SVEUILITE U MOSTARUFAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTISTUDIJ PEDAGOGIJEKolegij: Antropologija odgoja i obrazovajnaAkademska godina 2015/16

SPOL I TEMPERAMENT U TRI PRIMITIVNA DRUTVA

Mentor: prof. dr. sc. Vedrana Spaji-VrkaStudentice: Ana KraljeviAnela Maji

Mostar, prosinac 2015.SADRAJ

SADRAJ2UVOD31. MARGARET MEAD41.1. Papua Nova Gvineja42. PLANINSKI ARAPEI52.1. Drutvo i vlast62.2. Roenje arapekog djeteta72.3. Oblikovanje arapeke osobnosti82.4. Razvoj i zaruke arapekog djeaka i djevojice92.5. Arapeki brak103. MUNDUGUMORI S RIJEKE123.1. Suparniki odnosi123.2. Razvoj djece133.3. Mladost i brak kod Mundugumora144. JEZERSKI AMBULI164.1. Suprotne uloge mukaraca i ena16ZAKLJUAK18LITERATURA19

UVOD

U ovom seminarskom radu prikazat emo razliku izmeu tri plemena koje je antropologinja Margaret Mead istraila. Prikazuje se razlika u spolu, odnosno biolokim datim spolnim razlikama i temperamentu, odnosno uroenih individualnih osobina izmeu pojedinaca svakog plemena. Iako sav tri plemena ive u slinim uvjetima, udaljeni od civilizacije, potujui obiaje stoljeima stare, njihovi naini ivota i miljenja se uvelike razlikuju. Ova tri plemena su odlian prikaz toga kako narod, ma koliko bio slian, zapravo moe biti veoma razliit. Iako do prije nekoliko godina mi nismo ni znali da ta plemena postoje, ponaanja slina njima u naim kulturama su se javljali kod pojedinaca. Slinosti izmeu nekih spomenutih plemena i ljudi u civiliziranim kulturama i nije toliko razliit, to je dokaz da su ljudi, bez obzira kako i gdje odgajani veoma slini.

1. MARGARET MEAD

Roena je 16. prosinca 1901. godine u Philadelphii, u SAD-u. Bila je amerika kulturalna antropologinja. Bavila se psihologijskom antropologijom, posebice komparativnim istraivanjima kulture i osobnosti i nacionalnog karaktera. Pohaala je Bernard College u New Yorku. Diplomirala je na Sveuilitu Columbia u New Yorku gdje je, nakon prvotnog zanimanja za psihologiju, izabrala studij antropologije. Tri puta je ulazila u brak, a jedino dijete je imala u treem braku sa antropologom Gregoryem Batesonom. Njezino najpoznatije djelo s kojim se proslavila je Sazrijevanje na Samoi, a objavljeno je 1928. godine. Umrla je 1978. godine.Svojim djelom Spol i temperament u tri primitivna drutva, koje je objavljeno 1935. godine, udarila je kamen temeljac pokreta za osloboenja ena. 1931. godine sa dr. Fortuneom odlazi na dvogodinju ekspediciju na Novoj Gvineji (Mead, 2004) Prouavala je probleme drutvene uvjetovanosti osobnosti dvaju spolova.

1.1. Papua Nova Gvineja

Papua Nova Gvineja je drava u istonom dijelu otoka Nove Gvineje i na susjednim otojima. Na zapadu granii s Indonezijom (duljina granice 820 km), a obuhvaa 462.840 . Sastoji se od istonog dijela Sredinjega gorja (najvii vrh Mount Wilhelm, 4509 km, koje se prua kroz cijeli otok Novu Gvineju, od Primorskoga gorja, s nizom masiva uz sjeveroistonu obalu, i od primorske ravnice. Vei vodeni tokovi su Sepik i Fly. (http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=46558) Plemena u kojima je Margaret Mead provodila antropoloka istraivanja meusobno su udaljena 160 km. 2. PLANINSKI ARAPEI

