Green Garden 79 PDF Za Web.pdf 2012

G r e e n G a r d e n • b r o j 7 9 • o ž u j a k / t r a v a n j 2 0 1 2 . • g o d i n a X I I • c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

Kadifica

Tekuća gnojiva

Žičnjaci-štetnici krumpira

Hibridi kukuruza

Grah mahunar

Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

U prošlom broju Green Garden glasila u čast nadolazećeg proljeća uveli smo izbor za NAJ… najljepši vrt, cvjetnjak, travnjak, te najveći plod i najbolji urod. Za sve one koji budu učestvovali u izboru osigurane su nagrade! Sve što trebate učiniti jest uslikati svoje djelo i fotografije zajedno sa svojim podacima poslati na našu adresu, osobno dostaviti u jedan od naših agrocentara ili poslati na e-mail [email protected]. Pobjednici će biti objavljeni u sljedećim brojevima Green Garden glasila.Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected].

3

B RO J 7 9 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

www.evjesnik.infoNovi portal za nove ljude.

Zagoooglaj!Oglas za sjemenarnu.indd 2 16.03.2012. 14:28

Riječ urednika

Kadifica - zahvalna parkovska cvjetnica ............................................. 4Eševerija - dojmljiva i otporna ................................................................. 5Suručica (Spirea) ........................................................................................... 6Proljetni radovi na travnjaku .....................................................................7Tekuća gnojiva u hortikulturi ..................................................................10Povrtnjak početkom proljeća ..................................................................12Korabica - manje poznata kupusnjača .................................................13Žičnjaci (crvi, skočibube) ..........................................................................14Puževi – sve značajniji štetnici povrtlarskih kultura .....................15Hibridi kukuruza .........................................................................................16

GlasiloGREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić

Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.

Lektor: Blanka Kraljević, prof.

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstva obra-zovanja,, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Zaštita od korova .......................................................................................... 17Grah mahunar - tražena povrtna kultura ............................................18Smanjite štete na voćkama od rutave bube .......................................20Grejp za mršavljenje i smanjenje kolesterola ....................................22Pojava i liječenje kloroze ..........................................................................23Suzbijanje monilije na koštičavim voćkama .....................................24Cvatnja vinove loze - prskati ili ne! .......................................................25Nova pakiranja hercegovačkih rakija ..................................................26Radovi u pčelinjaku početkom proljeća .............................................. 27Zanimljivosti .................................................................................................30Nagradna križaljka .....................................................................................30

Sadr

žaj

Editor’s wordNovi broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi veliki

broj zanimljivih priloga iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Najveći broj priloga vezan je za voćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo i cvjećarstvo. Početne stranice glasila obiluju temama iz cvjećarstva među kojima se izdvaja nekoliko članaka koji obrađuju pojedine cvjet-ne vrste. Tako možete pročitati prilog o eševeriji, spirei, kadificama te prilog o proljetnom uređenju travnjaka.

Početkom proljeća kreće sadnja različitih cvjetnih vrsta kako ukra-snih tako i cvjetnih dekorativnih vrsta koje se sade u saksijama i uzga-jaju na balkonima, terasama i drugim mjestima. Sve te vrste za uspješan rast i razvoj traže i odgovarajuća gnojiva. U ovom broju glasila donosimo i poseban prilog o tekućim gnojivima koja se koriste za gnojidbu razli-čitih vrsta cvijeća.

Ovih dana, na području Bosne i Hercegovine, kreće sjetva kukuruza. Na tržištu u BiH ima desetak sjemenskih kuća koje nude svoje hibride. Jedna od tih kuća je i Syngenta koja u svojoj paleti ima desetak vrhun-skih hibrida koji zauzimaju značajno mjesto u sortimentu kukuruza u BiH. U zadnjem broju glasila pisali smo o sadnji krumpira, a u ovom broju donosimo prilog o najznačajnijim šetnicima krumpira-žičnjacima i načinima njihova suzbijanja. Osim toga u ovom broju možete pročita-ti i prilog o rutavoj bubi-štetniku koja može uveliko smanjiti urod prije svega na jabučastim voćkama ali i na ostalim voćnim vrstama te prilog o suzbijanju puževa.

Ovo je samo dio sadržaja drugog broja glasila Green Garden u ovoj go-dini. Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pronaći svoje čitatelje.

Uredništvo

The new issue of Green Garden, on its pages, brings you many inter-esting articles from different fields of agricultural production. The larg-est number of articles is related to the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing and floriculture. First pages are dedicated to the topics from filed of floriculture, and among all them there are articles that deal with particular types of flower, so you can read articles about houseleek, sprirea, tagetes and article about spring lawn decoration.

Beginning of the spring is time for planting different flower species, such as ornamental and decorative flower types for planting and growing in pots on balconies, terraces and similar places.

These days, in Bosnia and Herzegovina, it’s time for sowing corn. The market in Bosnia and Herzegovina has a dozen seed companies that offer their own hybrids of corn. One of these companies is Syngenta which has in its offer about top ten hybrids of corn occupying important place in the market of Bosnia and Herzegovina. In the last issue of Green Garden we wrote about planting potatoes, and in this issue we report about the most important pests of potato – wireworms and their control methods. Also, in this issue, you can find an article about Tropinota hirta – pest that can greatly reduce yields on apple trees, but also on other kind of fruit trees, and an article about snail control.

This is only a part of everything that you can find in second issue of Green Garden this year. We believe that other articles will also find their readers.

Editor’s office

Iz sredstava Banke – LINK UCODEP DUGOROČNI KREDITI ZAPODUZETNIKEIzvor Dugoročni krediti iz sredstava Banke, te pokriće istih garancijom kreditno-garantnog fonda Udruženja za posao i poduzetništvo LINK Mostar

Korisnici kreditaKrajnji korisnici mogu biti sve pravne osobe (uključujući i start up firme), registrirane kao d.d., d.o.o., i samostalni obrtnici ili samostalni poljoprivredni proizvođači na području BiH u ekonomskoj makro regiji Hercegovina, članovi poljoprivredne zadruge Žalfija Trebinje i Udruženja Eco Line Mostar i Udruženja Okusi Hercegovinu.

Djelatnosti koje se ne financirajuTrgovina bez vlastite proizvodnje materijalnih dobara i usluga, ugostiteljstvo bez vlastite proizvodnje, lutrije i igre na sreću kao i sve aktivnosti koje nisu u skladu sa državnim Zakonima ili propisima Banke.

Namjena kreditaFinanciranje obrtnog kapitala (maksimalno 30% od odobrenog kredita) i investicije u stalna sredstva (minimalno 70%).Proizvodne djelatnosti koje se financiraju:

1. Proizvodnja meda, Livanjskog sira i sira iz mjeha;2. Uzgoj i prerada voća, povrća, vinove loze i ljekobilja;3. Stočarstvo i peradarstvo;4. Proizvodnja tradicionalnih, tipičnih proizvoda za Hercegovinu.

Iznos kreditaMinimalni iznos pojedinačnog kredita: KM 3.000,00Maksimalni iznos pojedinačnog kredita: KM 30.000,00

Instrumenti osiguranjaOsnovni instrumenti osiguranja:• Garancija LINK-a u visini 50% pojedinačnog iznosa kredita,• bianco vlastita mjenica uz mjenično ovlaštenje za popunu,• ugovorna ovlast,

Pored osnovnih instrumenata osiguranja klijent je ovisno o procjeni nositelja kompetencija obavezan osigurati i kombinaciju dodatnih instrumenata osiguranja.

Valuta kreditaKM s valutnom klauzulom

Rok i način korištenjaPrema dinamici ulaganja u projekt, a najduže 12 mjeseci od odobrenja pojedinog kredita.Sukcesivno i/ili odjednom. Po zaključenju Ugovora o kreditu iznos odobrenog kredita se stavlja na raspolaganje plaćanjem prodavatelju ili dobavljaču ili prijenosom na KM-ovski račun Korisnika kredita.

Rok i način vraćanjaDo 60 mjeseci uključujući 6 mjeseci grace perioda na glavnicu (do 9 mjeseci grace perioda za voćarstvo i vinogradarstvo).Otplata kredita će biti u jednakim mjesečnim ratama i u valuti u kojoj je kredit plasiran.

Više informacija možete dobiti na broj telefona 033 222 999, putem e-maila [email protected] ili u bilo kojoj poslovnici UniCredit Bank.

Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar:tel: +387 36 580-151, Bulevar narodne Revolucije 55 A, Mostar, [email protected]

Matea Pehar,dipl. ing.

Ivana Markota, master struke

KADIFICA- zahvalnaparkovska cvjetnica

Nezamislivo je posjetiti bilo koji od parkova i vrtova u kojem nećemo susresti ovu uistinu lijepu, otpornu biljku. Unatoč žarkom suncu i velikim ljetnim sparinama kadifica ostaje svježa i lijepa, te kao takva privlači poglede radoznalih prolaznikaKadifica (Tagetes sp.) je jed-

na od najzahvalnijih vrsta jednogodišnjeg cvijeća jer

je iznimno otporna na nepovoljne uvjete uzgoja. Pored svih neprilika biljka neprestano oblikuje lijepe cvijetove žarkih boja, a skidamo li redovito osušene cvjetove produ-žit ćemo cvatnju do kasne jeseni. Osim, skromnih zahtijeva prema kvaliteti tla kadifica ne zahtijeva ni učestalo i prekomjerno zalijevanje, zbog čega je idealna za ukrašavanje gradskih perivoja i rjeđe posjećenih vikendica. Kao takvu mnogi je po-žele imati u svom vrtu, a posebice ljubitelji cvijeća u našim vrućim hercegovačkim krajevima. Dodaj-mo kako ova lijepa i otporna biljka upravo i potječe iz vrelih i suhih područja Meksika. A danas na tr-žištu možemo pronaći veliki broj njezinih kultiviranih oblika koji se dobro uklapaju u kombinaciji s ostalim vrstama cvijeća. Ipak, ne-rijetko se kadifica uzgaja i samo-stalno tj. u čistim skupinama, čime njezina jednostavnost i raskošnost jače dolaze do izražaja.

Sjetva i sadnjaKadifice razmnožavamo sje-

menom koje se sije u razdoblju od veljače do travnja. Sjetvu obav-ljamo u sandučiće, nakon čega biljke niču već za 10-tak dana, za što treba osigurati temperaturu od 15 do 20 stupnjeva C. Postupak je prilično jednostavan. U sandučiće ispunjene kompostom lagano ras-

poredite sjeme u plitkom sloju, a potom pažljivo nanesete tanki sloj treseta. Treset je nužno pažljivo navlažiti (sitne ručne prskalice) i prekriti plastičnom folijom. Ovako pripremljeni sandučići čuvaju se na tamnom mjestu sve dok biljčice ne počnu izbijati. Nakon što biljke izbiju plastična folija se uklanja

a sandučići se iznose na svijetlo i prozračno mjesto. Pošto se pojave prvi listovi, sadnice presađujemo u odgovarajuće kontejnere. Na ovaj način pripremljene biljke, koje su se dobro i kvalitetno ukorijenile, možemo posaditi na željeno mjesto u vrtu. Razumljivo da se pri tomu moramo ravnati i s vladajućim kli-

Eševerija- dojmljiva i otpornaVrlo dojmljiva i otporna meksička biljka atraktivnih nijansiranih mesnatih listova rozete, predstavlja djelić netaknute prirode koja se vrlo elegantno uklapa u dizajn boravišnih inventara.

Danas više i ne možemo za-misliti dio prostorije u kojoj boravimo bez zelenila, kao

obveznog elementa uređenja unu-tarnjeg prostora. Stoga je upravo eševerija biljka koju lako možete uzgojiti u vlastitom domu. Naime, ove sobne biljke, raskošne suku-lente, imaju ulogu živih skulptura, vrlo zahvalnih i uvijek privlačnih. Uzgajajući sukulente istodobno možete biti vrtlari, botaničari, ar-hitekti i na taj način aktivno sudje-lovati u oplemenjivanju prostora u kojem svakodnevno boravite. Po-red toga, dotična biljka istodobno je prikladna za početnike i ambicio-zne ljubitelje koji vole kreirati vla-stite, malo zahtjevne mini vrtove.

