Green Garden broj 66 sijeanj / veljaa 2010. godina X cijena 3 KM

Ljeto u znaku lukovica Rezidba gomolja krumpira Nove sorte krumpira Duhanov titasti moljac Vezanje voaka i vinove loze

KARE ZA VEZANJE VINOVE LOZE Jednostavan nain rukovanja Vezanje moe obaviti samo jedan radnik Brzina vezanja poveana za dva do tri puta Omoguen rad u rukavicama prilikom hladnog vremena

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova rijePotovani itatelji, pred Vama je novi broj strunog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi veliki broj uistinu zanimljivih naslova iz razliitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Osim toga, rije je o jedinstvenom glasilu na naim prostorima koje je kroz prolo desetljee kontinuirano pratilo sve aktualnosti iz svijeta cvjearstva, povrarstva, voarstva, vinogradarstva, ratarstva i zatite bilja. Sukladno tomu u ovom broju moete doznati zato ljubitelji cvijea amarilis nazivaju snjenom ljepoticom, te zato je ljeto u cvjetnjaku uvijek u znaku lukovica. Osim toga, ne propustite prilog o visibabi-omiljenoj viegodinjoj biljci koja slovi za jednu od ranih vjesnika proljea a koja se tradicionalno uzgaja u hercegovakim vrtovima i okunicama. Pribliavanjem proljea intenziviraju se radovi u povrtnjaku. A poto se u hercegovini u ovom razdoblju nabavlja sjemenski krumpir, itateljima smo pripremili dva lanka koji se upravo odnose na spomenutu biljnu kulturu. Tako iz prvog priloga moete doznati koje su se nove sorte krumpira pojavile na naem tritu te koje su njihove osnovne karakteristike. Drugi pak lanak rjeava sve dvojbe o rezidbi gomolja krumpira kao korisnoj mjeri u pripremi ovog sjemenskog materijala. Nadalje, slino krumpiru, u povrtnjaku se u koncem zime redovito uzgaja rikula koju zbog obilja korisnih, hranjivih tvari od milja nazivaju zelenim blagom naih predaka. lanke posveene povrarstvu zaokruujemo orijentacijskim kalendarom sjetve koji jasno predoava koje se sve vrste povra mogu uzgajati na podruju hercegovine tijekom, jo uvijek hladnog, sijenja i veljae. Za razliku od povrarstva, za koje su vezane pripremne radnje oko izbora povrtnih kultura i nabavke sjemenskog materijala, radovi u vonjacima i vinogradima su u punom jeku. Naime, vrijeme je meliorativne gnojidbe koja se provodi prije podizanja trajnih nasada kao i sadnje voaka. Stoga iz navedenih priloga doznajte koje se koliine i vrste gnojiva koriste za meliorativnu gnojidbu te koje su najee pogreke i propusti u praksi kod sadnje voaka. Ova dva zanimljiva priloga upotpunili smo lankom o uvijek aktualnom vezanju vinove loze i voaka. A ukoliko voe uspijete proizvesti u koliinama koje premauju potrebe domainstva, postoji mogunost suenja plodova, o emu pak moete sve doznati iz lanka koji je za Vas priredila Dr. sc. Nadica Dobrievi. itateljima jo preporuamo priloge o zainskim biljkama-goruici i afranu, te veprini koja polako odlazi u zaborav. Nita manje nisu zanimljivi lanci o posluivanju vina, gnojidbi travnjaka i tritikaleu koja predstavlja itaricu pogodnu za manje plodna tla. Stoga vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena uiniti zanimljivim veem broju itatelja, a ukoliko smo neto propustili, nadamo se da to neete zamjeriti. Urednitvo

SADRAJAMARILIS VISIBABA LJETO U ZNAKU LUKOVICA TO JE DOBRAPOLJOPRIVREDNA PRAKSA POVRTNJAK SREDINOM ZIME RIKULA GORUICA REZIDBA GOMOLJA KRUMPIRA DA ILI NE SIMPOZIJ O ZATITI BILJA NOVE SORTE KRUMPIRA OD ZNAAJA ZA BiH BLAGODATI hERCEGOVINE DUhANOV TITASI MOLJAC AFRAN PITANJA I ODGOVORI MELIORATIVNA GNOJIDBA NAJEE POGREKE KOD SADNJE VOAKA VEZANJE VINOVE LOZE I VOAKA SUENJE PLODOVA MARELICE, BRESKVE, LJIVE, TRENJE I GROA VEPRINA POSLUIVANJE VINA VIE PANJE POSVETITI GNOJIDBI VONJAKA TRITIKALE VITAMINI U hRANIDBI KUNIA ZANIMLJIVOSTIGlasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

4 5 6 8 9 10 11 12 13 14 15 16 18 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

BROJ 66 SIJEANJ / VELJAA 2010.

4Josip BrklJaa, ing.va lukoviasta sobna biljka, pravog naziva prugasti sunovrat, vitezova zvijezda ili zvanika, pripadnica je obitelji sunovrata, srodnih narcisa i visibaba. Sadi se u razdoblju od studenog do sijenja, i to tako to lukovicu do pola utisnemo u supstrat, paljivo zalijemo te ostavimo na tamnom i toplom mjestu. A da bi se posaena lukovica to bolje ukorijenila, moramo voditi rauna da optimalna temperatura u prostoriji iznosi od 20-25 stupnjeva C. Osim toga, iznimno je vano da u toj fazi biljku ni u kojem sluaju obilno ne zalijevamo a sve kako ne bi dolo do pojave truljenja lukovica. Jer mnogi ljubitelji amarilisa, nerijetko iz neznanja, upravo kod zalijevanja koriste velike koliine vode kojom ak prskaju i samu lukovicu. To je dakako pogreno iz razloga to smo time nau novu sobnu biljku osudili na propadanje. A ukoliko potujemo navedena pravila, za kratko vrijeme iz sredine lukovice ubrzo e potjerati snana cvjetna stabljika. Kada se to pak dogodi, lonac premjetamo na svijetlo mjesto, i to postupno, kako bismo biljci dali vremena da se to bolje adaptira tj. prilagodi. Na svakoj od cvjetnih stabljika, kojih ponekad moe biti i nekoliko, razviti e se, obino u paru, od dva do est velianstvenih zvonastih cvjetova. Spomenimo i kako se dugi sabljasti listovi razvijaju tek u vrijeme cvjetanja biljke. Meutim, tijekom cvatnje

O

snjena ljepoticapotrebno je biljku obilnije zalijevati, a svaka dva do tri tjedna i prihranjivati tekuim gnojivom za cvjetajue biljke. Prijeko potrebna vlanost zraka osigurava se finim rasprivaima a tijekom cjelokupnog vremena cvjetanja dobro je lonac s biljkom staviti na vlane kamenie ili odgovarajui treset. Premjestimo li na samom poetku cvjetanja biljku na hladnije mjesto, due vremena moi emo i uivati u njenim raskonim cvjetovima. Nakon to biljka ocvate, potrebno ju je smjestiti na sunano i prozrano mjesto iz razloga to e listovi, koji jo uvijek rastu, opskrbiti lukovicu prijeko potrebnim hranjivima. A pravilno i ade-

Raskoni, krupni cvjetovi purpurne, naranaste, crvene i bijele boje te oni dvobojni ine ovu biljku iznimno privlanom. A ljepota ovoga uistinu prekrasnog cvjeta skoro da se i ne moe usporediti s cvjetovima ostalih ukrasnih biljaka. Naime, cvjetovi amarilisa jednostavno dominiraju tijekom zime, u vrijeme kada nas napuste arene latice razliitih sobnih biljakakvatno njegovane lukovice svake se godine poveavaju za 1-2 cm. Stoga nastavite sa zalijevanjem i prihranjivanjem biljke, a stabljiku s ocvalim cvjetovima odreite na otprilike 20-tak cm visine. Od sredine svibnja amarilis moete slobodno staviti u vrt ili na terasu. U kolovozu prorijedite zalijevanje i prihranu, a od listopada pa do poetka prosinca potpuno je i obustavite, a sve kako bi lukovica mogla mirovati. Ovako njegovana biljka bit e potkraj prosinca spremna za presaivanje, u neto veu posudu sa svjeom i hranjivima bogatom zemljom. Na ovaj nain pravilno prihranjivana i uredno zalijevana biljka, koja je na vrijeme presaena u drugu posudu, dat e cvjetove kakve smo upravo eljeli. cvjetnom studiju. Meutim, poto ste kupili rezano cvijee, prije nego ga stavite u vodu, dugu cvjetnu stabljiku ojaajte drvenim tapiem, kako se ona u vazi ne bi prelomila. Pored toga, u loncu svakodnevno mijenjajte vodu jer iz biljke izlazi sluz koja je redovito i zaprlja te zamuti. A ukoliko ne budete mijenjali spomenutu vodu, kratko ete moi i uivati u cvjetovima amarilisa. Bitno pravilo kod njegovog uzgoja iz lukovice odnosi se na injenicu da veliku mesnatu lukovicu uvijek zasadite tako da njena gornja treina izviri iz komposta. Posadite li je preduboko, doi e do njenog brzog propadanja. I na kraju, biljke koje u prethodnoj sezoni nisu dobile odgovarajuu njegu, dat e samo listove. No to se rijetko dogaa u komercijalnom uzgoju lukovica, to znai da ih u oblinjim trgovinama sa sadnim materijalom i sobnim cvijeem uvijek imate na raspolaganju. Drugim rijeima, arobni amarilisi su u ponudi neizostavniBROJ 66 SIJENJ / VELJAA 2010.

to nakon cvatnje?

Raskoni cvjetovi amarilisa

Ako nakon mukotrpnog rada i truda ipak niste uspjeli uzgojiti amarilis prekrasnih cvjetova, preostaje vam jedino da se odluite za njegovu kupnju u oblinjem

Korisni savjeti za velike i raskone cvjetove

5

VISIBABA vjesnik proljea

Josip BrklJaa, ing.isibaba je viegodinja proljetna biljka velike rasprostranjenosti, od parkova, uma, livada te okunica. Raste obino samoniklo u prirodi. Kako je veoma omiljena biljka, jedan od ranih vjesnika proljea, koju nerijetko nalazimo kako se probija ispod zaostalog snijega u dvoritima okunica gdje se esto sadi i kao kultivirana biljka. Cvijet biljke je bijele boje prepoznatljivog zvonastog oblika koji

V

ine est latica rasporeenih u dva kruga. Razmnoava se sjemenom ili lukovicom. Visibaba cvate od sijenja do travnja. Iz lukovice se u rano proljee razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i jednim cvijetom. Zvonast vjeni tvori 6 latica rasporeenih u dva kruga. Vanjske su latice bijele, duguljaste, a unutranje su krae, sa zelenom pjegom na vrhu. Mlijenobijeli cvjetovi pognuti su na stabljici. Miris joj je slab, a u hrvatskoj je to zatiena cvjetna vrsta.

