2011/12

Bosnia andhHerzegovinas C oice

Green Garden broj 79 oujak / travanj 2012. godina XII cijena 3,50 K M

Kadifica Tekua gnojiva injaci-tetnici krumpira Hibridi kukuruza Grah mahunar

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com

Iz sredstava Banke LINK UCODEPIzvor Dugoroni krediti iz sredstava Banke, te pokrie istih garancijom kreditnogarantnog fonda Udruenja za posao i poduzetnitvo LINK Mostar Korisnici kredita Krajnji korisnici mogu biti sve pravne osobe (ukljuujui i start up firme), registrirane kao d.d., d.o.o., i samostalni obrtnici ili samostalni poljoprivredni proizvoai na podruju BiH u ekonomskoj makro regiji Hercegovina, lanovi poljoprivredne zadruge alfija Trebinje i Udruenja Eco Line Mostar i Udruenja Okusi Hercegovinu. Djelatnosti koje se ne financiraju Trgovina bez vlastite proizvodnje materijalnih dobara i usluga, ugostiteljstvo bez vlastite proizvodnje, lutrije i igre na sreu kao i sve aktivnosti koje nisu u skladu sa dravnim Zakonima ili propisima Banke. Namjena kredita Financiranje obrtnog kapitala (maksimalno 30% od odobrenog kredita) i investicije u stalna sredstva (minimalno 70%). Proizvodne djelatnosti koje se financiraju: 1. Proizvodnja meda, Livanjskog sira i sira iz mjeha; 2. Uzgoj i prerada voa, povra, vinove loze i ljekobilja; 3. Stoarstvo i peradarstvo; 4. Proizvodnja tradicionalnih, tipinih proizvoda za Hercegovinu. Iznos kredita Minimalni iznos pojedinanog kredita: KM 3.000,00 Maksimalni iznos pojedinanog kredita: KM 30.000,00

Instrumenti osiguranja Osnovni instrumenti osiguranja: Garancija LINK-a u visini 50% pojedinanog iznosa kredita, bianco vlastita mjenica uz mjenino ovlatenje za popunu, ugovorna ovlast, Pored osnovnih instrumenata osiguranja klijent je ovisno o procjeni nositelja kompetencija obavezan osigurati i kombinaciju dodatnih instrumenata osiguranja. Valuta kredita KM s valutnom klauzulom

DUGORO KREDITI Z NI PODUZE T A NIKE

3

Rije urednikaNovi broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz razliitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Najvei broj priloga vezan je za voarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo i cvjearstvo. Poetne stranice glasila obiluju temama iz cvjearstva meu kojima se izdvaja nekoliko lanaka koji obrauju pojedine cvjetne vrste. Tako moete proitati prilog o eeveriji, spirei, kadificama te prilog o proljetnom ureenju travnjaka. Poetkom proljea kree sadnja razliitih cvjetnih vrsta kako ukrasnih tako i cvjetnih dekorativnih vrsta koje se sade u saksijama i uzgajaju na balkonima, terasama i drugim mjestima. Sve te vrste za uspjean rast i razvoj trae i odgovarajua gnojiva. U ovom broju glasila donosimo i poseban prilog o tekuim gnojivima koja se koriste za gnojidbu razliitih vrsta cvijea. Ovih dana, na podruju Bosne i Hercegovine, kree sjetva kukuruza. Na tritu u BiH ima desetak sjemenskih kua koje nude svoje hibride. Jedna od tih kua je i Syngenta koja u svojoj paleti ima desetak vrhunskih hibrida koji zauzimaju znaajno mjesto u sortimentu kukuruza u BiH. U zadnjem broju glasila pisali smo o sadnji krumpira, a u ovom broju donosimo prilog o najznaajnijim etnicima krumpira-injacima i nainima njihova suzbijanja. Osim toga u ovom broju moete proitati i prilog o rutavoj bubi-tetniku koja moe uveliko smanjiti urod prije svega na jabuastim vokama ali i na ostalim vonim vrstama te prilog o suzbijanju pueva. Ovo je samo dio sadraja drugog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da e i ostali prilozi u ovom broju pronai svoje itatelje. Urednitvo

Editors wordThe new issue of Green Garden, on its pages, brings you many interesting articles from different fields of agricultural production. The largest number of articles is related to the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing and floriculture. First pages are dedicated to the topics from filed of floriculture, and among all them there are articles that deal with particular types of flower, so you can read articles about houseleek, sprirea, tagetes and article about spring lawn decoration. Beginning of the spring is time for planting different flower species, such as ornamental and decorative flower types for planting and growing in pots on balconies, terraces and similar places. These days, in Bosnia and Herzegovina, its time for sowing corn. The market in Bosnia and Herzegovina has a dozen seed companies that offer their own hybrids of corn. One of these companies is Syngenta which has in its offer about top ten hybrids of corn occupying important place in the market of Bosnia and Herzegovina. In the last issue of Green Garden we wrote about planting potatoes, and in this issue we report about the most important pests of potato wireworms and their control methods. Also, in this issue, you can find an article about Tropinota hirta pest that can greatly reduce yields on apple trees, but also on other kind of fruit trees, and an article about snail control. This is only a part of everything that you can find in second issue of Green Garden this year. We believe that other articles will also find their readers. Editors office

Rok i nain koritenja Prema dinamici ulaganja u projekt, a najdue 12 mjeseci od odobrenja pojedinog kredita. Sukcesivno i/ili odjednom. Po zakljuenju Ugovora o kreditu iznos odobrenog kredita se stavlja na raspolaganje plaanjem prodavatelju ili dobavljau ili prijenosom na KM-ovski raun Korisnika kredita. Rok i nain vraanja Do 60 mjeseci ukljuujui 6 mjeseci grace perioda na glavnicu (do 9 mjeseci grace perioda za voarstvo i vinogradarstvo). Otplata kredita e biti u jednakim mjesenim ratama i u valuti u kojoj je kredit plasiran.Vie informacija moete dobiti na broj telefona 033 222 999, putem e-maila info@unicreditgroup.ba ili u bilo kojoj poslovnici UniCredit Bank. Udruenje za poduzetnitvo i posao LiNK Mostar: tel: +387 36 580-151, Bulevar narodne Revolucije 55 A, Mostar, info@linkmostar.org

Kadifica - zahvalna parkovska cvjetnica ............................................. 4 Eeverija - dojmljiva i otporna ................................................................. 5 Suruica (Spirea) ...........................................................................................6 Proljetni radovi na travnjaku .....................................................................7 Tekua gnojiva u hortikulturi ..................................................................10 Povrtnjak poetkom proljea ..................................................................12 Korabica - manje poznata kupusnjaa .................................................13 injaci (crvi, skoibube) ..........................................................................14 Puevi sve znaajniji tetnici povrtlarskih kultura.....................15 Hibridi kukuruza .........................................................................................16

Zatita od korova .......................................................................................... 17 Grah mahunar - traena povrtna kultura ............................................18 Smanjite tete na vokama od rutave bube .......................................20 Grejp za mravljenje i smanjenje kolesterola ....................................22 Pojava i lijeenje kloroze ..........................................................................23 Suzbijanje monilije na kotiavim vokama .....................................24 Cvatnja vinove loze - prskati ili ne! .......................................................25 Nova pakiranja hercegovakih rakija ..................................................26 Radovi u pelinjaku poetkom proljea.............................................. 27 Zanimljivosti.................................................................................................30 Nagradna krialjka .....................................................................................30Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 iroki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Peri, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir Lasi Marketing: Valentina Vrlji Mii, dipl. oec. Andrea aravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljevi, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

www.evjesnik.info

Novi portal za nove ljude.

Zagoooglaj!

Sadraj

U prolom broju Green Garden glasila u ast nadolazeeg proljea uveli smo izbor za NAJ najljepi vrt, cvjetnjak, travnjak, te najvei plod i najbolji urod. Za sve one koji budu uestvovali u izboru osigurane su nagrade! Sve to trebate uiniti jest uslikati svoje djelo i fotografije zajedno sa svojim podacima poslati na nau adresu, osobno dostaviti u jedan od naih agrocentara ili poslati na e-mail greengarden.glasilo@sjemenarna.com. Pobjednici e biti objavljeni u sljedeim brojevima Green Garden glasila. Kako postati lan Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov lan: jednostavno preuzmete pristupnicu, ispunite i poaljete/dostavite prema uputama koje ete pronai u pristupnici. Godinja lanarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a lanstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim agrocentrima. Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com.

B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

4

5

parkovska cvjetnicaMatea Pehar,dipl. ing.adifica (Tagetes sp.) je jedna od najzahvalnijih vrsta jednogodinjeg cvijea jer je iznimno otporna na nepovoljne uvjete uzgoja. Pored svih neprilika biljka neprestano oblikuje lijepe cvijetove arkih boja, a skidamo li redovito osuene cvjetove produit emo cvatnju do kasne jeseni. Osim, skromnih zahtijeva prema kvaliteti tla kadifica ne zahtijeva ni uestalo i prekomjerno zalijevanje, zbog ega je idealna za ukraavanje gradskih perivoja i rjee posjeenih vikendica. Kao takvu mnogi je poele imati u svom vrtu, a posebice ljubitelji cvijea u naim vruim hercegovakim krajevima. Dodajmo kako ova lijepa i otporna biljka upravo i potjee iz vrelih i suhih podruja Meksika. A danas na tritu moemo pronai veliki broj njezinih kultiviranih oblika koji se dobro uklapaju u kombinaciji s ostalim vrstama cvijea. Ipak, nerijetko se kadifica uzgaja i samostalno tj. u istim skupinama, ime njezina jednostavnost i raskonost jae dolaze do izraaja.

KADIFICA- zahvalnaNezamislivo je posjetiti bilo koji od parkova i vrtova u kojem neemo susresti ovu uistinu lijepu, otpornu biljku. Unato arkom suncu i velikim ljetnim sparinama kadifica ostaje svjea i lijepa, te kao takva privlai poglede radoznalih prolaznikamatskim prilikama. A za uspjean uzgoj kadifice zahtijevaju propusna tla iji pH iznosi 5,5-6,5. Razmak sadnje kod afrike kadifice obino iznosi 30-45 cm, dok je on kod francuske kadifice neto manji te iznosi 20 do 25 cm. Pored redovite njege i prihranjivanja poeljno je biljkama revno otklanjati ocvale cvjetove a sve kako bi do izraaja dola ljepota i sjaj novonastalih cvjetova.

Eeverija - dojmljiva i otpornaVrlo dojmljiva i otporna meksika biljka atraktivnih nijansiranih mesnatih listova rozete, predstavlja djeli netaknute prirode koja se vrlo elegantno uklapa u dizajn boravinih inventara.Ivana Markota, master strukeanas vie i ne moemo zamisliti dio prostorije u kojoj boravimo bez zelenila, kao obveznog elementa ureenja unutarnjeg prostora. Stoga je upravo eeverija biljka koju lako moete uzgojiti u vlastitom domu. Naime, ove sobne biljke, raskone sukulente, imaju ulogu ivih skulptura, vrlo zahvalnih i uvijek privlanih. Uzgajajui sukulente istodobno moete biti vrtlari, botaniari, arhitekti i na taj nain aktivno sudjelovati u oplemenjivanju prostora u kojem svakodnevno boravite. Pored toga, dotina biljka istodobno je prikladna za poetnike i ambiciozne ljubitelje koji vole kreirati vlastite, malo zahtjevne mini vrtove. Podrijetlo i raznolikosti Postoji vie od stotinu vrsta ovih lijepih biljaka od kojih gotovo sve potjeu iz Meksika i koje pripadaju porodici Crassulaceae. Pored svoje velike raznolikosti eeverije rastu u veini sluajeva kao rozetasti grm ili polugrm. Neke od njih uzgajaju se samo zbog dekorativnih lisnatih rozeta koje ini debelo mesnato lie, dok druge imaju ak i lijepe cvjetove. Eeverija openito razvija simetrine plavozelenkaste rozete koje prijanjaju uz tlo. Zvonoliki maleni cvjetovi uzdiu se na stapkama dugim 10-15 cm, a koji izbijaju iz rozete potkraj prosinca pa sve do oujka. Boja im varira od bijele, ute, naranaste do crvene. Listii s peteljki pri najmanjem dodiru opadaju te ukoliko padnu na tlo odmah se zakorijene. Iz njih se, dakako, razvijaju nove mlade biljke koje ve u istoj godini cvatu.