Govore arapekim jezikom i nalaze se na teritoriju klinastog oblika koji se iri od morske obale preko trostrukog lanca strmih planina, sve do travnatih ravnica u porjeju Sepika na zapadu. Uloga mukaraca, kao i uloga ena, kod Arapea je materinska. Postoje Arapei sa obale, planinski Arapei i Arapei s Ravnice. Obalni Arapei su od susjednih otoana preuzeli obiaj gradnje amaca. Vole ribariti na jezerima koja su smjetena meu movarama. Mrze morski pijesak. Obalni Arapei grade velike kue, dugake od 15 do 18 metara. Debeli su i dobro ishranjeni i njihov ritam ivota je polagan i miran. U lovu se koriste lukom i strijelom. Imaju najlagodniji ivot u odnosu sa planinskim Arapeima i Arapeima s Ravnice. Planinski Arapei su narod vitkih i malih glava. Njihova naselja su skupine od 10 do 12 kua u kojima ive 3 do 4 obitelji. Najvee selo im je Alitoa, selo sa 24 kue, u kojemu 87 osoba vie-manje stalno boravi. Planinske kue su povrno sagraene. Zemlja na planini je neplodna. Divlja za ulov je rijetka i potoci imaju malo raia pa im se ne isplati lov. ene su te koje nose teret od 25 do 30 kg objeenih na elo. Zaduene su da nose tee terete od mukaraca jer se smatra da su njihove glave mnogo tvre i vre od mukih. Postoje kolibe na loem mjestu gdje borave ene tijekom menstrualnog ciklusa i rodilje, jer je njihova krv opasna i ugrozila bi selo. U sreditu sela se nalazi agebu, odnosno seosko zborite gdje se odravaju sveanosti. Arapei s planina nadahnua trae kod Arapea s obale kojima se dive. Planinski dio nazivaju kerinsko selo za koje se vjeruje da je nastalo od obale, odnosno materinskog sela. ive u strahu od vraara s Ravnice.Arapei s Ravnice ugledaju se na susjedno pleme Abelam koji su lovci na ljudske glave. Zdepasti su, velikih glava i izrazitih brada. U lovu se slue kopljem. Grade visoke trouglaste hramove koji se uzdiu od 20 do 25 metara na etverouglastim trgovima velikih sela. Bave se vraanjem. Izrazito su bahati, arogantni i ne poznaju strah. Zbog njihovog vraanja prepisuju im se bolesti i smrt, nesree, nezgode u lovu, pale kua, te nevjera ena. Smatraju da postoje dvije vrste dobara:1. Dobra povezana sa spolom, i reproduktivnim funkcijama ena;2. Dobra povezana sa hranom, rastom, lovom, i vrtlarskim poslovima mukaraca. (Mead, 2004., str. 29.)Te dvije vrste dobara ne smiju doi u neposredan dodir.Arapeku djecu od malena ue da se svijet dijeli na dva dijela:

roake, a taj dio obuhvaa tri do etiri stotine ljudi, sve lanove njihovih lokaliteta i one iz zaselaka u drugim lokalitetima koji su s njima ili s njihovim roacima povezani enidbom i sveobuhvatnim vezama preko ena i djece oevih nasljednih trgovakih prijatelja; i na strance i neprijatelje koje obino nazivaju waribim, stanovnici Ravnice, doslovce ljudi iz krajeva oko rijeke (Mead, 2004:59).

Djeca su uena da ne ostavljaju ostatke hrane ili svoje stvari pred neznancima jer bi neznanac mogao uzeti i izvoditi razliite vradbine nad njima. Arapei nemaju politikih jedinica. Kod njih vie sela tvori lokalitet, a svaki lokalitet i stanovnici imaju odreeno ime. Svaki zaselak pripada jednoj patrilinijskoj obiteljskoj lozi. Na lovitima patrilinijske obitelji nalazi se izvor ili ivi pijesak ili visoki vodopadi u kojima stanuje njihov marsalai[footnoteRef:1]. Arapei ne poznaju rat. [1: Marsalai je natprirodno bie koje se javlja u obliku mitske udnovato obojene zmije ili gutera, a ponekad i kao neka vea ivotinja.]

