuzina. Gomolji svijetlo ute boje pokoice, a ute boje mesa. Sorta se koriste za svjeu potronju ali je odlina za pomfrit i ips.

Obiljeje sorte: Rana uta sorta

Roko pripada skupini kasnih sorti, duina vegeta-cije 140 dana. Znaajka sorte je crvena do svijetlo lju-biasta boja pokoice, dok je meso bijele boje. Sorta se koristi za svjeu potronju, ali je pogodna za skladitenje. Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature.

Obiljeje: Visoki prinos, lijepi jednoobra-zni gomolji srednje krupnoe.


KALEMARSKIVOARSKI VOSAK


VOARSKI VOSAKVOARSKI VOSAKBosnia and HerzegovinasChoice

2011/122011/12

Voarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale sluajnim lomljenjem grana. Voarski vosak titi biljku i sprjeava prodor bakterija i gljivica u biljku. Moe se koristiti na svim vrstama stabala (voke, vinova loza, ukrasno grmlje).

Mladen Karai, dipl. ing.

Za kvalitetnu, laku i bru rezidbu potrebno je odabrati odgovarajui i za rad pripremljen alat, koji treba biti otar, ist, prikladne konstrukcije i izraen od kvalitetna materijala. Za rezidbu se upo-trebljavaju voarske kare, voarski noevi, pile i pribor za otrenje (turpije i razne vrste bruseva).

Alat za rezidbu voaka

Voarskim karama (noicama) reemo tanje grane (promjera do 25 mm). Upotrebljavaju se kad nije neop-hodno potrebna velika kvaliteta prere-za, jer se njima ne mogu izvesti precizni presjeci bez nagnjeenja kore i drveta, a svako takvo nagnjeenje nepovoljno utjee na zacjeljivanje rana. kare mo-raju biti propisno stegnute, tako da ne

pruaju veliki otpor rezau, a isto tako poeljno je da nisu previe labave, jer time drobe i nagnjeuju stanije kore i drveta oko presjeka. Najprikladnije su voarske kare koje imaju dvije susret-ne otrice.

Za rezidbu debljih grana koriste se posebne kare koje su konstrukcijski prilagoene za te zahvate. Tim karama se reu grane debljine 30-50 mm. Isto tako postoje kare sa tzv. telepatskim drkama za rezidbu grana koje su u vi-im dijelovima kronje i koje reza sa tla ne moe dohvatiti obinim karama za deblje grane.

Voarski no (hipa) - slui nam kada elimo postii precizan i ravan presjek, stoga, najee ga koristimo kod rezidbe mladih voaka, kad odstra-njujemo trljak ili prikraujemo podlogu iznad mjesta cijepljenja. Njime moe-mo i zagladiti rane na debljim granama, nakon reza pilom, jer pilom se stanije kore i drveta jae oteuje. No s obje

strane nije isti, s jedne strane je ravan, a s druge je uzdignut od otrice prema gore. Otrimo ga brusom, ali nikada onu ravnu stranu, i kod reza ravna stra-na uvijek je okrenuta prema dijelu koji

ostaje na voki. Njime uvijek reemo na potez, a ne na pritisak. Najee ga ko-ristimo u manjim vonjacima, jer rad s njim je sporiji, pa time i skuplji.

Pile koristimo ih kod prikraivanja ili odstranjivanja debljih grana. Imamo dva tipa pila koje koristimo pri rezidbi: list i luk pile. Luk pile mogu biti izrae-

ne s pominim i nepominim listom. Najvie se koristi sklopiva voarska pila. Listovi pile uraeni su tako da se na njima nalaze zupci koji su postav-ljeni tako da je svaki drugi zubac bla-go izvijen u drugom smjeru. Listovi se izrauju s veliinom zubaca od 3 do 5 mm. Najprikladnije su pile sa srednje velikim zupcima. One s malim zupcima nisu prikladne jer se pri rezidbi nabija piljevina izmeu zubaca, pa nisu uin-kovite. Dok one s velikim zupcima jae oteuju stanije kore i drveta, ime je kasnije oteano zarastanje tih rana. Pile se otre turpijicama, i to svaki drugi zubac u suprotnom smjeru.

22


KALEMARSKIVOARSKI VOSAK


VOARSKI VOSAKVOARSKI VOSAKBosnia and HerzegovinasChoice

2011/122011/12

Voarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale sluajnim lomljenjem grana. Voarski vosak titi biljku i sprjeava prodor bakterija i gljivica u biljku. Moe se koristiti na svim vrstama stabala (voke, vinova loza, ukrasno grmlje).


Rezidba breskve i nektarineRezidba breskve i nektarine obavlja se od poetka opadanja lia pa do kretanja vegetacije, ne kod temperatura ispod nitice. U hladnim podrujima preporua se kasnija rezidba, dok se u junim podrujima obavlja koncem sijenja ili poetkom veljae.

Zimska rezidbaKada e se poeti s rezidbom esto

ovisi od veliine nasada, odnosno o raspoloivoj radnoj snazi. Kod veih nasada s rezidbom se zapoinje odmah nakon opadanja lia, bez obzira radi li se o kontinentalnom ili mediteran-skom podruju. Kod manjih nasada s rezidbom se zapoinje najee koncem sijenja ili poetkom veljae. U podru-jima gdje su esti proljetni mrazevi re-zidba se obavlja kasno, najee nakon kretanja vegetacije kada su ve uoljive tete na pupoljcima odnosno izbojima. U tom sluaju vea je mogunost izbora

zdravih pupoljaka. esto se u praksi re-zidba obavlja u vrijeme cvatnje (Italija-pokrajina Emilia-Romagna).

Rodni i nerodni izboji kod breskveKod breskve se razlikuje nekoliko vr-

sta rodnih i nerodnih izbijaka.Svibanjska (majska) kitica je vrlo

kratki izboj reduciranih internodija. Za-vrava uvijek lisnim pupom, oko kojeg su postrano smjeteni u skupini cvjetni pupovi. Ovaj izboj je obino dug 2-5 cm, s 3-5 postranih cvjetnih pupova. Rijet-ko se javlja kod mladih i bujnih voaka. Nema veeg znaaja za rodnost breskve ukoliko se razvilo dovoljno rodnih (mje-ovitih) izbojaka. Na svibanjskoj kitici

formira se malo lia, pa plodovi na njoj ostaju sitni.