Podrijetlo i raznolikostiPostoji više od stotinu vrsta ovih

lijepih biljaka od kojih gotovo sve potječu iz Meksika i koje pripadaju porodici Crassulaceae. Pored svoje velike raznolikosti eševerije rastu u većini slučajeva kao rozetasti grm ili polugrm. Neke od njih uzgajaju se samo zbog dekorativnih lisna-tih rozeta koje čini debelo mesnato

lišće, dok druge imaju čak i lijepe cvjetove. Eševerija općenito razvija simetrične plavozelenkaste roze-te koje prijanjaju uz tlo. Zvonoliki maleni cvjetovi uzdižu se na stap-kama dugim 10-15 cm, a koji izbija-ju iz rozete potkraj prosinca pa sve do ožujka. Boja im varira od bijele, žute, narančaste do crvene. Listići s peteljki pri najmanjem dodiru opa-daju te ukoliko padnu na tlo odmah se zakorijene. Iz njih se, dakako, razvijaju nove mlade biljke koje već u istoj godini cvatu.

Svjetlo za puni sjajI kako smo već spomenuli eševe-

rije su dosta otporne i veoma lako se uzgajaju. A osigurate li im do-statno svjetla, te ukoliko ih pažljivo i umjereno budete zalijevali dobit ćete prekrasne rozete. Da biste to postigli, tijekom ljeta poželjno je da biljka boravi na otvorenome osunčanom položaju te da redovi-to dobiva potrebnu vlagu. Poželjne noćne temperature za njezin rast i razvoj iznose od 10 do 13 stupnje-va C dok optimalne dnevne iznose 20 do 22 0C. Pravilan ritam i način zalijevanja jedan je od najvažni-jih čimbenika kako bismo uspjeli

u uzgoju ove lijepe i dekorativne biljke. Stoga je tijekom proljeća i ljeta nužno provoditi umjereno za-lijevanje, a sve kako bi se supstrat malo prosušio između dvije opskr-be vodom. Pored toga, poželjno je od travnja do konca kolovoza biljke prihranjivati svakih dva tjedna te-kućim Flortis gnojivom za kaktuse. Međutim, ne preporuča se prihra-njivanje netom posađenih biljaka tijekom prve godine uzgoja. Ali, i pored činjenice kako je ovo biljka skromnih zahtjeva, pojedinim se ljubiteljima cvijeća dogodi da listo-vi naglo otpadnu zbog čega stablji-ke ostanu gole i samo na vrhovima

matskim prilikama. A za uspješan uzgoj kadifice zahtijevaju propu-sna tla čiji pH iznosi 5,5-6,5. Raz-mak sadnje kod afričke kadifice obično iznosi 30-45 cm, dok je on kod francuske kadifice nešto manji te iznosi 20 do 25 cm. Pored redo-vite njege i prihranjivanja poželjno je biljkama revno otklanjati ocvale cvjetove a sve kako bi do izražaja došla ljepota i sjaj novonastalih cvjetova.

Savjet višeZa razliku od većine vrsta jed-

nogodišnjeg cvijeća, kadifice su mnogo otpornije na brojne bolesti i štetnike. Ali unatoč svemu najve-ću opasnost predstavljaju puževi i uholaže, koje najčešće posjećuju mlade biljčice. Povrh svega, kao jedan od čestih načina biološke borbe protiv nematoda u tlu kori-ste se upravo gusti nasadi kadifica. Jer malo je znano kako korijen ove biljke sadrži kompleksne sup-stance koje sprečavaju te ograni-čavaju razvoj i širenje nematoda. A kadifice posađene u vrtu, osim što velikim dijelom uništavaju ne-matode u tlu, sprečavaju i širenje opasne bijele mušice. Pa stoga od-lučite li posadite kadificu u svom vrtu, znajte kako ćete pored lijepih i raskošnih cvijetova ujedno dobiti i prijeko potrebnu zaštitu od nave-denih štetnika.

nose rozete. Do ove pojave obično dolazi kada se eševerija nalazi u pretoploj prostoriji, u uvjetima ne-dovoljna zalijevanja.

Jednostavno razmnožavanjeKako smo već naveli, iz postranih

izdanaka-rozeta možete lako i jed-nostavno uzgojiti nove, mlade bilj-ke. Jer razmnožiti ove uistinu jed-nostavne i otporne biljke, uz malo truda i dobre volje moguće je u bilo koje doba godine. Koristite li pritom glinene i ukrasne posude, u koje se eševerija lijepo uklapa, na najbolji način ćete oplemeniti bilo koji ku-tak prostora u kojem boravite.

4


5

B RO J 7 8 • S I J E Č A N J / V E L J AČ A 2 0 1 2 .

Ivana Markota, master struke

SURUČICA (SPIREA)Suručica iz porodice Caprifoliaceae je višegodišnji cvatući grm cvatova sastavljenih od bijelih, grimiznih ili ružičastih cvjetića. Suručica voli hranjivo, propusno tlo, na osunčanom ili polusjenovitom položaju a razmnožavaju se reznicama početkom ljeta. Ukoliko kupite gotove sadnice možete ih posaditi tokom cijele godine jer su otporne na hladnoću i vrućinu. To je listopadna biljka koja naraste i preko 2 metra visine. Uglavnom se koristi na neformalne živice u ladanjskim vrtovima.

Opis biljkeRod Spiraea sačinjavaju brojne

vrste i sorte grmova uspravnih ili elegantnih grana, nježnih listića i metličastih ili štitastih cvatova sačinjenih od bijelih ili ružičastih cvjetića, koje cvatu, ovisno o vrsti u proljeće ili ljeti.

Vanhoutteova suručica je hibrid između Spiraea trilobata i Spi-raea cantoniensis. Brzorastući je listopadni grm i jedna od najčešće uzgajanih suručica u vrtovima i parkovima. Naraste do 2,5 m visine i širine tanašnim izbojcima koji se elegantno savijaju prema zemlji. Cvate u kasno proljeće snježnobi-jelim cvjetićima ne većim od centi-metra, skupljenih u cvatove koji niz grane padaju u slapovima. Listići su sitni, zeleni, lagano nazubljeni. Podnosi i tla koja sadrže nešto više soli

Uzgoj i njegaUzgaja se u živim ogradama, u

skupinama ili pojedinačno, zahval-na je za prekrivanje padina. Voli hranjivo, dobro drenirano tlo, no nikako vapnenasto. Uspijeva i na sunčanu i polusjenovitu položaju iako na potonjem slabije cvate.

Orezuje se nakon cvatnje, pri-kraćivanjem izboja koji su cvali

iznad grananja, a kako bi se pota-klo novo grananje. Starije izboje koji nisu cvali prikratite do polovi-ce, a mlade savitljive izboje ostavite netaknutima. Potrebno je i blago prorijediti središta grma.

Vrlo je otporna na niske tempe-rature (zona 4 - 8 ), prašinu i smog, te se dosta uzgaja u gradovima. Od nametnika najveći su joj neprija-telji uši koje sišu sok s mladih iz-bojaka. Možete ih se riješiti pravo-dobnim otkrivanjem i otkidanjem zaraženih grančica, inače vam pre-ostaju insekticidi.

Suručice su velika i raznovrsna skupina. Ima ih visokih varijeteta koji cvatu u ožujku prije nego što se pojave listovi, a postoje one koje cvatu u jesen. Ovi grmovi svoju omiljenost duguju brzu rastu i obil-noj cvatnji. Lako se uzgajaju i opće-nito nema problema. Skupina koja cvate u proljeće na svinutim sta-bljikama nosi mnogobrojne sićuš-ne, bijele cvjetove Cvjetovi skupine koja cvate ljeti obično su ružičasti ili crveni, mali cvjetovi pojavljuju se kao plosnate glavice, okruglaste kupole ili uspravni klasovi. Dobro uspijeva na bilo kojem prihvatlji-vom vrtnom tlu na sunčanom ili lagano zasjenjenom mjestu. Vr-stama koje cvatu ljeti treba u rano proljeće temeljito odrezati grane na 10-20cm iznad tla.

DOBRO JE ZNATISvima nam dobro poznati Aspirin dobio je davne 1899. godine ime po spirnoj kiselini koja se dobiva iz soka Spiraea ulmaria (narodni naziv končara) i ima jednak kemijski sastav kao salicilna kiselina. Slovo A u nazivu lijeka dolazi od riječi acetil a završetak “in” najčešće se upotrebljava u tvorbi kemijskih imena. Svakako zvučnije ime lijeku od Acetilsalicilne kiseline!

Proljetni radovi na travnjaku

Početkom proljeća intenziviraju se radovi na održavanju travnjaka. To se prije svega odnosi na proljetno čišćenje, prozračivanje, uklanjanje korova, dosijavanje i prihranjivanje. Iako je na prvi pogled riječ o jednostavnim postupcima, ipak je nužno poznavati i neke biološke osobitosti trave.

Matea Pehar, dipl.ing.

Svi mi volimo vidjeti pravi ze-leni travnjak jer to u nama stvara ugodan osjećaj, od-

nosno, daje nam određenu dozu smirenosti i zadovoljstva. Među-tim, jeste li se ikada zapitali koliko je potrebno truda i zalaganja da bi dobili travnati pokrivač. Dolaskom toplijih dana slijedi generalno či-šćenje travnjaka od nakupina ot-palog lišća, polomljenih grančica s okolnih drveća kao i ostalih neči-stoća koje nošene vjetrom završe na našim zelenim površinama. Ali, to je tek prvi korak jer slijedi prva proljetna prihrana travnjaka koja će našem travnjaku vratiti njegov pravi sjaj. Svakako, prihranu treba obaviti koristeći namjenska gnoji-va za travnjake.

Prihranjivanje travnjaka početkom proljeća

Dolaskom proljeća trava inten-zivnije počinje rasti te tlu treba vra-titi hranjive elemente koje ona svo-jim rastom crpi iz tla. Gnojiti treba više puta od konca ožujka do srp-nja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake. Navedena gnojiva u svom sastavu, osim osnovnih elemenata, imaju i mikroelemente nužne za pravilan razvitak trava. Osim toga, danas na tržištu možete pronaći i želje-zni sulfat (FERO PLUS) namijenjen za otklanjanje kloroze na trav-njacima. Kloroza ili žućenje trave nastaje kao posljedica nedostatka željeza i potpuno se može ukloniti jedino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata čime trava dobiva pri-rodno “modru” boju. Preporuča se primjena ovog proizvoda u dva na-vrata s razmakom od 15 dana. Osim Fero plus-a , na tržištu postoje na-mjenska gnojiva za travnjake.

Namjenska gnojiva za travnjakeU Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru i

Širokom Brijegu i Grudama možete nabaviti pa-kiranja parkovskih trava te namjenska gnojiva za travnjake, koja pored osnovnih NPK hranjiva sadrže i mi-krohranjiva, neophodne za normalan rast travnih vrsta.

Prvu kosidbu treba-mo obaviti na visinu od 6-7 cm s tim da pokošenu travu od-stranimo s travnjaka jer u protivnom može doći do nastanka tzv. ćelavih mjesta. U pravilu, tijekom proljeća trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nužno izbjega-vati prenisku kosidbu koja bitno umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. Među-tim, treba znati i kositi jer se kosili-ca ne smije pomicati naprijed-na-trag već se gura u smjeru kosidbe. Svaka sljedeća kosidba mora biti

pod pravim kutom prema prethod-noj. Druga operacija odnosi se na prihranjivanje travnjaka.

Dosijavanje travnjakaLjubitelji travnjaka su često u

zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostat-no za stvaranje engleskog travnja-ka. Ali, zbog naše relativno “suro-ve” klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati uslijed čega

se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Ta tzv. ćelava mjesta se moraju dosijavati i to tako što po njima razbacamo odgova-rajuću količinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0,5-1 cm i redovito zalijevamo. Srećom, danas imamo i namjenske travne smje-se za dosijavanje (ROKO) čije je sjeme obloženo zemljom i hranjivom. Na taj način sjeme sto posto

niče i zahvaljujući dostu-pnom hranjivu brzo raste i popu-njava prazna mjesta. Na taj način za kratko vri-jeme do-bit ćemo t r a v n j a k kakav smo oduvijek i željeli.