K

D

Svjetlo za puni sjajI kako smo ve spomenuli eeverije su dosta otporne i veoma lako se uzgajaju. A osigurate li im dostatno svjetla, te ukoliko ih paljivo i umjereno budete zalijevali dobit ete prekrasne rozete. Da biste to postigli, tijekom ljeta poeljno je da biljka boravi na otvorenome osunanom poloaju te da redovito dobiva potrebnu vlagu. Poeljne none temperature za njezin rast i razvoj iznose od 10 do 13 stupnjeva C dok optimalne dnevne iznose 20 do 22 0C. Pravilan ritam i nain zalijevanja jedan je od najvanijih imbenika kako bismo uspjeli

Savjet vieZa razliku od veine vrsta jednogodinjeg cvijea, kadifice su mnogo otpornije na brojne bolesti i tetnike. Ali unato svemu najveu opasnost predstavljaju puevi i uholae, koje najee posjeuju mlade biljice. Povrh svega, kao jedan od estih naina bioloke borbe protiv nematoda u tlu koriste se upravo gusti nasadi kadifica. Jer malo je znano kako korijen ove biljke sadri kompleksne supstance koje spreavaju te ograniavaju razvoj i irenje nematoda. A kadifice posaene u vrtu, osim to velikim dijelom unitavaju nematode u tlu, spreavaju i irenje opasne bijele muice. Pa stoga odluite li posadite kadificu u svom vrtu, znajte kako ete pored lijepih i raskonih cvijetova ujedno dobiti i prijeko potrebnu zatitu od navedenih tetnika.B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

u uzgoju ove lijepe i dekorativne biljke. Stoga je tijekom proljea i ljeta nuno provoditi umjereno zalijevanje, a sve kako bi se supstrat malo prosuio izmeu dvije opskrbe vodom. Pored toga, poeljno je od travnja do konca kolovoza biljke prihranjivati svakih dva tjedna tekuim Flortis gnojivom za kaktuse. Meutim, ne preporua se prihranjivanje netom posaenih biljaka tijekom prve godine uzgoja. Ali, i pored injenice kako je ovo biljka skromnih zahtjeva, pojedinim se ljubiteljima cvijea dogodi da listovi naglo otpadnu zbog ega stabljike ostanu gole i samo na vrhovima

nose rozete. Do ove pojave obino dolazi kada se eeverija nalazi u pretoploj prostoriji, u uvjetima nedovoljna zalijevanja.

Jednostavno razmnoavanjeKako smo ve naveli, iz postranih izdanaka-rozeta moete lako i jednostavno uzgojiti nove, mlade biljke. Jer razmnoiti ove uistinu jednostavne i otporne biljke, uz malo truda i dobre volje mogue je u bilo koje doba godine. Koristite li pritom glinene i ukrasne posude, u koje se eeverija lijepo uklapa, na najbolji nain ete oplemeniti bilo koji kutak prostora u kojem boravite.

Sjetva i sadnjaKadifice razmnoavamo sjemenom koje se sije u razdoblju od veljae do travnja. Sjetvu obavljamo u sanduie, nakon ega biljke niu ve za 10-tak dana, za to treba osigurati temperaturu od 15 do 20 stupnjeva C. Postupak je prilino jednostavan. U sanduie ispunjene kompostom lagano rasporedite sjeme u plitkom sloju, a potom paljivo nanesete tanki sloj treseta. Treset je nuno paljivo navlaiti (sitne rune prskalice) i prekriti plastinom folijom. Ovako pripremljeni sanduii uvaju se na tamnom mjestu sve dok biljice ne ponu izbijati. Nakon to biljke izbiju plastina folija se uklanja a sanduii se iznose na svijetlo i prozrano mjesto. Poto se pojave prvi listovi, sadnice presaujemo u odgovarajue kontejnere. Na ovaj nain pripremljene biljke, koje su se dobro i kvalitetno ukorijenile, moemo posaditi na eljeno mjesto u vrtu. Razumljivo da se pri tomu moramo ravnati i s vladajuim kli-

B RO J 7 8 S I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 2 .

6

7Matea Pehar, dipl.ing.

SURUICA (SPIREA)Suruica iz porodice Caprifoliaceae je viegodinji cvatui grm cvatova sastavljenih od bijelih, grimiznih ili ruiastih cvjetia. Suruica voli hranjivo, propusno tlo, na osunanom ili polusjenovitom poloaju a razmnoavaju se reznicama poetkom ljeta. Ukoliko kupite gotove sadnice moete ih posaditi tokom cijele godine jer su otporne na hladnou i vruinu. To je listopadna biljka koja naraste i preko 2 metra visine. Uglavnom se koristi na neformalne ivice u ladanjskim vrtovima.DOBRO JE ZNATI

S

Svima nam dobro poznati Aspirin dobio je davne 1899. godine ime po spirnoj kiselini koja se dobiva iz soka Spiraea ulmaria (narodni naziv konara) i ima jednak kemijski sastav kao salicilna kiselina. Slovo A u nazivu lijeka dolazi od rijei acetil a zavretak in najee se upotrebljava u tvorbi kemijskih imena. Svakako zvunije ime lijeku od Acetilsalicilne kiseline!

vi mi volimo vidjeti pravi zeleni travnjak jer to u nama stvara ugodan osjeaj, odnosno, daje nam odreenu dozu smirenosti i zadovoljstva. Meutim, jeste li se ikada zapitali koliko je potrebno truda i zalaganja da bi dobili travnati pokriva. Dolaskom toplijih dana slijedi generalno ienje travnjaka od nakupina otpalog lia, polomljenih granica s okolnih drvea kao i ostalih neistoa koje noene vjetrom zavre na naim zelenim povrinama. Ali, to je tek prvi korak jer slijedi prva proljetna prihrana travnjaka koja e naem travnjaku vratiti njegov pravi sjaj. Svakako, prihranu treba obaviti koristei namjenska gnojiva za travnjake.

Proljetni radovi na travnjakuPoetkom proljea intenziviraju se radovi na odravanju travnjaka. To se prije svega odnosi na proljetno ienje, prozraivanje, uklanjanje korova, dosijavanje i prihranjivanje. Iako je na prvi pogled rije o jednostavnim postupcima, ipak je nuno poznavati i neke bioloke osobitosti trave.Prvu kosidbu trebamo obaviti na visinu od 6-7 cm s tim da pokoenu travu odstranimo s travnjaka jer u protivnom moe doi do nastanka tzv. elavih mjesta. U pravilu, tijekom proljea trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nuno izbjegavati prenisku kosidbu koja bitno umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. Meutim, treba znati i kositi jer se kosilica ne smije pomicati naprijed-natrag ve se gura u smjeru kosidbe. Svaka sljedea kosidba mora biti se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Ta tzv. elava mjesta se moraju dosijavati i to tako to po njima razbacamo odgovarajuu koliinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0,5-1 cm i redovito zalijevamo. Sreom, danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO) ije je sjeme obloeno zemljom i hranjivom. Na taj nain sjeme sto posto nie i zahvaljujui dostupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna mjesta. Na taj nain za kratko vrijeme dobit emo t ravn ja k kakav smo oduvijek i eljeli.

Prihranjivanje travnjaka poetkom proljeaDolaskom proljea trava intenzivnije poinje rasti te tlu treba vratiti hranjive elemente koje ona svojim rastom crpi iz tla. Gnojiti treba vie puta od konca oujka do srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake. Navedena gnojiva u svom sastavu, osim osnovnih elemenata, imaju i mikroelemente nune za pravilan razvitak trava. Osim toga, danas na tritu moete pronai i eljezni sulfat (FERO PLUS) namijenjen za otklanjanje kloroze na travnjacima. Kloroza ili uenje trave nastaje kao posljedica nedostatka eljeza i potpuno se moe ukloniti jedino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata ime trava dobiva prirodno modru boju. Preporua se primjena ovog proizvoda u dva navrata s razmakom od 15 dana. Osim Fero plus-a , na tritu postoje namjenska gnojiva za travnjake.

Ivana Markota, master strukeOpis biljkeRod Spiraea sainjavaju brojne vrste i sorte grmova uspravnih ili elegantnih grana, njenih listia i metliastih ili titastih cvatova sainjenih od bijelih ili ruiastih cvjetia, koje cvatu, ovisno o vrsti u proljee ili ljeti. Vanhoutteova suruica je hibrid izmeu Spiraea trilobata i Spiraea cantoniensis. Brzorastui je listopadni grm i jedna od najee uzgajanih suruica u vrtovima i parkovima. Naraste do 2,5 m visine i irine tananim izbojcima koji se elegantno savijaju prema zemlji. Cvate u kasno proljee snjenobijelim cvjetiima ne veim od centimetra, skupljenih u cvatove koji niz grane padaju u slapovima. Listii su sitni, zeleni, lagano nazubljeni. Podnosi i tla koja sadre neto vie soli

Uzgoj i njegaUzgaja se u ivim ogradama, u skupinama ili pojedinano, zahvalna je za prekrivanje padina. Voli hranjivo, dobro drenirano tlo, no nikako vapnenasto. Uspijeva i na sunanu i polusjenovitu poloaju iako na potonjem slabije cvate. Orezuje se nakon cvatnje, prikraivanjem izboja koji su cvali

iznad grananja, a kako bi se potaklo novo grananje. Starije izboje koji nisu cvali prikratite do polovice, a mlade savitljive izboje ostavite netaknutima. Potrebno je i blago prorijediti sredita grma. Vrlo je otporna na niske temperature (zona 4 - 8 ), prainu i smog, te se dosta uzgaja u gradovima. Od nametnika najvei su joj neprijatelji ui koje siu sok s mladih izbojaka. Moete ih se rijeiti pravodobnim otkrivanjem i otkidanjem zaraenih granica, inae vam preostaju insekticidi. Suruice su velika i raznovrsna skupina. Ima ih visokih varijeteta koji cvatu u oujku prije nego to se pojave listovi, a postoje one koje cvatu u jesen. Ovi grmovi svoju omiljenost duguju brzu rastu i obilnoj cvatnji. Lako se uzgajaju i openito nema problema. Skupina koja cvate u proljee na svinutim stabljikama nosi mnogobrojne siune, bijele cvjetove Cvjetovi skupine koja cvate ljeti obino su ruiasti ili crveni, mali cvjetovi pojavljuju se kao plosnate glavice, okruglaste kupole ili uspravni klasovi. Dobro uspijeva na bilo kojem prihvatljivom vrtnom tlu na sunanom ili lagano zasjenjenom mjestu. Vrstama koje cvatu ljeti treba u rano proljee temeljito odrezati grane na 10-20cm iznad tla.B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

pod pravim kutom prema prethodnoj. Druga operacija odnosi se na prihranjivanje travnjaka.

Dosijavanje travnjakaLjubitelji travnjaka su esto u zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnjaka. Ali, zbog nae relativno surove klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati uslijed ega

Namjenska gnojiva za travnjake

U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru i irokom Brijegu i Grudama moete nabaviti pakiranja parkovskih trava te namjenska gnojiva za travnjake, koja pored osnovnih NPK hranjiva sadre i mikrohranjiva, neophodne za normalan rast travnih vrsta.

B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

MOTOKULTIVATORIMotokultivatori su jednoosovinski strojevi koji se koriste za obradu manjih i tee pristupanih povrina. Najee imaju dva kotaa i kardanski prikljuak za razne dodatne prikljuke ili mogu imati direktno na osovini prikljuene kopaice. Vrlo su rasprostranjeni strojevi u naim krajevima, jer se mnogo ljudi kao hobisti bave obradom vlastitog vrta i ureenjem okunice. Kultiviranjem se tlo rahli, sitni, ali ne okree, a slui i za unitavanje korova i unoenje mineralnih gnojiva. Obino ide nakon oranja, a na lakim tlima i nakon nekih kultura moe ga i zamijeniti. Kultiviranje se danas sve vie koristi za meurednu obradu kod raznih kultura ime se smanjuje upotreba herbicida, a u ekolokoj proizvodnji je nezaobialazna agrotehnoloka mjera.

PROLJET NA AKCI JA Motorni ur eaji STIH L

15.03. - 15

.05.

Snaan na svim veim povrinama VIKING HB 585 motokultivator

FS 38proljetna akcija

RE 98proljetna akcija

339,30 KM

Ovlateni uvoznik i distributer firmi:Sa Viking motokultivatorima obraivanje tla sada napreduje osjetno lake i bolje. Ovi snani ureaji tede snagu, jednostavni su za rukovanje i visoko efikasni pri radu. Sa stabilnom konstrukcijom, robusnim komponentama i precizno usklaenim alatima. Radna irina od 85 cm savladava ak i cijela polja sa zapaenim tempom. Uzrok tome je veoma snani Kohler Courage-motor sa ventilima s gornje strane. Ako se radi o uem prostoru, radna irina se moe smanjiti na 60 cm. Jedna brzina za pogon naprijed i jedna za pogon nazad slue za lake manevriranje motokultivatorom. Uz noeve koji se koriste za kultiviranje tla HB 585 moe se opremiti i priborom poput ogrtaa ili dodatnih tegova ime ureaj postaje iroko primjenjiv.