2.2. Roenje arapekog djeteta

Arapei smatraju da dijete nije prozvod trenutne strasti ve su njega stvorili majka i otac, paljivo i kroz due vrijeme. Uloga arapekog oca ne zavrava zaeem djeteta. Ova uloga oca bi trebala biti poeljna u svim drutvima. Djetetu je jednako potrebna oinska kao i majinska ljubav i briga za normalan razvoj. Ne postoje jutarnje munine jer oni smatraju da za svih devet mjeseci trudnoe neroeno dijete spava. Dijete u utrobi usporeuju s piletom u jajetu: u poetku postoje samo krv i sjeme, zatim se razvijaju noge i ruke, a napokon glava. Kad se glava oslobodi, dijete se raa.(Mead, 2004., str. 42.) Otac ne smije biti prisutan tijekom poroda jer smatraju da je poroajna krv, kao i menstrualna, opasna pa se zato dijete mora roditi izvan sela. Ali se otac tijekom poroda nalazi u blizini da uje kad mu babica dovikne spol. Nakon to sazna spol djeteta otac odgovara sa rijeima Perite ako eli zadrati dijete ili Ne perite ako dijete ne prihvaaju. Najee novoroene djevojice ne prihvaaju ako imaju vie enske djece jer Arapei vie vole djeake. Nakon poroda majku i dijete odvode u malu kuicu gdje se otac brine za njih. Kad se dijete prvi put nasmije ocu u lice tada mu daju ime i to od nekog oevog lana obitelji. Majka doji dijete do tree ili pak do etvrte godine ivota. U naim drutvima, ovakvo djelovanje izaziva zgraanje i kritike drutva. Ako u tom razdoblju majka ponovno ostane trudna ona mora naglo odbiti dijete od dojenja.

2.3. Oblikovanje arapeke osobnosti

U prvim mjesecima dijete je veinom nekome na rukama. Djeji pla je tragedija i ba kao i u ostatku svijeta pokuava ga se izbjegavati pod svaku cijenu. Kako djeca rastu zamjena za dojenjem im je igra s usnama. Djecu se od malena ui da imaju potovanje prema starijima, da imaju povjerenja, i da vole i ovise o svakomu koga sretnu. Djeci se doputa da iskaljuju svoj bijes i ljutnju valjajui se po podu i bacajui kamen, ali im se ne doputa da diraju drugu djecu. Odrasli mukarci svoju srdbu smanjuju udaranjem u bubanj ili cijepanjem palme. Odgoj djece ne sastoji u tome da naue svladati emocije, nego u tome da paze kako svojim nastupom ne bi otetili nikog osim sebe. Djecu se odgaja da potuju tue, da paljivo postupaju s tuim stvarima.

2.4. Razvoj i zaruke arapekog djeaka i djevojice

Kada arapeko dijete navri sedam ili osam godina njegova je osobnost ve odreena. Uspostavljene su samo dvije znaajne razlike po spolovima, i to grupne aktivnosti u slozi i ljubavi te jae izraavanje bijesa je doputeno samo djeacima. U mnogim djelovima Nove Gvineje postoji kult tamberana, natprirodni zatitnik mukih pripadnika plemena. Djeca ga zamiljaju kao udovite koje ivi na moru a vjeruje se da ga ne smiju vidjeti ni ene ni djeca koja jo nisu inicirana. Tamberan je zapravo sredstvo kojim stariji mukarci odravaju vlast nad enama i djecom. Taj je kult usmjeren protiv ene i djece, da ih odri na poniavajuem poloaju i da ih kazni ako se pokuaju uzdii. Arapeki je idealni mukarac onaj koji ne izaziva borbu, ali koji se, ako je izazvan, dobro dri, uzvraa jednakom mjerom i nita vie, te tako uspostavlja izgubljenu ravnoteu.Djevojice se zaruuju sa sedam ili osam godina za oko est godina starijeg djeaka, i sele se u dom svog budueg supruga gdje se o njoj brine njegova obitelj. Arapei smatraju da mukarac ima pravo upravljati enom jer ju on hrani. Kad mukarac naslijedi udovicu taj se brak smatra slabim jer on nije doprinosio njenoj ishrani. Djevojica koja od pet do est godina moe zamijeniti majku(Mead, 2004., str. 81.) smatra se poeljnom suprugom. Ako ena ima spolne odnose prije puberteta smatra se da e se nepravilno razviti i da e joj dijete umrijeti. Kad ena dobije prvu menstruaciju ona odlazi u usamljenu kuiu gdje se provode razliiti obredi. ena mora postiti pet-est dana to je jako iscrpljujue, da ne moe sama hodati. Nakon izlaska iz te kuice mu je duan pripremiti svojoj supruzi jelo koje e joj dati snagu.