Kratki rodni izboj je tanki izboj duine do 15 cm s razvijenim kratkim internodijima. Vrni pup mu je uvijek drveni, a postrano su smjeteni cvjetni pupovi. Nema veeg znaaja za rodnost breskve, jer nema dovoljno lia pa plo-dovi ostaju sitni.

Mjeoviti rodni izboj je dugaak 20-70 cm i dulje, ovisno od bujnosti, starosti i sorte. To je dugi rodni izboj. Mjeoviti rodni izboj je najznaajniji za rodnost breskve, na kome su dubro razvijeni cvjetni i lisni pupovi, iz kojih se razvijaju najkrupniji i najkvalitetniji plodovi i nove rodne mladice. Na vrhu izboja nalazi se drveni pup.

Ljetni ili preuranjeni izboji razvi-jaju se iz pupova mladica formiranih u istom vegetacijskom razdoblju. Ovi se izboji razvijaju kod mladih i bujnih voaka. U pravilu nisu rodni, ali ako se ranije jave u krajevima s dugom vegeta-cijom, mogu se formirati cvjetni pupovi, pa ovi izboji mogu biti rodni.

Mlazevi ili vodopije se dugi snani izboji vertikalnog rasta koji se razvija-ju iz adventivnih ili latentnih pupova starijih grana, ali i mladih, na mjestima jaeg dotoka hranjiva i u blizini reza ili povreda. To su nerodni izboji koje vei-nom rezidbom odstranjujemo ili kori-stimo za formiranje kronje.

24


Za 10-15 litara vode

ArtemisArizona

EvolutionEvolution

Evolution, rana crvena sorta krumpira namijenjena proizvodnji mladog krumpira

Faluka

Faluka, najrodnija sorta, odlina za kuhanje i peenje

RokoPekaro Romano

Arizona

Arizona, rana sorta najljepeg izgleda gomolja; sorta sa najvie nagrada u Nizozemskoj

Artemis

Artemis, izrazito rodna rana sorta krumpira, odlina za kuhanje i pomfrit

Arnova

Arnova, rana, izuzetno rodna sorta

Roko, nova kvalitetna sorta za zimnicu, zamjena za Romano

Pekaro, crvena kasna sorta, izuzetno rodna, zamjena za Kondor

Romano, najkvalitetnija sorta za jelo i zimnicu

NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa eljezom

Proljetna gnojidba masline organskim gnojivimaIvica Doko, dipl. ing.

Poznato je da maslina moe us-pijevati na plitkim, skeletoidnim tlima koja su siromana humu-som i mineralnim tvarima gdje mogu doivjeti preko dvjesto godina. To joj omoguuje njezina otpornost prema sui koja je rezultat dobre razgranatosti korijenove mree. No, takva stabla su slabe bujnosti, nemaju redovite priro-de, a rodnost im je nia nego na stabli-ma uzgojenim na plodnim i prikladnim tlima.

Ukoliko se maslina uzgaja na ske-letnim tlima slabo opskrbljenim hranji-vima, ona ne postie dovoljan ukupni prirast jednogodinjih izboja koji su os-nova za rodnost. Duina jednogodinjih izboja je mala pa nema obilne cvatnje, zametanja plodova i rodnosti.

S druge strane, maslina je vrlo osjet-ljiva prema slaboj prozranosti i suvi-ku vode u tlu. Stoga su tla glinene ili ilovasto-glinene teksture koja su slabo propusna za vodu, neprikladna za uzgoj maslina ako se prethodno ne popravi njihova dreniranost agromeliorativnim zahvatima. Prikladna tla za uzgoj ma-slina su pjeskovito-ilovasta i ilovasta, duboka, drenirana, dovoljno opskrblje-na humusom i mineralnim hranjivima te neutralne reakcije. Mogu biti slabo kisele ili slabo alkaline reakcije, ali ako su kisela i ne sadre dovoljno kalcija, tada se preporua kalcifikacija.

Redovita gnojidba organskim gnoji-vima je vrlo vana u popravljanju svoj-stava loih tala (skeletnih i glinenih) jer osim hranjivih elemenata, gnojivom se unosi organska tvar koja poveava sadraj humusa, popravlja strukturu tla i povoljno utjee na mikrobioloku ak-tivnost. Kod teih glinenih tala poprav-lja prozranost i toplinu, a kod laganih skeletnih tala organska tvar zadrava vlagu i ublaava suu.

Za gnojidbu maslina posebno su prikladna organska gnojiva na koje maslina pozitivno reagira. Jedno takvo gnojivo je BIOLIVO.

Biolivo je 100% organsko gnojivo s poboljanim nainom otputanjem duika. Naime, osnovna znaajka ovog gnojiva je da postupno otputa duik

kojeg biljka postupno usvaja. Dakle, nema ispiranja duika bez obzira na kie tijekom zime. Osim fosfora (3%) i kalija (3%), ovo gnojivo je osobito bo-gato organskim ugljikom (42%).

Organsko gnojivo BIOLIVO je opti-malno za gnojidbu maslina zahvaljujui i dodatku bora. Bor je mikroelement neophodan za vegetativni razvoj, koji potie sintezu nukleinskih kiselina i klorofila. Glavna funkcija bora vezana je za oplodnju, jer bor pomae pri oplodnji i primjenom bora poveava se postotak oploenih cvjetova.

Razdoblje uporabe gnojiva je jako dugo, od zime do proljea. Preporua se ovo gnojivo primijeniti najkasnije do dva tjedna prije kretanja vegetacije. Ko-liina gnojiva iznosi 70-80 kg/dulumu.


28

NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa eljezom

Pomlaivanje masline iz debla i panjaesto puta smo prinueni obaviti pomlaivanje maslina. Najbolji nain za pomlaivanje je iz debla ili panja.

