Drama Modernizma - Druga Parcijala

7/25/2019 Drama Modernizma - Druga Parcijala

http://slidepdf.com/reader/full/drama-modernizma-druga-parcijala 1/14

07.12.2015.g.Galeb – Čehov

• Njegove drame izazivaju probleme, jer su komplikovane !e"ke za de#inira!i• Naslanjuje se na po!isnu!e !okove $uropske drama!urgije• %li&e su 'sris!o#anovim komedijama• mamo nekakav vodviljski zaple! u njegovim dramama• (jubavni !rouglovi• )o je sli*no vodvilju ali nemamo vodviljskih mehani*kih kons!ruk!a, prejednos!avnih

banalnos!i i sli. +likovi nisu samo drama!ur"ke #unkije-• pak imamo nagla"eno vrijeme i pros!ore, pros!ore uzbune i sli*no• mamo uvijek podjelu likova koji su skoro pa djea ili s!ari• omen!ar ljubavnog !rougla preko /a"e• )emelji njegovih drama su ljubavni !rouglovi uronjeni u mnogo vremenskih i pros!ornih

s!vari• ogaaji se uglavnom odvijaju izvan pozornie, a na pozornii se o njima samo izvje"!ava

• omedija je ovo jer imamo *is!e komi*ke likove +nesrazmjer izmeu govora, mi"ljenja idjelovanja-

• omi*an je onaj koji nee da vidi sebe i o*ekuje od svije!a da se prilagodi njegovommi"ljenju o sebi

• Čehov pokazuje kako vrijeme prolazi i "!a ono *ini likovima• mamo prirodu koja je kul!ivirana +park i sli*no-• )repljov se pois!ovjeuje sa galebom, !j. 3bi! e sebe kao "!o je ubio galeba• Nina je sebe pois!ovje!ila sa malim si&eom za pripovije!ku +ona se po!pisuje kao Galeb-• )repljov se ubija kao "!o je ubio galeba• )rigorinu je galeb si&e za pri*u

• Nina se pois!ovjeuje sa galebom

Galeb kao simbol

• 3klju*ivajui prirodu u *ovjeka i *ovjeka u prirodu nagla"avajui njegovo prolaznos!• 4ezero je pravi simbol +ono mo!ivira susre! likova na !om imanju, a ono se samo rije!ko

pojavljuje na seni-• a nema jezera ne bi bilo ni galeba• no iz svoje odsu!nos!i odreuje dogaaje• Galeb je samo aspek! ovog simbola•

Čehovljevski6 uklju*ivanje dogaaja u prirodu +!u su dogaaji mali i nebi!ni a priroda velikai bi!na-• 3vijek kod njega imamo pi!anja o smislu +pos!ojanja-• a!os +pa!nje lika- je govor Nine• Čehov nema okvir da bi pisao !ragediju• Grania izmeu !ragedije i komedije je u replikama• Njegov okvir je priroda gdje likovi dobijaju prolazno i !ragi*no ali pos!aju i komi*ki likovi• n insis!ira da se sena ku!ija o!vori i pres!ane bi!i graanska drama• 8vaki lik ima osobine koje se isklju*uju +oni su komplikovani-• ni su u sukobu sami sa sobom•

i"!olj na seni nikoga ne ubije +izvan mo&da-• 98mijeh kroz suza suzu goni9 kod Čehova• Njegovi likovi +s!ari- se obi*no sjeaju pro"los!i a likovi +klini- ma"!aju o budunos!i "!o



zna*i da sa sada"njo"u ne"!o nije uredu

:i"njik – Čehov

• omad po*inje pred zoru• 3 didaskalijama je nazna*en njegov pos!upak do&ivljaja likova

• )u su uspomene emoijom obilje&eni dogaaji za likove• okre!e spaja pros!or i vrijeme, a !o je !emelj dramskog• rama ra*una na pros!or kao kons!i!u!ivni elemen!• roza ipak zasnovana vi"e na vremenu• 3pravo Čehovljeve drame pokazuju da pros!or ne smije bi!i geome!rijski u umje!nos!i• 3 *ehova svaki lik ima svoju vremensku sliku pros!ora ali pos!oji i neka objek!ivna,

zajedni*ka slika !og pros!ora• mamo razli*i!e slike vi"njika +(jubovna ga vidi kao majku – odras!anje, nevinos!, i!d; onaj

prvi kao poludjlo +ne sjeam se imena-;(opahinu je on ekonomska vrijednos!; Gajevu kaoeniklopedijska va&nos!-