2.5. Arapeki brak

Za Arapee spolni odnos je siguran i vrijedan samo u braku i to prijateljskom. Smatraju ga domainskim. a ne romantinim. Arapei ne povezuju iznenadnu strast s ljubavlju, ve s magijom. Oevi sinove uvijek upozoravaju prije dalekog putovanja rijeima:

Kad si na putu u stranom svijetu, spavaj u kui roaka. Gdje god se nae kakva ena koja ti je u rodu, sestra, bratueda, oeva sestra, ujakova ena, urjakinja, ondje e biti siguran. Ali ne putuj stranim putovima sa irokim smijekom na licu. Ako sastane stranu enu, ne zaustavljaj se i ne razgovaraj s njome. Prije nego to se osvijesti, ona e zgrabiti tvoje obraze, tvoje e tijelo zadrhtati i postati slabim i ti e pasti u ruke vraeva. I umrijet e mlad i nikad nee vidjeti svoje sijede kose. (Mead, 2004., str. 91.)

ene su mogle odustati od branog ivota ako su prethodno otkrile da je mu glup, lud ili bolestan. enina rodbina, iako ne podrava njen brak, nikad je ne uzimaju natrag od njenog mua osim ako ne ele izazvati bitku. Doputaju jedino otmicu od strane drugog mukarca koji je eli za svoju enu. Te ene su veinom unaprijed upoznate sa planom.Margaret je u svom poglavlju o braku predstavila pregrt pria o arapekim brakovima i o tome kako su ti brakovi najee propadali zbog poliginije, odnosno ljubomore izmeu supruga. 3. MUNDUGUMORI S RIJEKE

Mundugumori su pleme koje je podijeljeno u dvije grupe. Iako govore istim jezikom, ivot na obali rijeke ih je podijelio te se ne smatraju jedinstvenim narodom. Nemaju prave zajednice. Drutvo im nije organizirano u klanove. Socijalna organizacija im se temelji na teoriji prirodnog neprijateljstva koje vlada meu svim pripadnicima istog spola. Njihov oblik organizacije nazivaju lozom koja je sastavljena od mukaraca, njegovih keri, sinova njegovih keri, keri sinova njegovih keri. Sve vlasnitvo osim zemlje se nasljeuje putem loze. Sve vrijedne stvari nasljeuje ker. Drutveni ideal im je veliko poliginijsko domainstvo u kojem mukarac ima osam do d3.1. Suparniki odnosi

Od najranije mladosti se kod brae razvija stav suparnitva i nepovjerenja. Oevi i sinovi su u neprijateljskom odnosu, jer otac njegovu majku mijenja mlaom enom te ako mu se ena protivi on je tue i sin uvijek brani majku. Za Mundugumore velik broj ena znai bogatstvo i mo. Mukarac dobiva enu ako svoju sestru preda u zamjenu za sestru drugog ovjeka. Sin moe razmijeniti sestru za enu, to jest kupit e seksualnog partnera pomou sestre, a takoer i otac moe zamijeniti svoju malodobnu ker za mlau enu, te ker gleda kao svoje vlasnitvo. Majka e rado doekati da ih ker napusti i da na njeno mjesto doe snaha koja e biti pod njenom kontrolom.