Iz deblaProvodi se kad je deblo zdravo, ra-

vite visoko, glavne grane oteene, ogoljele, isprepletene, a stablo prelo fazu rodnosti. U ovom sluaju najea pogreka je visina presijecanja debla. Najnormalnije je da bude tik ispod ra-vanja glavnih grana. No ako taj dio nije pogodan (zdrav), moe se sputati do pogodnijega, ali nikako ispod 40 cm od tla. Stablo prepiljeno nisko ne tjera nove mladice iz debla, nego iz panja, pa ovaj dio debla umire i valja ga posve otpiliti. Optimalna visina presijecanja je 70-100 cm od tla. Iz ostatka debla iknut e prava uma novih mladica. Ovdje nastaju dvije pogreke: vei broj mladica od potrebnog i slabi ili pogre-an poloaj pojedinih mladica. Broj no-vih mladica ovisi o promjeru debla, sna-zi biveg stabla (korijenov sustav), sorti i, dakako, o uzgojnom obliku koji je ma-slinar namijenio. U prijanjoj praksi bilo je uobiajeno ostaviti tri-etiri glavne grane, ostale ukloniti. No, pokazalo se da tri-etiri grane za kratko vrijeme po-rastu tri-etiri metra, stvore kronju na vrhu, u donjem dijelu ostaju gole. Time

se problem vraa na po-etak. Zato danas pre-poruamo ostaviti vie grana. Time postiemo njihov jednakomjeran razvoj i zadravamo niu kronju. Postupak za odabir novih grana je sljedei: prve godine ostave se sve nove mladice na vijencu-presjeku debla. Druge godine uklone se nepotrebni dvojnici i one mladice koje je i samo stablo odbacilo. Tree godine ostave se mladice koje svojim poloa-jem i razvojem ine ve osnovicu budu-e kronje. Poloaj novih mladica mora biti prirodan, tj. jedna grana ne smije konkurirati susjednoj. To se dogaa kad mladice rastu jedna nad drugom. Ona gornja po svom poloaju treba postati glavna, ali joj to ne doputa ona donja koja je blia izvoru napajanja (korijenu) pa je u razvoju koi. Zato ovu donju va-lja na vrijeme odrezati.

Iz panjaTo je presijecanje stabla u razini tla.

Obavlja ga ovjek, a kod nas jo vie va-tra. U posljednjih 40 godina stotine ti-sua stabala masline unitene su u po-arima koji su harali na obali i otocima. Pogreke se javljaju u odgoju mladih izdanaka-budueg stabla. Preputena

sebi, maslina e od mnotva izdanaka izabrati dio koji e prerasti u stabla. No taj izbor ne ide u korist ovjeku. Maslina ima glavni cilj produljiti ivot drvu, rod je sporedni cilj. Zato u malom prosto-ru odgaja vei broj djece koja u takvoj postavi nikad ne postaju stabla. Osim toga ona ne moe unititi suvinu dje-cu. To radi ovjek. Ako je panj jedinstven (promjer do 50 cm), ostave se tri gra-ne svaka na glavnoj ili i odgajaju kao stablo. Ako panj nije jedinstven, moe se ostaviti etiri-pet novih grana-izda-naka-koji su na glavnim ilama. Izdanci moraju biti jedan do drugog-uokrug, ne jedan nad drugim. Prve godine ostave se svi izdanci, druge godine njih 10-20, a tree konaan broj. Najea pogre-ka je prekobrojnost i slab raspored izdanaka. Prekobrojni izdanci ne slue niemu, nikad nee postati stabla, stal-na su smetnja i zato ih valja ukloniti. O poloaju-rasporedu, ve sam rekao.

Preuzeto iz Gospodarskog lista

30


PITANJA I ODGOVORIPresaivanje limuna

Prole godine sam kupio dvije sadnice limuna mjeseara. Agronom koji radi u tom rasadniku je rekao da limunove presadim u neznatno vei sud. Meutim, imam dvije velike, prostrane posude u kojima bi limun mogao ostati dugo vremena bez daljnjega presaivanja. Mogu li odmah sadnice presa-diti u velike sudove?

Svakako biste trebali posluati savjet koji ste dobili, a objasnit u vam i zato. Limun se ee presauje u prvim godinama ivota. Ovisno od veliine posude i intenziteta rasta, nekada se tijekom jedne godine presadi i do dva puta. Meutim, vrlo je vano to raditi po-stupno kako se razvija korijenov sustav i kro-nja. Sadnja sadnica limuna odmah u veliki sud nije poeljna jer stablo donosi kvalitetan rod tek kada korijenje u cijelosti iskoristi svo tlo u loncu. Zbog toga limun treba postupno pre-saivati s tim da je najoptimalnije vrijeme za presaivanje pred poetak proljetne vegetacije

Ivica Doko, dipl. ing

Sadnja ivicePlaniram svoju okunicu od prometnice

odvojiti, odnosno, ograditi ivom ogradom. Stoga me zanima na koji nain se obavlja sadnja ivice?

ivice se obino sade u jednom redu, a ukoliko raspolaete s dovoljno prostora istu tu sadnju moete planirati i u dva reda (cik-cak sadnja). Ukoliko pak, planirate formiranje duge ivice za koju e vam trebati mnogo biljaka onda je dobro u rasadnicama odree-nu koliinu unaprijed i naruiti. to se broja sadnica tie, one ovise od veliine i naina rasta biljne vrste s tim da e vam po nepisa-nom pravilu za jedan duni metar trebati od 2 do 5 sadnica (sadnja u jedan ili dva reda). Razumljivo, da ukoliko elite ivicu koja e se brzo zatvoriti onda se i sama sadnja plani-ra malo gue, s tim da ipak u tom pogledu ne smijete pretjerivati. Dakle, ako vam se ne uri, grmove posadite na preporuenu udalje-nost. Sadnja se izvodi na nain da uz trasu ivice prethodno nategnete ue uz koje se iskopa jarak dubine 30-50 cm i irine 40-60 cm. Potom je poeljno vilama dodatno prora-hliti dno jaraka. Sadnice razmjestite po trasi ivice na predvienim razmacima, naizmje-nino rasporeujui slabije i snanije sadnice, kako bi i ivica bila koliko-toliko ujednaena. Nakon toga, iskopanu zemlju iz jarka pomije-ajte s organskim supstratom te manji dio, te mjeavine nanesite na dno jarka i na tu zemlju poloite sadnice. Slijedi zatrpavanje

jarka s ostatkom zemlje uz njezino paljivo zbijanje. Kada ste sa sadnjom zavrili, jo je potrebno ivicu prikratiti kako biste potakli njezino grananje, ali i izvriti obilno zalijeva-nje jarka da bi se zemlja slegla i kako bi biljke dobile dovoljne koliine vode.

Matea ori, master struke

Zatita rua tijekom zimePosjedujem manji nasad rua koje uzgajam

na malo vioj nadmorskoj visini i u uvjetima kontinentalne klime. Stoga me i zanima, tre-bam li svoje rue tijekom zime tititi od niskih temperatura, odnosno, trebam li provoditi njihovo zimsko zagrtanje?