Visibaba je jedna od najranijih proljetnica te esto cvjeta dok snijeg jo nije okopnio. Narodni naziv je vjerojatno dobila zbog cvijeta pognuta poput stare bake (babe), a struni naziv potjee od grkih rijei gala i anthos mlijeko i cvijet (mlijeno cvijee) i pridjeva nivalis snjeni. Visibaba je i vana me-

Jeste li znali...

donosna biljka jer je vaan izvor nektara u najranije proljee te su njezini cvjetovi prilagoeni opraivanju pelama. Pele privuene nektarom, prvo dotaknu njuku tuka i oplode je s pomou peluda koji su donijele s druge biljke, a zatim u potrazi za nektarom unutar tog cvijeta pokupe pelud koji onda prenose dalje.

Lukovice visibabe moete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i irokom Brijegu i svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama i trnim centrima.

Visibabe cvatu vrlo rano BROJ 66 SIJEANJ / VELJAA 2010.

Prepoznatljivi cvjetovi visibaba

6

Ljeto u znakuCvjetovi gladiola u razliitim nijansama boja

Lukovicaivica Doko, Dipl. ing.

O

ve se lukovice mogu saditi od oujka do svibnja. Sada je vrijeme za planiranje sadnje i kupovine lukovica. Ukrasne lukovice ne podnose teka zbijena tla, dobro uspijevaju u pjeskovitom ilovastom tlu. Prilikom sadnje lukovicu vrsto utisnite u tlo, tako da baza bude u dodiru sa zemljom. Ako je samo spustite u rupu, ispod lukovice se stvori zrani dep pa se ne moe ukorijeniti. Dubina sadnje: openito je pravilo da je dubina sadnje 2 do 3 puta vea od veliine (promjera) lukovice. Najei razmak sadnje je 8 do 10cm za sitne lukovice, a 10 do 20cm za krupnije. Lukovice uvijek sadite u skupinama, i to od 10 navie iste vrste. Tako ete dobiti mnogo ljepu sliku. Ukoliko je potrebna gnojidba, koristite kotano brano, a nikako svjei stajski gnoj. A na kraju ljetno-jesenske sezone cvatnje pripremaju se za prezimljavanje.

dalije je idealan nain uzgoja, ali one e se snai meu trajnicama na rubnom dijelu gredice, ak i u kamenjaru ili u balkonskom sanduiu (patuljaste vrste). U sunim podrujima, uz obilno zalijevanje, dobro je oko biljaka staviti sloj sjeckane kore drvea (oko 5cm), koji e sprijeiti brzo isparavanje vode. Visoke stabljike nekih sorata trebaju potporanj, tap koji e se zabiti prije sadnje da se ne oteti gomolj. Dva ili tri puta u sezoni dalije treba pognojiti kompleksnim mineralnim gnojivom siromanim duikom, da bi cvatnja bila bogatija. Andreas Dahli (po kome je biljka nazvana) smatrao je daliju povrem, a ne vrtnim cvijeem. 1815. u Belgiji je uzgojena dalija sa dvostrukim cvjetovima i zanimanje se sa gomolja prebacilo se na cvijet. Dostojanstvenost njenih cvjetnih stapki unosi u vrt jednu novu notu. Temeljna znaajka ove biljke jest: uspravna stabljika, macoliki listovi i esterolatini cvjetovi, koji svi gledaju u istom smjeru. Cvjetovi dolaze u svim nijansama duginih boja, a njihov promjer varira od 5cm u minijaturnih sorti do 15cm u divovskih. Sade se na sunano mjesto, zatieno od vjetra, u svako dobro drenirano tlo. Dubina sadnje 1013cm, razmak sadnje 10-15cm. Najbolje ih je saditi u skupinama 5-7 biljaka iste boje zajedno. Da bi gladiole neprestano cvale tijekom cijelog ljeta, sadimo ih od sredine travnja do sredine lipnja u razmacima od 14 dana (jer cvatnja jednog cvjetnog klasa ne traje due od dva tjedna). Ako se biljke sade u skupini dovoljno blizu jedna druge, meusobno se podupiru i nije potreban (dodatni) potporanj. Osim kao vrtno cvijee, izvrsne su i za rez. Ime roda dolazi iz latinskog jezika, u znaenju mali ma, kao aluzija na oblik listova. Biljka prekrasnog lia i tropskog izgleda. Cvjetni klas u svemu podsjea na gladiolu, osim to nema njezinu popularnost.

Gladiolus sp. (gladiola)

Dalije ukraavaju vrtove od konca ljeta do prvih mrazeva

Vladarica vrtova od konca ljeta pa do prvih jesenskih mrazeva. Bogatstvom oblika i boja plijene nau pozornost u vremenu kada je veina vrsta ve ocvala. Njihovo gomoljasto korijenje osjetljivo je na mraz, pa ih sadimo kad proe opasnost, od konca oujka do sredine travnja. Iznad svega, dalija je vrlo prilagodljiva biljka. Iako voli humusno-ilovasto tlo, rast e gotovo svagdje. Voli sunce, ali e uspijevati i u polusjeni. Zadebljalo korijenje ili, kako je uvrijeeno rei gomolj, sadi se na dubinu 15cm, tako da vrh korjenova vrata ostane pokriven slojem zemlje debljine 5cm. Gredica samo za

Dahlia hybrida (dalija, georgina)

Canna hybrida (kana)

BROJ 66 SIJENJ / VELJAA 2010.

7

Fresia se koristi kao rezano cvijee

Ljiljani vole sunane poloaje u vrtu

Lie joj je veliko i snano, zelene ili tamne crvenkastosmee boje. Cvjetovi mogu biti jednobojni uti, crveni, ruiasti ili naranasti, ali ima ih proaranih kontrastnim bojama. Koristi se u cvijetnjacima i gredicama te na terasama. Rizome kane potjeramo u tresetnom supstratu krajem veljae, a na otvoreno ih sadimo kad proe opasnost od mraza. Kana troi puno hranjiva pa joj treba osigurati duboko i hranjivo tlo. Na manje povrine sade se niske biljke, visina 50 do 60 cm. Visoke sorte, visine 150 obino su u drugom redu u gredici. Sade se u manjim skupinama od po nekoliko biljaka, a razmak sadnje je 40cm. Dubina sadnje je 10cm. Ljubiteljica je sunca. Ime roda je staro klasino ime za biljku koja nalikuje na trsku. Reputacija teko uzgojivih biljaka, danas nije utemeljena. U posljednjih 30-ak godina hibridi ljiljana imaju nove standarde u veliini cvijeta, snazi i otpornosti. Postoje ljiljani za gotovo svaki vrt. Veliina cvijeta varira u promjeru od 2,5 do 30cm, raspon boja obuhvaa cijeli cvjetni spektar, s iznimkom plave. Veliko variranje u visini biljke ine ljiljane pogodnim vrstama za mnoge dijelove vrta. Za sadnju ljiljana izaberite sunano mjesto u vrtu. Ako biljke ne posadimo na dovoljno sunano mjesto, stabljike e se iskriviti u potrazi za suncem i dobit ete nepravilne biljke. Za razliku od cvijeta, stabljika podnosi sjenu, zato ljiljane valja saditi u travnjak ili meu niske pokrivae tla.

Lukovice nemaju zatitni omota pa se lako osue, o emu moramo voditi rauna. Lukovice svih sorti ljiljana sade se tako da vrak lukovice bude pokriven slojem zemlje debelim 10-ak cm. Zalijevanje redovito i temeljito, tako da ne dopustimo da ljiljan ostane bez vlage. Ljiljani ne podnose presaivanje i najbolje uspijevaju na mjestu na kojem su jednom posaeni. Postojea paleta hibridnih ljiljana zadovoljava i najzahtjevnije ukuse. Ljiljani su simbol istoe i nevinosti. To je cvijet sveanih trenutaka. uti ljiljan znak je brige i boli. Svojom ljupkou i opojnim mirisom dotiu i osvajaju. Vrlo dobro poznate kao cvijee za rez, a manje su poznate vrtne frezije. Kupnjom posebno prepariranih gomolja za sadnju na otvorenom poinje naa avantura. Sade se koncem travnja za cvatnju od kolovoza do listopada. Mjesto sadnje mora biti polusjenovito i zatieno od vjetra, a tlo plodno i ocjedito. Sade se u skupinama, na dubinu 5 do 8 cm, a razmak izmeu gomolja je 10 cm. Iz svakog gomolja potjerat e 4 do 6 cvjetnih stapki, svaka sa 10 do 15 mirisnih cvjetova. Ako ih ne reemo potjerat e nove cvjetne stapke, nakon to se prve osue. Redovito zalijevanje je dio koji se ne preskae u uzgoju fezija. Friedrich Heinrich Theodor Frees, njemaki botaniar i brodski lijenik, po kome je frezija dobila ime. Domovina frezija je Karipska oblast u junoj Africi.

Freesia hybrida (frezija)

Lilium sp. (ljiljani, krin)

Kao i dosadanjih, tako i ove godine, za proljetnu sadnju lukovica Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu u svojoj ponudi imaju veliki izbor lukovica razliitih vrsta i sorti, koje uistinu osiguravaju lijep izgled vaih cvjetnih gredica krajem proljea i poetkom ljeta.

BROJ 66 SIJEANJ / VELJAA 2010.