3.2. Razvoj djece

Djeca se raaju u neprijateljskom svijetu. Najbolje e u ivotu proi ako bude surov. Muevi se ne vesele djeci. Odluuju hoe li sauvati dijete ili ne. Otac uvijek eli zadrati djevojicu, a majka djeaka. Djevojice imaju veu ansu da preive od djeaka, jer je prednost svom ocu i brai i mogu je upotrijebiti kao zamjenu za enu. Postoje dva faktora koja uvelike utjeu na porast stanovnitva:1. Roenje blizanaca;2. Obiaj adopcije.(Mead, 2004., str. 156.)Djeca se pripremaju na ivot bez ljubavi. Kod dojenja djeteta nema majinskog tetoenja, osjeajnog zadovoljstva kod hranjenja kako to biva kod Arapea. Dojene treba dosljedno izvravati svoj glavni zadatak, a to je da primi dovoljno hrane kako bi prestalo plakati i pristalo da ga ponovno stave u koaricu. esto tucaju jer su gutala prenaglo. tucanje naljuti majku i razbjesni dijete pa se tako dojenje pretvara u situaciju obiljeenu ljutnjom i borbom a ne privrenou i smirenou. Na ivotu se odre samo najjaa djeca. Prsa se djetetu daju samo onda kad se smatra da mu je hrana zaista potrebna, a nikad radi utjehe, da ga se smiri ili ublai mu bol. Tu opet dolazi do izraaja razlika prema Arapeima. Ako arapeko dijete, iako ve odraslo i odviklo od majinog mlijeka, plae zbog boli ili straha, majka e mu za utjehu ponuditi svoje mlijeko dok Mundugumorske majke nee ni za potrebu hranjenja. im dijete prohoda, preteno ga ostavljaju na tlu i doputaju mu da se samo snalazi kako zna. Ali mu ne doputaju da se udalji, od straha da se ne utopi. Utapanjem e voda postati nepitka za cijelo selo. Ponaanje Mundugumora prema roacima veoma se razlikuje od arapekog. Kod Arapea dijete ui da se zapravo sasvim jednako vlada prema svakome koga naziva srodnikim terminom, bio to mukarac ili ena, stara ili mlada osoba. Mundugumori, naprotiv, dijele roake na osobe s kojima se ali, na one kojih se stidi i izbjegava ih, i na one prema kojima se odnosi s razliitim nijansama obine prisnosti.

3.3. Mladost i brak kod Mundugumora

Prije nego se uda, djevojka moe imati vie ljubavnih veza, karakteriziranih jednakom brzinom i naglou, ali sve je to opasno. Mundugumori cijene djevianstvo u svojih keri i zarunica. Za djevicu se moe uzvratiti samo djevica. Djevojka za koju se zna da je izgubila djevianstvo bit e razmijenjena samo za djevojku kojoj je vrijednost na slian nain smanjena. Ali ako mukarac oeni djevojku pa naknadno otkrije da nije djevica, on nee nita rei, jer sada je u to upleten njegov ugled, pa bi mu se ljudi rugali. Ako oevi ele, oni smiju spavati sa svojim odraslim kerkama sve dok se ne udaju. Slino pravilo da spavaju sa sinovima imaju i majke. Naroito ljubomorni oevi i osobito sebine majke koriste se tom povlasticom. Oenjeni mukarci sklapaju vie ljubavnih veza nego udane ene. Prvi djevojin ljubavnik vrlo esto je oenjeni mukarac. Ona e pokuati da ga nagovori da je otme. U vrlo rijetkim situacijama, ako ima suosjeajnog i dobrodunog oca, ili ako njen ljubavnik ima mlau sestru koja jo nije zaruena pa je prema tome na raspolaganju za potrebnu razmjenu ene njenom mlaem bratu, ona e rei ocu kako je izabrala njega. Tada e se sve mirno srediti meu roditeljima ljubavnika, a djevojka e bez veih ceremonija prijei u kuu svoga dragog. Sljedei oblik sklapanja braka je ugovoreni brak vrlo male djece. Taj oblik braka je veoma slian obiaju sklapanja braka kod Arapea. Podudaraju se s Arapeima i u gleditu da prerani seksualni ivot djeluje da djeak zakrlja u rastu, ali daleko od toga da poput Arapea koe seksualni ivot, zapravo silom djeaka natjeravaju na to. Mundugumorski mukarci e se upustiti u ljubav s udanim enama ali nisu skloni da oene enu s djecom. Ideal je Mundugumora da svaki mukarac bude lav koji se ponosno bori za svoj udio a okruen je s nekoliko jednako surovih lavica(Mead, 2004., str. 179.). 4. JEZERSKI AMBULI