327,60 KM

Mostar, Bie polje bb.; Tel.: 036 352 560 www. unikomerc.ba; E-mail: info@unikomerc.ba

MS 381proljetna akcija

FS 55proljetna ak cija

573,30 KM

1088,10 KM

PRODAJNA MREA U BIH: BILEA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHA - Velmah (037 304 673); avkunovi (037 315 318); BOSANSKA KRUPA - avkunovi (037 315 317); Plana Kop Elma (037 471 036); BOSANSKI PETROVAC - Trgo Proizvodi (037 883 383); BUGOJNO - Dadi Promet (030 253 301); BUSOVAA - Drako servis (063 333 230); BUIM - Pleska (037 410 666); CAZIN - Lida Comerc (037 518 002); APLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); AJNIE - AS (058 310 342); ITLUK - Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 206 494); DRVAR - Moto Zori (065 456 254); FOA - anar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - iljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMO - Alpina (063 477 959); GORADE - Agropodrinje (038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 662 523); GRUDE - SOVII - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE Bojani (030 659 428); KLJU - Kometa (037 661 938); KONJIC - Tuica (036 730 859); LIVNO - Pavi (034 208 034); LJUBUKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Gibraltar (036 551 502); Najvest (036 347 027); Poljotehnika (036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJI GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema (065 602 789); POSUJE - Trgometal (039 680 904); PROZOR - Voda (036 771 048); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNII - Faam Commerce (036 862 311); IPOVO - Medex (050 371 368); IROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572); TOMISLAV GRAD - Elfin (034 353 552); TRAVNIK - Green Coop (061 598 462); Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO - NS Moto (061 210 063); VITEZ - Fis (063 467 465); VELIKA KLADUA - Euro Klas (037 773 366).

10

11vode, te dobivenom otopinom zalijevati pelargonije. Primjenjivati na ve vlanom tlu svakih 10 dana tijekom perioda intenzivnog razvoja (oujak-rujan), i svakih 20-30 dana u periodima mirovanja vegetacije (listopad-veljaa). Gnojivo za petunije je posebno prilagoeno gnojidbi svih vrsta petunija (Multiflora, Grandiflora, Nana Compacta te posebice za Pendulu). Zahvaljujui uravnoteenom odnosu hranjiva pripravak jami kontinuiranu i dugotrajnu cvatnju. Uporaba i doziranje: ep boce se koristi kao mjera. epa gnojiva (20 ml) rastvoriti u 4/5 litara vode, te dobivenom otopinom zalijevati petunije. Preporuuje se upotreba gnojiva svakih sedam dana u periodu cvatnje. Tijekom vegetacije petunije trebaju neto vie eljeza pa je u vrijeme najintenzivnije cvatnje, petunije potrebno gnojiti i sa Green Garden eljeznim gnojivima protiv kloroze, kako bi petunije zadrale intenzivnu boju.

Tekua gnojiva u hortikulturiMatea Pehar, dipl. ing.vijee sve vie postaje intenzivna kultura u poljoprivrednoj proizvodnji i sve se vie pozornosti posveuje uzgoju cvijea u emu gnojidba zauzima vrlo vano mjesto. Temeljni preduvjet za punu izraajnost potencijala cvijea je optimalna opskrbljenost hranjivima dostupnih tijekom cijele vegetacije. Osnovna hranjiva duik, fosfor i kalij dodajemo prije sadnje u tlo ili u supstrat u obliku NPK gnojiva. Na tritu postoje ve gotovi supstrati specijalno namijenjeni za uzgoj pojedinog cvijea, no ako se radi o sadnji u tlo, poeljno je u tlo prije sadnje unijeti NPK gnojivo s istaknutim sadrajem fosfora i kalija. Za prihranu tijekom vegetacije, naroito kod cvijea koje zaostaje u porastu mogu se primijeniti primjenjuju tekua gnojiva za cvijee iz robne marke Green Garden. Ova gnojiiva se mogu primijeniti putom lista jer im je tako najvea uinkovitost. Naroito je efikasnost ovih gnojiva uoljiva kada nastupi suniji period odnosno visoke temperature i u kritinim fazama rasta biljaka nakon napada bolesti ili tetnika. Tada slijedi obavezno

C

prskanje ili zalijevanje otopinama ovih gnojiva kako bi se osigurao dotok nunih hranjiva koji e potaknuti rast i razvoj listova i osigurati bujnu i dugotrajnu cvatnju.

GNOJIVO ZA RUERua je najpoznatiji cvijet sa vrlo dugom tradicijom uzgoja i nalazi se u gotovo svakom vrtu, parku ili okunici. Danas postoji vrlo velik izbor sorti unutar skupina (ajevke, polijanta, floribunda, penjaice, mini rue) razliitih boja, oblika i veliine cvijeta. Da bi rua ispoljila svu rasko i ljepotu svoga cvijeta treba ju brino njegovati to izmeu ostalog podrazumijeva pripremu tla i gnojidbu prije sadnje kao i prihranu tijekom rasta i razvoja. Tijekom vegetacije njega se sastoji od uklanjanja ocvalih cvjetova da bi potaknuli cvatnju i u prihranjivanju tekuim gnojivima jer su rue veliki potroai hranjiva, naroito fosfora, magnezija i bora. Za prihranu se koristi Grenn Garden gnojivo za rue koje je obogaeno i mikrohranjivima. Gnojivo je posebno formulirano za gnojidbu svih vrsta rua. Uravnoteen odnos hranjivih elemenata stimulira pravilan rast i obilnu cvatnju, razvoj korijena i lista te biljku ini jaom. Uporaba i doziranje: ep boce se koristi kao mjera. epa gnojiva (20 ml) rastvoriti u 4/5 litara vode, te dobivenom otopinom zalijevati biljku. Primjenjivati na ve vlanom tlu svakih 10 dana od buenja vegetacije do kraja cvatnje. Preporuuje se obustaviti gnojidbu u periodu jesen-zima. okunice ne okite nekim cvatuim biljem koje zahtjeva veliku pozornost jer jedino tako uzvratit e prekrasnim cvatom. Od velikog broja balkonskih cvjetnih vrsta najvie se uzgajaju pelargonije i petunije. Gnojivo za pelargonije je posebno namijenjeno gnojidbi svih vrsta pelargonija, pruajui im hranjive sastojke neophodne za pravilan rast i obilniju cvatnju. Uporaba i doziranje: Rastvoriti sadraj epa gnojiva u 0,75 l

GNOJIDBA ZELENIH BILJAKAOvoj skupini pripada svo cvijee koje se uglavnom sadi u teglice (lonanice) i namijenjeno je dranju u sobnim, zatvorenim prostorijama kao to je fikus, filadendron, sanseverija, i mnogo drugih. S obzirom da su to biljne vrste koje se sade u gotove supstrate koji sadre

GNOJIDBA BALKONSKOG CVIJEARijetki su oni koji svoje balkone i

organska gnojiva i biljna hranjiva, gnojidba se obavlja u obliku prihrane nakon odreenog vremena kada supstrat osiromauje na hranjivima. Stoga da ne dovedemo biljku u stanje gladovanja moramo prihranjivati. Green Garden gnojiva za zelene biljke su posebno namijenjena gnojidbi svih zelenih biljaka posaenih u posudama ili na otvorenom. Redovita primjena gnojiva stimulira pravilan rast i razvoj biljke, te je ini jaom. Uporaba i doziranje: Rastvoriti sadraj epa gnojiva u 0,75 l vode, te dobivenom otopinom zalijevati biljku. Primjenjivati na ve vlanom tlu svakih 10-15 dana tijekom proljea i ljeta, a svakih 20-25 dana u jesen i zimu. Kod folijarne primjene koristiti pola navedene doze svakih 20-25 dana.

GNOJIDBA CVJETAJUIH BILJAKACvjetajue biljke tijekom cvatnje trae poseban reim gnojidbe, odnosno gnojiva s naglaenim sadrajem kalija. Kalij je vrlo bitan za cvatnju. Stoga za prihranjivanje cvatuih biljaka preporuujemo Green Garden gnojivo za cvatue biljke koje osim naglaenog sadraja kalija sadri i mikrohranjiva. Gnojivo za cvjetajue biljke je idealno za bujan i uravnoteen rast cvjetajuih biljaka te za obilnu cvatnju. Upotreba i doziranje: Rastvoriti sadraj 1/2 epa gnojiva u 0,75 l vode, te dobivenom otopinom zalijevati biljku. Primjenjivati na ve vlanom tlu svakih 10 dana tijekom proljea i ljeta, a svakih 20-25 dana u jesen i zimu.

B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

Povrtnjak poetkom proljeaOve godine klimatske prilike imaju zbilja neuobiajen tijek, jer poetkom godine imali smo obilne snjene padaline u Hercegovini. Iako je hladno i snjeno vrijeme malo zbunilo poljoprivrednike i vrtlare, pojaanim radovima u drugoj dekadi oujka i tijekom travnja moe se napraviti vei dio godinjeg plana proizvodnje, to se odnosi na sjetvu i sadnju povrtlarskih kultura, koje pripadaju ovom rokukoji se ne raskuhava za pravljenje krumpir salata (salatni), za leo pripremu (za kuhanje), univerzalni za kuhanje i peenje, za prenje u dubokom ulju (za pomfrit i ips) kao i za pire i krumpirna tijesta. Dakle, svaka sorta krumpira ima svoju namjenu o emu bi pak trebali i povesti rauna prilikom na-

12

13bave njegova sjemena. Zamjetno je i da se u Hercegovini ipak sve vie istiu i sade nove sorte: Arnova, Monako, Roko, Stirling, koje su od ovdanjih strunjaka klasificirane i kao sorte budunosti u Hercegovini.

Presadnice povraA ukoliko zbog klimatskih neprilika niste uspjeli proizvesti rasad povra ne tugujte jer Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i irokom Brijegu i Grudama svake godine osiguraju velike koliine kontejniranih presadnica povra. Sadnjom kontejniranih presadnica povre ne boluje nakon sadnje ve odmah nastavlja sa svojim rastom te puno ranije dolazi na rod a i sami prinosi su puno vei. Kako smo dulji niz godina pomno vodili rauna o izboru sortimenta ove godine e se u ponudi Sjemenarne nai samo provjerene sorte koje su se vie nego dobro pokazale u zemljinim i klimatskim prilikama Hercegovine.

Iako je jedno od prvih proljetnih variva iz porodice kupusnjaa, slabo je zastupljena u proizvodnji. Kuhari je sve vie trae, a koriste je za pripremu juha, variva, a naribana zadebljala stabljika odlina je svjea salata zainjena octom i uljem.Ivan Peri, dipl. ing.orabica je dvogodinja kupusnjaa, koja u prvoj godini nakon etvrtog do sedmog lista poinje zadebljavati stabljiku koja na kraju poprimi okrugao ili ovalan oblik. Svjetlozelene je ili ljubiaste boje. Na vrhu zadebljale stabljike rozeta je lia. U generativnoj fazi iz pazuha listova potjeraju cvjetne grane s vrnim cvatovima grozdovima, utim cvjetovima i plodovima karakteristinim za ovu vrstu.

KORABICA - manje poznata kupusnjaa

K

Korabica ima razmjerno kratku vegetaciju do tehnoloke zrelosti i zato joj treba osigurati potrebna hraniva u lako pristupanom obliku.

Izbor sortiSjemenske kue nude vie razliitih sorti korabice, a posebno F1 hibrida, koji se u odnosu na klasine sorte odlikuju intenzivnijim rastom, boljom ujednaenou tehnoloke zriobe i, naravno, veim prinosom. Duina vegetacije od sadnje do poetka berbe moe biti od 40 do 100 dana, a veliina zadebljale stabljike od 70 grama u ranih sorti do 2,5 kg u kasnih sorti. Boja zadebljale stabljike u veine sorti je svijetlozelena (obino se naziva bijela), ili polavoljubiasta (plava). Od dobre sorte korabice trai se otpornost na pucanje i konavost, prijevremenu fruktifikaciju, bolesti i tetnike.

Uvjeti proizvodnje

Dado Mari, dipl. ing.ve godine moemo ustvrditi da je kroz cijelu veljau vladalo nepredvidivo vrijeme s etapama hladnog i snjenog vremena. Kao posljedicu toga imamo neto kasnije rokove sjetve i sadnje povra jer se na parcele od silne vode ne moe ni ui a kamoli ih obraditi ili posijati. Meutim, ne budimo pesimisti jer nita nije izgubljeno a moramo se znati i prilagoavati nastalim promjenama ma kakve god one bile. Meutim, i pored svega veliki i ozbiljniji proizvoai ipak su spremni za sjetvu i sadnju razliitih vrsta povra jer im je dobro poznato kako e dolaskom proljea nestati sve zapreke koje mogu ograniiti

O

njegovu proizvodnju. Osim toga, kao i da ne postoji povrtlarska kultura iju sjetvu ne moemo obaviti koncem oujka to svakom proizvoau stavlja na raspolaganje da izabere one kulture koje mu najvie i odgovaraju za sjetvu, odnosno, sadnju u vlastitom povrtnjaku.