8

to Je DoBRA polJopRIVReDnA pRAkSA?Poljoprivredna se proizvodnja tijekom povijesti razvijala a cilj svih novih spoznaja do kojih se prvotno dolazilo iskustveno, opaanjem, a poslije i znanstvenim istraivanjima bilo je proizvesti to vie kvalitetne hrane za ljude i ivotinje ali i ouvati proizvodne resurse na kojima se moe proizvoditi danas ali i u budunosti.Dr. sc. ivan DanJekobru poljoprivrednu praksu prakticirali su nai predci, provodi se danas a nema sumnje da e biti u primjeni i u budunosti. Cilj je dobre poljoprivredne prakse zatititi tlo, vodu, zrak i ivotinje. Zato? Prije svega radi nas samih, da u zdravim uvjetima moemo i ivjeti i drati ivotinje te proizvoditi kvalitetnu hranu za sebe i ivotinje. Uz to Europska unija svojim zakonskim aktima od zemalja lanica trai da propiu i osiguraju primjenu osnovnih naela dobre poljoprivredne prakse. Tim se naelima poljoprivrednim proizvoaima postavljaju odreeni ekoloki prihvatljivi a tehnoloki ne suvie zahtjevni kriteriji poljoprivrednog postupanja. Njihovom se primjenom u najveoj moguoj mjeri sprjeavaju negativne posljedice poljoprivredne proizvodnje na ovjekov okoli. Isto tako drave Europske unije imaju uspostavljen sustav kontrole potivanja takvih mjerila, a u tu se svrhu i pravo na ostvarivanje potpore vee uz potivanje naela dobre poljoprivredne prakse, to e se kroz odreeno vrijeme implementirati i u na sustav potpore. Tlo u poljoprivredi ima vanu proizvodnu funkciju i kao neobnovljiva vrijednost iziskuje posebnu panju tijekom koritenja, a maksimalnu brigu treba voditi o plodnosti, eroziji i oneienju tla. Kod plodnosti tla nuno je voditi brigu o biolokoj aktivnosti, stanju organske tvari i sadraju hranjiva u tlu, te kiselosti (ph) i strukturi tla. Plodno tlo opskrbit e biljke vodom, zrakom i hranjivim tvarima prijeko potrebnima za rast i razvoj, a dobro planiranim plodoredom usjeva smanjuje se upotreba sredstava za zatitu bilja od tetnika, bolesti i korova, poboljava se iskoristivost gnojiva i poveava koliina i kakvoa poljoprivrednih proizvoda. Erozija tla gubitak je estica tla djelovanjem vode i vjetra. Opasnost od erozije treba to vie smanjiti. Biljke tite tlo od erozije. Kada njih nema, odvoenjem usjeva, napasivanjem ili krenjem uma opasnost od erozije tla poveana je kao i ondje gdje je nizak sadraj organske tvari. Oneienje tla posljedica je industrijske proizvodnje, prometa, odlaganja

D

Plodnost i erozija tla

otpada i intenzivne poljoprivrede. Neke organske i anorganske tvari koje se nakupljaju u tlu vrlo se sporo razgrauju, ispiru iz tla ili ostaju u njemu nakon prestanka oneienja. Djelovanje tetnih tvari ovisi o njihovim fizikalno-kemijskim svojstvima i svojstvima tla. Najee su tetne tvari u tlu teki metali, nitrati, fosfati i oneienja koja u tlo ulaze primjenom sredstava za zatitu bilja. Voda se u velikoj mjeri moe oneistiti neprimjerenom poljoprivrednom proizvodnjom. Europska unija je 1991. donijela Nitratnu direktivu, propis koji se odnosi na zatitu voda od oneienja nitratima iz poljoprivrede. U zatiti voda posebnu panju nuno je posvetiti skupljanju, skladitenju i primjeni na tlu stajskog gnoja, otpadnim vodama iz silosa i silaa, sredstvima za zatitu bilja te gorivima i mazivima u poljoprivredi. Prirodno je, najekonominije i za okoli najprihvatljivije stajski gnoj primjenjivati na poljoprivrednim povrinama. Pritom je vrlo vano kada se i koliko se stajskog gnoja smije izvoziti na poljoprivredne povrine da bi se na najmanju mjeru svelo oneienje povrinskih i podzemnih voda, a istovremeno najvie iskoristila hranjiva iz stajskog gnojiva i njegovi drugi korisni uinci. Primjereno skladitenje i koritenje stajskog gnoja uvelike smanjuje potrebu za primjenom mineralnih gnojiva na poljoprivrednim povrinama. Otpadne vode iz silosa i silae, silani sok, sadrava velike koliine hranjiva. Istjecanje silanog soka u vodotijekove omoguava naglo razmnoavanje i rast mikroorganizama koji u vodi troe kisik, a njegov nedostatak uzrokuje odumiranje biljaka i ivotinja u vodi. U tome je silani sok dva do tri puta opasniji oneiiva od gnojovke. Ako ne dospije

u vodu, nije opasan i moe se upotrijebiti kao gnojivo ili za hranidbu stoke. Zatita bilja jedna je od najvanijih tehnolokih mjera u biljnoj proizvodnji. Ovisno o mjeri koja se primjenjuje, bilo karantenska, mehanika, fizikalna, bioloka, biotehnika, kemijska ili kombinacija veeg ili manjeg broja istih, nuno je sprijeiti oneienje okolia, posebice voda. Otpadna goriva i maziva moraju se odlagati u za to namijenjen sabirne centre, nikako ne u odvodne kanale, kanalizaciju i vodotijekove. Poljoprivreda je jedan od izvora oneienja zraka. Neugodni mirisi, emisija amonijaka, oneienje dimom i stakleniki plinovi najei su uzroci sukoba poljoprivrednika i njihovih susjeda. Dobrom poljoprivrednom praksom i tehnolokim rjeenjima nesuglasice se mogu znatno smanjiti ili posve izbjegnuti kao i ouvati okoli. Zdrava i zadovoljna ivotinja temelj je kvalitetne stoarske proizvodnje bez nepotrebnih ulaganja i gubitaka. Pri osiguranju zdravlja ivotinja treba provoditi sve nareene mjere koje slue tome da se sprijei pojava bolesti i njihovo irenje, a time i poremeaji zdravlja ivotinja pa i ljudi. Tako se u poetku sprjeavaju veliki gospodarski gubitci, gledajui i s razine pojedinanog proizvoaa i s razine zajednice. Za dobrobit ivotinja nuno je primjenjivati postupke kojima se postiu najbolji standardi zatite ivotinja u proizvodnji, a pritom unaprijedi proizvodnja i osigurati zdrav, siguran i kvalitetan proizvod koji e na tritu biti prepoznat s obzirom na nain proizvodnje i postizati viu cijenu. O Naelima dobre poljoprivredne prakse vie na www.hzpps.hr

Ouvanje okolia

BROJ 66 SIJENJ / VELJAA 2010.

9

poVRtnJAkSReDInoM ZIMegoran JurilJ, Dipl. ing.remda su vei i ozbiljniji proizvoai povra ve izvrili nabavku sjemena i gnojiva, onima koji to isto povre proizvode za vlastite potrebe ta mjera jo uvijek prethodi. Da ne bi bilo zabune i nejasnoa, profi povrari su ispravno postupili, jer su na taj nain izbjegli kupovanje po novim PDV cijenama. A PDV kao mjera fiskalne politike ne bi bio lo ukoliko bi naim poljoprivrednim proizvoaima uspio pridonijeti barem malo veem i sigurnijem plasmanu njihovih, mukom proizvedenih, povtnih proizvoda. Ali, o tome neka brinu oni koji su za tu problematiku i zadueni. A nama je voditi rauna da u 2006. godinu uemo opskrbljeni sjemenom

U odnosu na poetak zime sjetva i sadnja povra dobiva sve vee znaenje, to se podjednako odnosi na otvoreni i zatieni prostor. Osim toga, pribliavanjem proljea potrebno je izvriti i pripreme oko izbora povrtnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva.

P

povra, zatitnim sredstvima i prijeko potrebnim organskim i mineralnim gnojivima.

Istina, domai stajski gnoj se sve vie zamjenjuje namjenskim, tvorniki proizvedenim peletiranim organskim gnojivima. Dakako, rije je o stajskom gnoju kao komercijalnom proizvodu-Biorex, koji je osloboen prisutnosti sjemenki korova i zemljinih tetnika. Dakle, od danas po stajski gnoj moete doi i u svaku bolje opskrbljenu poljoljekarnu gdje isti moete nabaviti bez bojazni da ete njegovim razbacivanjem po parceli rairiti korovsku vrstu koju ste ranije godinama mukotrpno i iskorjenjivali. Ali, da bi uspjeh

Peletirano organsko gnojivo

bio potpun, nuno je svakako u tlo unijeti i odgovarajuu koliinu mineralnog gnojiva formulacije 8-16-24, 7-14-21, 7-20-30 ili 15-15-15. A koju od ovih formulacija pak upotrijebiti posavjetujte se sa strunim osobljem iz poljoprivredne ljekarne. Pored toga, u ovom vremenskom razdoblju nuno je pripremiti tlo zatienog prostora za sjetvu povru ali i izvriti njegu presadnica salate i kupusnjaa posijanih poetkom mjeseca. Pod tim podrazumijevamo njihovo prozraivanje, natapanje, zatitu od bolesti i tetnika kao i veoma dragocjenu mjeru njihove zatite od hladnoe tijekom nonih sati. Takoer, ne smije-

mo zaboraviti u naim junim podrujima izvriti gnojidbu i obradu tla za sjetvu ili sadnju ranih kultura. Barem je tako bilo prijanjih godina. Time aludiram na obilne i svakodnevne kine padaline koje ve tjednima onemoguuju sve, pa i one najmanje, radove u polju. A ukoliko nam vrijeme to dozvoli, u junim krajevima moemo izravno sijati bob i graak, saditi proljetni enjak i luice luka, a moe se obaviti i sjetva za uzgoj presadnica u zatienom prostoru (kupus i kelj proljetni, cvjetaa proljetna, korabica i salata).

Kako ne smijemo zaboraviti ni ranije uskladiteno povre, nuno je zaviriti u trapove i spremita da bi zamijetili i otklonili eventualne natrule plodove. Osim toga, za toplijih dana spremita se trebaju malo i prozraiti. Iz svega navedenog lako se moe zakljuiti kako povrari mogu jo kratko produljiti svoj zimski san jer je preostalo malo vremena do dolaska toplijih dana, kada e i u samom povrtnjaku biti obilje opsenih, cjelodnevnih radova. Sjetva povra u zatieni prostor u toplijim podrujima

Kontrola uskladitenog povra i voa

VRSTA POVRA RANI KUPUS RANI KELJ RANA PAPRIKA RAJICA PROLJETNA SALATA PATLIDAN

KOLIINA SJEMENA g/m2 4 3 18 6 5 15

VRIJEME SJETVE 01.-10.02. 01.-15.02. 01.-10.02. 01.-15.02. 01.-20.02. 01.-15.02.

Veliki izbor kesica povra i cvijea u Sjemenarninim agrocentrima

BROJ 66 SIJEANJ / VELJAA 2010.