7


6


Snažan na svim većim površinama VIKING HB 585 motokultivator

Motokultivatori su

jednoosovinski stro-

jevi koji se koriste

za obradu manjih i

teže pristupačnih

površina. Najčešće

imaju dva kotača i

kardanski priključak

za razne dodatne

priključke ili mogu

imati direktno na

osovini priključene

kopačice. Vrlo su

rasprostranjeni stro-

jevi u našim kra-

jevima, jer se mno-

go ljudi kao hobisti

bave obradom vla-

stitog vrta i uređe-

njem okućnice. Ku-

ltiviranjem se tlo ra-

hli, sitni, ali ne okre-

će, a služi i za

uništavanje korova i

unošenje mineralnih

gnojiva. Obično ide

nakon oranja, a na

lakšim tlima i nakon

nekih kultura može

ga i zamijeniti. Ku-

ltiviranje se danas

sve više koristi za

međurednu obradu

kod raznih kultura

čime se smanjuje

upotreba herbicida,

a u ekološkoj pro-

izvodnji je nezaobi-

alazna agrotehno-

loška mjera.

MOTOKULTIVATORI

Sa Viking motoku-

ltivatorima obrađi-

vanje tla sada na-

preduje osjetno

lakše i bolje. Ovi

snažni uređaji šte-

de snagu, jedno-

stavni su za ruko-

vanje i visoko

efikasni pri radu.

Sa stabilnom ko-

nstrukcijom, robu-

snim komponenta-

ma i precizno

usklađenim alati-

ma. Radna širina

od 85 cm savlada-

va čak i cijela po-

lja sa zapaženim

tempom. Uzrok to-

me je veoma

snažni Kohler

Courage-motor sa

ventilima s gornje

strane. Ako se

radi o užem pro-

storu, radna širina

se može smanjiti

na 60 cm. Jedna

brzina za pogon

naprijed i jedna za

pogon nazad slu-

že za lakše mane-

vriranje motoku-

ltivatorom. Uz no-

ževe koji se

koriste za kultivi-

ranje tla HB 585

može se opremiti i

priborom poput

ogrtača ili doda-

tnih tegova čime

uređaj postaje ši-

roko primjenjiv.

Snažan na svim većim površinama VIKING HB 585 motokultivator

PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHAĆ - Velmah (037 304 673); Čavkunović (037 315 318); BOSANSKA KRUPA - Čavkunović (037 315 317); Plana Kop Elma (037 471 036);

BOSANSKI PETROVAC - Trgo Proizvodi (037 883 383); BUGOJNO - Dadić Promet (030 253 301); BUSOVAČA - Draško servis (063 333 230); BUŽIM - Pleska (037 410 666); CAZIN - Lida Comerc (037 518 002);

ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAJNIČE - AS (058 310 342); ČITLUK - Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 206 494); DRVAR - Moto Zorić (065 456 254);

FOČA - Čančar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - Šiljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMOČ - Alpina (063 477 959); GORAŽDE - Agropodrinje

(038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 662 523); GRUDE - SOVIĆI - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE -

Bojanić (030 659 428); KLJUČ - Kometa (037 661 938); KONJIC - Tuščica (036 730 859); LIVNO - Pavić (034 208 034); LJUBUŠKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Gibraltar (036 551 502); Najvest (036 347 027);

Poljotehnika (036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJIĆ GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema

(065 602 789); POSUŠJE - Trgometal (039 680 904); PROZOR - Voda (036 771 048); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNIĆI - Faam Commerce (036 862 311); ŠIPOVO - Medex (050 371 368);

ŠIROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572); TOMISLAV GRAD - Elfin (034 353 552); TRAVNIK - Green Coop (061 598 462); Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO - NS Moto

(061 210 063); VITEZ - Fis (063 467 465); VELIKA KLADUŠA - Euro Klas (037 773 366).

FS 38

327,60 KM

proljetna akcija

PROLJETNA AKCIJA

15.03. - 15.05.

Motorni uređaji STIHL

Ovlašteni uvoznik i distributer firmi:

Mostar, Bišće polje bb.; Tel.: 036 352 560

www. unikomerc.ba; E-mail: [email protected]

MS 381

1088,10 KM

proljetna akcija

FS 55

573,30 KM

proljetna akcija

RE 98

339,30 KM

proljetna akcija

Tekuća gnojivau hortikulturiMatea Pehar, dipl. ing.

Cvijeće sve više postaje in-tenzivna kultura u poljopri-vrednoj proizvodnji i sve se

više pozornosti posvećuje uzgoju cvijeća u čemu gnojidba zauzima vrlo važno mjesto. Temeljni predu-vjet za punu izražajnost potencija-la cvijeća je optimalna opskrblje-nost hranjivima dostupnih tijekom cijele vegetacije. Osnovna hranjiva dušik, fosfor i kalij dodajemo prije sadnje u tlo ili u supstrat u obliku NPK gnojiva. Na tržištu postoje već gotovi supstrati specijalno namije-njeni za uzgoj pojedinog cvijeća, no ako se radi o sadnji u tlo, poželjno je u tlo prije sadnje unijeti NPK gnojivo s istaknutim sadržajem fosfora i kalija.

Za prihranu tijekom vegetacije, naročito kod cvijeća koje zaostaje u porastu mogu se primijeniti pri-mjenjuju tekuća gnojiva za cvijeće iz robne marke Green Garden. Ova gnojiiva se mogu primijeniti putom lista jer im je tako najveća učin-kovitost. Naročito je efikasnost ovih gnojiva uočljiva kada nastu-pi sušniji period odnosno visoke temperature i u kritičnim fazama rasta biljaka nakon napada bolesti ili štetnika. Tada slijedi obavezno

prskanje ili zalijevanje otopinama ovih gnojiva kako bi se osigurao dotok nužnih hranjiva koji će pota-knuti rast i razvoj listova i osigurati bujnu i dugotrajnu cvatnju.

GNOJIVO ZA RUŽERuža je najpoznatiji cvijet sa vrlo

dugom tradicijom uzgoja i nalazi se u gotovo svakom vrtu, parku ili okućnici. Danas postoji vrlo velik izbor sorti unutar skupina (čajev-ke, polijanta, floribunda, penjačice, mini ruže) različitih boja, oblika i veličine cvijeta. Da bi ruža ispoljila svu raskoš i ljepotu svoga cvijeta treba ju brižno njegovati što izme-đu ostalog podrazumijeva pripre-mu tla i gnojidbu prije sadnje kao i prihranu tijekom rasta i razvoja.

Tijekom vegetacije njega se sa-stoji od uklanjanja ocvalih cvjetova da bi potaknuli cvatnju i u prihra-njivanju tekućim gnojivima jer su ruže veliki potrošači hranjiva, na-ročito fosfora, magnezija i bora. Za prihranu se koristi Grenn Garden gnojivo za ruže koje je obogaćeno i mikrohranjivima.

Gnojivo je posebno formulirano za gnojidbu svih vrsta ruža. Urav-notežen odnos hranjivih elemena-ta stimulira pravilan rast i obilnu cvatnju, razvoj korijena i lista te biljku čini jačom.

okućnice ne okite nekim cvatućim biljem koje zahtjeva veliku pozor-nost jer jedino tako uzvratit će pre-krasnim cvatom. Od velikog broja balkonskih cvjetnih vrsta najviše se uzgajaju pelargonije i petunije.

Gnojivo za pelargonije je poseb-no namijenjeno gnojidbi svih vrsta pelargonija, pružajući im hranjive sastojke neophodne za pravilan rast i obilniju cvatnju.

Uporaba i doziranje: Rastvori-ti sadržaj ½ čepa gnojiva u 0,75 l

GNOJIDBA ZELENIH BILJAKAOvoj skupini pripada svo cvije-

će koje se uglavnom sadi u teglice (lončanice) i namijenjeno je drža-nju u sobnim, zatvorenim prostori-jama kao što je fikus, filadendron, sanseverija, i mnogo drugih. S ob-zirom da su to biljne vrste koje se sade u gotove supstrate koji sadrže

vode, te dobivenom otopinom za-lijevati pelargonije. Primjenjivati na već vlažnom tlu svakih 10 dana tijekom perioda intenzivnog razvo-ja (ožujak-rujan), i svakih 20-30 dana u periodima mirovanja vege-tacije (listopad-veljača).

Gnojivo za petunije je posebno prilagođeno gnojidbi svih vrsta petunija (Multiflora, Grandiflo-ra, Nana Compacta te posebice za Pendulu). Zahvaljujući uravnote-ženom odnosu hranjiva pripravak jamči kontinuiranu i dugotrajnu cvatnju.

Uporaba i doziranje: Čep boce se koristi kao mjera. ½ čepa gno-jiva (20 ml) rastvoriti u 4/5 litara vode, te dobivenom otopinom zalijevati petunije. Preporučuje se upotreba gnojiva svakih sedam dana u periodu cvatnje.

Tijekom vegetacije petunije trebaju nešto više željeza pa je u vrijeme najintenzivnije cvatnje, petunije potrebno gnojiti i sa Green Garden željeznim gnojivima protiv kloroze, kako bi petunije zadržale intenzivnu boju.

Uporaba i doziranje: Čep boce se koristi kao mjera. ½ čepa gno-jiva (20 ml) rastvoriti u 4/5 litara vode, te dobivenom otopinom zalijevati biljku. Primjenjivati na već vlažnom tlu svakih 10 dana od buđenja vegetacije do kraja cvatnje. Preporučuje se obustaviti gnojidbu u periodu jesen-zima.

GNOJIDBA BALKONSKOG CVIJEĆA

Rijetki su oni koji svoje balkone i

organska gnojiva i biljna hranjiva, gnojidba se obavlja u obliku pri-hrane nakon određenog vreme-na kada supstrat osiromašuje na hranjivima. Stoga da ne dovedemo biljku u stanje gladovanja moramo prihranjivati.

Green Garden gnojiva za zele-ne biljke su posebno namijenjena gnojidbi svih zelenih biljaka po-sađenih u posudama ili na otvo-renom. Redovita primjena gnojiva stimulira pravilan rast i razvoj bilj-ke, te je čini jačom.

Uporaba i doziranje: Rastvori-ti sadržaj ½ čepa gnojiva u 0,75 l vode, te dobivenom otopinom za-lijevati biljku. Primjenjivati na već vlažnom tlu svakih 10-15 dana tijekom proljeća i ljeta, a svakih 20-25 dana u jesen i zimu. Kod fo-lijarne primjene koristiti pola na-vedene doze svakih 20-25 dana.

GNOJIDBA CVJETAJUĆIH BILJAKA

Cvjetajuće biljke tijekom cvat-nje traže poseban režim gnojidbe, odnosno gnojiva s naglašenim sa-držajem kalija. Kalij je vrlo bitan za cvatnju. Stoga za prihranjivanje cvatućih biljaka preporučujemo Green Garden gnojivo za cvatuće biljke koje osim naglašenog sa-držaja kalija sadrži i mikrohra-njiva. Gnojivo za cvjetajuće biljke je idealno za bujan i uravnotežen rast cvjetajućih biljaka te za obilnu cvatnju.

Upotreba i doziranje: Ra-stvoriti sadržaj 1/2 čepa gnoji-va u 0,75 l vode, te dobivenom otopinom zalijevati biljku. Pri-mjenjivati na već vlažnom tlu svakih 10 dana tijekom proljeća i ljeta, a svakih 20-25 dana u jesen i zimu.

10 11

B RO J 7 9 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 . B RO J 7 9 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

13


12


Dado Marić, dipl. ing.

Povrtnjakpočetkom proljećaOve godine klimatske prilike imaju zbilja neuobičajen tijek, jer početkom godine imali smo obilne snježne padaline u Hercegovini. Iako je hladno i snježno vrijeme malo zbunilo poljoprivrednike i vrtlare, pojačanim radovima u drugoj dekadi ožujka i tijekom travnja može se napraviti veći dio godišnjeg plana proizvodnje, što se odnosi na sjetvu i sadnju povrtlarskih kultura, koje pripadaju ovom roku

Ove godine možemo ustvr-diti da je kroz cijelu veljaču vladalo nepredvidivo vri-

jeme s etapama hladnog i snjež-nog vremena. Kao posljedicu toga imamo nešto kasnije rokove sjetve i sadnje povrća jer se na parcele od silne vode ne može ni ući a kamoli ih obraditi ili posijati. Međutim, ne budimo pesimisti jer ništa nije iz-gubljeno a moramo se znati i prila-gođavati nastalim promjenama ma kakve god one bile.