•

:i"njik spaja i okuplja vremenske perspek!ive i on skoro pa pos!aje kao simbol• 9Galeb9 i 9)ri ses!re9 imaju vodvilj• 3 9:i"njiku9 nema *ak ni !o, ali je pros!or vi"njika en!ralna !ema komada• Njegova !emena je vremenska drama *ovjeka• <alaskom suna i izlaskom mjesea, u velikom pros!oru se pokazuje !jeskoba *ovjeka +vi"e

pros!ora => vi"e !jeskobe-• <vuk o!kinu!e &ie => nelagoda =>razogovor iz nelagode• (ikovi ne *uju druge likove• za sve likove je vi"njik ono "!o oni nose u sebi• :i"njik => horizon!alna perspek!iva•

ua => ver!ikalna perspek!iva• ?evoluionari nee da imaju veze sa s!varnim vremenom +)ro#imov-• Čehov jednu egzis!enijalnu si!uaiju posma!ra iznu!ra i izvana +ljubavna => pismo-• Čehovljeve drame6 likovi su najusamljeniji kada su u dru"!vu +govor proma"uje druge

likove-• 8ena prosidbe (opahina :arje se dugo priprema, a prosidba se nikada ne dogodi• :i"njik bez s!abala nije vi"njik• Čehov na kraju ubije !emu svoje drame +posijee se vi"njik-• :i"njik je neodvojiv od (opahinovog uspona na dru"!venoj ljes!vii• @irs je zaboravljen u kui jer nije ekonomski upo!rebljiv•

9A!e!a je ekonomski sve neiskoris!i!i, pa *ak i smr!.9 => )o najavljuje Čehov• @irs i vi"njik nisu ekonomski ispla!ivi, pa bivaju uni"!eni• Čehov je nemilosrdan prema svojim likovima• 8lu"anje drugog je nu&ni uslov pos!ojanja dijaloga i govora• 8ada vi"e nije mogue slu"a!i drugog, ve se samo mo&e govori!i +kod Čehova-• :rijeme koje dolazi i donosi neke promjene +!ema djela-• vdje nema novog po*e!ka kao na kraju !ragedije, pa je za!o komedija• %eke! nas!avlja ovu !radiiju, uz mnoge promjene



ralj bi – 'l#red Bari

• komad je usmjeren pro!iv nas!avnika +Bari ga pi"e kao dje*ak-• ralj bi => ralj govno• arodija => uni&ava, konkre!izira i nagla"ava !jelesnos!• 8vije! koji uzvi"eno okree u svoju supro!nos!• od!eks!6 si&e iz /abe!ha• Gro!eska => (judi kao &ivo!inje• 3porno se upliu !jelesne s!vari• @igura sve!og koje se koris!i da bi se dobro najelo• Najava %eke!a• )ijelo C konkre!nos!• 'ps!rak!no ne ra*una na !ijelo• Barijeva parodija !ragedije• 8vi kraljevi su mogunos! da rade za ope dobro izgubili• Nova odreuje sada ljude izvana• 3zme Aekspira i !radiiju i onda raskine sa njom• 'vangarda sjajno bara!a sa dje*ijom perspek!ivom +zbog neodras!anja i raskida sa

!radiijom-• Bari uvodi !u dje*iju perspek!ivu• Nema vanjske s!varnos!i +drugo knji&evno djelo 9/abe!h9 je zamjena-• /ogunos! za vrijeanje drugog kod Barija +on !o najavljuje-



1D.12.2015.g.

$kspresionizam

• rva velika pobuna u umje!nos!i• o*e!kom 20. vijeka nas!aje nova ideja o *ovjeku

• ?enesansna ideja o *ovjeku kao en!ru zbivanja !raje do 1E. vijeka• 8ve epohe krize pi!aju se "!a e sa umje!nos!i• )amo gdje imamo ureen svije! umje!nos! vodi saznanju• 'vangarde po pravilu nas!aju !amo gdje imamo krizu, gdje one osporavaju !radiiju

umje!nos!i• /ani#es!6 Čemu slu&i umje!ni*ko djelo• $kspresionizam nas!aju u vezi sa prvim svje!skim ra!om• vaj ra! zna*i da su svi ljudi uvu*eni u ra!