10

RIkUlAzeleno blago naih predakaRikula, rukola, rikola ili riga je ustvari brzorastua salata koja je esto znala krasiti vrtove naih baka. Iako je njen uzgoj vrlo cijenjen u Dalmaciji i Primorju, sve ee se moe nai i na naem jelovniku. To je i razumljivo ukoliko je poznato kako se radi o vrlo ljekovitoj biljnoj vrsti.velimir lasi, Dipl. ing.ziteta i malo vie ljutkast. Inae, obje biljke dobro uspijevaju u vrtovima te se mogu uzgajati na gredici uporedo sa salatom ili pinatom. Rikula se moe sijati od veljae do rujna u vie navrata uz razmak redova 15 do 35 cm. Poto se moe uzgajati gotovo na svakom tlu, pogodna je i za krajnje, neiskoritene dijelove vrta. Meutim, najbolje je uzgajati na sunanim mjestima i poluhladu, s tim da samo vodimo rauna da biljka ne oskudijeva u vlanosti. U protivnom, uslijed velikih vruina i suhog tla biljka prebrzo procvjeta i formira ilave i gorke listove. Za 40 do 60 dana rukola se moe brati i to tako to se lisne rozete upaju i peru te po potrebi prodaju u vezicama. Pored toga, listove moemo rezati i prodavati slino kao to radimo i s matovilcem. Obino se po etvornom metru postie prinos od oko 2 kg. Treba znati i da rikolu, osim uzgoja u vrtu, moemo za potrebe domainstva proizvesti i u posudicama na balkonu ili terasi. Rukola je idealna kao promjena ili dodatak standardnim, redovitim salatama. Meutim, kada smo se malo potrudili i ve je uzgojili, ne trebamo stati samo na salatama. Stoga je moete svjeu pomijeati s kuhanim krumpirom i maslinovim uljem. Rukola se moe pripremati i na leo, poput blitve ili pinata, s maslinovim uljem, enjakom i perinom kao prilog uz ribu pa i mesne obroke. Osim toga, mladi i sitno nasjeckani listovi rikule slue i kao delikatesni ukras za jela od rie, tjestenine i krumpira. I to je najvanije, ne zaboravite da je kao i ostalo lisnato povre bogata vitaminom C, a u 100 grama rukole ima svega desetak kalorija.

AJ OD MATINJAKAMatinjak je viegodinja biljka polugrmastog rasta s 50-120 cm visokom, uspravnom zeljastom stabljikom. Biljka cvate od lipnja do kolovoza i odlikuje se karakteristinim mirisom koji potjee od eterinih ulja koje najvie sadravaju listovi. Rije je o eterinom ulju koje sadrava citronel i citral zbog ega cijela biljka ima intenzivan miris koji podsjea na limun. Zbog svoje limunastogorke arome matinjak se najee upotrebljava kao dodatak zelenim salatama i salatama od svjeeg povra. Koristi se i kao zain jelima od ribe, divljai i gljiva. Zbog svog citronskog mirisa koristi se i u pripremi slastica umjesto limuna. Inae, matinjak ili Mellisa officinalis je od davnina poznata i kao ljekovita biljka. A poto se od matinjaka moe napraviti i kvalitetan aj koji djeluje umirujue moemo zakljuiti kako je ovih prohladnih dana upravo dolo i njegovo vrijeme.

P

ovjesniari kau kako je rukola u prehrambenom smislu roena Rimljanka. Stari Rimljani su je voljeli ne samo zbog gastronomskih nego i zbog ljekovitih svojstava. Uostalom, bila je najvaniji sastojak sirupa protiv kalja i lijeka protiv skorbuta. ak su joj pripisivali i afrodizijaka svojstva. Stoga, vie nego raduje injenica da njeno sjeme danas moemo bez veih potekoa nabaviti u bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Samo trebamo znati kako obino nalazimo dvije varijante, ranije navedenu brzorastuu salatu latinskog naziva Eruca sativa i divlju salatu latinskog naziva Diplotaxis tenuifolia. Da ne bi bilo zablude, rije je o dvije varijante rikule i to divlje i kultivirane (stoga na Franchi vreicama i stoji natpis coltivata). Kod divlje rikule listovi su samo malo vie nazubljeni a ukus je jaeg inte-

Tehnologija uzgoja

Nain pripreme

Rikula se koristi kao dodatak salatama

Listovi matinjaka sadre eterina ulja BROJ 66 SIJENJ / VELJAA 2010.

GoRUIcAmariJa kranJevi, Dipl. ing.

113-4 june lice mljevenog sjemena pomijeati s toplom vodom (do 40 0C) u kau i nenijeti na lanenu krpu te stavljati na oboljelo mjesto. Pri prvoj primjeni ostavljati samo 3-4 minute na koi, a tek kasnije 10-15 minuta ili krae ako se osjeti peckanje. Nakon toga kau ukloniti, a kou oprati mlakom vodom ili ajem od kamilice i namazati uljem gospine trave. Oblozi se koriste kod upale dinih puteva (stavljaju se na prsa) ili kroninih i degenerativnih bolesti zglobova te kod miinog reumatizma.

Oblozi od goruice:

cijenjeni zain i narodni lijek za reumuSjeme goruice smatra se jednim od najzdravijih zaina koji je osobito poznat kao osnova okusa zainskog namaza senfa, ali i kao prokuani narodni pripravak za obloge kod reumatskih tegoba i bolova.

C

rna goruica (Brassica nigra=Sinapis nigra) je jednogodinja biljka via od 1 m, a raste samonikla uz rijene obale, po ljunarama, zaputenim vrtovima i poljima. Pripada porodici kupusnjaa. Listovi su s peteljkom, do 12 cm dugi, gusto nazubljeni, zelene boje s bijelim iljastim dlaicama po povrini. Sitni zlatnouti cvjetovi sa 4 latice razvijaju se u grozdastim cvatovima na vrhu stabljike i njezinih ogranaka. Plod je do 2 cm duga komuka koja u sebi nosi 4-10 okruglih, tamnosmeih sjemenki vrlo ljuta okusa. Sjeme samoniklih biljaka se ne koristi, a goruica se danas uzgaja po cijelom svijetu. Uz crnu goruicu ije sjemenke imaju najjau aromu, kao zainske i ljekovite biljke najee se jo uzgajaju bijela goruica (Brassica alba) i smea goruica (B. juncea). Sjemenke bijele goruice terapijski djeluju kao i crne, ali su znatno slabije i

prikladnije za upotrebu. Koriste se i kao zain jer su blaeg, a neki kau i profinjenijeg okusa od sjemenki crne goruice. Goruica se jo naziva i slaica, mutarda ili ognjica. Manje je poznato da se mogu koristiti cvjetovi i listovi goruice s daleko blaim okusom i mirisom od sjemenki. Cvjetovi se skupljaju u rano ljeto, prije no to se potpuno otvore i koriste svjei kao dodatak u salatama i na sendviima, a od suhih se moe pripremiti aj kod probavnih tegoba i manjka apetita. Za alicu aja dovoljno je ajnu licu suhih cvjetova preliti s 2,5 dcl kipue vode i procijediti nakon 5 minuta. Piju se 1-2 alice aja tijekom dana, prije jela. Mladi listovi mogu se takoer koristiti kao dodatak salatama i sendviima ili pripremiti kao pinat. Komuke sa sjemenkama skupljaju se u kasno ljeto, prije no to potpuno dozore i otvore se. Sjemenke se najprije sue u komuki, a zatim se izljute i osu-

e do kraja. Od davnina se u narodu koriste izvana kao oblog ili kupka kod reume, iijasa, uloga (gihta) i bolova u miiima. Najznaajnija ljekovita tvar u njima je glikozid sinirgin (1,0-1,2 %) koji se u vodi razgrauje u alilno goruiino ulje i od kojeg potjee ljutina sjemenki. Osim njega tu su i flavonoidi, bjelanevine, te 30 % masnog ulja, zbog kojeg se najvie i uzgajaju. Sjemenke sadre i eljezo, kalcij, cink, mangan, magnezij te omega 3 masne kiseline. Kod unutarnje uporabe pripravci od goruice pomau kod urinarnih infekcija i gripoznih stanja jer djeluju jako antiseptiki, no, ne smiju se koristiti dulje od 2 tjedna jer jako iritiraju sluznicu i mogu izazvati upalu eluca, bubrega i mjehura te menstrualne tegobe. Mnogo ee sjemenke se koriste za obloge, meleme i alkoholne otopine.

Kupke od goruice:

2-3 lice mljevene goruice umijeati u lavor s toplom vodom i moiti noge oko 5 minuta, a zatim ih isprati mlakom vodom i namazati masnom kremom ili uljem gospine trave. Kupka se primjenjuje kod prehlade, gripe, ozeblina i greva u nogama.

Goruica kao zain

Goruica je omiljen zain u mnogim svjetskim kuhinjama. Mladi izdanci koriste se kao hrskavi i blago papreni dodatak salatama, sendviima i drugim jelima. Uz dovoljno vlage proklijat e nakon 3-4 dana i tada se mogu jesti i sjemenka i klica. Goruica potie probavu masnih jela pa se najee kao senf jede uz razna jela od mesa i mesne preraevine, uz ribu, jaja, sir, dodaje se marinadama i umacima. Za pripremu senfa sjemenke se moe u tekuini kao to su ocat, jabukovaa, vino, mot ili voda. Neki proizvoai senfu dodaju zainsko bilje (bosiljak, metvicu, hren itd.), a neki ak arome voa i povra. Sjemenke se esto dodaju pri kiseljenju krastavaca, cikle, paprike i drugog povra.

BROJ 66 SIJEANJ / VELJAA 2010.

12

ReZIDBA GoMolJAhercegovaki proizvoai krumpira pred njegovu sadnju tradicionalno, osim naklijavanja vre i rezidbu gomolja. Meutim, postavlja se pitanje je li to, sa strune strane gledita, opravdano ili je pak rije o sasvim neprihvatljivoj mjeri pripreme gomolja za sadnju

kRUMpIRA - DA IlI ne?stiti u uvjete koji e omoguiti stvaranje zatitnog sloja upravo na tim prerezanim dijelovima gomolja. Jer kada se stvori taj zatitni sloj ili kalus i samo sjeme e biti puno sigurnije, odnosno, spremnije za sadnju. Inae, kako bismo potakli tvorbu kalusa krumpir trebamo to prije nakon rezidbe smjestiti u prostoriju gdje se temperature kree od 14 do 16 stupnjeva C i relativna vlaga zraka od 80 do 90 %. I to bismo na kraju zakljuili nego da se sa strune strane gledita rezidba gomolja ne preporua jer uvijek postoji mogunost od prenoenja virusnih oboljenja. Zato je uporaba cijelih gomolja svakako najbolja ali i najskuplja jer zahtijeva i vei utroak sjemena po jedinici povrine. S druge strane, praksa je pokazala opravdanost rezidbe ali provedene uz potivanje navedenih pravila poevi od momenta rezidbe pa sve do uvanja tako pripremljenog sjemena do sadnje. Istina je i da se svjee izrezani gomolji mogu odmah saditi ali samo u dovoljno zagrijano tlo. Ukoliko takve gomolje posadimo u hladno i vlano tlo dolazi do njihovog brzog propadanja to e se manifestirati praznim mjestima na parceli. Ali, uvijek ima strunjaka koji e ustanoviti da je ipak sve do loeg sjemena...