Vrijedi pravilo kako e rue dobro prezimiti samo ukoliko ih u jesen pradobno i kvalitetno zagrnemo. Jer u vaim uvjetima uzgoja prvi jesenski mrazevi obino dolaze kada su rue jo nepokrivene. Zeleni listovi tada ve za nekoliko dana poute i otpadnu to je znak da vegetacije potpuno prestaje. To je ujedno i znak da tek tada treba obaviti spomenuti posao zagrtanja. A zagre se motikom i prave se humke, tako da sloj zemlje visine od 20-tak cm prekrije spoj-no mjesto (kalem) i izbojke. Postavlja se pitanje-to e biti s dijelovima biljke iznad humke. Oni e, naime, biti izloeni mrazevima i hlad-noi, ali e isto tako tijekom orezivanja u proljee biti uklonjeni, pa ih i ne treba tititi od niskih tempera-tura. Spomenimo i kako zemlja koritena prigodom zagrtanja mora biti fino usit-njena a sve kako bi to bolje nalegla tj. kako bi sama humka bila kompaktnija. I na kraju, recimo da je zagrtanje obavezna mjera koja se provo-di kod rua ajevki i mjesearki to znai da rue puzavice i penjaice u pravilu ne trae posebnu njegu tijekom zime.

Ivan Peri, dipl. ing.

Opadanje listova kod kamelijeU stanu, pored raznolikog cvijea imam i

kunu kameliju. Zanima me zato dolazi do uenja i opadanja njenih listova i je li to znak da je potrebno presaditi u vei lonac?

Kunu kameliju ili kako je jo nazivaju japansku ruu, ljubitelji cvijea smatraju jed-nom od najzahtijevnijih kunih biljaka. Iako je to jednim dijelom i tono, praksa je pokazala da se kamelija uz odgovarajuu njegu moe uzgajati vie godina. Veoma je osjetljiva na toplotu. Cvjeta od prosinca do svibnja, a cvi-jet joj je prelijep, krupan i rairen. Ne kodi joj hladnoa do 2C, ali joj nikako ne prija toplo-ta vea od 8 do 10C. Voli svje zrak i dosta svjetla, ali ne smijete je izloiti izravnome jakom suncu. Zbog nagle promjene tempe-rature i mijenjanja mjesta, kao i suvinog zalijevanja pouti i otpadne joj lie. Ne voli prevelike saksije, a uspijeva u lakoj rastresitoj zemlji. Ne treba je presaivati svake godine ve svake tree ili etvrte, jer bi zbog estog presaivanja mogla manje cvijetati.


Polica AKTIV PLUS prua sigur-nu zatitu od posljedica nesretnog sluaja uz iznimno povoljnu go-dinju premiju!

Pokrie rizika za godinju premiju od samo 10,00 KM: za sluaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM za sluaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM za sluaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM dnevna naknada za bolniko lijeenje 10,00 KM

Odabirom uplate veeg iznosa go-dinje premije i svote pokria po polici AKTIV PLUS bit e vee.Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najblie prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje.

AKTIVPLUS

www.croatiaosiguranje.ba

31


Mario ubela, dipl. ing.

Uzgoj stupastih jabukaZbog nedostatka obradivih povrina esto smo prinueni saditi vei broj vonih stabala od mogu-eg, zbog ega se u kasnijim godinama uzgoja javljaju nepremostive potekoe. Ipak, u novije doba pojavljuje se rjeenje u vidu stupaste jabuke.

Pod pojmom stupaste jabuke podrazumijevamo svojevrsnu bi-oloku novinu koja omoguava uzgoj od ak deset tisua voaka po hektaru. Na taj nain omoguavamo zasnivanje obiteljskih vonjaka na manjim hercegovaki povrinama, od-nosno, okunicama. Drugim rijeima, navedene jabuke se uzgajaju bez na-slona to znatnije sniava inae skupe trokove podizanja vonih nasada. Navedene stupaste jabuke moemo posaditi i na pola metra razmaka a koli-ko iznosi i samo meuredno rastojanje. A u amaterskim plantaama i manjim vonjacima najbolje je saditi jabuke u jednom, dva ili tri reda. Ukoliko se sadi vie takvih blokova, izmeu njih treba ostaviti rastojanje od najmanje 1,2 metra, a sve kako bi pojednostavili i omoguili laku rezidbu, okopavanje, zalijevanje i zatitu.

to je to stupasta jabuka?Stupaste jabuke odlikuje injenica

da stablo ini uspravna kordunica koja se prirodno ne grana i koja je cijelom svojom duinom obrasla tzv. rodnim kolaima. To znai da voke ni ne tre-baju naslon jer svaka stupasta sadni-ca jabuke ima uspravan porast i vitku kordunicu, obraslu rodnim elementima od osnove do vrha. Zbog svega toga na-vedene jabuke brzo prorode te ve prve godine nakon sadnje formiraju nekoliko plodova. A da bi se to uistinu i ostvarilo uvijek nabavljajte sadnice na kojima ve postoje cvjetni pupoljci, o kojima pak morate voditi rauna da se prigodom transporta i ne otete. Razumljivo je da e stupasta jabuka u drugoj i narednim godinama svakako dati puno vei urod, tako da bi se on pete godine trebao ustaliti na 10-15 kg po stablu. A osim

to je, za svoje prilike prilino rodna, stupasta jabuka je i vrlo dekorativna jer tijekom jeseni biva okiena plodovima du cijeloga svog vitkog stabla.

Minimalna rezidba jabukaStupasta jabuka ima minimalne za-

htjeve za rezidbomZapravo sve se svodi na prorjeivanje cvjetnih pupoljaka skraivanjem tzv. rodnih kolaa. Spo-menuta mjera posebice je vana kod sorti koje obilnije raaju zato to one obino prerode i zbog toga alternativno raaju svake druge godine. A kod rezid-be vrijedi pravilo kako se jednogodinji ljetorasti (dui od 10-tak cm), a koji se mogu pojaviti na rodnim elementi-ma gdje su formirani i cvjetni pupoljci, uklanjanju u osnovi. Ukoliko se pak oni pojave izravno na vodilici, na dijelu gdje nema formiranog rodnog kolaa, mora-mo ih prikratiti na dva-tri pupoljka. Na taj nain pomaemo obnavljanje rodnih kolaa i njihovo formiranje na mjestima koja uope nisu bila ni obrasla. Meu-tim, minimalna rezidba stupastih jabu-ka upotpunjava se tijekom lipnja, to znai da se stanovite korekcije mogu obaviti i zelenom rezidbom. Tada se otklanjaju postrane grane koje stvaraju zasjenu ili se prikrauju na dva-tri pu-poljka. Poto se to radi u vrijeme dife-rencijacije cvjetnih pupoljaka oni e se i formirati na prikraenim granama.