d ju!ra do ponoi – aiser

• aiser je uzorna ekspresionis!i*ka drama• 8amos!alne drama!ur"ke jeline• (ikovi nemaju imena +oni su bankar, blagajnik...-• )o zna*i da likovi nemaju pravi iden!i!e! ni!i karak!erizaiju• vi likove su prave drama!ur"ke #unkije

• rva sena je u bani• %lagajnik se zaljubi u gospou, ali nemamo velikih opisa !e si!uaije• n uzima velike pare i napu"!a posao

• ruga sena je u ho!elu• n donosi pare gospoi• n se zezno +gospoa ima pare-• 8in hoe da kupi sliku

• )rea sena je u polju• %lagajnik u drve!u vidi kos!ur• os!ur je najva&niji simbol u ekspresionizmu

•

Če!vr!a je u kui• n ima majku, &enu i dvije keri• Govor li*i na s!ripove iz novina +sve je uopenoF-• duze!o je sve individualno => nije o!a, nema posao, nema ni"!a, on je samo kos!ur

• e!a je spor!ska dvorana• imnu i "u!nju prekida njegovo baanje para na !eren

• 8ve posjeduje nasF

• Aes!a sena je u plesnoj dvorani• $kspresionizam uvodi mjes!a za u&i!ke u dramu• :elegrad je okvir



• /aske, "ampanji

• 8edma je u kui armije spasa• (ikovi ispovijedaju !raume, grijehove, i!d.• %lagajnik umire u susovoj pozi• )ada nes!aje s!ruje• )o govori da aiser ra*una na srednjovjekovnu #ormu mis!erije +pu!ovanje, o!kriva se !ajna

svije!a, s!anie, u en!ru je jedan lik *ija psihi*ka energija opada-

• o aisera je zajedni*ko "!o se sve sene !i*u blagajnika i on je u skoro svakoj• %lagajnik C Nova• )o zna*i da nova pokree svije!• Hrkva pos!aje banka• rvi pu! se kupuje umje!nos! +dje*ak od gospoe hoe da kupi sliku-• 8por!, ples i sve u&i!ke pokree nova• /o&emo li se kupi!i i koliko ko"!amoI• aiserova drama je subverizvna pri svim idejama svije!a





2J.12.2015.g.%er!ol %reh!

• %io je komunis!a• ro!jeran iz 'merike zbog !oga• snovao je svoj !ea!ar +%erliner !ea!ar-• 20. vijek• n je na jednom polu, a na supro!nom polu u ?usiji je 8!anislavski +on hoe da se gluma

"!o vi"e pois!ovije!i sa likom-• Gluma mora !u izgubi!i graanski lik• 8!anislavski je 'ris!o!elova +pa!os=pa!nja, gledanje na dogaaj iznu!ra-• )o on radi da bi se publika pois!ovije!ila sa likovima• )o je oblik komunikaije• lasi*ne poe!ike !o uvijek nas!avljaju• 8vrha je za 'ris!o!ela najva&nija s!var, pa je pozori"!e doda!ak drami za njega

• ozori"!e je umje!nos! glume• no ima samo dvije kons!an!e6

◦ glume◦ publiku

• %reh! je supro!an i nee pois!ovjeivanje• $psko pozori"!e je njegovo• )o je an!iaris!o!elovsko• n hoe da publika raionalno razumije problem u jednoj drami• n hoe dis!anu lika i gluma

• 9/ajka hrabros! je rekla6 ....9 = > %reh!ove replike• Gluma kao pois!ovjeivanje i kao ozna*avanje• %reh! razbija ideju o 'ris!o!elovoj s!ruk!uri drame• d ekspresionis!a je uzeo pi!anja i probleme o klasi*noj drami• n uzima #orme iz srednjeg vijeka +!ea!ar => pu!ovanje => sene +razbijene-- C epska #igura

/ajka rabros!

• vo je alegorija• #igura pu!ovanja•

daje svom liku da ima kola• ona je kan!inerka• njenja kola su i posao i kua i sve os!alo• ona &ivi od ra!a• emoije je druga*ije uklopljena +nee da bude pois!ovjeivanja-• on uvodi :=e#eka! +e#ek! o*uenja- kad vidi da bi se publika mogla pois!ovje!i!i• deau!oma!izaija perepije• &ivo! ne bi mogao bi!i !o!alno deau!oma!izovan• %reh! i ruski #ormalizam• djea od /ajke rabros!i su va&na

• !ridese!ogodi"nji ra! je mjes!o i vrijeme• pokazuje besmislenos! ra!a• %reh! hoe pou*i!i svoju publiku



• /a"!ao je o !ea!ru koji e se vra!i!i u narod• n hoe ak!ivnos! publika +popu! publike na #udbalskom s!adionu-• ozori"!e mijenja svije! +reakija publike-• ionizijsko• %reh! je ba" izabrao !ea!ar da poku"a barem malo promijeni!i svije!