Sadnja krumpiraSpomenimo kako je u Hercegovini trenutno aktualna sadnja krumpira i to je najzanimljivije sade se neto novije sorte a sve vie se zanemaruju one tradicionalne. Tako nije vie dovoljno nabaviti sjeme bijelog ili crvenog krumpira ve je vanije poznavati gospodarske i kulinarske osobine takvog krumpira. Stoga danas na tritu moete nabaviti sjeme krumpira

Sjetva povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima KOLIINA VRSTA POVRA VRIJEME SJETVE SJEMENA (g/m2) MRKVA 4 01.03-30.04. CIKLA 3 10.03-15.04. PERIN 3 01.03-15.04. RADI 5 01.03.-10.04 PAROGA 10 01.03-20.03. TIKVICA 1 15.04.-30.04. RAJICA 5 01.04.-20.04 PAPRIKA 6 10.04.-20.04. GRAH MAHUNAR 13 01.04.-30.04. GRAH ZRNA 14 01.04.-30.04. KRASTAVAC 5 sjemenki u kuicu 01.04.-30.04. Sadnja povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima BROJ VRSTA POVRA VRIJEME SADNJE PRIJESADNICA (m2) PAPRIKA 14 10.04.-30.04. RAJICA 5 10.04.-30.04. PATLIDAN 5 20.04.-30.04.B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

Za ranu proizvodnju korabica trai laka tla koja se bre zagrijavaju, a za jesensku proizvodnju povoljna su srednje teka tla s veim kapacitetom za vodu uz reakciju tla pH 6-7,5. Ako se korabica eli uzgajati na kiselim tlima, potrebno je dodavati vapno za pretkulturu. Kontinentalna klima omoguava uzgoj rane korabice na otvorenom, koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju, prije razdoblja visokih temperatura. Prekrivanje nasada agrotekstilom ili perforiranom PE folijom moe ubrzati berbu za 7-14 dana. Korabica se obino sadi nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Sadnja na istoj parceli moe se ponoviti tek nakon tri sezone.

Uzgoj korabiceKao i ostale kupusnjae i korabica se najee uzgaja iz presadnica. Za ranu proljetnu proizvodnju

presadnice se proizvode u zatienim prostorima i to u kontejnerima od stiropora, veliine lonia oko 30 m3. Za 4-5 tjedana moe se proizvesti oko 600 presadnica po m2 sa 3 do 5 listova. Za raniju proizvodnju na otvorenom uz pokrivanje agrotekstilom ili perforiranom PE folijom koriste se vee presadnice uzgojene u neto veim loniima (40-50 m3). Takve presadnice omoguuju raniju berbu, obino 10-14 dana. Rane sorte korabice siju se na uzdignute gredice, koje treba ranije pripremiti da se tlo slegne i povrinski sloj dobro prosui. Mal od crne folije omoguava bre zagrijavanje povrinskog sloja tla i bolje uvijete za rast biljaka nakon sadnje. Za proizvodnju korabice u jesen, gredice nisu prijeko potrebne, ali prije sadnje tlo treba dobro natopiti.

de svibnja pa do druge dekade srpnja za srednje kasne sorte. U podrujima s veom nadmorskom visinom mogue je planirati berbu i ljeti, a rokove sjetve i sadnje treba uskladiti s duinom vegetacije pojedine sorte. Presadnice se sade na istu dubinu na kojoj su bile u loniu. Razmak sadnje ovisi o sorti. Ranije sorte koje su i slabije bujnije sade se na razmak 25 x 5 cm ili 30 x 25 cm, odnosno 13-16 biljaka po m2. u jesenskom uzgoju srednje kasne i kasne sorte sade se na razmak 40 x 30 cm ili 30x30 cm. Najvanija mjera u nasadu odnosi se na odravanje vlage iznad 65 % poljskog kapaciteta, da u sluaju jaih oborina ne doe do pucanja zadebljale stabljike. to se tie mjera zatite od bolesti i tetnika, jednake su kao i u proizvodnji drugih kupusnjaa.

Berba korabiceKorabica se uglavnom bere runo, reui je otrim noem neposredno ispod zadebljale stabljike. Istodobno se odreu svi stariji i oteeni listovi. U proljetnom uzgoju berba je uglavnom viekratna, a beru se samo biljke koje su dostigle traenu veliinu zadebljale stabljike. Ubrana korabica pakira se u letvarice ili kutije. Za pravilan rast korabice osobito je vana ravnomjerna opskrba vodom. Ako nakon sunog razdoblja padne jaa kia, zadebljala stabljika puca. Na puknutom tkivu ubrzo se stvori kalus, ali takva korabica vie nema trnu vrijednost.

Sjetva i sadnjaRokovi sjetve i sadnje korabice ovise o klimatskim uvjetima i sorti. Tako primjerice za rane i srednje rane sorte sjetva se obavlja od prve dekade veljae do prve dekade oujka, sadnja od druge dekade oujka do prve dekade travnja, a ako je sve obavljeno na vrijeme, berba bi trebala biti od prve dekaB RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

14Ivica Doko, dipl. ing.uevi u pojedinim godinama mogu nanijeti velike tete,posebno povru. Hrane se svim vrstama povra,osim lukom i enjakom. Najvee tete su za vlana vremena,posebice nou. Istraivanja su dokazala da najvee tete tijekom noi priinjavaju izmeu 21 i 1 sat. tete su lako uoljive jer puevi iz sebe ostavljaju sluzave tragove,odnosno srebrenkaste pruge i ostatke izmeta. Od povrtnih kultura posebno preferiraju salatu i kupusnjae tj. trae sone mlade listove,a vrlo esto oteuju i plodove drugih povrtnih kultura. Najee se hrane liem,u kojem izgrizaju rupe ili ostave samo epidermu. Osim listova i plodova vrlo esto izgrizaju i klica te mlade biljke. Puevi se dijele u dvije velike skupine - puevi golai - puevi s kuicom Puevi golai imaju izdueno tijelo obavijeno sluzavim platem,a u nekih vrsta se na lenoj strani mogu uoiti ostaci ljuture. Veliina tijela im varira. Meu tetnike povrtnih kultura ubrajamo pueve ija se veliina tijela kree od 5-15 mm. Na glavi im se nalaze dva para ticala. Na vrhu duljeg para smjetene su oi. Kod nekih pueva golaa prisutna je samooplodnja. Ti puevi su iz roda Limax i Arion. Najvei tetnici meu puevima golaima su iz rodova: Milax, Arion, Limax i Deroceras. Osim ovih pueva vrlo esti gosti u povrtnjacima su i puevi s kuicom. Posebno su znaajne dvije vrste i to: Helix pomatia vinogradarski pu i Helix nemoralis (vrsta slina prethod-

15

P

Dr. Ivan Ostojibog tetnog djelovanja injaka svake se godine presijava vie stotina hektara povrina pod okopavinama, prije svega pod kukuruzom i eernom repom. Koliko su injaci opasni tetnici poljoprivrednih kultura pokazuje i injenica da se za njihovo suzbijanje koristi nekoliko puta vie tzv. zemljinih insekticida, nego to se troi za suzbijanje svih ostalih tetnika koji ive u tlu.

Z

PUEVI sve znaajniji tetnici povrtlarskih kulturanoj vrsti samo neto manjih tjelesnih dimenzija).

imbenika, prije svih od temperature i vrste hrane.

Napadaju veliki broj poljoprivrednih kulturainjaci su veoma polifagni tetnici. Hrane se mnogim biljnim vrstama. Za topla vremena injaci se nalaze u povrinskom sloju tla. U sluaju sue tijekom ljeta kada u povrinskom sloju tla nema dovoljno vlage injaci se povlae neto dublje ako je tlo rahlo i prozrano. Ako to nije sluaj tada obino ostaju u povrinskom sloju a potrebe u vlazi podmiruju intenzivnim hranjenjem sa sonim podzemnim dijelovima biljaka. Zbog toga se uvlae u podzemne dijelove stabljike, posebno u gomolje, i u tom razdoblju mogu priiniti velike tete, primjerice korijena mrkve ili gomolja krumpira. Pored vertikalnog kretanja koje je uvjetovano vlagom, injaci se kreu i horizontalno, a to je kretanje vezano za traenje hrane. Bre pronalaenje hrane im omoguava privlano djelovanje nekih tvari, primjerice CO2 i lizina koje izluuje korijenje biljaka. U jesen kada zahladi dolazi do znatnije vertikalne migracije, jer se injaci povlae nie u tlo najee na dubini od 30 do 50 cm.

ZatitaPuevi oteuju biljke u njihovim razliitim fazama razvoja. Njihova oteenja su osobito kritina u fazi nicanja biljaka jer dovode do njihova propadanja. Na odraslim biljkama puevi struu i perforiraju lie i stabljike. U onim podrujima gdje se puevi javljaju u poveanoj populaciji, svakako treba provoditi mjere zatite. Mjere zatite protiv ovih tetnika moemo podijeliti u dvije skupine: 1. mehanike mjere zatite 2. kemijske mjere zatite Mehanike mjere provode se uglavnom u malim povrtnjacima i na malim povrinama. One se sastoje u uprabi razliitih tvari koje se razbacaju oko povrtnjaka i koje svojim djelovanjem isuuju tijelo pueva,te on ugiba. Neke tvari i nagrizaju tijelo,odnosno stopalo pua. Tvari koje se ubrajaju u mehanike mjere zatite su: ivo i gaeno vapno,pepeo, mineralna gnojiva i dr. Posebna mjera zatite protiv pueva je primjena piva (atraktant kojeg puevi oboavaju).

injaci-najznaajniji zemljini tetniciMeu veim brojem tetnika koji ive u tlu najvee tete priinjavaju injaci. Problem injaka je izraen i injenicom to je njihovo suzbijanje dosta teko. Naime, za razliku od veine tetnika koje je mogue kurativno suzbijati, kod njih to nije mogue ili je dosta oteano. injacima su kornjai, veliine 20-25 mm, koji nisu tetni, dapae mogu biti korisni jer se hrane tetnim kukcima, primjerice lisnim uima. Njihove liinke su izduenog cilindrinog tijela, koje je jako kruto, ukasto smee boje po emu podsjeaju na komad mjedene ice, zbog ega nose naziv injaci. Razvoj injaka traje 2 5 godina. Duljina razvoja zavisi od vrste injaka i nekih vanjskih

tete su vrlo veliketete koje injaci nanose tijekom godina na poljoprivrednim

kulturama teko je procijeniti. Ono to je sigurno jeste da su one ogromne. Unitavanjem korovskih biljaka injaci se koncetriraju na poljoprivredne kulture, pa su tete izraajnije na parcelama bez korovskih biljaka nego onima na kojima ima korova. To ne treba pogreno shvatiti i otii u drugu krajnost i nikako ne unitavati korove, kako bi se injaci hranili korovima i manje napadali poljoprivredne kulture.Sutina je u tome da ne treba teiti da se u nekoj poljoprivrednoj kulturi potpuno unite svi korovi, ve korove treba svesti na onu mjeru pri kojoj brojnosti nee imati vei utjecaj na smanjene uroda. U tom sluaju e prorijeeni

korovi posluiti injacima za hranu pa e oni u manjoj mjeri napadati poljoprivredne kulture. Inae treba raunati s tim da ukoliko se eli da u nekoj poljoprivrednoj kulturi ne bude korova, treba raunati s poveanim tetama od injaka, ukoliko se ne provede tretiranje tla prije sjetve odreene poljoprivredne kulture.

Kemijske mjere zatite povrtnih kultura od pueva sastoje se u primjeni kemijskih preparata limacida. Limacidi se koriste kao zatrovani mamci koji se rasipaju po tlu uz biljke. Danas se najvie korist pripravak pod nazivom Puomor. Postavljene mamce potrebno je esto zamjenjivati novim jer stari izgube atraktivnost.

Gomolji krumpira najugroenijiMeu kulturama koje su posebno podlone napadu injaka, krumpir zauzima visoko mjesto. Naime pojedinih godina postotak oteenih gomolja krumpira je vrlo velik. Simptomi oteenja uoavaju se u obliku sitnih rupica.

B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

16aa sjemena o optimalnoj gustoi sjetve za pojedine hibride. Takoer, jo uvijek velik broj poljodjelaca sije prerijetko, a na taj nain ne moe se postii maksimalni prinos.