KARE ZA VEZANJEVINOVE LOZE

Jednostavan nain rukovanja

Vezanje vinove loze moe obavljati samo jedna osoba

Brzina vezanja poveana za dva do tri puta

Omoguen rad u rukavicama prilikom hladnog vremena

32



KARE ZA VEZANJEVINOVE LOZE

Jednostavan nain rukovanja

Vezanje vinove loze moe obavljati samo jedna osoba

Brzina vezanja poveana za dva do tri puta

Omoguen rad u rukavicama prilikom hladnog vremena

Dado Mari, dipl. ing.

Ovo ljeto na policama gotovo svih trgovina irom BiH pojavila su se osvjeavajua pia koja sadre limetu- neobinu, ali i veini ljudi nepo-znatu biljnu vrstu. Naime, limeta pripa-da skupini agruma i moemo slobodno rei da je blizak roak s limunom.

Za limetu moemo rei da je limuno-va mlaa, ali i slaa sestra. U Europu su je u 15. stoljeu donijeli britanski moreplovci, a vjeruje se da su upravo zahvaljujui njoj i njezinu bogatstvu vitaminom C ti moreplovci uvali zdrav-lje. Limeta je po obliku ploda vrlo slina limunu, samo to je plod glatke, tanke kore koja je izrazito zelene ili ukaste boje ovisno o stupnju zrelosti . Plod ima vrlo ugodnu aromu i osvjeavajui okus. U zadnje vrijeme limeta se sve vie uzgaja kao pojedinana stabla uz okunice, ali se moe uzgajati i u po-sudi. Inae, agroekoloki uvjeti uzgoja, izbor tla isti su kao i kod limuna.

LIMETAosvjeavajua vrsta agruma

Limeta je nastala u junoj Aziji, a za-hvaljujui Arapima proirila se na pro-store Sjeverne Afrike, panjolske i Por-tugala. Danas se ova voka proizvodi u najveoj mjeri na podruju Indije, Mek-

sika i Egipta. Limeta ne sadri masno-e, zasiene masne kiseline, kolesterol i soli. Niskokalorina je i odlian izvor vitamina C. Od minerala prisutni su kal-cij, kalij i fosfor. Osim to je zbog svoje

arome i kiselosti korisna u kulinarstvu, jedan je od sastojaka za brojne koktele i razna druga osvjeavajua pia, no ova voka moe se koristiti i u zdravstvene svrhe.

Za limetu se slobodno moe rei da je omiljena meu enama jer njezini sastojci najvie odgovaraju enama

Limeta poboljava varenje, sprjeava zatvor i urinarne infekcije, ublaava res-piratorne tegobe i probleme s desnima i koom. Korisna je za mravljenje, a upotrebljava se i u kulinarstvu i koz-metici.

Mirisna ulja koja sadre plod ovog voa podstiu varenje, a aa tople vode sa sokom od limete pomae pri mravljenju.

34


Ne zaboraviteposaditi aroniju

Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativno novu vonu vrstu koja se na podruju Kanade i SAD-a poela uz-gajati tek prije pedesetak godina. U poetku se, iz neznanja, uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezi-nih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj.


Nije poznato kada se uistinu po-elo s uzgojem ove nadasve za-nimljive i ljekovite vone vrste. Meutim, pouzdano se zna da je u Eu-ropu aronija pristigla iz istonog dijela sjeverne Amerike..

Kako uope izgleda aronija?Aronija predstavlja listopadni grm

visok 1,5-3,0 m, koji odlikuje bujan rast. Meutim, pravilnom i pravodobnom rezidbom aroniju moemo oblikovati i kao manje drvo. Odlikuje se jajolikim tamnozelenim koastim listovima ija duina iznosi 8 cm, a irina 5 cm. Aro-nija je prvenstveno bila i poznata kao biljka s estetsko-dekorativnim svojstvi-ma. A njezini plodovi dozrijevaju rela-tivno brzo (za 80-tak dana), kada od crvene koncem kolovoza poprime lju-biasto crnu boju. Plodovi dospijevaju u grozdovima, ne osipaju se i veoma su

ugodnog okusa. Plod je bobica promje-ra 1,5 cm i teine 1-1,5 grama. Drugim rijeima, aronija se svrstava u skupinu jagodiastog voa koje odlikuju redoviti i stabilni prinosi. Biljka je samooplod-na, prorodi tree godine nakon sadnje, ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu, s tim da njezina puna produktiv-nost traje neto vie od 20 godina.

Aronijom protiv zloudnih bolesti!Uporaba plodova ove biljke je vi-

estruka. Naime, poznati su brojni ljekoviti uinci njezinih zrelih plodova koji pored prirodne boje-antocijana, sadravaju i vitamine A, B, C te mi-nerale koji su korisni za krvotok, koji uravnoteuju krvni tlak, lijee jetrene i eluane tegobe, ir, migrenu, eernu bolest, aterosklerozu i brojne druge bolesti. A da je aronija vrijedan prirodni lijek najbolje potvruje podatak kako koritenje njezinih ljekovitih plodova pomae u lijeenju tumora i vrtoglavica

zbog bolesti unutarnjeg uha. Zanimlji-vo je da su njezini plodovi masovno koriteni nakon katastrofe u ernobilu. Osim toga, ruskim lijenicima aronija je sredinom tih 80-tih godina ve bila do-bro poznata. Tim vie to je u gradu Bij-sku jo od 1966. godine osposobljena tvornica u kojoj su se iz plodova aronije proizvodile vitaminske tablete.

Spomenimo jo kako aronija fantasti-no dobro podnosi sve uvjete uzgoja. Tako se jednako uspjeno uzgaja u kontinen-talnom kao i u mediteranskom podne-blju. Jednako joj odgovara kiselo ili slano tlo premda se relativno jednostavno uz-gaja i na siromanim, kamenitim i manje kvalitetnim tipovima tala. Vidljivo je da ova biljka ne trai osobitu njegu, a to se posebice odnosi na njezinu zatitu. Nai-me aroniju ne napadaju tetnici, a nema ni znaajnijih bolesti te se nesmetano moe uzgojiti bez uporabe pesticida. Plantano se sadi na razmak 3 x 2 metra, ime se ostvaruju iznimno visoki prinosi.