• /ajka rabros! &ivi od ra!a• na na !o odgovara biologijom +raanjem djee-• ona su njen odbrambeni mehanizam• na svakoj dramskoj s!anii gubi dije!e• na kraju ona odlazi za ra!om• !o je o*uenje• svoj komad ne mo&e zavr"i!i• /ajka rabros! ne vidi sebe• ona je i komi*na i !ragi*na• ?a! je iznad *ovjeka ovdje i odreuje njegov mo!ivaijski sis!em• 9na jo" uvijek negdje gura svoja kolia i !ra&i na*in da ops!ane.9

avkaski krug kredom

• $pski pripovijeda* pripovijeda pou*nu pri*u• nakon ra!a – supro!nos! pre!hodnoj• odluka o konkre!noj dolini• presuda ara 8olomona +%iblijski mo!iv-• s!ruk!ura bajke zbog lak"e komunikaije• imamo senu koja je pro"los! +sena sa 'zdakom – *ovjekom sposobnim da se promijeni-• %reh! se poziva na marksis!i*ku dijalek!iku• Čovjek je predme! is!ra&ivanja i promjenljiv je• Nedos!a!ak roman!i*arske sladunjavos!i• 8ongovima razbija linearnos! i rampu• %ar! je napisao dobru kri!iku za %reh!ov !ea!ar i od !ada je on popularan• %reh! je preuzo naslijee is!o*nog !ea!ra• !u je sve puno znakova i oni se mnogo proizvode• gluma !u ozna*ava• %reh! je umro razdo*aran u jednu ideju• 8vi rade u koris! preds!ave kod njega



J0.12.2015.g.• @ilozo#i dana"njie su odus!ali od po!rage za is!inom koja je !emelj klasi*ne #ilozo#ije• $gzis!enijalizam hrabro pos!avlja pi!anje ljudske slobode• Hamus i drugi sagledavaju pojedina u odnosu na !u ba*enos! u svije!• 98vije! je kao kavez9• 8ar!r i Hamus su mnogo polemizirali ali su danas nama jedno• reds!avnii su jedno pogleda na svije!6 egzis!enijalizam +u drami-• anas je sve !eorija koja se bavi svime osim *ovjekom• errida, (aan i os!ali nam svima poru*uju da nas nema +a ima samo njih jer su do"li do

rije*i- C G(38)FFF• ekons!rukija je na*in *i!anja i ni"!a vi"e• ?azlika izmeu knji&evne #orme i !ehnike• $gzis!enijalizam nalazi uzore u an!ii• vdje je ope! u en!ru radnja• (ikovi su neva&ni

/uhe – 8ar!r

• 8ar!r ozbiljno uzima %reh!ov pojam ges!a u pozori"!u• n u 9/uhama9 uzima an!i*ki mo!iv pos!ojanja +ba*enos!i *ovjeka u svije!-• res! se kod 8ar!ra vraa u grad kojem je nekad pripadao, a sad mu je po!puno s!ran• /i!ski prapo*e!ak je izvor s!varnos!i u !ragediji +ali mi ne mo&emo diskurzivno sazna!i !aj

prapo*e!ak-• 3 po*e!ak uvijek moramo vjerova!i• )o je uvijek pomalo mi!ski• Nauka !ra&i vjerovanje, i religija !ra&i vjerovanje, "!o zna*i da je na nama izbor

• /uhe su me!a#ora zlo*ina• Či!av grad je jedno djela!no lie• %ri"e se individualiziranos! lika• mamo opipljivos! zlo*ina

ri*a6

• 4upi!er je po!*inio ljude sebi pri*om o zlo*inu• (judi nisu slobodni !u• /ajka do*ekuje res!a kao oslobodioa +li!menes!ra-•

n nju oslobaa umora i njene ba*enos!i u svije!• dnos 4upi!era i res!a je odnos dvojie vladara +a ne boga i *ovjeka-• 4upi!er hoe kolek!iv obilje&en zlo*inom a ne mi!om• res! osvijes!i svoju ba*enos!, odnosno slobodu• z slobode preuzima odgovornos! za zlo*in