Međutim, i pored svega veliki i ozbiljniji proizvođači ipak su spre-mni za sjetvu i sadnju različitih vr-sta povrća jer im je dobro poznato kako će dolaskom proljeća nestati sve zapreke koje mogu ograničiti

njegovu proizvodnju. Osim toga, kao i da ne postoji povrtlarska kul-tura čiju sjetvu ne možemo obaviti koncem ožujka što svakom proi-zvođaču stavlja na raspolaganje da izabere one kulture koje mu najvi-še i odgovaraju za sjetvu, odnosno, sadnju u vlastitom povrtnjaku.

Sadnja krumpiraSpomenimo kako je u Herce-

govini trenutno aktualna sadnja krumpira i što je najzanimljivije sade se nešto novije sorte a sve više se zanemaruju one tradicionalne. Tako nije više dovoljno nabaviti sjeme bijelog ili crvenog krumpira već je važnije poznavati gospodar-ske i kulinarske osobine takvog krumpira. Stoga danas na tržištu možete nabaviti sjeme krumpira

Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima

VRSTA POVRĆAKOLIČINA SJEMENA (g/m2)

VRIJEME SJETVE

MRKVA 4 01.03-30.04.

CIKLA 3 10.03-15.04.

PERŠIN 3 01.03-15.04.

RADIČ 5 01.03.-10.04

ŠPAROGA 10 01.03-20.03.

TIKVICA 1 15.04.-30.04.

RAJČICA 5 01.04.-20.04

PAPRIKA 6 10.04.-20.04.

GRAH MAHUNAR 13 01.04.-30.04.

GRAH ZRNAŠ 14 01.04.-30.04.

KRASTAVAC 5 sjemenki u kućicu 01.04.-30.04.

Sadnja povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima

VRSTA POVRĆABROJ PRIJESADNICA (m2)

VRIJEME SADNJE

PAPRIKA 14 10.04.-30.04.RAJČICA 5 10.04.-30.04.PATLIDŽAN 5 20.04.-30.04.

koji se ne raskuhava za pravljenje krumpir salata (salatni), za «lešo» pripremu (za kuhanje), univerzal-ni za kuhanje i pečenje, za prženje u dubokom ulju (za pomfrit i čips) kao i za pire i krumpirna tijesta. Dakle, svaka sorta krumpira ima svoju namjenu o čemu bi pak tre-bali i povesti računa prilikom na-

bave njegova sjemena. Zamjetno je i da se u Hercegovini ipak sve više ističu i sade nove sorte: Arnova, Monako, Roko, Stirling, koje su od ovdašnjih stručnjaka klasificirane i kao sorte budućnosti u Hercego-vini.

Presadnice povrćaA ukoliko zbog klimatskih ne-

prilika niste uspjeli proizvesti rasad povrća ne tugujte jer Agro-centri Sjemenarne u Mostaru i Ši-rokom Brijegu i Grudama svake godine osiguraju velike količine kontejniranih presadnica povrća. Sadnjom kontejniranih presadnica povrće «ne boluje» nakon sadnje već odmah nastavlja sa svojim ra-stom te puno ranije dolazi na rod a i sami prinosi su puno veći. Kako smo dulji niz godina pomno vodi-li računa o izboru sortimenta ove godine će se u ponudi Sjemenarne naći samo provjerene sorte koje su se više nego dobro pokazale u ze-mljišnim i klimatskim prilikama Hercegovine.

KORABICA - manjepoznata kupusnjača

Iako je jedno od prvih proljetnih variva iz porodice kupusnjača, slabo je zastupljena u proizvodnji. Kuhari je sve više traže, a koriste je za pripremu juha, variva, a naribana zadebljala stabljika odlična je svježa salata začinjena octom i uljem.

Korabica je dvogodišnja ku-pusnjača, koja u prvoj godini nakon četvrtog do sedmog

lista počinje zadebljavati stablji-ku koja na kraju poprimi okrugao ili ovalan oblik. Svjetlozelene je ili ljubičaste boje. Na vrhu zadebljale stabljike rozeta je lišća. U genera-tivnoj fazi iz pazuha listova potjera-ju cvjetne grane s vršnim cvatovima grozdovima, žutim cvjetovima i plodovima karakterističnim za ovu vrstu.

Uvjeti proizvodnjeZa ranu proizvodnju korabica tra-

ži lakša tla koja se brže zagrijavaju, a za jesensku proizvodnju povoljna su srednje teška tla s većim kapa-citetom za vodu uz reakciju tla pH 6-7,5. Ako se korabica želi uzgajati na kiselim tlima, potrebno je do-davati vapno za pretkulturu. Kon-tinentalna klima omogućava uzgoj rane korabice na otvorenom, koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju, prije razdoblja visokih temperatura. Prekrivanje nasada agrotekstilom ili perforiranom PE folijom može ubrzati berbu za 7-14 dana.

Korabica se obično sadi nakon kulture gnojene organskim gnoji-vima. Sadnja na istoj parceli može se ponoviti tek nakon tri sezone.

Ivan Perić, dipl. ing.

Korabica ima razmjerno kratku vegetaciju do teh-nološke zrelosti i zato joj treba osigurati potrebna hraniva u lako pristu-pačnom obliku.

Izbor sortiSjemenske kuće nude više razli-

čitih sorti korabice, a posebno F1 hi-brida, koji se u odnosu na klasične sorte odlikuju intenzivnijim rastom, boljom ujednačenošću tehnološke zriobe i, naravno, većim prinosom. Dužina vegetacije od sadnje do po-četka berbe može biti od 40 do 100 dana, a veličina zadebljale stablji-ke od 70 grama u ranih sorti do 2,5 kg u kasnih sorti. Boja zadebljale stabljike u većine sorti je svijetlo-zelena (obično se naziva bijela), ili polavoljubičasta (plava). Od dobre sorte korabice traži se otpornost na pucanje i končavost, prijevremenu fruktifikaciju, bolesti i štetnike.

Uzgoj korabiceKao i ostale kupusnjače i kora-

bica se najčešće uzgaja iz presad-nica. Za ranu proljetnu proizvodnju

presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima i to u kon-tejnerima od stiropora, veličine lončića oko 30 m3. Za 4-5 tjedana može se proizvesti oko 600 pre-sadnica po m2 sa 3 do 5 listova. Za raniju proizvodnju na otvorenom uz pokrivanje agrotekstilom ili perfo-riranom PE folijom koriste se veće presadnice uzgojene u nešto većim lončićima (40-50 m3). Takve pre-sadnice omogućuju raniju berbu, obično 10-14 dana.

Rane sorte korabice siju se na uzdignute gredice, koje treba ranije pripremiti da se tlo slegne i površin-ski sloj dobro prosuši. Malč od crne folije omogućava brže zagrijavanje površinskog sloja tla i bolje uvije-te za rast biljaka nakon sadnje. Za proizvodnju korabice u jesen, gre-dice nisu prijeko potrebne, ali prije sadnje tlo treba dobro natopiti.

Sjetva i sadnjaRokovi sjetve i sadnje korabice

ovise o klimatskim uvjetima i sor-ti. Tako primjerice za rane i srednje rane sorte sjetva se obavlja od prve dekade veljače do prve dekade ožujka, sadnja od druge dekade ožujka do prve dekade travnja, a ako je sve obavljeno na vrijeme, berba bi trebala biti od prve deka-

de svibnja pa do druge dekade srpnja za srednje kasne sorte.

U područjima s većom nadmorskom visinom mogu-će je planirati berbu i ljeti, a rokove sjetve i sadnje treba uskladiti s dužinom vegeta-cije pojedine sorte.

Presadnice se sade na istu du-binu na kojoj su bile u lončiću. Razmak sadnje ovisi o sorti. Ranije sorte koje su i slabije bujnije sade se na razmak 25 x 5 cm ili 30 x 25 cm, odnosno 13-16 biljaka po m2. u jesenskom uzgoju srednje kasne i kasne sorte sade se na razmak 40 x 30 cm ili 30x30 cm. Najvažnija mjera u nasadu odnosi se na odr-žavanje vlage iznad 65 % poljskog kapaciteta, da u slučaju jačih obo-rina ne dođe do pucanja zadebljale stabljike. Što se tiče mjera zaštite od bolesti i štetnika, jednake su kao i u proizvodnji drugih kupusnjača.

Berba korabiceKorabica se uglavnom bere ručno,

režući je oštrim nožem neposredno ispod zadebljale stabljike. Istodob-no se odrežu svi stariji i oštećeni listovi. U proljetnom uzgoju berba je uglavnom višekratna, a beru se samo biljke koje su dostigle traženu veličinu zadebljale stabljike. Ubra-na korabica pakira se u letvarice ili kutije. Za pravilan rast korabice oso-bito je važna ravnomjerna opskrba vodom. Ako nakon sušnog razdoblja padne jača kiša, zadebljala stabljika puca. Na puknutom tkivu ubrzo se stvori kalus, ali takva korabica više nema tržnu vrijednost.

Dr. Ivan Ostojić

Zbog štetnog djelovanja žič-njaka svake se godine pre-sijava više stotina hektara

površina pod okopavinama, prije svega pod kukuruzom i šećernom repom. Koliko su žičnjaci opasni štetnici poljoprivrednih kultura pokazuje i činjenica da se za njiho-vo suzbijanje koristi nekoliko puta više tzv. ‘’ zemljišnih ‘’ insekticida, nego što se troši za suzbijanje svih ostalih štetnika koji žive u tlu.

Žičnjaci-najznačajniji zemljišni štetnici

Među većim brojem štetnika koji žive u tlu najveće štete pričinja-vaju žičnjaci. Problem žičnjaka je izražen i činjenicom što je njihovo suzbijanje dosta teško. Naime, za razliku od većine štetnika koje je moguće kurativno suzbijati, kod njih to nije moguće ili je dosta ote-žano.

Žičnjacima su kornjaši, veličine 20-25 mm, koji nisu štetni, dapa-če mogu biti korisni jer se hrane štetnim kukcima, primjerice li-snim ušima. Njihove ličinke su iz-duženog cilindričnog tijela, koje je jako kruto, žućkasto smeđe boje po čemu podsjećaju na komad mjedene žice, zbog čega nose na-ziv žičnjaci. Razvoj žičnjaka traje 2 – 5 godina. Duljina razvoja zavisi od vrste žičnjaka i nekih vanjskih

čimbenika, prije svih od tempera-ture i vrste hrane.

Napadaju veliki broj poljoprivrednih kultura

Žičnjaci su veoma polifagni štet-nici. Hrane se mnogim biljnim vr-stama. Za topla vremena žičnjaci se nalaze u površinskom sloju tla. U slučaju suše tijekom ljeta kada u površinskom sloju tla nema dovolj-no vlage žičnjaci se povlače nešto dublje ako je tlo rahlo i prozračno. Ako to nije slučaj tada obično osta-ju u površinskom sloju a potrebe u vlazi podmiruju intenzivnim hra-njenjem sa sočnim podzemnim di-jelovima biljaka. Zbog toga se uvla-če u podzemne dijelove stabljike, posebno u gomolje, i u tom razdo-blju mogu pričiniti velike štete, pri-mjerice korijena mrkve ili gomolja krumpira. Pored vertikalnog kreta-nja koje je uvjetovano vlagom, žič-njaci se kreću i horizontalno, a to je kretanje vezano za traženje hrane. Brže pronalaženje hrane im omo-gućava privlačno djelovanje nekih tvari, primjerice CO2 i lizina koje izlučuje korijenje biljaka. U jesen kada zahladi dolazi do znatnije vertikalne migracije, jer se žičnjaci povlače niže u tlo najčešće na dubi-ni od 30 do 50 cm.