Narod ambuli ive na jezeru koje je sa dva vodena puta povezano sa Sepikom. Oni su maleno pleme. ive u tri zaselka na rubu planine ambuli. Dnevni se ivot odvija tihim ritmom enskog ribarenja i tkanja i mukih obrednih zanimanja. Tijekom sveanosti ili plesom pod maskama svi prestaju raditi a mukarci i djeca se odijevaju u divne kostime. Ne poznaju drugog naina borbe protiv gladi osim krae. Kradljivca hrane predavalo se susjednom zaselku. Smatralo se potrebnim da svaki djeak u djetinjstvu ubije neku rtvu. Zbog toga su se kupovale ive rtve, najee dojenad ili mlada djeca iz drugih plemena. Ponekad su se i zadovoljavali ratnim zarobljenicima, to jest prijestupnicima iz drugih zaselaka. Otac djeaka je pridravao djeakovu ruku u kojoj je drao koplje kako bi odsjekao rtvi glavu. Za djecu su to uasni trenuci puni gaenja. Glavu bi objesili u obrednoj kui da se s njom ponose kao s trofejom. ambuli nisu voljeli rat niti su bili oduevljeni lovom na ljudske glave. Kod njih je to bio samo obred.

4.1. Suprotne uloge mukaraca i ena

Mukarcima je umjetnost jedina vana stvar u ivotu. Iako mukarci kupuju ene kao znak muke dominacije i enske podreenosti, opet ene imaju glavnu ulogu. Mukarci imaju jedino vrst oslonac u ivotu sa enama. Izmeu osme i jedanaeste godine djeaka skarificiraju. On se vrpolji na kamenu dok strunjak za ukraavanje tijela ree uzorke na njegovim leima. Pri tome moe urlati ali ga nitko nee pokuati zaustaviti. Nakon toga slijedi razdoblje izopenja. Svakog se etvrtog dana pere i preuzima novi ogrta. Oni ene ker jednog od majine polubrae, bratia ili sestria. Djevojke se udaju u kuu oeve sestre te joj nita nije strano. Ako mukarac ima dvije ene obino dolaze iz istog klana, to jest sestre. ene ambula rade u grupama od po dvanaest njih. Kod ambula ene uivaju stvarni poloaj ene u drutvu. Sve stvari koje mukarac posjeduje dobiva od ene tako to se umiljava za novac. ene potuju mukarce i uivaju u njihovim igrama, naroito predstavama koje mukarci izvode radi njih. Na pedeset svaa meu mukarcima jedva da je jedna meu enama. One su pouzdane, briljive, snane, obrijanih neukraenih glava i uvijek vesele. Smatra se da mukarci ne znaju uvati tajne. ene imaju incijativu pri odabiru branog partnera. Mukarci su teoretski i zakonski dominantni ali igraju emocionalno podreenu ulogu te oekuju da ene poduzmu prvi korak.

ZAKLJUAK

Nakon prouavanja sva tri plemena doli smo do spoznajeda prvo pleme, odnosno pleme planinskih Arapea ne poznaju razlike u temperamentu u odnosu na spol. I mukarci u ene su briljivi i materinjski nastrojeni te imaju veliki stupanj empatije. Pleme Mundugumora je, po nama, najokrutnije pleme s najmanje ljudskosti. Kod njih su i mukarci i ene estoki i u neprijateljskim odnosima. Takvo drutvo je nesigurno i tu se ne moe osnovati normalno sreeno drutveno tlo. Tree pleme, pleme ambula, je najslinije naoj kulturi jer oni prepoznaju razliku izmeu spola i temperamenta, ali u abnormalnoj ulozi u usporedbi s naim kulturama. Mukarci u umiljati, nose uvojke i idu u trgovinu dok su ene energine, ne kite se, i rukovode. Nakon dolazaka kolonijalista na njihovo tlo obiaji, koje su godinama uvali, se zaboravljaju i mijenjaju nain ivota. Sve vie se okreu zapadnoj kulturi i tehnoloki naprednoj civilizaciji te nastoje doi u korak s novim tehnologijama.

LITERATURA

MEAD, Margaret (2004): Spol i temperament u tri primitivna drutva, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.

Papua Nova Gvineja < http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=46558>, 25.11.2015.12