• 8ar!r je bio ljevi*ar, komunis!a• 3 komunizmu mo&emo slobodu kons!i!uira!i u odnosu na ne"!o +u !o!ali!arnim sis!emima-• Ne mo&emo sebe de#inira!i u po!punoj slobodi• )o je naslijee 8ar!rove drame +ova pi!anja-•

8ar!rove drame su drame ideja• 8vije! ideja C svije! logosa• 8vije! mi!osa C svije! pri*e



• 8vije! logosa i mi!osa su u odnosu, ali nisu svodivi jedan na drugi• 8ve "!o pos!oji je samo ma!erijal za knji&evnos! i umje!nos! +ne mo&e se svodi!i jedno na

drugi i nije ne"!o drugo- – vezano za umje!nos!• 8ar!r dramu pi"e da bi svoje ideje provjerio u vezi sa dramama koje pre!hode• )u ne borave likovi ve ideje• /i *ujemo samo glasove ideja• 3 na!uralizmu likove uvijek opisuje i organizuje milje i oni ne pos!oje izvan !oga• $gzis!enijalizam !o nee, odnosno nee neku podlogu i neku sigurnos!• ve ideje bi se mogle izrazi!i i u drugim knji&evnim #ormama



aligula – Hamus

• i!anje samoubis!va• mpera!or zbog gubi!ka supruge je spoznao da su ljudi smr!• 8aznanje se usvaja ijelim biem• n je shva!io da je smr!an• n &eli mjese +jezgro apsurda-• )o je po*e!ak• )u lik unaprijed odus!aje• n sve radi da ljudima poka&e da od smr!i ni"!a nije za"!i!a• aligula na svakoj s!anii pokazuje ispraznos! ljudskog djelovanja• Njegovi pos!upi su mo!ivirani po*e!kom• Niko aliguli ne mo&e bi!i an!agonis!a• Hamus od svih drugih likova gradi ne"!o "!o podsjea na !ragedijski hor koji podsjea na

srednji pu!• Ne mo&emo okrivljava!i dru"!vo i drugog za sebe• or je uvijek sredina i ono ljudsko• ozori"!e je bila slika umanjenog univerzuma• )ragedija i apsurd sa meusobno isklju*uju• or ovdje ubije aligulu umjes!o da obea novi po*e!ak +!u nas!aje apsurd-• aligula &eli smr!• vdje nema drame kao saznanjaKspoznaje• 'psurd6 sve je pos!avljeno kao da emo pronai saznanje, ali !og saznanja nema• or ne izgovara ni smisao s!radanja• ni su bezli*ni, anonimni, nemoni za pi!anje samoubis!va, prilagodljivi !akoer• od Hamusa je u en!ru pojedina, a kod 8ar!ra pojedina vezan egzis!enijalnom

si!uaijom za kolek!iv• od Hamusa imamo i dozu humora• )ema!izira !ragediju, proizvodi komediju• 8mije"no je jedna varijan!a apsurda• red smije"nim nemamo odbranu• )o je gore od !ragi*nog koje ipak ima smisao• umor kvari ozbiljne spoznaje kod *ovjeka• 3 ozbiljnim djelima humor mora ima!i !u spoznajnu #unkiju• 8ar!r se za!o !o!alno odri*e humora• Nakon njih u $uropskoj drami imamo samo ekspresionis!i*ku dramu• Niko se vi"e danas ne bavi pi!anjem slobode



0D.01.2015.g.%eke!! i oneso

• /aniris!i*ke drame C> drame apsurda• ru&na s!ruk!ura C> kraj jednak po*e!ku• Nmea odnosa prema !o!ali!e!u s!varnos!i• :i"e &ive od !radiije &anra• o*e!na si!uaija – poku"aj promjene – po*e!na si!uaija• 8vije! se ovdje ne preobra&ava• rug podrazumijeva da dogaaj i promjena nisu mogue

Čekajui Godo!a – %eke!!