Naklijali gomolji krumpira

Izrezani gomolji

mario uBela, Dipl. ing.doista, u hercegovini se prije sadnje krumpira tradicionalno vri i rezidba gomolja. Uglavnom se primjenjuje kod krupnije kalibrae sorte Jaerla, ali i kod ostalih sorata koje se sade na ovom podruju. Osim kod nas, rezanje gomolja se prakticira i u susjednoj Dalmaciji te na otocima dok idui prema sjevernijim podrujima ono postupno opada. Moglo bi se rei kako se gomolji krumpira reu zbog nedostatka dovoljnih koliina zdravog deklariranog sjemenskog materijala, zbog breg mnoenja kvalitetnog sjemena ili zbog ekonomske svrsihodnosti kada

I

je rije o proizvodnji merkantilnog krumpira. Bilo kako bilo, ono to je od bitnog znaaja, sa strune strane gledita, a to mi upravo trebamo i upozoriti jest da samo rijetki proizvoai krumpira rezidbu gomolja izvode na pravilan nain.

Pravilna rezidba gomolja obavlja se desetak dana prije same sadnje. Ve naklijali gomolji reu se po duljini tako da priblino jednak broj klica (okaca) ostane na svakoj polovici. Drugim rijeima, ree se du osi gomolja od vrnog dijela ka pupku s tim da nakon svakog reza no treba

Pravilna rezidba gomolja-temelj uspjeha

dezinficirati 70 % alkoholom ili pak potapanjem u 2 % rastvor formalina. Meutim, krupni naklijali gomolji se u pojedinim dijelovima nae zemlje reu i popreno s tim da se u tom sluaju odsijeca samo vrni dio koji i sadrava najvei broj klica. Ali, od bitnog je znaaja da kod spomenute vrne rezidbe teina odsjeenog dijela s klicama ne smije biti manja od 25 grama jer laki odsjeak nee dati normalno razvijenu biljku. Spomenimo i kako posljednjih 20-tak godina u Americi prakticiraju strojnu rezidbu, s tim da se gomolji reu na odjeljke s klicama teine 40-50 grama.

Gomolji krumpira pripremljeni za naklijavanje

Kako smo i naveli, pravilna rezidba se vri desetak dana prije sadnje. Postavlja se pitanje to s rezanim dijelovima gomolja, gdje ih smjestiti i to je uope svrha tako rane rezidbe. Sve e nam biti jasno ukoliko u obzir uzmemo injenicu kako sami postupak rezanja predstavlja veliku povredu gomolja a rezano mjesto idealan ulaz za prodor bakterija i gljivica koji u loijim uvjetima sadnje ak mogu prouzroiti propadanje gomolja. Stoga, krumpir treba to prije smje-

to s gomoljima nakon rezidbe?

U zemljama gdje se gomolji krumpira masovno reu zapraivanje reza fungicidima protiv gljivinih bolesti koje izazivaju trule gomolja uobiajena je praksa. Koriste se fungicidi na osnovi : tirama, mancozeba, tiabendazola i dr.BROJ 66 SIJENJ / VELJAA 2010.

13

SIMpoZIJ o ZAtItI BIlJAnino rotim, Dipl. ing.

N

astavljajui tradiciju, u razdoblju od 08. do 10. prosinca 2009. godine u Tuzli je organiziran VI. Simpozij o zatiti bilja u Bih. Kao i svake godine, za spomenuti simpozij vladalo je veliko zanimanje, to najbolje potvruje injenica kako su na njemu sudjelovali eminentni strunjaci, kako iz nae zemlje, tako i iz inozemstva. tovie, kino i prohladno vrijeme uope nije utjecalo na posjeenost simpozija, tako da je svaku sekciju (fitopatologija, entomologija, herbologija, integralna zatita uma, fitofarmacija i zakonodavstvo u poljoprivredi) pratio zavidan auditorij. To je i razumljivo zbog injenice kako je sami program obuhvaao niz zanimljivih izlaganja koja su obradila aktualnu problematiku iz poljoprivredne proizvodnje te umarstva. Ono to posebno raduje jesu izlaganja mlaih kolega agronoma kao i apsolvenata agronomskog fakulteta, to opet predstavlja svojevrstan zalog za budunost. Tijekom trajanja simpozija ukupno je prezentirano 75 radova od kojih 58 usmeno i 17 preko postera.

S promocije knjige Ambrozija

Osim toga, ono to karakterizira ovaj simpozij jest injenica kako su promovirane i nove strune publikacije od ega izdvajamo knjigu Ambrozija. Drugim rijeima, drutvo i njegovi lanovi u svom radu vrlo su aktivni zbog ega je oekivati kako e svaki naredni simpozij biti kvalitetniji i jo sadrajniji. Posebno je bilo pouno usvajanje zakljuaka i zatvaranje simpozija na kome je, izmeu ostalog, razgovarano o nainima financiranja buduih aktivnosti

jer je recesija ula u sve oblasti naeg drutva. Ipak zakljueno je kako to nee utjecati na rad drutva za zatitu bilja Bih ve da e, upravo suprotno, to biti poticaj svim lanovima da progresivnim snagama krenu naprijed u smjeru razvijanja spomenutog drutva. Naime, ve sada je za oekivati da e na narednom simpoziju biti jo vie posjetitelja koji e svojim aktualnim saznanjima i iskustvima obogatiti program predavanja te poveati kvalitetu strunih

izlaganja. Nadalje, ne smijemo zaboraviti kako je jedan od ciljeva ovakvih skupova druenje i razvijanje prijateljstva to je temelj za zdravu buduu suradnju a za to se pobrinuo organizacijski odbor koji je za sve sudionike, po zavretku Simpozija, priredio sveanu veeru koja je potrajala do ranih jutarnjih sati. Stoga emo zadrati lijepa sjeanja i uspomene do narednog susreta sljedee godine, u nekom drugom dijelu Bosne i hercegovine.

Simpozije je otvorio ministar prof. dr. sc. Nevenko herceg BROJ 66 SIJEANJ / VELJAA 2010.

Simpoziju je nazoio veliki broj gostiju iz zemlje i inozemstva

14

Sistematsko ispitivanje, praenje i uvoenje novih sorata krumpira selekcioniranih u svijetu, uz prethodnu provjeru u praksi u proizvodnim hercegovakim podrujima, najsigurniji je nain da se iz bogate ponude kvalitetnih sorata odaberu one koje su za nae uvjete najpogodnije.ivica Doko, Dipl. ing.ada govorimo o sjemenskom krumpiru, sa aljenjem emo ustvrditi kako je kod nas domai sortiment prilino oskudan. Osim toga, dosadanja iskustva svjedoe da su najbolji proizvodni rezultati postignuti koritenjem proizvodnog i genetskog potencijala inozemnih sorti, nerijetko i onih koje u uvjetima gdje su selekcionirane nisu imale veu perspektivu. A upravo zahvaljujui otvaranju trita, posljednjih 15-tak godina nai proizvoai imaju mogunost sadnje i uzgoja najkvalitetnijih europskih i svjetskih sorata. Tako su u hercegovini za kratko vrijeme, zbog svoje velike kvalitete udomaene strane sorte kao to su Romano, Kennebec, Monalisa, Liseta, Adora, Carera... Meutim, svake godine na tritu pojavljuju se nove, jo produktivnije sorte izvrsnih kulinarskih osobina. U tom pogledu posebno izdvajamo tri sorte: Arnova, Faluka, Monaco i Roko. upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispijeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30-50 % rodnija od nje. Stoga vjerujemo kako e za 2-3 godine Arnova potpuno zamijeniti Jaerlu, za koju je ve utvrena brza degeneracija-izroavanje, to dovodi do potekoa u proizvodnji njenog sjemena.

K

Arnova

je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih sorata ukastobijele boje pokoice. Zbog dobrih proizvodnih osobina strunjaci predviaju kako su napokon pronali sortu koja e zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Do sada su joj jedino mogle parirati dvije sorte- Adora i Liseta, ali naalost bez znaajnijeg uspjeha kod velikih proizvoaa. Naime, Adora je manje rodna u odnosu na Jaerlu, dok Liseta kasnije prispijeva 10-tak dana, premda su obje navedene sorte puno kvalitetnije za konzumiranje od Jaerle. Ali to oito nije bitna injenica velikim proizvoaima koji od sjemenskog krumpira trae da je vrlo rani i da je iznimno rodan. Arnova

Monaco

predstavlja srednje ranu sortu ija duina vegetacije iznosi 100 dana. Odlikuje je bijela pokoica dok je meso ute boje. Sorta je idealna za uzgoj na podruju Bosne i hercegovine te je prikladna za svjeu potronju. Dospijeva odmah iza najranijih sorata pritom formirajui srednje velike, ujednaene ovalne gomolje s plitkim okcima. Monaco je takoer vrlo rodna sorta krumpira s odlinim kulinarskim osobinama (AB tip). Gomolji navedne sorte se ne

raskuhavaju te se mogu posluiti kuhani leo, na salatu, kao i peeni s mesom na klasian nain. Sorta je otporna na bolesti, zbog ega je proizvoaima krumpira puno prihvatljivija u odnosu na Lisetu. Zbog toga svi oni koji su imali priliku uzgajati obje spomenute sorte, Monaco u argonu nazivaju poboljanom, oplemenjenom Lisetom. Pored toga, proizvoai hvale sortu Monaco i zbog lijepog izgleda gomolja ija je pokoica glatka a gomolji ujednaeni, to bitno olakava prodaju na trnicama i na policama trgovina. Ako svemu pridodamo dobru otpornost na nedostatak vode tijekom uzgoja i iznimno dobre kulinarske osobine, Monaco e u budunosti svakako biti sor-

Sorta Roko

Sorta Monaco

Sorta Faluca BROJ 66 SIJENJ / VELJAA 2010.