17

SYNGENTIN IZBOR HIBRIDANK Alpha je rani hibrid kukuruza iz skupine FAO 380 koji se koristi za zrno (zuban). Preporueni sklop biljaka po ha iznosi 7200079.000. Sije se na razmak 18-20 cm unutar reda. Hibrid NK Alpha odlikuje stabilan urod u svim uvjetima proizvodnje, odlinim otputanjem vlage. Hibrid je tolerantan na bolesti klipa, a klipovi se u fazi zriobe okreu prema dolje. Na stabljici se esto javlja po dva klipa. NK Cisko je hibrid kukuruza iz skupine FAO 430 koji se koristi za proizvodnju zrna (zuban). Preporueni sklop biljaka po ha iznosi 65000-70.000, a sije se na razmak 19-12 cm unutar reda. Hibrid se odlikuje brzim poetnim porastom, te vrstom stabljikom. to se tie izbora tla, hibrid NK Cisko je pogodan za srednje teka i teka tla. NK Columbia je hibrid kukuruza iz skupine FAO 440 koji se koristi za proizvodnju zrna (zuban). Preporueni sklop biljaka po ha iznosi 71000-79.000, a sije se na razmak 10-20 cm unutar reda. Hibrid odlikuju vrsta stabljika koje se ne lomi niti polijee. Hibrid NK Columbia je pouzdan hibrid u stresnim uvjetima, te ima odlian urod suhog zrna. NK Pako je hibrid kukuruza iz skupine FAO 490 koji se koristi za proizvodnju zrna. Preporueni sklop biljaka je 71000-75.000 po hektaru. Hibrid NK Pako je rekorder u svojoj grupi po urodu. Glavna odlika hibrida je da dobro podnosi stres izazvan suom i visokim temperaturama. Rjei sklop nadoknauje veliinom klipa. NK Pako je pogodan za sjetvu na lakim tlima te za berbu u klipu. NK Timic je hibrid kukuruza iz skupine FAO 500 koji se koristi za za proizvodnju zrna ali i za silau. Preporueni sklop biljaka je 71000-75000 po hektaru. Kod tog sklopa razmak sjetve unutar reda iznosi 19-20 cm. Hibrid odlikuje visoka i vrsta stabljika,krupan klip te visok urod silae i zrna. Hibrid Timic daje rekordne urode u intenzivnim uvjetima proizvodnje.B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 . B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

NK Galactic je hibrid kukuruza iz skupine FAO 540 koji se koristi za proizvodnju zrna. Preporueni sklop biljaka je 68000-71000 po hektaru. Sije se na razmak od 20-21 cm unutar reda. Hibrid je tolerantan na suu te pogodan za intenzivne uvjete proizvodnje. Pogodan je za rane rokove sjetve. NK Helico je hibrid kukuruza iz skupine FAO 550 koji se koristi za proizvodnju zrna ali i za silau. Preporueni sklop biljaka je 65000-71.000 po hektaru. Sije se na razmak 20-22 cm unutar reda, a ako se koristi za proizvodnju silae sije se 10 % gui sklop. Hibrid odlikuje robusna, visoka i lisnata stabljika, te izuzetno krupno zrno na klipu. Hibrid je izuzetno pogodan za berbu u klipu odnosno berbu kombajnom. NK Maverik je hibrid kukuruza iz skupine FAO 590 koji se koristi za silau zrna i cijele biljke. Preporueni sklop biljaka je 6500071000 po hektaru. Sije se na razmak 20-22 cm unutar reda, a kod uzgoja za silau 10 % gue. Hibrid NK Maverik odlikuje rekordan urod te izuzetno kvalitetna silaa zrna i cijele biljke. Hibrid je prepoznatljiv po visokoj, vrstoj stabljici s uspravnim irokim listovima i krupnim klipom. Nk Maverik je izuzetno tolerantan na bolesti lista, stabljike i klipa. NK Sycora je hibrid kukuruza iz skupine FAO 620 koji se koristi za silau. Preporueni sklop biljaka je 60.000-65.000 po hektaru. Razmak sjetve kod ovog hibrida iznosi 21-23 cm unutar reda. Glavne odlike ovog hibrida su brz poetni porast, visoka i lisnata stabljika te debeo klip NK Agrano je hibrid kukuruza iz skupine 660 koji se koristi za

silau. Preporueni sklop biljaka po hektaru iznosi 60.000-65.000, a razmak sjetve 21-23 cm. Ako se hibrid koristi iskljuivo za sila-

u onda se moe sijati i 10% gui sklop. Izuzetno kvalitetan hibrid za silau koja je dobro probavljiva za stoku.

Zatita od korova

Mario ubela,dipl. ing.ravilo je da se, osim na lakim pjeskovitim tlima i na vrlo nagnutim terenima gdje prijeti opasnost od erozije tla, ore na jesen jer se na taj nain ostvaruju vrlo vani uvjeti za normalan rast i razvoj kukuruza. Ako se ne ore na jesen ne moe se postii dovoljno rastresit sloj za razvoj korjena i ujedno vrsti sjetveni sloj u kojem se klijanje i nicanje brzo odvija, te dolazi do redukcije sklopa koja uzrokuje dodatnu zakorovljenost i veliko smanjenje prinosa. Takoer, oranjem na jesen poveava se koliina akumulirane oborinske vode koju kukuruz koristi u ljetnom razdoblju kad mu je najpotrebnija za razvoj klipa i zrna.

P

Svake godine na tritu sjemena kukuruza u BiH dolaze novi hibridi koji imaju niz prednosti u odnosu na postojee. Da bi ti hibridi pokazali sve svoje prednosti potrebno je da ih prati odgovarajua agrotehnika. Svakako, jesenska obrada tla je izuzetno bitna agrotehnika mjera za postizanje visokih uroda kukuruza.Vrlo esto u praksi se dogaa vrlo plitka sjetva od 1-2 cm, a posteljica je bila na dubini od 8- 10 cm. U ovakvim sluajevima zrno ne moe upiti dovoljnu koliinu vlage za poetak klijanja i nicanja. S druge strane, dogaalo se da je zrno posijano preduboko (ak i do 15 cm dubine) u zbiti sloj gdje su narueni vodo-zrani odnosi, gdje nema dovoljno zraka i gdje se zrno jednostavno ugui. Mnogi poljodjelci siju godinama, a da ne znaju kako se njihova vlastita sijaica podeava za sjetvu odreenog broja zrna po jedinici povrine. Tako se dogaa da se svi hibridi siju na isti razmak u redu bez obzira o preporukama proizvo-

Suzbijanje korova jedan je od kljunih momenata u proizvodnji kukuruza. Kukuruz je izuzetno osjetljiv na prisutnost korova, posebno u poetnim fazama rasta. Osnovnu zatitu od korova (ukoliko nisu prisutni viegodinji korovi) potrebno je obaviti najkasnije do 4-5 listova kukuruza, jer se nakon te faze negativan utjecaj korova na urod brzo poveava. Novija istraivanja (SAD, 2010) govore o dosad manje poznatoj injenici da rano uklanjanje korova u kukuruzu sprjeava odbijanje nepovoljnog spektra svjetlosti na listove kukuruza. Naime, ukoliko su na tlu prisutne mlade korovske biljke one reflektiraju spektar tzv.daleke crvene svjetlosti nazad na listove. Biljka kukuruza prepoznaje takvu svijetlost i ve se u ranim razvojnim fazama (4-5 listova) priprema za dalji rast u nepovoljnim uvjetima. Ukoliko se takva svjetlost odbija na listove kukuruza do faze 5 listova (dakle, ukoliko se tlo do tada ne oisti od korova) ovaj proces postaje ireverzibilan, tj. ne moe se vie vratiti u normalu i gubitak uroda je neminovan. Uz konkurenciju za hraniva i vodu, ove spoznaje predstavljaju jo jedan dodatni razlog zato usjev kukuruza treba rano oistiti od korova. LUMAX je herbicid koji pokriva najiri spektar jednogodinjih korova, ukljuujui i najtvrdokornije abutilon, iak i ambroziju. Lumax ima i najdulji mogui rok primjene i to od sjetve do 4. Lista kukuruza. Najprimjereniji termin za primjenu Lumax-a je rano nakon nicanja kukuruza. Tada se najbolje iskoriste sve prednosti ovog preparata. Lumax se koristi u dozi 3,5-4 l/ha, ali se esto koristi i u kombinacijama. 1. Ako je na parceli nakon nicanja kukuruza prisutan slak tada je najbolje koristiti kombinaciju: Lumax 3,5 l/ha + Peak 15-20 gr/ha + Extravon 0,1 l/100 l vode 2. U sluaju manjka vlage ekati na primjerene padaline (15-20 mm), kotan poinje bokorenje, tada je najbolje koristiti kombinaciju: Lumax 3 l/ha + Motivell 0,4 l/ha + Extravon 0,1 l/100 l vode

SJETVA KUKURUZAStaro je ratarsko pravilo: kukuruz treba sijati tako da zrno legne na tvrdu postelju, a da ima rahli pokriva.

Grah mahunarIvan Peri, dipl. ing.

18

19

traena povrtna kulturaGrah je jednogodinja povrtna kultura kratke vegetacije. Naime, od sjetve do berbe proe svega 50-60 dana. Stoga se u naim krajevima uzgaja kao postrna kultura nakon rajice ili krastavaca. Za ovu povrtnicu je karakteristino da ima relativno slabo razvijen korijenov sustav koji tek u iznimno dobrim tlima moe prodrijeti na dubinu od 1 metra. Meutim, sekundarno korijenje s kvricama Rhizobium bakterija razvija se u povrinskom sloju od svega 20 cm. Zahvaljujui simbiozi s bakterijama iz roda Rhizobium, grah mahunar koristi atmosferski duik i obogauje tlo duikom. Zbog toga grah mahunar nije potrebno gnojiti velikim koliinama stajskog gnoja. Povrh svega biljka dobre proizvodne rezultate ostvaruje i na siromanijim tlima, slabo opskrbljenim hranjivim tvarima.

Rijetki su povrtnjaci u kojima nije zastupljen grah mahunar. Nita udno, s obzirom na injenicu da sa zdravstvenog stanovita grah i mahunice predstavljaju vrlo vrijedne namirnice. Osim toga dokazano je kako konzumiranjem 5-7 kg mahuna tjedno moemo smanjiti koliinu eera u krvi za 30-40 %.normalno niu i razvijaju se. Ipak, potrebno je znati kako sjetvu graha mahunara treba planirati na nain da se izbjegnu visoke temperature u vrijeme cvatnje. One u toj fazi ne bi smjele prelaziti 30 stupnjeva jer se to negativno odraava na oplodnju i zametanje plodova. U pogledu opskrbe vodom grah mahunar ima umjerene zahtjeve. Poto se korijenov sustav uglavnom nalazi u povrinskom sloju tla, potrebe za vodom su manje u odnosu na druge povrtne kulture. Ipak, u tom pogledu moramo voditi rauna da nipoto ne pretjeramo jer prekomjerna koliina vode (stagnirajua voda) moe dovesti do pomanjkanja kisika u zoni korijena. Osim toga, prevelika koliina vode u vrijeme cvatnje moe prouzroiti opadanje cvijeta i smanjenje prinosa. Nadalje, u pogledu tla grah mahunar nije pretjerano zahtijevan te najbolje uspijeva na dobro dreniranim tlima kao i tlima dobre strukture koja imaju dovoljno vapna.