• Najpopularniji pisa• o njegovom pisanju ni"!a ne pos!oji• 9%eke!!ovo zamukivanje9

• n je izrekao neke is!ine na "!a se ne mo&e bi!i ravnodu"an +za!o ga pisi grde i govore kroznervozu o njemu-

• %eke!! dovodi ne"!o do kraja• ma #ondaiju koja ne dozvoljava ni promjenu slova u njegovim dramama +is!i*u !a au!orska

prava ove godine-• G+eng.- )+#ran.-• Čekajui Godo!a – Čekajui %oga

◦ vremenska suo*enos! +!ip si&ea-◦ dominan!no vrijeme◦ #igura pu!ovanja◦

i"*ekivanje => dramska nape!os!◦ malo vi"e vremena, malo manje pros!ora◦ ova drama je mogua isklju*ivo u <apadnoj kul!uri◦ on priziva morali!e!, mis!erij i mirakulum◦ pravolinijska slika vremena◦ dva *ina◦ sime!rijom nagla"ava nepokre!nos! vremena i njegovu skoro pa beskona*nu djeljivos! sa

pros!orom +dijelimo vrijeme sa pros!orom skoro pa do beskona*nos!i-◦ $s!ragon i :ladmiri *ekaju kraj i razjre"enje si!uaije◦ ni su jedno djela!no lie◦

ono i (aku nagla"avaju nemogunos! pokre!a vremena◦ je*ai ukazuju na dva simbola6

▪ ve +4aganja- – sus – %?▪ oze +4ara- – Lavo – (A$

◦ 3 mono!eis!i*kim religijama se ljudske &r!ve zamjenjuju &ivo!injskim &r!vama◦ ?azlika izmeu prvog i drugog *ina je olis!alo drvo sa dva=!ri lis!a u drugom *inu◦ sve je s!a!i*no◦ prividne razlike nagla"avaju nepromjenljivos! svije!a, s!a!i*nos!, bez dogaajnos!, i!d.◦ ros!or podsjea da je imao neku simboli*ku vrijednos!◦ spominjanjem konkre!nih pros!ora +ariz, jug @ranuske- on opoziionira njegov pros!or

◦ (ikovi kao da &ive u pos!his!oriji◦ va drama naru"ava sliku vremena koja je slika kul!ure i dru"!va◦ 4edino zajedni*ko $uropskoj 3niji i njenim *laniama je pravolinijska slika vremena



◦ %eke!! oduzima mogunos! da ova pravolinijska slika vremena bude dovr"ena◦ %og kod %eke!!a odreuje sve◦ %eke!! o!kriva !ijelo kao u srednjem vijeku◦ 9%oli, dakle, jesam.9◦ n impliira !o!ali!e! i komple!an pogled svije!a◦ n u his!orijskom kon!eks!u pos!aje pisa realizma +u jednom konkre!nom !renu!ku, u

jednom konkre!nom gradu-◦ ok imamo govor imamo mogunos! ljudskog



Melava pjeva*ia – oneso

• n !akoer &ivi od !radiije• Njegov komad je an!ikomad• 'u!om!izaija perepije kod 8mi!ovih• Njemu je za ovaj komad poslu&io ud&benik s!ranog jezika• vdje su po!puni s!rani bez emoija +kao u !im ud&beniima-• oneso je bira karak!eris!i*an engleski s!an• rezimena su ona najpopularnija u $ngleskoj• on ra*una na !radiiju graanske drame• (ikovi pri*aju kako bi pri*ale ma"ine• 8vije! sa likovima koji pri*aju ope s!vari• Nema klasi*nog zaple!a• vdje imamo prepoznavanje supru&nika koji &ive svaki dan zajedno• vdje nemamo ni privid radnje• ronizira se prividna drama• zbrisana mogunos!i da u drami imamo barem privid lika• 3mje!nos! &ivi od ograni*enja• 3lazak lika je ovdje sam sebi svrha• mamo govor likova koji su meusobno zamjenljivi• 4ezik u upo!rebi – govor – je samo s!var pojedina• <a!o kao supro!nos!, oneso koris!i rije*nik +ud&benik-• 3 s!varnos!i su ljudska bia osuena na originalnos! i pojedina*nos!• vdje likovi ne mogu sebe kons!i!uira!i kao originalna bia• duzima im se i emo!ivna #unkija, koja nas ina*e sve razlikuje meusobno• <nanje se usvaja ijelim biem• n#ormaije se usvajaju samo raionalno +i brzo se zaborave-• (ikovi koji izgovaraju in#ormaije ne daju organsku sliku *ovjeka +kod onesaE• (udi*ka #unkija• vo je besmislia, "ala, zeza

Documents

Drama Modernizma - Druga Parcijala