15

BlAGoDAtI HeRceGoVIneJosip BrklJaa, ing.Da je podneblje hercegovine pogodno za uzgoj mnogih povrtnih kultura, dobro je poznata injenica. Meutim, kada se uspije uzgojiti cikla teka 2,25 kg, to je zavidan uspjeh koji svakako treba negdje i zabiljeiti. U ovom sluaju rije je o cikli sorte Egipatska koja je proizvedena na podruju Blidinja i to od strane gosp. Mirka Media. Dotini proizvoa je i prijanjih godina u nau redakciju donosio plodove zavidnih odnosno rekordnih dimenzija, to ne zauuje s obzirom da se radi o kvalitetnoj i iznimno plodnoj planinskoj zemlji. Meutim, i u neto drugaijim proizvodnim uvjetima esto se zna izvaditi plod rekordne teine, kao to je to sluaj sa sve prisutnijim slatkim krumpirom ili batatom. Naime, u Pologu je ove godine na imanju gosp. Ivana Ramljaka-Goria uzgojen primjerak na kojemu bi pozavidjeli i vodei svjetski uzgajivai ove zanimljive povrtne biljke. Jer nikoga ravnodunim ne moe ostaviti plod batata teak 1,60 kg kao ni podatak da je ispod jedne biljke prinos iznosio fantastinih 4,5 kilograma. Ukoliko u obzir uzmemo podatak da se radi o biljkama gnojenim iskljuivo stajskim gnojem i biljkama koje doslovce ne napadaju biljne bolesti i tetnici jasno je kako e uzgoj slatkog krumpira na podruju hercegovine u narednim godinama doivjeti svoj puni procvat. Poto zasigurno ni to nije sve s hercegovakih polja, poljoprivrednim proizvoaima sugeriramo da velike i neobine plodove povra i voa donesu u nau redakciju, kako bi iroj zainteresiranoj javnosti predoili kako je i u naoj skromnoj, krtoj zemlji mogue ostvariti zavidne proizvodne rezultate.

Dani polja krumpira su dobra prilika za upoznavanje s novim sortama

ta od veeg znaaja za Bosnu i hercegovinu.

Faluka

je perspektivna srednje rana ija duina vegetacije iznosi neto vie od sto dana. Gomolji imaju bijelu mekanu pokoicu, s mesom krem bijele boje. Osnovna prednost Faluke je u tomu to predstavlja jednu od najrodnijih sorti krumpira tako da se, uz prosjenu agrotehniku, ispod jedne cime moe oekivati prinos izmeu 2,5 do 3,00 kilograma. Gomolji su pak krupni i ujednaeni, duguljastoovalni s plitkim okcima. Osim iznimno velike rodnosti Faluka je tolerantna na visoke temperature i nedostatak vlage te je otporna na biljne bolesti (viru-

se, krastavost i trule gomolja, bakterijsku bolest crna noga i dr.), a to je posebice vano veim proizvoaima krumpira. Osim toga, Faluka je dobra sorta B kulinarskog tipa to znai da je prikladna za razliite namjene (kuhanje, peenje i prenje). Drugim rijeima zbog toga to se gomolji ne raskuhavaju pogodna je za pripravljanje razliitih sloenaca, krumpir juha i paprikaa premda zbog relativno malog sadraja suhe tvari njeni gomolji mogu jednako dobro posluiti i za prenje pomfrita.

Roko

pripada skupini kasnih sorti, duina vegetacije 140 dana. Karakteristika sorte je crvena do svijetlo ljubiasta boja pokoice, dok je meso bijele boje. Sorta se koristi za svjeu potronju, ali je pogodna za skladitenje. Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature. Obiljeje: Visoki prinos, lijepi jednoobrazni gomolji srednje krupnoe. I na koncu, dobro zapamtite nazive ranije opisanih sorti jer blii se vrijeme nabave sjemenskog krumpira koji je za potpun uspjeh proizvodnje nuno pravodobno i na pravilan nain naklijati.

Gosp. Mirko Medi uvijek proizvede zanimljive plodove povra

BROJ 66 SIJEANJ / VELJAA 2010.

16Dr. ivan

ostoJi

uhanov titasti moljac (Bemisia tabaci Genn) je jedan od ekonomskih najznaajnijih tetnika dananjice. To je polifagni biljni tetnik koji napada preko 500 razliitih vrsta. Prvi put je pronaen na podruju Bosne i hercegovine 2007. godine u Viiima apljina (Ostoji i sur. 2008.). Poznavanje morfolokih odlika vrste Bemisia tabaci bitno je zbog njenog prepoznavanja ali i razlikovanja od staklenikog titastog moljca (Trialeurodes vaporariorum Wesvood), s kojim se esto nalazi u istim objektima.

D

Odrasli oblik je mali kukac, nalik moljcu. Duljina tijela ne prelazi 1 mm, s tim da su mujaci su neto manji od enki. Tijelo i dva para prozirnih krila su prekriveni bijelim votanim prahom to ga lue lijezde na zatku. Tijelo je inae ute boje. Dok kukac miruje krila imaju izgled kosog krova i po tome ga se moe razlikovati od staklenikog titastog moljca. Jaja su sitna, duljine oko 0,2mm. enka ih odlae na nalije listova u skupinama. Privrena su kratkom drkom za list. Po obliku su izduljena, krukolika a pri vrhu iljasta. Svjee odloena jaja su glatka, svjetloute boje. Pred kraj razvoja posmee. Liinke (nimfe) prolaze kroz etiri stadija razvoja. Tijelo liinki je tanko, plosnato, ovalnog obli-

Morfoloke odlike vrste Bemisia tabaci

DUHANOV TITASTI MOka, utozelene boje. Duljina tijela se kree od 0,3 mm kod liinki prvog stadija do 0,6 mm kod liinke etvrtog stadija. Pokretna je samo liinka prvog stadija, koja se kree, nakon izlaska iz jaja, traei pogodno mjesto za sisanje. Pri sljedeem presvlaenju gubi noge i postaje sesilna. Tu prolazi kroz posljednja dva presvlaenja. Kod liinki treeg i etvrtog stadija postaju vidljive jednostavne crvene oi. Kukuljica je posljednji sesilni stadij. ute je boje. Tijelo joj je ispupeno, dugako oko 0,7 mm. Rub tijela je esto nepravilnog oblika to ovisi o strukturi lista biljke domaina. Crvene oi su jae izraene nego kod liinki. Nakon zavrene preobrazbe odrasli oblici izlaze iz pupariuma kroz otvor u obliku slova T, a prazne srebrenobijele egzuvije ostaju na listu. seci, odnosno preko 60 dana tijekom hladnog perioda. Na konstantnoj temperaturi od 14,9oC, cjelokupan razvoj traje 65 dana, a na temperaturi 30oC svega 16,6 dana (ani i sur. 2001). Odrasli se zadravaju na naliju lia gdje se hrane. enke ive do 60 dana, a mujaci puno krae, 9-17 dana. Nakon kopulacije enke odlau jaja u grupice na nalije lia. Broj odloenih jaja ovisi o ekolokim uvjetima i biljci domainu. U prosjeku enka odloi oko 150 jaja. Svjee odloena

Bioloki ciklus

Razvoj vrste Bemisia tabaci od jaja do odraslog oblika traje 15-20 dana tijekom ljetnih mje-

Liinke i kukuljice duhanovog titastog moljca

Medna rosa i gljive aavice BROJ 66 SIJENJ / VELJAA 2010.

17po biljnim organima a na njoj se razvijaju gljive aavice. Prisutnost aavica na listu ometa osnovnu funkciju lista-fotosintezu. Obilne tamne nakupine aavica na listu utjeu i na porast temperature lista jer apsorbiraju toplinu to u konanici dovodi do odumiranja i otpadanja lia. Medna rosa i aavice utjeu na smanjenje trne vrijednosti osobito ukrasnih biljaka i cvijea. Osim izravnih teta sisanjem, B. tabaci je vektor velikog broja virusnih bolesti velikog broja biljaka. Ovaj problem postaje sve izraeniji posljednjih desetak godina u zemljama Mediteranskog bazena. Bemisia tabaci prenosi viruse iz est razliitih skupina: Geminivirus, Closterovirus, Nepovirus, Carlavirus, Potyvirus i rod shapet DNA viruse, meu kojima ak 60 gemnivirusa. Meu virusnim bolestima koje prenosi, najvanija je Tomato yellow leaf curl virus (TYLCV), koja uzrokuje najvee ekonomske tete na veem broju biljaka, Tomato chlorosis virus (TcCV), Tomato infection chlorosis virus (TICV), Cucurbit yellow stunting disorder virus (CYSDV), Beet pseudo-yellows virus (BSYV). Od navedenih bolesti-virusa najvaniji je TYLCV, iz skupine geminivirusa, koji izaziva znakovite ekonomske tete na kulturnim biljkama iz porodice Solonace (ani i sur. 2001). Gubici od ove bolesti na rajici u zatienom prostoru i na otvorenom esto prelaze 90 %. Rajica je naroito osjetljiva na geminiviruse, a u veini sluajeva pokazuje simptome uenja i uvijenosti lista (ani i sur. 2001).

OLJAC novi tetnik u BiHjaja su bjeliasto obojena. Duljina embrionalnog razvoja ovisi o biljci domainu, temperaturi i vlazi. Pri temperaturi od 30o C embrionalni razvoj traje 5-9 dana, a kod niih temperatura dulje (Maceljski, 2002). Nakon zavrenog embrionalnog razvoja iz jaja izlaze liinke, koje su pokretne i izgledom podsjeaju na titaste ui. Prelaskom u drugi stadij, noge im postupno krljaju i postaju nepokretne. Nakon etvrtog stadija liinke slijedi stadij kukuljice unutar koje se zbiva preobrazba u odrasli stadij. Cjelokupni razvoj traje od 17 do 65 dana, najee tridesetak dana (Maceljski, 2002). Godinje razvije vei broj generacija. tete priinjavaju liinke i odrasli oblici koji se hrane sisanjem na listovima, uglavnom, jednogodinjih zeljastih biljka. Na napadnutim biljkama javljaju se razliiti simptomi, kao to su: klorotine pjege na licu listova, uenje, gubitak turgora, blijee-

tetnost u poljoprivredi

nje vegetativnih biljnih organa, odbacivanje lia, neujednaena zrioba plodova (naroito kod rajice) i druge anomalije kod zriobe plodova. Smatra se da ovaj kukac injektira strane enzime u biljke, dok se hrani, i tako ugroava prirodne fizioloke procese. Zbog izravnih oteenja, smanjuje prirod napadnutih biljaka ali i kvaliteta plodova. Osim izravnih teta koje nastaju kao posljedica ishrane, veliko znaenje imaju i neizravne tete. Naime, tetnik lui obilje medne rose koja pada

Liinke siu na naliju lia BROJ 66 SIJEANJ / VELJAA 2010.

teta na plodovima od gljiva aavica

18

Koriten kao lijek i bojilo, afran je poznat od davnina, spominjan u Bibliji, velian jo u Mezopotamiji pred 5000 godina. Danas je njegova uloga uglavnom ograniena na kulinarsku uporabu, to ga ne ini nita manje vrijednim, dapae, vrlo je cijenjen zain i koristi se u gotovo cijelom svijetu. esto je nazivan kraljem zaina, a njegova jedinstvena aroma odreuje karakteristian okus tradicionalne panjolske paelle iz Valencije, talijanskog riota, jela od janjetine i piletine, francuske riblje juhe, indijskih slatkih umakaBROJ 66 SIJENJ / VELJAA 2010.