Nedavno sam kupila nekoliko sadnica vinove loze sorte Ora. Kako mi je ovo potpuno nepoznata sorte molim vas da mi date nekoliko osnovnih informacija o toj sorti. Ora je nova rana stolna sorta groa nastala krianjem izmeu sorti Cinsaut x Perl de Chaba x Cardinal. Dosta je prinosna sorta, grozd je krupan ima do 400 g cilindrine forme s krilom. Bobica je okrugla krupna 4,5 g utozelene boje pokoice. U punoj zrelosti nakupi oko 14% eera ima i dosta dobru transportnu izdrivost. Sazrijeva koncem srpnja. Dado Mari,dipl.ing. Prole godine na gomoljima krumpira primijetio sam oteenja u obliku grizotina. Pretpostavljam da se radi o rovcu ili nekom drugom tetniku u tlu. Kod sadnje krumpira nisam koristio nikakve mjere zatite, pa me interesira na koji nain mogu obaviti zatitu kako i ove godine ne bih imao istih oteenja? Rovac priinjava velike tete gomoljima krumpira. Pravei podzemne hodnike ispod povrine tla, oteuje gomolje. Na onim povrinama gdje ima rovca, prilikom sadnje krumpira treba koristiti neki od zemljinih insekticida (npr. Finish G-7,5 i Dursban G-7,5). Ovi kemijski pripravci se koriste u koliini 500-600 grama/100m2 ako se razbaca po cijeloj povrini ili 150-200 grama/100m2 ako se koristi u redove. Osim ovih pripravka u zatiti krumpira od svih tetnika u tlu koe se koristiti i kemijski pripravak Force 0,5 G. Ovaj pripravak se koristi u dozi od 1-2 kg/1000m2. dr. Ivan Ostoji

Ora-stolna sorta vinove loze

Kako zatititi krumpir od rovca

Uvjeti uzgojaGrah mahunar ima velike zahtjeve za toplinom koja je neophodna za normalan rast i razvoj. Optimalna temperatura u fazi sjetve iznosi 20-23 0C dok bi tijekom vegetacije temperatura trebala iznositi 18-25 0C. Pri ovim temperaturnim vrijednostima biljke

nih proizvoaa zanemaruje plodored i njegovo potivanje, plodosmjena ima veliku vanost u uzgoju graha mahunara. Naime, grah mahunar bi na istu parcelu trebao ponovno doi tek nakon 4 godine. Dobra pretkultura je krumpir kao i strna ita dok se nipoto kao predusjev ne preporuuje uzgoj graka, boba i povra iz iste porodice. Sjetva graha mahunara obavlja se na meuredni razmak 40 do 80 cm dok razmak u redu iznosi 5-20 cm. Drugim rijeima niske sorte siju se na razmak od 5 cm dok se visoke sorte siju na vei razmak u redu,

koji treba iznositi 15-20 cm. Sjeme se sije na dubinu od 3-5 cm.

stvaraju savren drenani sloj, kako na dnu cvjetnih posuda, sadnih jama na otvorenom, tako i kao meusloj koji se stavlja na cvjetni podloak u svrhu postupnog vlaenja korijena i okolnog prostora. Posebice je to znaajno za vrste koje su osjetljive na viak vode ili suhi zrak. Navedene kuglice je takoer dobro koristiti i za prekrivanje povrine zemlje cvjetnih posuda, jer na taj nain spreavamo rast korova, isparavanje vode kao i truljenje korjenova vrata biljke. Pored toga, razasute na povrini zemlje u vrtu glinene kuglice lijepo istiu posaene biljke, tim vie ako se u tu svrhu upotrijebe kuglice koje moete nabaviti u razliitim bojama. A prije nego ih upotrijebite, kuglice morate dobro isprati vodom, a sve kako biste uklonili eventualno prisutnu prainu kao i tetne soli. Nadalje, valja znati da se ve koritene kuglice mogu ponovno upotrebljavati osim u sluajevima kada su bile u dodiru sa zaraenim biljkama. Matea Pehar,dipl.ing. Prilikom kupovine sjemenskog krumpira, traio jednu sortu koja se dobro uva i koju mogu koristiti kao zimnicu. U Agrocentru su mi preporuili sortu Roko. Poto prvi puta sadim ovu sortu molio bih nekoliko informacija o ovoj sorti. Sorta Roko pripada skupini kasnih sorti krumpira, duljine vegetacije oko 140 dana. Znaajka sorte je crvena do svijetloljubiasta boja pokoice, dok je meso bijele boje. Sorta se koristi za svjeu potronju, ali je pogodna za skladitenje. Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature. Ova sorta je jedna od najboljih sorti krumpira za zimnicu. Odlina je za kuhanje ali i peenje (posebno dobra za peke). Obiljeje: Visoki prinos, lijepi jednoobrazni gomolji srednje krupnoe. Mario ubela,dipl.ing. U svom obiteljskom vrtu zasadio sam nekoliko agruma meu kojima mandarinu, limun i grejpfrut, pa me zanima kada ih treba prihraniti i koja gnojiva koristiti za gnojidbu, odnosno primijetio sam da im listovi ute? Vrijeme gnojidbe agruma je upravo sada u proljetnom razdoblju. Osim pri sadnji agruma gdje koristimo stajnjak ili organska peletirana gnojiva, neophodno je dodati i mineralna gnojiva. Za prehranu agruma naj-

vaniji je duik. Njegovo prisustvo najvanije je u doba cvatnje i zriobe plodova. Kalijeva gnojiva ubrzavaju dozrijevanje plodova i poboljavaju kakvou ploda. Isto tako fosforna gnojiva povoljno utjeu na rast korijena. Preporuamo prihraniti stabla agruma s kompleksnim mineralnim gnojivima i to u formulaciji NPK 8:16:24 ili 7:20:30 u koliini od 0,5 0,7 kg za mlaa stabla, odnosno 1 1,2 kg za stabla koja ve daju rod. Pored ovih gnojiva nude se i namjenska tekua ili granulirana gnojiva za agrume Flortis koja sastavom osiguravaju potpunu prehranu. Gnojivo se rastvori u vodi prema uputi, a nakon gnojidbe izvri se obvezno zalijevanje vodom. Listovi ute zbog pojave kloroze koja je tipina u proljetnom razdoblju, pa je stoga neophodno dodati eljezo Sequestren 138 SG ili Florgen 6 u koliini od 5 10 g/l vode. Ivica Doko,dipl.ing. Planiram podignuti manji nasad brusnice za osobne potrebe, te me

Podizanje nasada brusnice

Hit je sorta udo Piemonteaudo piemontea je niska, srednje rana sorta. Mahuna je ute boje s ljubiastim strijama, blago zakrivljena, duga 16-18 cm i iroka oko 1,5-2 cm. Mahuna je bez vlakana. Zrno je svijetlosmee boje s tamnijim strijama. Mahuna kuhanjem poprima utu boju i pogodna je za potronju tijekom cijele godine. Osnovno obiljeje sorte udo piemonte jest da je to iznimno kvalitetna i i nada sve ukusna sorta graha mahunara.

Sorta krumpira za zimnicu

zanima koliki je poeljni razmak prilikom sadnje izmeu biljaka i koliko se moe oekivati plodova po jednoj biljci? Kao prvo, razmak sadnje brusnica ovisi od nekoliko imbenika. Ali, u globalu mogli bismo ustvrditi kako se brusnica sadi na meuredni razmak od 70 do 100 cm dok razmak u redu treba iznositi 25 do 30 cm. Ukoliko bi se sadnja obavljala u tzv. pantljike razmak izmeu njih bi trebao iznositi 50-tak cm. Unutar pantljika razmak redova bi trebao iznositi 30-40 cm i izmeu biljaka 20-30 cm. Meutim, obino se rauna da je za povrinu od 1 hektara nuno osigurati izmeu 30.000 i 40.000 sadnica brusnice. O eventualnom prinosu bi teko bilo govoriti premda se po inozemnoj literaturi spominje podatak o prinosu od 100 grama po jednom grmu brusnice to bi iznosilo oko 4 tone po jednom hektaru. Dakako, da je u tom pogledu presudno uzgojno podneblje, nain odravanja nasada, te ono to je moda i najvanije-iskustvo u njezinoj proizvodnji. Ivan Peri,dipl.ing.

Plodored i sjetvaIako veina naih poljoprivred-

Molim vas da mi pojasnite kako i na koji nain mogu koristiti glinene ukrasne kuglice koje se prvenstveno koriste u cvjearstvu. Zanima me koja je njihova uloga i znaaj u rastu biljaka. Unaprijed zahvalna! Glinene ukrasne kuglice koriste se, prije svega, u hidrokulturi jer zbog svoje strukture osiguravaju optimalan odnos proputanja vode i zraka. One poput spuve upijaju suvinu koliinu vode i na taj nain spreavaju prekomjerno vlaenje korijena, a ujedno omoguavaju i njegovu bolju prozranost. Osim toga, navedene granuleB RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 . B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

Primjena glinenih kuglica u cvjearstvu

Gnojidba agruma

www.crosig.ba/mob Na jednom mjestu pronaite sve potrebne podatke o osiguranju i utedite vrijeme i novac. Brzo i jednostavno doite do neobveznih i informativnih ponuda osiguranja putem kalkulatora, poaljite bilo kakav upit i pronaite kontakte svih poslovnih jedinica Drutva u Bosni i Hercegovini.

Skenirajte QR code vaim smartphone ureajem i posjetite www.crosig.ba/mob

20

21

Smanjite tete na vokama od rutave bubesvakom odabranom stablu kontrolira se po 100 pupoljaka, po 25 sa sve etiri strane kronje, i utvruje se postotak zdravih i napadnutih. Postotak napadnutih pupoljaka za itav vonjak predstavlja prosjek dobiven iz rezultata ukupno kontroliranih stabala. Posle prebrojavanja zdravih i napadnutih, neotvorenih i poutjelih cvjetnih pupoljaka, izraunava se postotak prosjenog napada za itav vonjak, a intenzitet napada se prikazuje se sljedeim kategorijama: slab napad manje od 5% napadnutih pupoljaka; srednje jak napad od 5,1 do 15%; jak napad od 15,1 do 50% i vrlo jak napad preko 50% napadnutih pupoljaka. Postotak tete obavlja se pomou koeficijenta tetnosti. Kritina vrijednost je 50% napada pupoljaka u vrijeme cvatnje.

SuzbijanjeSuzbijanje ovog tetnika mora da se izvede im se primete prvi odrasli oblici. Primjena kemijskih mjera, je ograniena zbog toga to se tada biljke nalaze u fenofazi cvatnje kada ih posjeuju pele, ali

i zbog estih migracija rutave bube. Danas na tritu u BiH postoje klopke kojima se ovaj tetnik uspjeno suzbija. Postavljanjem veeg broja klopki, posebno kada se radi o manjim nasadima, tete se potpuno izbjei.

Velike tete na breskvama i nektarinamaNa podruju Hercegovine proteklih godina zabiljeene su velike tete na breskvama i nektarinama od strane rutave bube. Kod pojedinih sorti breskve urod je potpuno izostao. Osim na breskvi i nektarini, tete su zabiljeene i na jagodama koje se uzgajaju na otvorenom.

Dr. Ivan Ostoji

I

prole je godine rutava buba u pojedinim nasadima breskve, marelice, jabuke i kruke gotovo unitila urod. Poto suzbijanje ovog tetnika nije adekvatno rijeeno - jer ona pravi tete u fazi cvatnja voaka kada je primjena insekticida ograniena zbog pela. Jedino uinkovito rjeenje je postavljanje lovnih klopki.

Morfoloki izgled tetnikaOdrasli kukac imago rutave bube (Tropionata hirta) crne je boje, obrastao je mnotvom sivih dlaica. Na pokriocima se na-

laze ukaste sitne mrlje, odnosno proarana su sa 12 15 bijelih tokica nepravilnog oblika. Kukac je dugaak oko 10 mm. Jaje je bijele boje, a pri kraju embrialnog razvoja zatvoreno ute, ovalno, dugako 2-2,5 mm. Liinka je bijele boje, savijena, naprijed suena, a na zadnjem dijelu proirena. Glava je mala, ute boje. Liinke se presvlae tri puta. Odrasla liinka dostie duljinu oko 15mm. Kukuljica je slobodna,

u poetku bijele, a zatim ute boje, dugaka do 10mm.

Bioloki ciklusImaga se pojavljuju u rano proljee, pojedinano i zadravaju na prvim korovima u cvijetu. Polovinom travnja zapoinje njihovo masovno izlaenje i traje sve do poetka lipnja, a od tada je njihov broj opada. Pojedinani primjerci rutave bube mogu da se nau u polju i neto kasnije. Imago se hrani prvenstveno cvijetom, mada u rijetkim sluajevima, i to na mlaim biljkama i u nedostatku cvjetova, grize lie i stabljike korova i uzgajanih biljaka. U cvijetu stradaju pranici i tuak, uslijed ega ne dolazi do zametanja ploda. Kukac je odlian leta. Tijekom proljea se seli sa biljaka koje ranije cvatu na one koje cvatu kasnije. Ishranu obino zapoinje na breskvama, krukama, jabukama i vinjama, a zavrava na ratarskim kulturama. enka odlae jaja u tlo na dubinu oko 5cm, pa i dublje,

obino tokom svibnja i poetkom lipnja. Jaja su smjetena pojedinano ili u grupicama. Jedna enka tijekom ivota odloi oko 20-30 jaja. Razvoj liinka traje oko dva mjeseca. Pred prelazak u kukuljicu, liinka pravi komoricu u tlu u drugoj polovini srpnja. Imago se pojavljuje tijekom kolovoza, ali ostaje u komorici sve do proljea, idue godine kada ju naputa.

VARB klopke rjeavaju problemUnazad nekoliko godina na tritu u Bosni i Hercegovini nalaze se klopke maarskog proizvoaa Csalomon koje uveliko pomau u rjeavanju mnogih problema u zatiti bilja. Meu veim brojem lovki nalaze se i lovke oznake VARB koje slue za suzbijanje rutave bube . Klopke su jednostavne za postavljanje a s druge strane vrlo uinkovite. Lovke se vjeaju na stabla u nasadu i povremeno prazne. Svakih dvadesetak dana mijenja se mamac.