35


Pojava ove opasne bolesti moe postati jedan od glavnih problema u uzgoju vinove loze, pogo-tovo kod osjetljivih kultivara (plavac mali, ilavka, kardinal, debit, krlet, vranac, i dr.) Uzronik bolesti je gljiva Phomopsis viticola.

Bolest se nekada nazivala esko-rioza, iako se pod tim nazivom podrazumijevaju i neke druge bolesti vinove loze. Fomopsis je kao bolest postao problem nakon smanjene uporabe fungicida na bazi bakra, koji su se prije vie koristili, a imali su fungicid-no djelovanje i na ovu bolest.

Simptomi bolestiSimptomi se tijekom vegetacije naj-

bolje uoavaju na mladicama, i to na bazalnim internodijima (najee drugi i trei internodij), u obliku izduenih i ulegnutih tamnih lezija, koje zbog ra-zvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled rak ranica. U zimsko vrijeme simptomi se na odrvenjenoj rozgvi oituju izbje-ljivanjem vanjskog dijela ili kore rozgve, iako to ne mora uvijek biti sluaj kod zaraene rozgve, jer simptome izbjelji-vanja rozgve mogu prouzroiti i druge fitopatogene gljive kao npr. Botrytis, Botryosphaeria i dr.

Takoer se na rozgvi dobro uoavaju tamne lezije ili ranice koje su se javile jo na mladicama tijekom vegetacije.

Iz takve rozgve u rano proljee izbijaju crna plodna tijela ili piknidi, u kojima nastaju piknospore, koje onda ire zarazu. Takoer pupovi na zaraenoj rozgvi zaostaju u razvoju i kasnije se otvaraju ili nikako ne polaze. Mladice koje izbiju iz takvih pupova esto su zakrljale i zaostale u razvoju.

Ako za rezidbu ostavimo zaraenu rozgvu, pupovi ili ne potjeraju ili po-tjerale mladice budu jako zakrljale, pa idue godine ne mogu posluiti za daljnu rezidbu.

Bolest stoga iz godine u godinu iscr-pljuje biljku, stalno smanjujui urod, a moe doi i do suenja zaraenog dijela okota. Zaraza piknosporama dogaa se ve rano u proljee (tijekom travnja), na poetku vegetacije, pa je to idealno vrijeme za zatitu od ove bolesti, iako prvo tretiranje treba provesti jo u raz-doblju zimskog mirovanja i poetkom vegetacije.

SuzbijanjeOd agrotehnikih preventivnih mje-

ra suzbijanja najbitnije je pripaziti na

rezidbu i kompletno iznoenje zarae-ne rozgve iz vinograda, kao i njezino spaljivanje, jer je takva rozgva stalan izvor zaraze. Pri rezidbi uvijek moramo ostavljati iskljuivo zdravu rozgvu.

Druga mjera koju treba napraviti u razdoblju mirovanja prije kretanja vegetacije ve je spomenuto prskanje fungicidima, i to u koncentracijama koje su do tri puta vee od onih u vegetaciji. To su uglavnom fungicidi na bazi bakra kao npr.: Nordox 75 WG, Nordox Super 75 WP, Kocide DF, Cuprablau Z WP, Ba-kreni Dithane WP i dr. Na poetku ve-getacije (poevi od faze 9-11 po BBCH skali) treba nastaviti s prskanjem, i to barem dva puta sljedeim fungicidi-ma: Antracol WP 70, Chromoneb S-70, Dithane M-45, Mankozeb WP, Pinozeb M-45 WP, Star 80 WP, Delan 700 WDG, Polyram DF, Quadris KS, Shavit F WP, Daconil 720 SC, Mikal Flash WG, Rival WP, Winner WP, Alonso WP i dr.

prof.dr.sc. Tihomir MilieviZavod za fitopatologiju

Agronomski fakultet u Zagrebu

Crna pjegavost - sve vei problem hercegovakih vinograda

36


VIKTORIJA atraktivna stolna sorta vinove loze


Sorta je krianac kojeg su Leopo-datu Victoria i Coridei Gheorghe stvorili u Institutu za hortikultur-na istraivanja u Rumunjskoj krianjem sorata Cardinal i Afus Ali. Sorta se brzo rairila u Rumunjskoj, a nakon uspje-nih pokusa adaptacije prihvatili su je i mnogi vinogradari u Grkoj, osobito u vinogradarskim zonama Kavala i Calcidica

Vrak mladog izboja, otvoren, zelen, skoro goli, listii veliki, pete-rokutni sa 5 renjeva. Si-nus otvoren u obliku U, boje zelene, donja strana skoro gola. Grozd veliki piramidalan srednje zbijen, sa srednjom teinom cca 600-700 gr., bobica krupna, cilin-drino eliptina, boje zeleno ute, srednje teine 10-12 gr. okus neutralan, koica s malo maka, srednje debljine, jednolino obojena, meso hruskavo s dvije sjemenke.

Sorta je bujna, ima dobru rodnost bazalnih pupova, prikladna je za uz-gojne oblike velike kao i one manje ekspanzije, moe se uzgajati u obliku pergola (Tendone) ili manje razvijenih oblika uz icu. Realna rodnost je 1,2.

Malo je osjetljiva na pepelnicu i botritis. Rodnost je velika: Na uzgojnim oblici-ma uz ice i armaturu (Spalliera) lako se postie prirod 20 t/ha. Grozd je ve-liki piramidalan srednje zbijen, sa sred-njom teinom oko 600-700 grama.

Boba je krupna, cilindrina eliptino, zeleno-ute boje, srednje teine 10-12 grama. Pokoica je srednje debljine, jednolino obojena, meso hrskavo s dvije sjemenke. Viktorija dozrijeva sre-dinom kolovoza

Vrlo je zanimljiva sorta zbog ranijeg dozrijevanja, odlinih svojstava

grozda kao i zbog redovite rod-nosti. U selekciji koja je

izvedena u Vivai Coopera-tivi Rauscedo u suradnji s

Vitrohellas naglaena je jednolinost i zdrav-stvena istoa sorte,

pa stoga predstavlja vrijednu sortu za sve proizvo-ae stolnoga groa.

37


Ranoproljetna gnojidba vinograda organskim gnojivima

Plodnost i struktura tla jedan su od osnovnih parametara za uz-goj voaka i vinove loze. Zato se plodnost i struktura u vonjacima i vinogradima tla moraju kontinuirano odravati na odgovarajuoj razini. Gno-jidba organskim gnojivom jedna je od mjera odravanja i poboljanja plodno-sti i strukture tla, te joj treba pokloniti odgovarajuu panju.