Štete su vrlo velikeŠtete koje žičnjaci nanose tije-

kom godina na poljoprivrednim

kulturama teško je procijeniti. Ono što je sigurno jeste da su one ogromne. Uništavanjem korovskih biljaka žičnjaci se koncetriraju na poljoprivredne kulture, pa su šte-te izražajnije na parcelama bez korovskih biljaka nego onima na kojima ima korova. To ne treba po-grešno shvatiti i otići u drugu kraj-nost i nikako ne uništavati korove, kako bi se žičnjaci hranili korovi-ma i manje napadali poljoprivred-ne kulture.Suština je u tome da ne treba težiti da se u nekoj poljopri-vrednoj kulturi potpuno unište svi korovi, već korove treba svesti na onu mjeru pri kojoj brojnosti neće imati veći utjecaj na smanjene uro-da. U tom slučaju će prorijeđeni

korovi poslužiti žičnjacima za hra-nu pa će oni u manjoj mjeri napa-dati poljoprivredne kulture. Inače treba računati s tim da ukoliko se želi da u nekoj poljoprivrednoj kul-turi ne bude korova, treba računati s povećanim štetama od žičnjaka, ukoliko se ne provede tretiranje tla prije sjetve određene poljoprivred-ne kulture.

Gomolji krumpira najugroženijiMeđu kulturama koje su po-

sebno podložne napadu žičnjaka, krumpir zauzima visoko mjesto. Naime pojedinih godina postotak oštećenih gomolja krumpira je vrlo velik. Simptomi oštećenja uočavaju se u obliku sitnih rupica.

PUŽEVI – sve značajniji štetnici povrtlarskih kulturanoj vrsti samo nešto manjih tjele-snih dimenzija).

ZaštitaPuževi oštećuju biljke u njiho-

vim različitim fazama razvoja. Nji-hova oštećenja su osobito kritična u fazi nicanja biljaka jer dovode do njihova propadanja. Na odraslim biljkama puževi stružu i perforiraju lišće i stabljike. U onim područjima gdje se puževi javljaju u povećanoj populaciji, svakako treba provoditi mjere zaštite.

Mjere zaštite protiv ovih štetnika možemo podijeliti u dvije skupine:

1. mehaničke mjere zaštite 2. kemijske mjere zaštiteMehaničke mjere provode se

uglavnom u malim povrtnjacima i na malim površinama. One se sa-stoje u uprabi različitih tvari koje se razbacaju oko povrtnjaka i koje svojim djelovanjem isušuju tijelo puževa,te on ugiba. Neke tvari i na-grizaju tijelo,odnosno stopalo puža. Tvari koje se ubrajaju u mehanič-ke mjere zaštite su: živo i gašeno vapno,pepeo, mineralna gnojiva i dr. Posebna mjera zaštite protiv puževa je primjena piva (atraktant kojeg puževi obožavaju).

Ivica Doko, dipl. ing.

Puževi u pojedinim godina-ma mogu nanijeti velike štete,posebno povrću. Hrane

se svim vrstama povrća,osim lu-kom i češnjakom. Najveće štete su za vlažna vremena,posebice noću. Istraživanja su dokazala da najveće štete tijekom noći pričinjavaju iz-među 21 i 1 sat. Štete su lako uočlji-ve jer puževi iz sebe ostavljaju slu-zave tragove,odnosno srebrenkaste pruge i ostatke izmeta.

Od povrtnih kultura posebno preferiraju salatu i kupusnjače tj. traže sočne mlade listove,a vrlo često oštećuju i plodove drugih po-vrtnih kultura. Najčešće se hrane lišćem,u kojem izgrizaju rupe ili ostave samo epidermu. Osim listo-va i plodova vrlo često izgrizaju i klica te mlade biljke.

Puževi se dijele u dvije velike skupine

- puževi golaći - puževi s kućicomPuževi golaći imaju izduženo ti-

jelo obavijeno sluzavim plaštem,a u nekih vrsta se na leđnoj strani mogu uočiti ostaci ljušture. Veliči-na tijela im varira. Među štetnike povrtnih kultura ubrajamo puževe čija se veličina tijela kreće od 5-15 mm. Na glavi im se nalaze dva para ticala. Na vrhu duljeg para smješte-ne su oči. Kod nekih puževa golaća prisutna je samooplodnja. Ti puževi su iz roda Limax i Arion.

Najveći štetnici među puževima golaćima su iz rodova: Milax, Arion, Limax i Deroceras. Osim ovih pu-ževa vrlo česti gosti u povrtnjacima su i puževi s kućicom. Posebno su značajne dvije vrste i to: Helix po-matia – vinogradarski puž i Helix nemoralis – (vrsta slična prethod-

Kemijske mjere zaštite povrt-nih kultura od puževa sastoje se u primjeni kemijskih preparata – limacida. Limacidi se koriste kao zatrovani mamci koji se rasipaju po tlu uz biljke. Danas se najviše korist pripravak pod nazivom Pužomor. Postavljene mamce potrebno je često za-mjenjivati novim jer stari izgube atraktivnost.

15


14


Mario Ćubela,dipl. ing. Svake godine na tržištu sjemena kukuruza u BiH dolaze novi hibridi koji imaju niz prednosti u odnosu na postojeće. Da bi ti hibridi pokazali sve svoje prednosti potrebno je da ih prati odgovarajuća agrotehnika. Svakako, jesenska obrada tla je izuzetno bitna agrotehnička mjera za postizanje visokih uroda kukuruza.

Pravilo je da se, osim na lakim pjeskovitim tlima i na vrlo nagnutim terenima gdje pri-

jeti opasnost od erozije tla, ore na jesen jer se na taj način ostvaruju vrlo važni uvjeti za normalan rast i razvoj kukuruza. Ako se ne ore na jesen ne može se postići dovolj-no rastresit sloj za razvoj korjena i ujedno čvrsti sjetveni sloj u kojem se klijanje i nicanje brzo odvija, te dolazi do redukcije sklopa koja uzrokuje dodatnu zakorovljenost i veliko smanjenje prinosa. Također, oranjem na jesen povećava se ko-ličina akumulirane oborinske vode koju kukuruz koristi u ljetnom raz-doblju kad mu je najpotrebnija za razvoj klipa i zrna.

SJETVA KUKURUZA

Staro je ratarsko pravilo: kuku-ruz treba sijati tako da zrno legne na tvrdu postelju, a da ima rahli pokrivač.

Vrlo često u praksi se događa vrlo plitka sjetva od 1-2 cm, a po-steljica je bila na dubini od 8- 10 cm. U ovakvim slučajevima zrno ne može upiti dovoljnu količinu vlage za početak klijanja i nicanja. S druge strane, događalo se da je zrno posijano preduboko (čak i do 15 cm dubine) u zbiti sloj gdje su narušeni vodo-zračni odnosi, gdje nema dovoljno zraka i gdje se zrno jednostavno “uguši”.

Mnogi poljodjelci siju godina-ma, a da ne znaju kako se njihova vlastita sijačica podešava za sjetvu određenog broja zrna po jedinici površine. Tako se događa da se svi hibridi siju na isti razmak u redu bez obzira o preporukama proizvo-

đača sjemena o optimalnoj gustoći sjetve za pojedine hibride. Također, još uvijek velik broj poljodjelaca sije prerijetko, a na taj način ne može se postići maksimalni prinos.

SYNGENTIN IZBOR HIBRIDA

NK Alpha je rani hibrid kukuru-za iz skupine FAO 380 koji se ko-risti za zrno (zuban). Preporučeni sklop biljaka po ha iznosi 72000-79.000. Sije se na razmak 18-20 cm unutar reda. Hibrid NK Alpha odli-kuje stabilan urod u svim uvjetima proizvodnje, odličnim otpuštanjem vlage. Hibrid je tolerantan na bole-sti klipa, a klipovi se u fazi zriobe okreću prema dolje. Na stabljici se često javlja po dva klipa.

NK Cisko je hibrid kukuruza iz skupine FAO 430 koji se koristi za proizvodnju zrna (zuban). Prepo-ručeni sklop biljaka po ha iznosi 65000-70.000, a sije se na razmak 19-12 cm unutar reda. Hibrid se od-likuje brzim početnim porastom, te čvrstom stabljikom. Što se tiče izbora tla, hibrid NK Cisko je pogo-dan za srednje teška i teška tla.

NK Columbia je hibrid kukuru-za iz skupine FAO 440 koji se ko-risti za proizvodnju zrna (zuban). Preporučeni sklop biljaka po ha iznosi 71000-79.000, a sije se na razmak 10-20 cm unutar reda. Hi-brid odlikuju čvrsta stabljika koje se ne lomi niti poliježe. Hibrid NK Columbia je pouzdan hibrid u stre-snim uvjetima, te ima odličan urod suhog zrna.

NK Pako je hibrid kukuruza iz skupine FAO 490 koji se koristi za proizvodnju zrna. Preporučeni sklop biljaka je 71000-75.000 po hektaru. Hibrid NK Pako je rekor-der u svojoj grupi po urodu. Glavna odlika hibrida je da dobro podnosi stres izazvan sušom i visokim tem-peraturama. Rjeđi sklop nadokna-đuje veličinom klipa. NK Pako je pogodan za sjetvu na lakšim tlima te za berbu u klipu.

NK Timic je hibrid kukuruza iz skupine FAO 500 koji se koristi za za proizvodnju zrna ali i za si-lažu. Preporučeni sklop biljaka je 71000-75000 po hektaru. Kod tog sklopa razmak sjetve unutar reda iznosi 19-20 cm. Hibrid odlikuje visoka i čvrsta stabljika,krupan klip te visok urod silaže i zrna. Hi-brid Timic daje rekordne urode u intenzivnim uvjetima proizvodnje.

NK Galactic je hibrid kukuruza iz skupine FAO 540 koji se koristi za proizvodnju zrna. Preporuče-ni sklop biljaka je 68000-71000 po hektaru. Sije se na razmak od 20-21 cm unutar reda. Hibrid je tolerantan na sušu te pogodan za intenzivne uvjete proizvodnje. Po-godan je za rane rokove sjetve.

NK Helico je hibrid kukuruza iz skupine FAO 550 koji se koristi za proizvodnju zrna ali i za sila-žu. Preporučeni sklop biljaka je 65000-71.000 po hektaru. Sije se na razmak 20-22 cm unutar reda, a ako se koristi za proizvodnju silaže sije se 10 % gušći sklop. Hibrid od-likuje robusna, visoka i lisnata sta-bljika, te izuzetno krupno zrno na klipu. Hibrid je izuzetno pogodan za berbu u klipu odnosno berbu kombajnom.

NK Maverik je hibrid kukuruza iz skupine FAO 590 koji se koristi za silažu zrna i cijele biljke. Pre-poručeni sklop biljaka je 65000-71000 po hektaru. Sije se na raz-mak 20-22 cm unutar reda, a kod uzgoja za silažu 10 % gušće. Hibrid NK Maverik odlikuje rekordan urod te izuzetno kvalitetna silaža zrna i cijele biljke. Hibrid je prepo-znatljiv po visokoj, čvrstoj stabljici s uspravnim širokim listovima i krupnim klipom. Nk Maverik je izuzetno tolerantan na bolesti lista, stabljike i klipa.

NK Sycora je hibrid kukuruza iz skupine FAO 620 koji se koristi za silažu. Preporučeni sklop biljaka je 60.000-65.000 po hektaru. Raz-mak sjetve kod ovog hibrida izno-si 21-23 cm unutar reda. Glavne odlike ovog hibrida su brz početni porast, visoka i lisnata stabljika te debeo klip

NK Agrano je hibrid kukuruza iz skupine 660 koji se koristi za

silažu. Preporučeni sklop biljaka po hektaru iznosi 60.000-65.000, a razmak sjetve 21-23 cm. Ako se hibrid koristi isključivo za sila-

žu onda se može sijati i 10% gušći sklop. Izuzetno kvalitetan hibrid za silažu koja je dobro probavljiva za stoku.

Zaštita od korovaSuzbijanje korova jedan je od ključnih momenata u proizvodnji ku-

kuruza. Kukuruz je izuzetno osjetljiv na prisutnost korova, posebno u početnim fazama rasta. Osnovnu zaštitu od korova (ukoliko nisu pri-sutni višegodišnji korovi) potrebno je obaviti najkasnije do 4-5 listova kukuruza, jer se nakon te faze negativan utjecaj korova na urod brzo povećava.