Ocjena tetaOcjena intenziteta napada obavlja se u periodu cvatnje odreenih biljnih vrsta. Npr. u vonjacima, u zavisnosti od veliine nasada, odabere se odreeni broj stabala prema sljedeoj skali: na povrini manjoj od pet hektara etiri stabla; na 5,1-10 hektara pet stabala; na 10,1-25 hektara10 stabala; na 25,150 hektara 20 stabala; na 50,1-100 hektara 30 stabala; na 100,1-200 hektara 50 stabala i u vonjaku veem od 200 hektara za ocjenu se uzima 75 stabala. Odabrana stabla treba ravnomjerno da pokrivaju cijelu povrinu vonjaka. Najbolje je ih odabrati po dijagonali i na stranama pojedinih veih tabli. Na

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, irokom Brijegu i Grudama u ponudi imaju veliki izbor klopki za mnoge tetnike koji priinjavaju tete na poljoprivrednim kulturama.B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 . B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

22Marija Kranjevi, dipl. ing.

S

matra se da je grejp ili grejpfrut (Citrus decumana L.= Citrus x paradisi Macf.) hibrid pomela (C. maxima) i gorke narane (C. aurantium) koji je nastao posve sluajno. Radi se o otpornom zimzelenom drvetu iji plodovi mogu biti teki i do 0,5 kg, a najbolje uspijeva u tropskom i supstropskom podruju. Najvie se uzgaja u SAD-u (oko 41 % svjetske proizvodnje), osobito na Floridi i u Teksasu. Dvije osnovne sorte grejpa su uti i crveni, a iz njih su se razvile brojne druge koje se razlikuju veliinom, oblikom, bojom kore i pulpe (unutarnjeg sonog dijela), okusom, aromom. U 100 grama ploda ima 30-40 kcal, ovisno o vrsti, a 89 % ploda ini voda. Tu su jo vitamini B1, B2 i B6, oko 40 % C vitamina, minerali natrij, kalij, kalcij, fosfor, magnezij itd. Zbog svog diuretikog djelovanja, grejp blagotvorno djeluje na probleme sa zadravanjem vode u organizmu, tegobe s jetrom i bubrezima.

Grejp za mravljenje i smanjenje kolesterolaGrejp je voe iz roda citrusa specifino gorkasta okusa, a zbog kemijskog sastava i malo kalorija s pravom se preporuuje za smanjenje tjelesne teine i kod poveanih masnoa u krvi. Ekstrakt iz kotica ploda odlino je sredstvo kod infekcija prouzroenih razliitim mikroorganizmima i zatitni kompleks kod oslabljena imuniteta.vjetovati s lijenikom ili farmaceutom.

23

Pojava i lijeenje klorozeKloroza ili uenje listova nastaje uslijed nedostatka eljeza u tlu, a koje ima vanu ulogu u itavom nizu fiziolokih procesa u biljci. Prvi simptomi nedostatka eljeza primjeuju se na najmlaem ili vrnom liu mladica. Kloroza se moe uspjeno lijeiti unoenjem u tlo zelene galice ili helata eljezaDado Mari, dipl. ing.

Druge primjena grejpaGrejp je vrlo iskoristiva biljka. Iz cvjetova se pripravlja tonik za srce, a iz listova, koji imaju antibiotska svojstva, pripravci za lijeenje problematine koe vlasita. Kora ploda slui za dobivanje eterinog ulja koje se koristi za osvjeenje prostora, inhalacije, kupke i masae. Otpaci ploda iz prehrambene i farmaceutske industrije koriste se za stonu hranu. Zahvaljujui lijeniku imunologu dr. Jacobu Harichu, koriste se i kotice grejpa. On je posve sluajno uoio da kotice grejpa na gnojitu ne trunu pa ga je zaintrigiralo koji je tome razlog. Uslijedila su brojna znanstvena istraivanja kojima je ustanovljeno da se u koticama nalaze tvari koje sprjeavaju rast oko 800 vrsta bakterija i virusa te oko 100 vrsta gljivica, pri emu se ne unitava prijateljska bakterijska flora u crijevima. Tinktura od kotica moe se pripremiti tako da se 5-6 lica suhih, zgnjeenih kotica prelije s 2,5 dl 70 %-tnog alkohola i dobro zatvori, uz povremeno protresanje. Nakon 2-3 tjedna tekuina se ocijedi i spremi u tamnu boicu. Koristi se uvijek u razrijeenu obliku. 20-30 kapi doda se u au vode i koristi za grgljanje kod upale grla ili za ispiranje i tamponiranje kod gljivinih bolesti. U kuanstvu se tinktura moe koristiti kao dezinfekcijsko sredstvo za ienje raznih povrina i predmeta. Na tritu postoje i go-

Simptomi na pojedinim kulturamaZbog pojave kloroze koja prouzrouje uenje listova, potrebno je pravodobno osigurati kontinuirano pritjecanje eljeza u voke i druge kulture. U sluaju nedovoljne prehrane eljezom pojavljuju se tipini simptomi nedostatka eljeza kloroza (utica) na listovima. Najprije se nedostatak uoi na najmlaem ili vrnom liu mladica. Listovi i mladice mijenjaju boju, najprije u svjetlozelenu, a zatim u utu. Listovi su slabije razvijeni, ostaju siuni (usporen rast), a to je karakteristino je to da samo nervatura lista (lisne ile) ostaju zelene, a ostali dio lista pouti. Jo jedno svojstvo kloroze je to da uenje listova uvijek poinje iz vrnog dijela mladica i postupno se sputa prema donjem dijelu, pa u najgorem sluaju cijela biljka poprimi simptome (pouti). Inae, eljezo je slabo pokretljivo u biljci i sporije se prenosi u organe gdje je najpotrebnije, stoga se utica pojavi najprije na vrhovima mladica i listova. U vinogradima kod nas esta je pojava kloroze, uslijed ega dolazi do suenja listova (nekroza), odnosno ako se ne poduzmu adekvatne mjere, trsovi mogu propadati. Kod vinove loze znakovi nedostatka eljeza se javljaju neravnomjerno, tj. uenje se iznenada primijeti samo na pojedinim trsovima, dok su susjedni normalno razvijeni. Zatim, kloroza

Grejp za mravljenjeSedamdesetih godina u SAD-u je bila osobito popularna grejp dijeta koja se poslije proirila irom svijeta. Podrazumijevala je jedenje pola grejpa ili ae svjee iscijeena soka grejpa uz svaki obrok, ime se u 12 dana moglo izgubiti 4,5 kg. Objanjenje je da grejp, uz to to sadri malo kalorija, sniava razinu inzulina u krvi i smanjuje osjeaj gladi. Istraivanjima je takoer ustanovljeno da pektin iz grejpa sniava razinu kolesterola u krvi. Pri provedbi terapije i uzimanju vee koliine grejpa dulje vrijeme vano je znati da furanokumarini iz soka ulaze u interakcije s nekim lijekovima, odnosno da grejp koi jetreni enzim odgovoran za metaboliziranje velikog broja lijekova. To moe uzrokovati povienje razine lijeka u tijelu i dovesti do brojnih nuspojava. Zato grejp ne treba uzimati ako se piju lijekovi protiv masnoe, povienog krvnog tlaka, za regulaciju sranog ritma, protiv alergije, sedativi, antidepresivi, imunosupresivi (kod autoimunih bolesti) itd., o emu se treba posa-

V

U Sjemenarninim Agrocebtrima u Mostaru, irokom Brijegu i Grudama moete nabaviti kontejnirane sadnice grejpfruta ali i drugih agruma, te namjenska gnojiva za agrume.

tovi pripravci (Citrosept, Citrofit i sl.), standardizirani na odreenu koliinu bioflavonoida kao aktivne tvari i primjenjuju se prema uputi kod prehlade, gripe, hunjavice, gr-

lobolje, upala usne upljine i zubnog mesa, akni, gljivinih bolesti stopala itd. Oprez je potreban kod osoba alerginih na plodove citrusa. (Preneseno iz Gospodarskog lista)B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

rlo esta pojava koja prouzrouje uenje listova tzv. kloroza najee se javlja u proljee na poetku vegetacije. Nedostatak eljeza je vrlo nepredvidljiv fizioloki poremeaj koji se najee pojavi iznenada (u nekoliko dana) u nasadima gdje ga ranije nije bilo, a isto tako je mogue da kloroza tu i brzo nestane. eljezo se u svim biljkama nalazi u manjim koliinama kao mikroelement, ali ima vanu ulogu u itavom nizu fiziolokih procesa. Koliina eljeza u tlu je uvijek zadovoljavajua za biljne potrebe, ali vrlo mali dio je u otopini tla, jer je eljezo uvijek vezano za druge kemijske spojeve. Biljka ga moe samo usvajati u obliku eljeznih (Fe) iona ili helata. eljezo je prisutno u svim biljnim dijelovima, a ponajvie ga ima u vrnom liu mladica koje intenzivno rastu. Smatraju ga jednim od glavnih odgovornih elemenata u procesu fotosinteze. Treba istaknuti da eljezo openito utjee na poveanje otpornosti biljke na suu i niske temperature kao i prema bolestima i tetnicima.. Kloroza se najee pojavljuje na vapnenim tlima (kao u Hercegovini), zatim na teim nepropusnim tlima, kao i u godinama koje se izrazito sune.

se jo esto javlja na agrumima, veina kotiavih voaka (breskva, marelica, ljiva), kao i na jabuci i kruki. Isto tako i aktinidija je osjetljiva na pomanjkanje eljeza osobito u poetku vegetacije gdje se pojavljuje uenje listova. Sezonsko cvijee u posudama esto podlijee klorozi, kao i travnjaci i ukrasni grmovi, pa je stoga neophodno poduzeti odgovarajue mjere.

Lijeenje klorozeTamo gdje se pojavi kloroza kao fizioloka bolest treba preventivno i izravno djelovati, s ciljem umanjenja eventualnih teta. Preporua se gnojidba eljeznim sulfatom zelenom galicom, zatim helati eljeza, kao npr. Sequestren Fe 138 SG i Florgen 6. Nakon primjene uinci

se primjeuju ve za nekoliko dana, s tim da se listovi zelene, poboljava se cvatnja i boja cvjetova. Zelena galica se zaore u tlo od 1 do 3 kg kod voaka u ovisnosti od starosti nasada, a Sequestren i Florgen 6 od 50 150 g po stablu. Kod agruma doza je od 5 10 g eljeza rastvoreno u litri vode. Za kotiavo voe 4 6 g/l vode. Za kiwi u dva navrata godinje u dozi od 2 g/l vode. Jabuka i kruka, 2-3 puta godinje u dozi 2 3 g/l vode. Vinova loza 10 50 g po trsu. Za sve povrtne kulture 2 g u 3 4 litra vode/m2 . Za travnjake 3 4 litre vode po m2 u dozi od 1 g. Obaviti 3 4 primjene godinje u razmaku od tjedan dana. eljezo se moe primijeniti i izravno uz obvezno zalijevanje kasnije. eljezni helati (Sequestren i Florgen 6) su postojani u tlu za pH vrijednost izmeu 4 i 9. Gnojidba eljezom moe se primjenjivati od oujka do rujna mjeseca.

B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

24

25vie mogunosti prodora gljive u mladicu. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje, ne dolazi do zaraze i te godine nema suenja mladica. No, u sluaju uzastopnog ponavljanja kiovitog vremena vie godina u vrijeme cvatnje, stradaju mladice, javlja se smolotok i voka polagano slabi i sui se. To se najee dogaa kod breskve, marelice i vinje, a daleko slabije je izraeno kod trenje i ljive.

Suzbijanje monilije na kotiavim vokamaMonilia laxa napada preteno kotiave voke: trenju, vinju, ljivu, breskvu, marelicu. Najea je na marelici, vinji i breskvi. U pojedinim godinama, od ove bolesti, moe potpuno izostati urod.Ivica Doko, dipl. ing.

ZatitaPrvi dio zatite se odnosi iskljuivo na preventivne mjere suzbijanja, budui da bolest nije lako suzbiti, posebno ne u kinim uvjetima i jo k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. Dakle, potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe granice s kotiavih voaka. ak i deblje grane. Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. Kotiave voke se mogu rezati u vegetaciji, tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu, ve za ljetnu.

Od cvatnje vinove loze u velikoj mjeri ovisi i krajnji urod, odnosno, prinos groa u vinogradima. Stoga je cvatnja jedna od najvanijih fenofaza u intenzivnoj vinogradarskoj proizvodnji.