Organsko gnojivo je potrebno unosi-ti u tlo da ne bi dolo do gubitka hranji-va (naime, organska komponenta vee hranjiva i biljka ih lake usvaja). Osim toga organska komponenta poboljava strukturu i teksturu tla te ini tlo rahli-jim. Za gnojidbu vinograda treba kori-stiti kvalitetno organsko gnojivo koje ne sadri primjese u vidu slame, sjena, neke prostirke i druge biljne ostatke. Od nekoliko organskih gnojiva koja se trenutano mogu nabaviti na podruju Hercegovine, za gnojidbu vinograda preporuamo organska gnojiva pod na-

zivom Fruttorto bio ili Phenix

Fruttorto bio je prirodno organsko gnojivo koje se sastoji od mjeavine goveeg gnojiva i gnojiva od peradi te suenog tropa, bogatog kalijem, koji ostaje nakon prerade groa

Phenix je organo-mineralno gnoji-vo, NPK sastava 6-8-15, namijenjeno za osnovnu gnojidbu vonjaka i vinograda u periodu jesen-zima, odnosno rano proljee. Osim osnovnih NPK hranjiva Phenix sadri i magnezij koji je poseb-no bitan za vinovu lozu na podruju Hercegovine. Naime, na podruju Her-cegovine vinova loza esto obolijeva od magnezijeve kloroze iji je uzrok nedo-statak magnezija u tlu ili slaba pristu-panost tog hranjiva

Karakteristike Fruttorta i Phenix-a1. Fruttorto i Phenix su visokokvali-

tetna organska gnojiva proizvedena posebnim postupkom od stajskog gnojiva

2. Fruttorto i Phenix su po koliini koja se koristi za gnojidbu cjenovno ispla-tiviji nego stajnjak i mineralno gnoji-vo zajedno

3. Fruttorto i Phenix su u obliku peleta ili rezanaca koje se lako razbacuju i puno je jednostavnija manipulacija s gnojivom, pakiranje je u vreama od 25 kg

4. Ova dva gnojiva ne sadre sjemenke korova, tetnike niti uzronike biljnih bolesti jer su prola termiki postu-pak (izlaganje viim temperatura-ma), prilikom proizvodnje

Za gnojidbu vonjaka i vinograda Fruttorto bio se koristi u koliini 150 200 kg/dulumu a Phenix 75-100 kg/dulumu

I za kraj, Fruttorto i Phenix primije-niti to ranije, im vam to vremenske prilike dopuste, obino je to nakon re-zidbe, a nakon primjene obavezno ga inkorporirajte (unesite) u tlo oranjem ili frezanjem.

38


Velimir Lasi, dipl. ing.

Kamo s ostacima nakon zimske rezidbe vinove loze

Rezidba vinove loze u zimskom mirovanju jedan je od najzahtjevnijih ampelotehnikih zahvata. Osnovni mu je cilj formiranje uzgojnog oblika i njegovo odravanje. Tom se rezidbom s trsa ukla-nja glavnina jednogodinjeg i dvogodinjeg drva (stari lucnjevi) nastalog u prethodnoj vegetaciji. Nakon rezidbe slijedi izvlaenje orezane rozgve iz armature, a jedan od velikih problema jest kako s njom tada postupati.

Dva su osnovna naina kako po-stupati s orezanom rozgvom, a to su: iznijeti je iz vinograda, ili ostaviti unutar redova. Ima niz argu-menata koji govore za i protiv jedne ili druge varijante, pa ih ovdje navodimo.

Prezimljenje bolesti na rozgviPoznato je kako je jednogodinja

rozgva mjesto prezimljenja niza gljivi-nih bolesti kao to su crna pjegavost, pepelnica i siva plijesan. U sluaju nji-hova jakog napada u prethodnoj godini, dogaa se da i na jednogodinjoj rozgvi nalazimo jaku populaciju tih bolesti u formi u kojoj one prezimljuju. Zanimlji-vo je kako one uglavnom prezimljuju plitko ispod kore, na samoj kori ili unu-tar pupa, a svaka od njih ima specifine simptome vidljive golim okom na jed-nogodinjoj odrvenjeloj rozgvi.

To ima za posljedicu da rozgva koja ostaje u vinogradu nakon rezidbe po-staje izvor infekcije u narednoj vegeta-ciji, to je glavni argument za uklanja-nje rozgve iz vinograda nakon rezidbe.

Dakle, smatra se da emo uklanjanjem orezane rozgve iz vinograda smanjiti poetni napad i odgoditi jau zarazu bolestima u narednoj vegetaciji.

Vano je pritom napomenuti kako se takva rozgva nakon iznoenja iz vino-grada mora spaliti prije poetka vege-tacije ili usitniti i kompostirati. Ukoliko

se rozgva samo iznese na hrpu u blizini vinograda, i dalje emo imati izvor bole-sti koje e vjetar raznositi uokolo.

Rozgva kao biomaterijalS druge strane, rozgva predstavlja i

biomaterijal koji je vinova loza stvorila koritenjem mineralnih tvari (posebno

40


kalija) koje smo mi unijeli u prethodnim godinama gnojidbom vinograda. Ras-padanjem rozgve te se mineralne tvari vraaju u tlo, a nastaje i humus koji je izrazito bitna komponenta plodnosti svakoga tla. Meutim, kako je rozgva drvenasta, njoj je potrebno relativno dugo vremena da se razgradi. To znai da ako rozgvu samo ostavimo na tlu, ona predstavlja ne samo izvor primarne zaraze gljivinim bolestima koje na njoj prezimljavaju ve e i dugo vremena nakon toga oteavati prolazak kroz vi-nograd strojevima i ljudima.

Pravilnim usitnjavanjem rozgve (maliranjem) ubrzavamo njezino ra-zlaganje ime unitavamo i bolesti koje su na njoj. To je posebno ubrzano kod zatravljenih vinograda gdje je nakon maliranja rozgva pomijeana s usitnje-nom travom i tlom, to bitno ubrzava njezino razlaganje. Takoer, u sluaju da nakon maliranja usitnjenu rozgvu zaoremo, ona e se razgraditi puno bre nego na povrini tla, a na taj nain go-tovo u potpunosti eliminiramo mogu-nost da ona bude izvor zaraze gljivinim bolestima. Bitno je napomenuti da to je rozgva jae usitnjena, to e bre biti njezino razlaganje, pa tako i smanjena opasnost od irenja bolesti koje se na njoj nalaze.