Novija istraživanja (SAD, 2010) govore o dosad manje poznatoj či-njenici da rano uklanjanje korova u kukuruzu sprječava odbijanje ne-povoljnog spektra svjetlosti na listove kukuruza. Naime, ukoliko su na tlu prisutne mlade korovske biljke one reflektiraju spektar tzv.“daleke crvene svjetlosti“ nazad na listove. Biljka kukuruza prepoznaje takvu svijetlost i već se u ranim razvojnim fazama (4-5 listova) priprema za dalji rast u nepovoljnim uvjetima.

Ukoliko se takva svjetlost odbija na listove kukuruza do faze 5 listo-va (dakle, ukoliko se tlo do tada ne očisti od korova) ovaj proces postaje ireverzibilan, tj. ne može se više vratiti u normalu i gubitak uroda je neminovan. Uz konkurenciju za hraniva i vodu, ove spoznaje predstav-ljaju još jedan dodatni razlog zašto usjev kukuruza treba rano očistiti od korova.

LUMAX je herbicid koji pokriva najširi spektar jednogodišnjih ko-rova, uključujući i najtvrdokornije abutilon, čičak i ambroziju. Lumax ima i najdulji mogući rok primjene i to od sjetve do 4. Lista kukuruza. Najprimjereniji termin za primjenu Lumax-a je rano nakon nicanja kukuruza. Tada se najbolje iskoriste sve prednosti ovog preparata. Lu-max se koristi u dozi 3,5-4 l/ha, ali se često koristi i u kombinacijama.

1. Ako je na parceli nakon nicanja kukuruza prisutan slak tada je najbolje koristiti kombinaciju: Lumax 3,5 l/ha + Peak 15-20 gr/ha + Extravon 0,1 l/100 l vode

2. U slučaju manjka vlage čekati na primjerene padaline (15-20 mm), koštan počinje bokorenje, tada je najbolje koristiti kombinaciju: Lumax 3 l/ha + Motivell 0,4 l/ha + Extravon 0,1 l/100 l vode

16 17


Skenirajte QR code vašim smartphone

uređajem i posjetite www.crosig.ba/mob

www.crosig.ba/mobNa jednom mjestu pronađite sve potrebne podatke o osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo i jednostavno dođite do neobveznih i informativnih ponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljite bilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnih jedinica Društva u Bosni i Hercegovini.

Ora-stolna sorta vinove lozeNedavno sam kupila nekoliko sad-

nica vinove loze sorte Ora. Kako mi je ovo potpuno nepoznata sorte molim vas da mi date nekoliko osnovnih in-formacija o toj sorti.

Ora je nova rana stolna sorta grož-đa nastala križanjem između sorti Cinsaut x Perl de Chaba x Cardinal. Dosta je prinosna sorta, grozd je kru-pan ima do 400 g cilindrične forme s krilom. Bobica je okrugla krupna 4,5 g žutozelene boje pokožice. U punoj zrelosti nakupi oko 14% šećera ima i dosta dobru transportnu izdrživost. Sazrijeva koncem srpnja.

Dado Marić,dipl.ing.

Kako zaštititi krumpir od rovcaProšle godine na gomoljima

krumpira primijetio sam oštećenja u obliku grizotina. Pretpostavljam da se radi o rovcu ili nekom drugom štetniku u tlu. Kod sadnje krumpira nisam koristio nikakve mjere zaštite, pa me interesira na koji način mogu obaviti zaštitu kako i ove godine ne bih imao istih oštećenja?

Rovac pričinjava velike štete go-moljima krumpira. Praveći pod-zemne hodnike ispod površine tla, oštećuje gomolje. Na onim površi-nama gdje ima rovca, prilikom sad-nje krumpira treba koristiti neki od zemljišnih insekticida (npr. Finish G-7,5 i Dursban G-7,5). Ovi kemij-ski pripravci se koriste u količini 500-600 grama/100m2 –ako se raz-baca po cijeloj površini ili 150-200 grama/100m2 ako se koristi u redove.

Osim ovih pripravka u zaštiti krumpira od svih štetnika u tlu kože se koristiti i kemijski pripravak Force 0,5 G. Ovaj pripravak se koristi u dozi od 1-2 kg/1000m2.

dr. Ivan Ostojić

Primjena glinenih kuglica u cvjećarstvu

Molim vas da mi pojasnite kako i na koji način mogu koristiti glinene ukrasne kuglice koje se prvenstve-no koriste u cvjećarstvu. Zanima me koja je njihova uloga i značaj u rastu biljaka. Unaprijed zahvalna!

Glinene ukrasne kuglice koriste se, prije svega, u hidrokulturi jer zbog svoje strukture osiguravaju optimalan odnos propuštanja vode i zraka. One poput spužve upijaju suvišnu količinu vode i na taj način sprečavaju preko-mjerno vlaženje korijena, a ujedno omogućavaju i njegovu bolju prozrač-nost. Osim toga, navedene granule

stvaraju savršen drenažni sloj, kako na dnu cvjetnih posuda, sadnih jama na otvorenom, tako i kao međusloj koji se stavlja na cvjetni podložak u svrhu postupnog vlaženja korijena i okolnog prostora. Posebice je to značajno za vrste koje su osjetljive na višak vode ili suhi zrak. Navedene kuglice je ta-kođer dobro koristiti i za prekrivanje površine zemlje cvjetnih posuda, jer na taj način sprečavamo rast korova, isparavanje vode kao i truljenje korje-nova vrata biljke. Pored toga, razasute na površini zemlje u vrtu glinene ku-glice lijepo ističu posađene biljke, tim više ako se u tu svrhu upotrijebe ku-glice koje možete nabaviti u različitim bojama. A prije nego ih upotrijebite, kuglice morate dobro isprati vodom, a sve kako biste uklonili eventualno prisutnu prašinu kao i štetne soli. Na-dalje, valja znati da se već korištene kuglice mogu ponovno upotrebljavati osim u slučajevima kada su bile u do-diru sa zaraženim biljkama.

Matea Pehar,dipl.ing.

Sorta krumpira za zimnicuPrilikom kupovine sjemenskog

krumpira, tražio jednu sortu koja se dobro čuva i koju mogu koristiti kao zimnicu. U Agrocentru su mi pre-poručili sortu Roko. Pošto prvi puta sadim ovu sortu molio bih nekoliko informacija o ovoj sorti.

Sorta Roko pripada skupini kasnih sorti krumpira, duljine vegetacije oko 140 dana. Značajka sorte je crvena do svijetloljubičasta boja pokožice, dok je meso bijele boje. Sorta se koristi za svježu potrošnju, ali je pogodna za skladištenje. Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature. Ova sorta je jedna od najboljih sorti krumpira za zimnicu. Odlična je za kuhanje ali i pečenje (posebno do-bra za peke). Obilježje: Visoki prinos, lijepi jednoobrazni gomolji srednje krupnoće.

Mario Ćubela,dipl.ing.

Gnojidba agrumaU svom obiteljskom vrtu zasadio

sam nekoliko agruma među kojima mandarinu, limun i grejpfrut, pa me zanima kada ih treba prihraniti i koja gnojiva koristiti za gnojidbu, odno-sno primijetio sam da im listovi žute?

Vrijeme gnojidbe agruma je upra-vo sada u proljetnom razdoblju. Osim pri sadnji agruma gdje koristimo stajnjak ili organska peletirana gno-jiva, neophodno je dodati i mineralna gnojiva. Za prehranu agruma naj-

važniji je dušik. Njegovo prisustvo najvažnije je u doba cvatnje i zriobe plodova. Kalijeva gnojiva ubrzavaju dozrijevanje plodova i poboljšavaju kakvoću ploda. Isto tako fosforna gnojiva povoljno utječu na rast kori-jena. Preporučamo prihraniti stabla agruma s kompleksnim mineralnim gnojivima i to u formulaciji NPK 8:16:24 ili 7:20:30 u količini od 0,5 – 0,7 kg za mlađa stabla, odnosno 1 – 1,2 kg za stabla koja već daju rod. Pored ovih gnojiva nude se i namjen-ska tekuća ili granulirana gnojiva za agrume Flortis koja sastavom osigu-ravaju potpunu prehranu. Gnojivo se rastvori u vodi prema uputi, a nakon gnojidbe izvrši se obvezno zalijeva-nje vodom. Listovi žute zbog pojave kloroze koja je tipična u proljetnom razdoblju, pa je stoga neophodno dodati željezo Sequestren 138 SG ili Florgen 6 u količini od 5 – 10 g/l vode.

Ivica Doko,dipl.ing.

Podizanje nasada brusnicePlaniram podignuti manji nasad

brusnice za osobne potrebe, te me

zanima koliki je poželjni razmak pri-likom sadnje između biljaka i koliko se može očekivati plodova po jednoj biljci?

Kao prvo, razmak sadnje brusnica ovisi od nekoliko čimbenika. Ali, u globalu mogli bismo ustvrditi kako se brusnica sadi na međuredni razmak od 70 do 100 cm dok razmak u redu treba iznositi 25 do 30 cm. Ukoliko bi se sadnja obavljala u tzv. pantljike razmak između njih bi trebao iznositi 50-tak cm. Unutar pantljika razmak redova bi trebao iznositi 30-40 cm i između biljaka 20-30 cm. Međutim, obično se računa da je za površinu od 1 hektara nužno osigurati između 30.000 i 40.000 sadnica brusnice. O eventualnom prinosu bi teško bilo govoriti premda se po inozemnoj lite-raturi spominje podatak o prinosu od 100 grama po jednom grmu brusnice što bi iznosilo oko 4 tone po jednom hektaru. Dakako, da je u tom pogledu presudno uzgojno podneblje, način održavanja nasada, te ono što je mož-da i najvažnije-iskustvo u njezinoj proizvodnji.

Ivan Perić,dipl.ing.


18


19

Grah mahunartražena povrtna kulturaIvan Perić, dipl. ing. Rijetki su povrtnjaci u kojima nije zastupljen grah mahunar. Ništa čudno, s

obzirom na činjenicu da sa zdravstvenog stanovišta grah i mahunice predsta-vljaju vrlo vrijedne namirnice. Osim toga dokazano je kako konzumiranjem 5-7 kg mahuna tjedno možemo smanjiti količinu šećera u krvi za 30-40 %.Grah je jednogodišnja povrt-

na kultura kratke vegetaci-je. Naime, od sjetve do ber-

be prođe svega 50-60 dana. Stoga se u našim krajevima uzgaja kao postrna kultura nakon rajčice ili krastavaca. Za ovu povrtnicu je ka-rakteristično da ima relativno slabo razvijen korijenov sustav koji tek u iznimno dobrim tlima može prodri-jeti na dubinu od 1 metra. Međutim, sekundarno korijenje s kvržica-ma Rhizobium bakterija razvija se u površinskom sloju od svega 20 cm. Zahvaljujući simbiozi s bak-terijama iz roda Rhizobium, grah mahunar koristi atmosferski dušik i obogaćuje tlo dušikom. Zbog toga grah mahunar nije potrebno gnojiti velikim količinama stajskog gnoja. Povrh svega biljka dobre proizvod-ne rezultate ostvaruje i na siromaš-nijim tlima, slabo opskrbljenim hranjivim tvarima.

Uvjeti uzgojaGrah mahunar ima velike za-

htjeve za toplinom koja je neop-hodna za normalan rast i razvoj. Optimalna temperatura u fazi sje-tve iznosi 20-23 0C dok bi tijekom vegetacije temperatura trebala iznositi 18-25 0C. Pri ovim tem-peraturnim vrijednostima biljke

normalno niču i razvijaju se. Ipak, potrebno je znati kako sjetvu graha mahunara treba planirati na način da se izbjegnu visoke temperature u vrijeme cvatnje. One u toj fazi ne bi smjele prelaziti 30 stupnjeva jer se to negativno odražava na oplod-nju i zametanje plodova. U pogledu opskrbe vodom grah mahunar ima umjerene zahtjeve. Pošto se ko-rijenov sustav uglavnom nalazi u površinskom sloju tla, potrebe za vodom su manje u odnosu na druge povrtne kulture. Ipak, u tom pogle-du moramo voditi računa da nipo-što ne pretjeramo jer prekomjerna količina vode (stagnirajuća voda) može dovesti do pomanjkanja ki-sika u zoni korijena. Osim toga, prevelika količina vode u vrijeme cvatnje može prouzročiti opadanje cvijeta i smanjenje prinosa. Nada-lje, u pogledu tla grah mahunar nije pretjerano zahtijevan te najbolje uspijeva na dobro dreniranim tli-ma kao i tlima dobre strukture koja imaju dovoljno vapna.