19afran (Crocus sativus L.) livadna je biljka iz porodice perunika. Zain kakav poznajemo dobija se iz vrka tuka (stigme) cvijeta kojih svaki cvijet ima samo tri. Po osjetilnim kvalitetama afran je intenzivno mirisan, blago gorkastog okusa. Korijen rijei afran nalazi se u arapskoj rijei zafran koja znai biti ut, prema karakteristinoj utoj boji koju otputa. U kulinarstvu se afran koristi od 10. stoljea prije Krista. Bio je omiljeni zain Feniana iji su ga trgovci nosili na svim svojim putovanjima. Stari Grci i Rimljani koristili su ga za parfimiranje kupki. Smatra se da je porijeklom iz istone Grke ili s Krete, meutim budui da se afran ne razmnoava sjemenjem, nego dijeljenjem lukovica, za njegovo je irenje na vee geografske udaljenosti potrebna pomo ovjeka. Danas je afran kultiviran na podrujima od panjolske do Indije. Najvei su proizvoai panjolska i Iran s preko 80% svjetske proizvodnje. U Europi je proizvodnja afrana ograniena gotovo samo na podruje Mediterana. U mnogo se manjim koliinama proizvodi i u Italiji, Grkoj, na Kreti, u Francuskoj i Kini. Kod odreivanja kvalitete afrana najvanija je njegova mo bojanja jela. Jaa mogunost otputanja boje znai i bolju kvalitetu zaina. panjolski se afran tradicionalno dijeli u etiri kategorije kvalitete. Coupe je izuzetno rijedak i nema ga u prodaji u nekim znaajnijim koliinama. Slijedi Mancha afran, karakteristian po dubokoj crvenoj boji za koji se smatra da je najkvalitetniji na tritu. Rio i Sierra afrani su svjetlije boje, zbog ega je i njihova mo koloriranja jela slabija, kao i aroma i okus, pa su stoga manje cijenjeni. Iako se stoljeima afran pokuava uzgojiti u kontinentalnim krajevima Europe, odnosno u Njemakoj, vicarskoj, Austriji, pa ak i u Engleskoj, danas se u vrlo malim koliinama proizvodi jo jedino u Mundu, malom vicarskom selu u kantonu Wallis, gdje se na 1200 metara nadmorske visine na tradicionalan nain godinje proizvede tek nekoliko kilograma zaina. Od azijskih podruja najvea proizvodnja afrana je u Iranu. Posljednjih godina prinosi su znaajno poveani pa je Iran gotovo vei proizvoa od panjolske. Manje koliine proizvode se u Turskoj i Indiji. Kamirski je afran iznimno visoke kvalitete, ali je rijetko dostupan izvan Indije zbog smanjene proizvodnje uzrokovane dugogodinjom nestabilnom politikom situacijom u tom podruju. afran je poznat kao najskuplji zain na svijetu. Kratka sezona cvata tek tri tjedna u godini, kao i mukotrpno branje i proces proizvodnje ine ga skupljim od drugih zaina. Iz svake lukovice afrana u jednoj sezoni izraste dva do devet cvjetova ljubiaste do plave boje od kojih svaki ima tri crvenonaranasta tuka duga 25-30 mm. Berba afrana poinje ubiranjem cvjetova i odvajanjem tukova, obino rano ujutro prije izlaska sunca, a traje od rujna do prosinca. Tuci se pohranjuju u sjenovito i toplo mjesto gdje se sue 5 do 7 dana nakon ega se pakiraju i spremaju na hladno i suho mjesto. Branje afrana oduzima mnogo vremena, budui da se cijeli proces odvija iskljuivo runim radom. Za branje 1000 cvjetova potrebno je 45-55 minuta i jo oko 2 sata da bi se iz cvijeta izdvojili tuci. S obzirom da je za 1 kg zaina potrebno ubrati izmeu 70.000 i 200.000 cvjetova, za proizvodnju te koliine potrebno je utroiti 370-470 sati rada. Sreom, potrebno ga je vrlo malo da bi dao aromu i boju jelu ve etvrtina liice (oko 1/10 grama) mrvljenih vlakana intenzivno e obogatiti 4-6 porcija rie. afran kojeg moemo nai u prodaji pakiran je u vrlo malim koliinama. Prodaje se u obliku suenih vlakana ili mrvljeni. Kod nas se u trgovinama moe nai afran pakiran u koliinama od 0,12g ili u boici s tri kapsule od kojih svaka sadri samo 0,1g tog profinjenog zaina. Cijena 1 grama kree se izmeu 10 i 15 KM. I u europskim se zemljama cijena kree oko 50 kuna po gramu, pa valja pripaziti kod kupovine jer svaka cijena nia od te moe znaiti slabiju kvalitetu i istou zaina. Zbog visoke cijene postoji i rizik od prevare kupovinom jeftinije zamjene za afran. Jedna od takvih je vrsta kurkume nazvana indijski afran, meutim u Indiji raste pravi afran! Postoje, dakle, zaini slini afranu koji takoer lijepo obojaju jela karakteristinom uto-naranastom bojom, poput afranike (tzv. meksiki afran) ili kurkume, meutim niti jedan zamjenski zain nema tu arobnu aromu pravog afrana. njegovu aromu sljubiti s jelom. Dva su naina kako to uiniti najbolje prenjem ili otapanjem u vruoj vodi. Vlakna afrana treba prepriti da bi se iz njih izvukla sva preostala vlanost. Taj postupak vrlo je jednostavan i zapravo je dovoljno vlakna rasprostrijeti u tavici, penici ili mikrovalnoj penici na maksimalnoj temperaturi oko 30 sekundi. Kad se ohlade, usitnjavaju se u muaru ili izmeu dvije lice i koriste kao prah. Potpuniji se okus afrana u jelu dobija posrednim zainjanjem jela, odnosno koritenjem otopine obogaene afranom. U nekim je umacima vrlo lijepo vidjeti vlakna afrana. Da bi se iz njih pritom izvuklo to vie arome, potrebno ih je potopiti u vruoj tekuini (koja e se koristiti za kuhanje) na najmanje 15 minuta. No, budui da afran otputa aromu i do etiri sata, bolje ga je ostaviti da se otapa to due. Ukoliko se za otapanje afrana koriste tekuine koje sadre alkohol, poput estokih pia ili vina, nije ih potrebno zagrijavati. afran se uobiajeno koristi kod ribljih i jela s riom u nekim nacionalnim kuhinjama. Francuzi ga neizostavno koriste pri spravljanju riblje juhe (bouillabaisse), panjolci njime obogauju paellu i arroz con pollo, piletinu s riom. U Italiji je uobiajeno afranom zainjati rioto Milanese. Osim tih tradicionalnih jela afran se izvrsno slae s povrtnim i mesnim juhama, krumpirima, pileim mesom ili jelima s rajicom. uvajte afran u dobro zatvorenim posudama na tamnom i umjereno hladnom mjestu, kao i ostale zaine. Svoje bi kvalitete afran trebao zadrati bar tri godine od dana pakiranja. Kao zanimljivost, ali i kao mjeru opreza, istiemo da neki efovi kuhinja svoj afran paljivo uvaju pod kljuem. (preuzeto od Gastrolovka)

Najskuplji zain na svijetu

Svaki vrhunski kuhar svjestan je njegove vrijednosti i zna da se moe zavarati oko, ali ne i nepce. Upravo je radi toga vano da se kod nabave afran kupuje u obliku suenih vlakana, a ne praha koji moe biti mjeavina. Ta vlakna morala bi biti samo vrhovi tuaka, enskih organa iz cvijeta afrana, meutim mnogi proizvoai ih mijeaju s pranicima kako bi dobili na teini. Pranici, muki dijelovi cvijeta, poput afranike ili kurkume mogu samo obojati jelo. Naalost, nemaju nikakvu drugu kulinarsku vrijednost, ne ostavljaju miris ni okus karakteristian za afran. Upravo je zbog iznimno velike vrijednosti tog zaina vano svu

Pravi afran otkrit e nepce!

Nasad afrana BROJ 66 SIJEANJ / VELJAA 2010.

Iz cvijeta se runo izdvajaju 3 tuka

20

pItAnJA I oDGoVoRISadnja lijeskePlaniram podignuti manji nasad lijeske pa me zanima koliko po jednom uzgojenom stablu mogu oekivati plodova i koliki je ivotni vijek nasada. Postoji li u tom pogledu razlika u odnosu na divlje forme lijeske? Kako lijeska redovito na tritu ostvaruje visoku prodajnu cijenu, tako je i zanimanje za ovu vonu vrstu sve vee. A kalemljena lijeska ili ona uzgojena na vlastitom izdanku prorodi tree ili etvrte godine nakon sadnje i njeni prinosi se poveavaju do desete godine uzgoja kada i poinje faza pune rodnosti a koja traje sve do 20 ili 30 godine, ovisno o primijenjenim agrotehnikim i pomotehnikim mjerama. Nakon tog perioda potrebno je nasad pomladiti. Spomenimo i kako vijek jednog prosjenog nasada iznosi 50tak godina, dok divlja lijeska poivi i preko 100 godina. I na kraju, prinosi po jednom stablu lijeske iznose 2-10 kg ili 1-3 tone po hektaru. Mladen Karai, dipl.ing. Posjedujem ozbiljniji nasad rua koje uzgajam na malo vioj nadmorskoj visini i u uvjetima kontinentalne klime. Stoga me i zanima trebam li svoje rue tijekom zime tititi od niskih temperatura, odnosno, trebam li provoditi njihovo zimsko zagrtanje? Vrijedi pravilo kako e rue dobro prezimiti samo ukoliko ih u jesen pravovremeno i kvalitetno zagrnemo. Jer u vaim uvjetima uzgoja prvi jesenski mrazevi obino dolaze kada su rue jo nepokrivene. Zeleni listovi tada ve za nekoliko dana poute i otpadnu, to je znak da vegetacije potpuno prestaje. To je ujedno i znak da tek tada treba obaviti spomenuti posao zagrtanja. A zagre se motikom i prave se humke, tako da sloj zemlje visine od 20-tak cm prekrije spojno mjesto (kalem) i izbojke. Postavlja se pitanje-to e biti s dijelovima biljke iznad humke. Oni e, naime biti izloeni mrazevima i hladnoi, ali e isto tako tijekom orezivanja u proljee biti uklonjeni, pa ih i ne treba tititi od niskih temperatura. Spomenimo i kako zemlja koritena prilikom zagrtanja mora biti fino usitnjena a sve kako bi to bolje nalegla tj. kako bi sama humka bila kompaktnija. I na kraju recimo da je zagrtanje obvezna mjera koja se provodi kod rua ajevki i mjesearki, to znai da rue puzavice i penjaice, u pravilu, ne trae posebnu njegu tijekom zime. Josip Brkljaa, ing. tenih i granuliranih varijanti. Meutim, esto se nalazim u dvojbi koje gnojivo i upotrijebiti? Lonanice na raspolaganju imaju malo zemlje koja se brzo iscrpi. Zato lonanice treba redovito i gnojiti, ali se pritom treba strogo pridravati uputa za uporabu. Jer nedostatak hranjivih tvari oituje se u njihovom slabom rastu i cvatnji, te svjetlijoj boji listova. Stoga lonanice u proljee treba presaditi u namjenske Flortis supstrate ili pak pognojiti. U tu svrhu se mogu primijeniti sporodjelujua gnojiva u obliku tapia. Meutim, kada biljke procvatu, poeljno je dodavati i tekue gnojivo koje uostalom odmah i djeluje. Ali, kod doziranja tekueg gnojiva treba biti paljiv i uvijek radije dodajte premalo nego previe. S druge strane, raskone cvjetnice u vaem vrtu poput hibiskusa, dubrovnika i oleandera trebate gnojiti tekuim varijantama gnojiva svakih 14 dana. Pritom trebate znati da u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama moete nabaviti, primjerice, namjenska gnojiva za azaleje, za hortenzije, za kamelije i sl. Takvim vrstama gnojiva uvijek trebate dati prednost nad onim univerzalnim. Josip Brkljaa,ing. to znai da joj treba osigurati adekvatne opraivae. Dobri opraivai su joj Burlatova, Van i Adriana. Inae, sorta zrije oko 10. lipnja i zbog svojih kvalitetnih osobina svakako je za preporuku u kunim vrtovima. Mladen Karai, dipl.ing.