Osim to je rozgva vrijedan izvor hranjiva i humusa koje e obogatiti tlo, postoje i drugi razlozi u modernom vinogradarstvu koji su uzrok tome da se rozgva ostavlja u vinogradu nakon rezidbe.

To se prvenstveno odnosi na visoku cijenu radne snage koja je potrebna za iznoenje rozgve, kao i potreba za novim strojevima (strojevi za baliranje rozgve). Dakle, sve se ee primjenjuje ostavljanje rozgve u vinogradu nakon

Briketi od rozgve vinove lozeDanas se sve ee rozgva vinove loze

koristi za proizvodnju briketa. Naime, od davnina je poznato da rotilj pripremljen na rozgvi vinove loze ima posebnu aromu. U posljednjih nekoliko godina na tritu u BiH mogu se pronai briketi koji su proi-zvedeni od rozgve vinove loze.

Nakon rezidbe, rozgva se sakuplja i balira posebnim strojevima. Balirana rozgva dalje ide na sjeckanje kako bi se dobile granulacije odreene veliine. Poslije toga, usitnjena masa se sui u posebnim rotirajuim suarama koje koriste struju toplog zraka koja nastaje loenjem prirodnog drveta. Poslije suenja, u posebnim strojevima proizvode se briketi koji se pakiraju u razliita komercijalna pakiranja.

rezidbe, meutim, nikako se ne bi smjelo nastaviti s praksom da se rozgva ostavlja neusitnjena, kao to je katkad sluaj, sve do poetka vegetacije. Na taj nain poveavamo opasnost od jake poetne zaraze gljivinim bolestima.

Svakako, prije donoenja odluke o tome hoemo li rozgvu ostaviti u vi-nogradu ili je iz njega iznijeti moramo uzeti u obzir nekoliko imbenika:- Intenzitet zaraze gljivinim bolesti-

ma u prethodnoj vegetaciji ako smo imali jak napad gljivinih bolesti u prethodnoj godini, posebice crne pjegavosti i sive plijesni, preporuuje se rozgvu iznijeti i spaliti.

- Veliina i izoliranost nasada ako se radi o manjim vinogradima koji su izolirani (u blizini nema vinograda iz

kojih se bolesti mogu iriti), uklanja-nje rozgve imat e vei uinak nego u sluaju da se radi o vinogradu okru-enom drugim vinogradima iz kojih se rozgva ne iznosi.

- U sluaju ekoloke proizvodnje, iznoenje rozgve smatra se jednom od vanijih mjera kontrole gljivinih bolesti.

- Kada na orezanoj rozgvi nema simptoma bolesti (sitne crne toki-ce, ispucanost i sl.), tj. kada smo u prethodnoj godini bolesti drali pod kontrolom ili nije bilo uvjeta za nji-hov razvoj, moemo se odluiti za ostavljanje rozgve i njezino malira-nje.

Darko Preiner, dipl. ing.Agronomski fakultet u Zagrebu

41


Suha hrana za pse:Friend Everyday 3kgFriend Mix 3kgFriend Junior 3kg

Suha i mokra hrana za pse

Mokra hrana za pse:Friend 415g govedinaFriend 415g piletinaFriend 1240g govedinaFriend 1240g piletinaFriend 1250g divlja

Friend Everyday 1kgFriend Mix 1kgFriend Junior 1kg

Friend Everyday 10kgFriend Mix 10kg

Suha hrana za make:Friend 300g govedinaFriend 300g mixFriend 300g losos

Suha i mokra hrana za make

Mokra hrana za make:Friend 415g govedinaFriend 415g piletinaFriend 415g riba

Friend 800g govedinaFriend 800g mixFriend 800g losos

Mokra hrana za make:

Kruno Laec, dr. vet. med.

OTROVANJE PELAIako je jesensko i zimsko razdoblje doba kada na podnici ili ispred konica pronalazimo vie ugi-nulih pela nego u toplom dijelu godine, ne mora uvijek znaiti da se radi o redovitim zimskim gubitcima.

Kada se temperatura zraka prvi put smanji na nie od 5 0C, pele se jae stisnu u klupko i zapoinju pravo zimovanje. Hladnoa veinu sla-bijih i starijih pela usmrti i one padaju na podnicu ili jo ive otpuu na leto gdje ugibaju. Kada razdoblje hladnoe potraje nekoliko dana, preostale pele ne izlijeu i ne iznose uginule koje tada vidimo ispred konica i na podnici. Ako smo neuspjeno ili nismo na vrijeme tretirali protiv varoe, moe biti mnogo oslabljenih pela koje ugibaju unato jakoj zajednici, to takoer vidimo kao pojaana uginua na poetku zimova-nja. Uglavnom su to sve redoviti i oe-kivani gubitci. Pri obilasku pelinjaka tijekom zime leto uvijek oistimo od snijega i leda, a takoer i od mrtvih pe-la, pri emu procjenjujemo njihov broj. Ponekad se kasnije tijekom zimovanja moe dogoditi da pronaemo poveana uginua pela odjednom, ili propadanje cijele zajednice iako je u konici bilo dovoljno hrane. Kada iskljuimo sve mogue uzroke uginua (varou, bole-sti ili slino), moemo posumnjati da je klupko stiglo do loijeg ili tetnog meda (medljikovca), ili peluda ijom se potronjom u organizmu pela gomilaju tetne tvari i dovode do pojaanog ugi-nua. Ako se nae takvo stanje, treba se prisjetiti odakle potjee med, a po-gotovo pelud koji smo pelama ostavili za zimovanje. Kako za razliku od meda pele pelud ne prerauju nego samo dorauju i skladite, u njemu se mogu pronai i neeljene tvari u koliinama koje mogu natetiti pelama tijekom zimovanja. Uzrok iznenadnog i pove-anog uginua pela u aktivnom razdo-blju, ali i tijekom zimovanja mogu biti i razliita otrovanja. Zbog toga ovdje

podsjeamo na otrovanja razliitim tva-rima koje se koriste u zatiti bilja, tvor-nikim pogonima ili se sluajno mogu pronai u pelinjoj hrani. Najee se radi o trovanju pesticidima, ali i dimom tvornica, te medljikom, nektarom, pelu-dom pa i kuhinjskom so

Documents

Green Garden 90