S

uenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Mladica procvate, ali tada vei ili manji broj cvjetova poinje naglo smeiti, suiti se i propadati. Mladica se osui. Mnogi ljudi ne znajui za uzrok svode to na hladnou ili mraz. Meutim, ako se radi o mrazu, onda se sue svi cvjetovi jedne voke, a u ovom sluaju se sue samo cvjetovi na pojedinim mladicama. Broj tako osuenih mladica s cvjetovima moe na stablu biti velik, pa itava voka ima alostan izgled jer je zahvaena u punoj cvatnji. Roda naravno nema. Najkritinije je upravo razdoblje cvatnje kada je kiovito i prohladno vrijeme s velikom koliinom vlage. Kada voka proe fazu cvatnje i plodovi malo narastu, nema

CVATNJA VINOVE LOZE - prskati ili ne!Nino Rotim, dipl. ing.Trajanje cvatnjeTrajanje cvatnje ovisit e o vie imbenika, te se slobodno moe ustvrditi kako ona varira ovisno od vinograda do vinograda. Uostalom to je razumljivo, jer se vinova loza uzgaja u razliitim proizvodnim podrujima i s razliitim sastavom sortimenta. Meutim, znakovito je kako jedan cvijet cvate tri do etiri dana, jedan grozd (cvat) pet do deset dana, jedan trs od osam do dvanaest dana i na koncu jedan vinograd od dvanaest do dvadeset dana. A cvatnja poinje odvajanjem latica na osnovi cvijeta a ne pri vrhu kao kod veine drugih biljaka. Vrhovi latica savijaju se prema gore u obliku zvjezdice, pranici se izravnaju i izbace kapicu. Potom dolazi do oslobaanja peludnih zrnca koje se dalje posredstvom vjetra i kukaca raznose irom po vinogradu. Nakon to doe do opraivanja i oplodnje, iz plodnice e se razviti bobica, a njuka i vrat tuka osue se i otpadnu. Na vrhu bobice ostaje tamni oiljak u obliku tokice. Spomenimo jo i kako cvjetanje poinje

glo, vinovu lozu treba prskati pred cvatnju, nekim od gnojiva na osnovi bora. Preporuamo koritenje gnojiva pod nazivom BORFAST, gnojivo koje moete mijeati s kemijskim pripravcima.

Zatita vinograda u cvatnji-opravdano ili ne?Tu postoje oprena miljenja. Naime, pojedini vinogradari za trajanja cvatnje ni za ivu glavu ne ulaze u svoje nasade, dok drugi u uvjetima mogue pojave bolesti ipak radije lozu i zatite. A to je ispravnije, teko je sa 100 postotnom sigurnou rei. Zbog svega toga vinograd treba tretirati neposredno pred cvatnju nekim od dostupnih sisteminih fungicida, a sve kako bi loza to due vremena bila zatiena od pojave biljnih bolesti. S druge strane, ukoliko vinovu lozu nismo adekvatno zatitili puno je poeljnije tretirati vinograd i za trajanja cvatnje, nego pustiti da ga napadne i u njega se nastani bolest. Time emo, istina, izgubiti dio uroda, ali e nam na koncu preostalo groe biti zdravo, to je uostalom i cilj vinogradarske proizvodnje. Na kraju spomenimo kako najvei dio kultivara plemenite loze ima dvospolan cvijet, premda se javljaju i kultivari s funkcionalno enskim tipom cvjeta (zakrljali su im pranici), kao to je to sluaj s Blatinom crnom. Zbog toga se u vinogradima pored navedenih sorti vinove loze uvijek sade i odgovarajue koliine (15-20 posto) prateih sorata (kambue, trnjka, vranca i dr.), a sve radi to bolje i sigurnije oplodnje. Ipak bez brige-veina kultivara europske vinove loze ima normalno razvijen dvospolan cvijet s tukom i pranicima to znai da e bez potekoa redovito doi do oplodnje i formiranja bobica grozda.

U

Za voare koji imaju nekoliko stabla kotiavih voaka predlaemo nabavku pripravka Signum u pakiranju od 20 gr koji je dostatan za jednu lenu prskalicu kojom se moe poprskati nekoliko vonih stabala.

seoskom argonu Hercegovine i dan danas esto moemo uti uzreicu Za cvatnje ni ptica ne smije proletiti vinogradom ili U cvatnji nemoj ni gledat u vinograd. A kako je svaka seoska tvrdnja ujedno misaona te na kraju i teorijski potkrijepljena takav je sluaj i s cvatnjom vinove loze. Naime, stariji su vinogradari dobro znali kako zbog velike osjetljivosti vinove loze, u ovoj fazi (u cvatnji) treba izbjegavati sve agrotehnike mjere i proljetne radove (zalamanje lastara, prihranjivanje, zalijevanje i sl.) jer time samo moemo negativno djelovati na tijek opraivanja i oplodnje vinove loze. Osim toga, svima nam je poznato kako nagla zahlaenja i obilne kie za trajanja cvatnje vrlo tetno djeluju na oplodnju vinove loze. Posebice su opasni kasni proljetni mrazevi koji mogu nanijeti nepopravljivu tetu cvijetu i tako izravno utjecati na smanjenje uroda groa.

kada dnevne temperature prijeu 15 stupnjeva C, dok je optimalna temperatura za nesmetano opraivanje i oplodnju negdje izmeu 25 i 30 stupnjeva C. Meutim, za to je osim povoljne temperature neophodna i umjerena vlanost. Drugim rijeima, suho i vjetrovito vrijeme negativno se odraava na oplodnju vinove loze, a to je sluaj i s kiom te naglim zahlaenjima. Ali, svi cvjetovi u grozdu nee se oploditi te e od njih 150 do 1000, koliko ih moe biti prisutno u jednom cvatu, otpasti oko 50 posto. Zbog te prirodne selekcije na kraju e se u jednom grozdu razviti od 100 do 700 bobica.

Prskanje s folijarnim gnojivima na osnovi boraNeke sorte vinove loze uvijek imaju lou oplodnju. Primjerice, u Hercegovini je to sluaj sa sortom Blatina koji ima enski cvijet pa joj treba dobar opraiva. Kod drugih sorti kao problem slabe oplodnje esto je nedostatak bora. Kako bi se to izbje-

Dalje, obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati svi mumificirani plodovi ostali na drvetu. Takoer ispod voaka bi bilo dobro poistiti teren od moguih ostataka voa. I ono najvanije, prskanje u punoj cvatnji s organskim fungicidima: Signum, Chorus i dr. pripravci.B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 . B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

26

27Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, irokom Brijegu i Grudama u ponudi imaju veliki izbor boca, razliitih oblika i zapremina, koje moete koristiti za uzgoj groa u boci.

Nova pakiranja hercegovakih rakijaVelimir Lasi, dipl. ing.ako je nae trite zasieno raznoraznim poljoprivrednim proizvodima, tako je i njihova prodaja bitno ograniena. To se prije svega odnosi na sve veu nelojalnu konkurenciju u kojoj se, zahvaljujui fenomenu dampinkih cijena, mali proizvoai ne mogu izboriti za svoje mjesto na tritu. Drugim rijeima, globalizacija ini svoje, pa tako i u oblasti vinogradarstva i vinarstva veliki jedu one malene. Meutim, s malo domiljatosti ipak se moe nai svoje mjesto na tritu. Pri tomu sami vinari trebaju uiniti prvi korak. Najbolji primjer jesu proizvoai koji su ove godine obogatili svoj asortiman novim proizvodom.

Radovi u pelinjaku poetkom proljeaVelimir Lasi, dipl. ing.oetkom proljea, nakon nekoliko zimskih mjeseci, poinju intenzivniji radovi u pelinjacima. U to vrijeme poinje i cvatnja voaka pa se pele raduju svakom toplom i sunanom danu prigodom izleta u probuenu prirodu privuene sa sve vie rascvjetalog bilja, koje nudi obilje peludi i prve kapi nektara. Prvi radovi koji se provode u pelinjaku poetkom proljea su postavljanje higijenskih pojila, na koje se pele trebaju priviknuti i dolaziti tijekom cijele sezone ako u njemu bude stalno dovoljno iste vode. U proljee, kad nema nektarske pae, pelama je voda potrebna za razvoj sve obimnijeg legla, a tijekom ljetnih vruina i radi odravanja mikroklimatskih uvjeta u konici. Utvreno je da jedna jaka pelinja zajednica tijekom aktivne sezone troi 0,2 do 0,5 litara vode dnevno, a to ovisi o koliini legla, temperaturi zraka i dotoku svjeeg nektara u konicu. Da bi se donijelo 0,5 l vode, potrebno je da 3.000 pela napravi po 10 letova. Ako je mogue pelama bi trebali onemoguiti posjeivanje mjesta s ustajalom i oneienom vodom jer preko takve vode se mogu prenijeti uzronici zaraznih bolesti npr. nozemoze ili amerike gnjiloe. Zbog toga je potrebno tijekom cijele sezone od poetka izlijetanja, pa sve do kasne jeseni, pelinjim zajednicama osigurati istu vodu, postavljenjem pojilica. Postoji vie tipova pojilica. U praksi su se najboljima pokazale one pojilice gdje pele dolaze po vodu s donje strane jer je na taj nain pelama onemogueno da ostave svoj izmet na pojilici tako da je takva pojilica uvijek ista. Treba izbjegavati razne daske, stiropore i sline naprave jer takva mjesta mogu samo koditi, a nikako ne mogu biti korisna. Kad se jednom pele naviknu na pojilice nikakoB RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

Posljednjih godina zbog prezasienosti trita, a zahvaljujui domiljatosti vinogradara, na podruju Hercegovine poele su se pojavljivati zanimljive boce s groem. Zapravo, radi se o tome da grozd raste i dozrijeva u boci u kojoj e poslije stajati u rakiji. Spomenuti proizvod izazvao je pravu pomamu na naem tritu, kao to je to svojedobno bio sluaj s bocama u kojima je dozrijevala kruka Viljamovka.Naime, radi se o ukrasnoj boci u kojoj raste i dozrijeva grozd i u koju se naknadno ulijeva rakija koja e odleavanjem preuzeti aromu grozda. Genijalno! Za privrivanje se obino koristi savitljiva ica s plastinom izolacijom jer bolje dri bocu i malo korodira. Boce se mogu privrstiti i gumenim trakama ili odgovarajuim uzicama, s tim da spomenuti materijal za privrivanje treba biti otporan na vremenske prilike i ultraljubiasto zraenje. To je i razumljivo s obzirom na injenicu kako groe dozrijeva za velikih ljetnih vruina zbog ega postavljene boce povremeno treba kontrolirati jesu li dobro uvrene. Dobro bi bilo ukoliko bi se boce mogle uvrstiti na ianu konstrukciju naslona jer bi time neznatno opteretile sam trs. Ukoliko se u blizini postavljenih boca nalaze i drugi grozdovi, njih treba odstraniti, kako ne bi naruavali te ometali razvoj i dozrijevanje grozda umetnutog u unutranjost postavljene ukrasne boce. Kada je grozd dozorio, peteljku odreemo te bocu paljivo skinemo s trsa. Nakon toga bocu s vanjske i unutarnje strane operemo mlazom hladne vode. U tu svrhu eventualno se moemo posluiti uskom etkom za pranje boca ali samo uz maksimalnu opreznost, a sve kako ne bi dolo do nagnjeenja i oteenja bobica grozda. Na koncu bocu okrenemo kako bi se voda iz njezine unutranjosti ocijedila. U, na taj nain pripremljenu i osuenu bocu s grozdom, ulijevamo rakiju te je dobro zatvorimo (zaepimo). Boce se potom spremaju u podrum, u trajanju od nekoliko mjeseci, a sve kako bi rakija preuzela aromu grozda. Nakon nekoliko posluivanja, kada boca bude potroena do kraja, ponovno je punimo rakijom to moemo initi i nekoliko puta. Kako danas na tritu imamo niz zanimljivih oblika i veliina boca tako moemo, u vlastitom aranmanu, napraviti zanimljivu kolekciju prigodnih darova. Oni malo marljiviji i matovitiji mogu napraviti zanimljivu ponudu turistima jer je boca pripremljena na ovakav nain svojevrstan unikatni rad. A takve proizvode s autohtonim hercegovakim predznakom, u ovom sluaju groem, turisti uglavnom i rado nabavljaju!

P

K

Postupak pripreme rakijeCvatnja vinove loze ovisi o vie imbenika i varira ovisno od vinograda do vinograda. Ali, moemo ustvrditi kako jedan cvijet cvate tri do etiri dana, jedan grozd (cvat) pet do deset dana, jedan trs od osam do dvanaest dana i na koncu jedan vinograd od dvanaest do dvadeset dana. Nakon obavljene oplodnje i obrazovanja bobica cva