Rezidba i prihrana rua

Osobine sorte trenje Lionska rana

Zatita rua tijekom zime

U vaem vonom rasadniku kupio sam nekoliko sadnica treanja, sorte Lionska rana. Molim vas da mi navedete njene osnovne karakteristike. Lionska rana je sorta trenje koja zrije polovicom svibnja kada na njenim granama i uoavamo obilje velikih plodova, okruglasto-srcolikog oblika i tamnocrvene boje. Navedena trenja je veoma privlanog izgleda, slabo kiselkastog okusa i ugodnog mirisa. Stablo navedene sorte je srednje bujno, rano rodi i obilno raa. Zreli plodovi mogu se drati na granama deset i vie dana, to je izraena osobina ove sorte. Oprauje se Primaverom, Burlatovom ranom i Stellom. Jednostavno reeno-sorta za preporuku. Goran Jurilj, dipl.ing.

Giorgia nova sorta trenje

Koje gnojivo koristiti za lonanice?

U svom domu i vrtu imam mnogo ukrasnih lonanica i grmova za koje sam nabavila razliite vrste gnojiva, poevi od tapia pa sve do njihovih

U vrtnom rasadniku pored brojnih sorti treanja kupio sam i meni nepoznatu sortu, strunog naziva Giorgia. Molim vas da mi navedete njene osnovne karakteristike. Unaprijed zahvalan. Nije ni udo da vam je sorta nepoznata, jer je rije o priliito novijoj talijanskoj sorti koja fomira krupne plodove svijetlocrvene do tamnocrvene boje. Meso ploda je srednje vrstine i dobre kakvoe. Stablo je osrednje bujnog rasta i samoneoplodno je,

Zanima me na koji nain se pravilno orezuju i odravaju rue tijekom proljea. Osim toga, je li u prihrani rua potrebno koristiti i stajski gnoj ili se treba zasnivati iskljuivo na mineralna gnojiva. Unaprijed zahvalna! Dolaskom proljea poinju radovi na odravanju rua a to se prije svega odnosi na njihovu rezidbu i prihranjivanje. U pravilu, niska rezidba se primjenjuje uglavnom u starijim nasadima rua i to na taj nain to se grane skrauju iznad drugog ili treeg pupa. Cilj navedene rezidbe je pomlaivanje grma. Srednja visina reza koristi se za ruinjake koji su u punoj ivotnoj snazi i to tako to se grm isti od suvinih izboja dok se ostali skrauju do petog pupa. I na kraju, visoka rezidba se temelji na skraivanju iznad petog pupa i primjenjuje se samo jedne godine. To znai, ako smo prole godine ili s navedenom rezidbom, onda ovogodinja rezidba treba biti niska ili srednja. Svakako da rue trebamo i prihraniti a u tu svrhu slobodno moemo koristiti i dobro zgorio stajski gnoj i to svake godine. Meutim, svakako trebamo koristiti i namjensko Flortis gnojivo za rue obogaeno mikroelementima nakon ijeg se razbacivanja rue odgru i gnojivo ukopava. Idua prihrana se vri KAN-om, a sve detaljnije informacije o prihrani i rezidbi rua moete potraiti u savjetodavnoj slubi Sjemenarnina Agrocentra u Mostaru. Josip Brkljaa, ing.BROJ 66 SIJENJ / VELJAA 2010.

21

MelIoRAtIVnA GnoJIDBA pRIJe poDIZAnJA tRAJnIH nASADAmirela trDeni, Dipl. ing.

M

eliorativna gnojidba ili gnojidba na zalihu obavlja se prije sadnje viegodinjih kultura, kako bi se tlo u punoj dubini rasprostiranja korijenova sustava obogatilo hranjivima. Tako se u tlo unose vee koliine organskih i mineralnih gnojiva u cilju poveanja plodnosti tla i podizanja hranjiva na razinu koja e biti optimalna dulji niz godina. Unoenjem u tlo tijekom rigolanja mineralnih gnojiva, tlo se prvenstveno obogauje fosforom, kalijem, kalcijem i magnezijem, to e osigurati dobar start mladog nasada ali i biti stanovita zaliha hranjiva u tlu.

Unoenjem u tlo organskih gnojiva, bilo da je rije o stajskom gnojivu, tresetu ili zelenoj masi trava od zelene gnojidbe, poboljavaju se ne toliko kemijska svojstva tla koliko fizikalna i bioloka. Time se povoljno djeluje na stabilnost strukture tla, vodo-zrane odnose u tlu kao i toplinske prilike u tlu i poveava mikrobioloka aktivnost u tlu. Smatra se da bi tla za uzgoj viegodinjiih kultura morala sadrati barem 3 % humusa. Naalost, veina naih tala siromana je humusom pa je unoenje organskih gnojiva nuna agrotehnika mjera. Kako bismo odredili tonu koliinu hranjiva, odnosno koliinu mineralnih i organskih gnojiva koju treba unijeti u tlo te moebitne potrebe za kalcizacijom, prije podizanja nasada uzorke tla treba uzeti iz dviju dubina-od 0 do 30 cm i od 30 do 60 cm. Uzorci se alju na kemijsku analizu kojom se najee odreuje ph-vrijednost tla, koliina humusa odnosno koliina organske tvari te koliina fosfora i kalija. Na temelju dobivenih vrijednosti izrauje se gnojidbena preporuka glede ko-

Zelena gnojidba

liine gnojiva, kako se ne bi gnojilo premalom koliinom gnojiva to bi se negativno odrazilo na rast i urod, ali ni previe to bi nepotrebno povealo trokove proizvodnje. Takoer, kemijskom analizom utvruje se potreba za izvoenjem kalcizacije ako je rije o niskoj ph-vrijednosti, odnosno kiselim tlima. Za meliorativnu gnojidbu koriste se visoko koncentrirana NPK mineralna gnojiva s malim udjelom duika i istaknutim sadrajem fosfora i kalija, kao to su NPK 7-20-30, NPK 5-15-30, NPK 8-26-26 ili NPK 10-31-20. Ovisno o sadraju hranjivih tvari u tlu, primjenjuju se u koliini od 500 do 2500 kg/ ha (vidi tabelu 1). Male koliine duika koje se pritom unesu pospjeit e mineralizaciju biljnih ostataka koji se zaoravaju. Mineralno gnojivo treba ravnomjerno rasipati po proizvodnoj povrini koja se priprema za sadnju i zatim se duboko zaore ili se obavi rigolanje na punu dubinu rasprostiranja korijenove mase, na otprilike 60 cm. Najpovoljnije je vrijeme za rigolanje tijekom ljeta i rane jeseni, kada su povrine slobodne i pristupane a tlo suho. Tlo se ostavi u otvorenoj brazdi kako bi se pod utjecajem niskih temperatura usitnilo i akumuliralo vee koliine vlage. Rigolanjem se mineralno gnojivo mijea s tlom i djelomice pada na dno brazde, to je i poeljno jer korijen raste za hranom i na taj se nain usmjerava na rast u dubinu. Nakon toga neposredno prije sadnje razbaca se 30-40 t/ ha zrelog stajskog gnojiva i zaore na 30 cm. Ako ga nema dovoljno, tada se prilikom sadnje dodaje 5-7 kg po sadnoj jami. Vrlo dobar primitak sadnica pokazao se primjenom supstrata na bazi treseta, koji ima prednost pred stajskim gnojivom jer nema ispiranja amonijaka i tetnog djelovanja na korijen i manja je opasnost od bolesti i tetnika. Uz organsko se gnojivo prilikom sadnje po sad-

Duboko oranje prije podizanja trajnih nasada

noj jami dodaje i 90 g NPK 15-1515 ili 50 g KAN-a. Na kiselim tlima s ph manjim od 6 esta je pojava nedostatka kalcija i magnezija pa je preporuljivo obaviti kalcizaciju uz dublju obradu tla, a ako je ph manji od 5.5, obvezno ju treba primijeniti. Mladi nasadi posebice su osjetljivi na nedostatak magnezija koji se isprao u dublje sloje-

Kisela tla

ve tla, gdje je nepristupaan za jo nedovoljno razvijen korijen. Za uklanjanje ili ublaavanje suvine kiselosti tla primjenjuje se Fertdolomit granulirani, koji uz klacij-magnezij karbonat sadri i hranjiva duik, fosfor i kalij u omjeru 3-2, 5-3, pa se uz kalcizaciju djelomice obavi i gnojidba. Ovisno od ph-vrijednosti, odnosno kiselosti tla primjenjuje se u koliini 1-4 t/ha. Ako je mogue, idealno bi bilo da se kalcizacija obavi godinu dana prije meliorativne gnojidbe uza zelenu gnojidbu, odnosno sjetvu i uzgoj biljaka velike i bujne vegetativne mase te zaoravanja u tlo u fazi njihova najintenzivnijeg i najbujnijeg porasta. Zaorano e se bilje do proljea razgraditi i obogatiti tlo humusom, duikom i drugim nunim hranjivima.

Potrebne koliine NPK gnojiva za meliorativnu gnojidbu ovisno o koliini fosfora i kalija u tluOpskrbljenost tla Siromano