Plodored i sjetvaIako većina naših poljoprivred-

nih proizvođača zanemaruje plo-dored i njegovo poštivanje, plodo-smjena ima veliku važnost u uzgoju graha mahunara. Naime, grah ma-hunar bi na istu parcelu trebao ponovno doći tek nakon 4 godine. Dobra pretkultura je krumpir kao i strna žita dok se nipošto kao pre-dusjev ne preporučuje uzgoj graš-ka, boba i povrća iz iste porodice. Sjetva graha mahunara obavlja se na međuredni razmak 40 do 80 cm dok razmak u redu iznosi 5-20 cm. Drugim riječima niske sorte siju se na razmak od 5 cm dok se visoke sorte siju na veći razmak u redu,

koji treba iznositi 15-20 cm. Sjeme se sije na dubinu od 3-5 cm.

Hit je sorta Čudo PiemonteaČudo piemontea je niska, sred-

nje rana sorta. Mahuna je žute boje s ljubičastim strijama, blago zakrivljena, duga 16-18 cm i širo-ka oko 1,5-2 cm. Mahuna je bez vlakana. Zrno je svijetlosmeđe boje s tamnijim strijama. Mahu-na kuhanjem poprima žutu boju i pogodna je za potrošnju tijekom cijele godine. Osnovno obilježje sorte Čudo piemonte jest da je to iznimno kvalitetna i i nada sve ukusna sorta graha mahunara.

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama u ponudi imaju veliki izbor klopki za mnoge štetnike koji pričinjavaju štete na poljoprivrednim kulturama.

Velike štete na breskvama i nektarinamaNa području Hercegovine proteklih godina zabilježene su velike

štete na breskvama i nektarinama od strane rutave bube. Kod pojedi-nih sorti breskve urod je potpuno izostao. Osim na breskvi i nektari-ni, štete su zabilježene i na jagodama koje se uzgajaju na otvorenom.

VARB klopke rješavaju problemUnazad nekoliko godina na tržištu u Bosni i Hercegovini nalaze

se klopke mađarskog proizvođača Csalomon koje uveliko pomažu u rješavanju mnogih problema u zaštiti bilja. Među većim brojem lovki nalaze se i lovke oznake VARB koje služe za suzbijanje rutave bube . Klopke su jednostavne za postavljanje a s druge strane vrlo učinko-vite. Lovke se vješaju na stabla u nasadu i povremeno prazne. Svakih dvadesetak dana mijenja se mamac.

Dr. Ivan Ostojić

20 21


Smanjite štetena voćkama odrutave bube

I prošle je godine rutava buba u pojedinim nasadima breskve, marelice, jabuke i kruške go-

tovo uništila urod. Pošto suzbija-nje ovog štetnika nije adekvatno riješeno - jer ona pravi štete u fazi cvatnja voćaka kada je primjena insekticida ograničena zbog pčela. Jedino učinkovito rješenje je po-stavljanje lovnih klopki.

Morfološki izgled štetnikaOdrasli kukac – imago ruta-

ve bube (Tropionata hirta) crne je boje, obrastao je mnoštvom sivih dlačica. Na pokriocima se na-

laze žućkaste sitne mrlje, odnosno prošarana su sa 12 – 15 bijelih toč-kica nepravilnog oblika. Kukac je dugačak oko 10 mm. Jaje je bijele boje, a pri kraju embrialnog razvo-ja zatvoreno žute, ovalno, dugačko 2-2,5 mm. Ličinka je bijele boje, savijena, naprijed sužena, a na zadnjem dijelu proširena. Glava je mala, žute boje.

Ličinke se presvlače tri puta. Odrasla ličinka dostiže duljinu oko 15mm. Kukuljica je slobodna,

u početku bijele, a zatim žute boje, dugačka do 10mm.

Biološki ciklusImaga se pojavljuju u rano pro-

ljeće, pojedinačno i zadržavaju na prvim korovima u cvijetu. Polo-vinom travnja započinje njihovo masovno izlaženje i traje sve do početka lipnja, a od tada je njihov broj opada. Pojedinačni primjerci rutave bube mogu da se nađu u po-lju i nešto kasnije. Imago se hrani prvenstveno cvijetom, mada u ri-jetkim slučajevima, i to na mlađim biljkama i u nedostatku cvjetova, grize lišće i stabljike korova i uz-

gajanih biljaka. U cvijetu stra-daju prašnici i tučak, uslijed čega ne dolazi do zametanja ploda. Kukac je odličan letač.

Tijekom proljeća se seli sa bi-ljaka koje ranije cvatu na one koje

cvatu kasnije. Ishranu obič-no započinje na breskvama,

kruškama, jabukama i višnjama, a završava

na ratarskim kultu-rama. Ženka odlaže jaja u tlo na dubinu

oko 5cm, pa i dublje,

obično tokom svibnja i početkom lipnja. Jaja su smještena pojedinač-no ili u grupicama. Jedna ženka ti-jekom života odloži oko 20-30 jaja. Razvoj ličinka traje oko dva mje-seca. Pred prelazak u kukuljicu, li-činka pravi komoricu u tlu u drugoj polovini srpnja. Imago se pojavljuje tijekom kolovoza, ali ostaje u ko-morici sve do proljeća, iduće godine kada ju napušta.

Ocjena štetaOcjena intenziteta napada obav-

lja se u periodu cvatnje određenih biljnih vrsta. Npr. u voćnjacima, u zavisnosti od veličine nasada, odabere se određeni broj stabala prema sljedećoj skali: na površini manjoj od pet hektara četiri stabla; na 5,1-10 hektara pet stabala; na 10,1-25 hektara10 stabala; na 25,1-50 hektara 20 stabala; na 50,1-100 hektara 30 stabala; na 100,1-200 hektara 50 stabala i u voćnjaku većem od 200 hektara za ocjenu se uzima 75 stabala. Odabrana stabla treba ravnomjerno da pokrivaju cijelu površinu voćnjaka. Najbo-lje je ih odabrati po dijagonali i na stranama pojedinih većih tabli. Na

svakom odabranom stablu kontro-lira se po 100 pupoljaka, po 25 sa sve četiri strane krošnje, i utvrđuje se postotak zdravih i napadnutih. Postotak napadnutih pupoljaka za čitav voćnjak predstavlja prosjek dobiven iz rezultata ukupno kon-troliranih stabala.

Posle prebrojavanja zdravih i napadnutih, neotvorenih i požutje-lih cvjetnih pupoljaka, izračunava se postotak prosječnog napada za čitav voćnjak, a intenzitet napada se prikazuje se sljedećim katego-rijama: slab napad – manje od 5% napadnutih pupoljaka; srednje jak napad – od 5,1 do 15%; jak napad od 15,1 do 50% i vrlo jak napad – preko 50% napadnutih pupoljaka. Postotak štete obavlja se pomoću koeficijenta štetnosti. Kritična vri-jednost je 50% napada pupoljaka u vrijeme cvatnje.

SuzbijanjeSuzbijanje ovog štetnika mora

da se izvede čim se primete prvi odrasli oblici. Primjena kemijskih mjera, je ograničena zbog toga što se tada biljke nalaze u fenofazi cvatnje kada ih posjećuju pčele, ali

i zbog čestih migracija rutave bube.Danas na tržištu u BiH posto-

je klopke kojima se ovaj štetnik uspješno suzbija. Postavljanjem većeg broja klopki, posebno kada se radi o manjim nasadima, štete se potpuno izbjeći.

U Sjemenarninim Agrocebtrima u Mostaru, Širokom Brijegu i Gru-dama možete nabaviti kontejnirane sadnice grejpfruta ali i drugih agruma, te namjenska gnojiva za agrume.

Marija Kranjčević, dipl. ing. Grejp za mršavljenje ismanjenje kolesterolaGrejp je voće iz roda citrusa specifično gorkasta okusa, a zbog kemijskog sastava i malo kalorija s pravom se preporučuje za smanjenje tjelesne težine i kod povećanih masnoća u krvi. Ekstrakt iz koštica ploda odlično je sredstvo kod infekcija prouzročenih različitim mikroorganizmima i zaštitni kompleks kod oslabljena imuniteta.

Smatra se da je grejp ili grej-pfrut (Citrus decumana L.= Citrus x paradisi Macf.) hibrid

pomela (C. maxima) i gorke na-ranče (C. aurantium) koji je nastao posve slučajno. Radi se o otpornom zimzelenom drvetu čiji plodovi mogu biti teški i do 0,5 kg, a najbo-lje uspijeva u tropskom i supstrop-skom području. Najviše se uzgaja u SAD-u (oko 41 % svjetske proi-zvodnje), osobito na Floridi i u Tek-sasu. Dvije osnovne sorte grejpa su žuti i crveni, a iz njih su se razvile brojne druge koje se razlikuju veli-činom, oblikom, bojom kore i pulpe (unutarnjeg sočnog dijela), oku-som, aromom. U 100 grama ploda ima 30-40 kcal, ovisno o vrsti, a 89 % ploda čini voda. Tu su još vitami-ni B1, B2 i B6, oko 40 % C vitamina, minerali natrij, kalij, kalcij, fosfor, magnezij itd. Zbog svog diuretičkog djelovanja, grejp blagotvorno dje-luje na probleme sa zadržavanjem vode u organizmu, tegobe s jetrom i bubrezima.

Grejp za mršavljenjeSedamdesetih godina u SAD-u

je bila osobito popularna grejp di-jeta koja se poslije proširila širom svijeta. Podrazumijevala je jedenje pola grejpa ili čaše svježe iscijeđe-na soka grejpa uz svaki obrok, čime se u 12 dana moglo izgubiti 4,5 kg. Objašnjenje je da grejp, uz to što sadrži malo kalorija, snižava razi-nu inzulina u krvi i smanjuje osje-ćaj gladi. Istraživanjima je također ustanovljeno da pektin iz grejpa snižava razinu kolesterola u krvi. Pri provedbi terapije i uzimanju veće količine grejpa dulje vrijeme važno je znati da furanokumarini iz soka ulaze u interakcije s nekim lijekovima, odnosno da grejp koči jetreni enzim odgovoran za meta-boliziranje velikog broja lijekova. To može uzrokovati povišenje razi-ne lijeka u tijelu i dovesti do broj-nih nuspojava. Zato grejp ne treba uzimati ako se piju lijekovi protiv masnoće, povišenog krvnog tlaka, za regulaciju srčanog ritma, pro-tiv alergije, sedativi, antidepresivi, imunosupresivi (kod autoimunih bolesti) itd., o čemu se treba posa-

vjetovati s liječnikom ili farmace-utom.

Druge primjena grejpaGrejp je vrlo iskoristiva biljka. Iz

cvjetova se pripravlja tonik za srce, a iz listova, koji imaju antibiot-ska svojstva, pripravci za liječenje problematične kože vlasišta. Kora ploda služi za dobivanje eteričnog ulja koje se koristi za osvježenje prostora, inhalacije, kupke i ma-saže. Otpaci ploda iz prehrambene i farmaceutske industrije koriste se za stočnu hranu. Zahvaljujući liječniku imunologu dr. Jacobu Ha-richu, koriste se i koštice grejpa. On je posve slučajno uočio da koštice grejpa na gnojištu ne trunu pa ga je zaintrigiralo koji je tome razlog. Uslijedila su brojna znanstvena istraživanja kojima je ustanovlje-no da se u košticama nalaze tvari koje sprječavaju rast oko 800 vrsta bakterija i virusa te oko 100 vrsta gljivica, pri čemu se ne uništava prijateljska bakterijska flora u cri-jevima. Tinktura od koštica može se pripremiti tako da se 5-6 žlica suhih, zgnječenih koštica prelije s 2,5 dl 70 %-tnog alkohola i dobro zatvori, uz povremeno protresanje. Nakon 2-3 tjedna tekućina se oci-jedi i spremi u tamnu bočicu. Kori-sti se uvijek u razrijeđenu obliku. 20-30 kapi doda se u čašu vode i koristi za grgljanje kod upale grla ili za ispiranje i tamponiranje kod gljivičnih bolesti.

U kućanstvu se tinktura može koristiti kao dezinfekcijsko sred-stvo za čišćenje raznih površina i predmeta. Na tržištu postoje i go-

tovi pripravci (Citrosept, Citrofit i sl.), standardizirani na određenu količinu bioflavonoida kao aktivne tvari i primjenjuju se prema uputi kod prehlade, gripe, hunjavice, gr-

lobolje, upala usne šupljine i zub-nog mesa, akni, gljivičnih bolesti stopala itd. Oprez je potreban kod osoba alergičnih na plodove citru-sa. (Preneseno iz Gospodarskog lista)

Dado Marić, dipl. ing.

Kloroza ili žućenje listova nastaje uslijed nedostatka željeza u tlu, a koje ima važnu ulogu u čitavom nizu fizioloških procesa u biljci. Prvi simptomi nedostatka željeza primjećuju se na najmlađem ili vršnom lišću mladica. Kloroza se može uspješno liječiti unošenjem u tlo zelene galice ili helata željeza

Pojava i liječenje kloroze

Vrlo česta pojava koja prou-zročuje žućenje listova tzv. kloroza najčešće se javlja

u proljeće na početku vegetacije. Nedostatak željeza je vrlo nepred-vidljiv fiziološki poremećaj koji se najčešće pojavi iznenada (u nekoli-ko dana) u nasadima gdje ga ranije nije bilo, a isto tako je moguće da kloroza tu i brzo nestane. Željezo se u svim biljkama nalazi u manjim količinama kao mikroelement, ali ima važnu ulogu u čitavom nizu fi-zioloških procesa. Količina željeza u tlu je uvijek zadovoljavajuća za biljne potrebe, ali vrlo mali dio je u otopini tla, jer je željezo uvijek vezano za druge kemijske spoje-ve. Biljka ga može samo usvajati u obliku željeznih (Fe) iona ili helata. Željezo je prisutno u svim biljnim dijelovima, a ponajviše ga ima u vršnom lišću mladica koje inten-zivno rastu. Smatraju ga jednim od glavnih odgovornih elemenata u procesu fotosinteze. Treba ista-knuti da željezo općenito utječe na povećanje otpornosti biljke na sušu i niske temperature kao i pre-ma bolestima i štetnicima.. Kloroza se najčešće pojavljuje na vapnenim tlima (kao u Hercegovini), zatim na težim nepropusnim tlima, kao i u godinama koje se izrazito sušne.

Simptomi na pojedinim kulturama

Zbog pojave kloroze koja prou-zročuje žućenje listova, potrebno je pravodobno osigurati kontinuirano pritjecanje željeza u voćke i druge kulture. U slučaju nedovoljne pre-hrane željezom pojavljuju se tipični simptomi nedostatka željeza – klo-roza (žutica) na listovima. Najprije se nedostatak uoči na najmlađem ili vršnom lišću mladica. Listovi i mladice mijenjaju boju, najprije u svjetlozelenu, a zatim u žutu. Listo-vi su slabije razvijeni, ostaju sićuš-ni (usporen rast), a što je karakteri-stično je to da samo nervatura lista (lisne žile) ostaju zelene, a ostali dio lista požuti. Još jedno svojstvo kloroze je to da žućenje listova uvi-jek počinje iz vršnog dijela mladica i postupno se spušta prema donjem dijelu, pa u najgorem slučaju cijela biljka poprimi simptome (požuti). Inače, željezo je slabo pokretljivo u biljci i sporije se prenosi u orga-ne gdje je najpotrebnije, stoga se žutica pojavi najprije na vrhovima mladica i listova. U vinogradima kod nas česta je pojava kloroze, uslijed čega dolazi do sušenja li-stova (nekroza), odnosno ako se ne poduzmu adekvatne mjere, tr-sovi mogu propadati. Kod vinove loze znakovi nedostatka željeza se javljaju neravnomjerno, tj. žućenje se iznenada primijeti samo na po-jedinim trsovima, dok su susjedni normalno razvijeni. Zatim, kloroza

se još često javlja na agrumima, većina koštičavih voćaka (breskva, marelica, šljiva…), kao i na jabu-ci i kruški. Isto tako i aktinidija je osjetljiva na pomanjkanje željeza osobito u početku vegetacije gdje se pojavljuje žućenje listova. Se-zonsko cvijeće u posudama često podliježe klorozi, kao i travnjaci i ukrasni grmovi, pa je stoga ne-ophodno poduzeti odgovarajuće mjere.

Liječenje klorozeTamo gdje se pojavi kloroza kao

fiziološka bolest treba preventivno i izravno djelovati, s ciljem umanje-nja eventualnih šteta. Preporuča se gnojidba željeznim sulfatom „zele-nom galicom“, zatim helati željeza, kao npr. Sequestren Fe 138 SG i Florgen 6. Nakon primjene učinci

se primjećuju već za nekoliko dana, s tim da se listovi zelene, poboljša-va se cvatnja i boja cvjetova. Zelena galica se zaore u tlo od 1 do 3 kg kod voćaka u ovisnosti od starosti na-sada, a Sequestren i Florgen 6 od 50 – 150 g po stablu. Kod agruma doza je od 5 – 10 g željeza rastvoreno u litri vode. Za koštičavo voće 4 – 6 g/l vode. Za kiwi u dva navrata go-dišnje u dozi od 2 g/l vode. Jabuka i kruška, 2-3 puta godišnje u dozi 2 – 3 g/l vode. Vinova loza 10 – 50 g po trsu. Za sve povrtne kulture 2 g u 3 – 4 litra vode/m2 . Za travnja-ke 3 – 4 litre vode po m2 u dozi od 1 g. Obaviti 3 – 4 primjene godišnje u razmaku od tjedan dana. Želje-zo se može primijeniti i izravno uz obvezno zalijevanje kasnije. Želje-zni helati (Sequestren i Florgen 6) su postojani u tlu za pH vrijednost između 4 i 9. Gnojidba željezom može se primjenjivati od ožujka do rujna mjeseca.

23


22


Suzbijanje monilije nakoštičavim voćkamaMonilia laxa napada pretežno koštičave voćke: trešnju, višnju, šljivu, breskvu, marelicu. Najčešća je na marelici, višnji i breskvi. U pojedinim godinama, od ove bolesti, može potpuno izostati urod.

Ivica Doko, dipl. ing.

Za voćare koji imaju nekoliko stabla koštičavih voćaka predlaže-mo nabavku pripravka Signum u pakiranju od 20 gr koji je dostatan za jednu leđnu prskalicu kojom se može poprskati nekoliko voćnih stabala.

Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvat-nje. Mladica procvate, ali tada

veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti, sušiti se i propada-ti. Mladica se osuši. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hlad-noću ili mraz. Međutim, ako se radi o mrazu, onda se suše svi cvjetovi jedne voćke, a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na sta-blu biti velik, pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji. Roda naravno nema.

Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje kada je kišovito i prohlad-no vrijeme s velikom količinom vlage. Kada voćka prođe fazu cvat-nje i plodovi malo narastu, nema

više mogućnosti prodora gljive u mladicu.

Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje, ne dolazi do za-raze i te godine nema sušenja mla-dica. No, u slučaju uzastopnog po-navljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje, stradaju mladice, javlja se smolotok i voćka polagano slabi i suši se. To se najče-šće događa kod breskve, marelice i višnje, a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive.

ZaštitaPrvi dio zaštite se odnosi isklju-

čivo na preventivne mjere suzbija-nja, budući da bolest nije lako suz-biti, posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfe-nofazu cvatnje prilikom tretiranja. Dakle, potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s košti-čavih voćaka. Čak i deblje grane. Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. Koštičave voćke se mogu rezati u vegetaciji, tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu re-zidbu, već za ljetnu.

Dalje, obavezno se moraju ski-nuti i spaliti ili zakopati svi mumi-ficirani plodovi ostali na drvetu. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. I ono najvažnije, prskanje u punoj cvatnji s organskim fungi-cidima: Signum, Chorus i dr. pri-pravci.

CVATNJA VINOVELOZE - prskati ili ne!

Od cvatnje vinove loze u velikoj mjeri ovisi i krajnji urod, odnosno, prinos grožđa u vinogradima. Stoga je cvatnja jedna od najvažnijih fenofaza u intenzivnoj vinogradarskoj proizvodnji.

Nino Rotim, dipl. ing.

U seoskom žargonu Herce-govine i dan danas često možemo čuti uzrečicu „Za

cvatnje ni ptica ne smije proletiti vinogradom“ ili „U cvatnji nemoj ni gledat u vinograd“. A kako je svaka seoska tvrdnja ujedno misaona te na kraju i teorijski potkrijepljena takav je slučaj i s cvatnjom vinove loze. Naime, stariji su vinogradari dobro znali kako zbog velike osjet-ljivosti vinove loze, u ovoj fazi (u cvatnji) treba izbjegavati sve agro-tehničke mjere i proljetne radove (zalamanje lastara, prihranjivanje, zalijevanje i sl.) jer time samo mo-žemo negativno djelovati na tijek oprašivanja i oplodnje vinove loze. Osim toga, svima nam je pozna-to kako nagla zahlađenja i obilne kiše za trajanja cvatnje vrlo štetno djeluju na oplodnju vinove loze. Posebice su opasni kasni proljetni mrazevi koji mogu nanijeti nepo-pravljivu štetu cvijetu i tako izrav-no utjecati na smanjenje uroda grožđa.

Trajanje cvatnjeTrajanje cvatnje ovisit će o više

čimbenika, te se slobodno može ustvrditi kako ona varira ovisno od vinograda do vinograda. Uostalom to je razumljivo, jer se vinova loza uzgaja u različitim proizvodnim područjima i s različitim sastavom sortimenta. Međutim, znakovito je kako jedan cvijet cvate tri do četiri dana, jedan grozd (cvat) pet do deset dana, jedan trs od osam do dvana-est dana i na koncu jedan vinograd od dvanaest do dvadeset dana. A cvatnja počinje odvajanjem latica na osnovi cvijeta a ne pri vrhu kao kod većine drugih biljaka. Vrhovi latica savijaju se prema gore u obli-ku zvjezdice, prašnici se izravnaju i izbace kapicu. Potom dolazi do oslobađanja peludnih zrnca koje se dalje posredstvom vjetra i ku-kaca raznose širom po vinogradu. Nakon što dođe do oprašivanja i oplodnje, iz plodnice će se razviti bobica, a njuška i vrat tučka osuše se i otpadnu. Na vrhu bobice ostaje tamni ožiljak u obliku točkice. Spo-menimo još i kako cvjetanje počinje

kada dnevne temperature prijeđu 15 stupnjeva C, dok je optimalna tem-peratura za nesmetano oprašivanje i oplodnju negdje između 25 i 30 stupnjeva C. Međutim, za to je osim povoljne temperature neophodna i umjerena vlažnost. Drugim riječi-ma, suho i vjetrovito vrijeme nega-tivno se odražava na oplodnju vi-nove loze, a što je slučaj i s kišom te naglim zahlađenjima. Ali, svi cvje-tovi u grozdu neće se oploditi te će od njih 150 do 1000, koliko ih može biti prisutno u jednom cvatu, otpa-sti oko 50 posto. Zbog te „prirodne selekcije“ na kraju će se u jednom grozdu razviti od 100 do 700 bobica.

Prskanje s folijarnim gnojivima na osnovi bora

Neke sorte vinove loze uvijek imaju lošu oplodnju. Primjerice, u Hercegovini je to slučaj sa sortom Blatina koji ima ženski cvijet pa joj treba dobar oprašivač. Kod dru-gih sorti kao problem slabe oplodnje često je nedostatak bora. Kako bi se to izbje-

glo, vinovu lozu treba prskati pred cvatnju, nekim od gnojiva na osnovi bora. Preporučamo korištenje gnoji-va pod nazivom BORFAST, gnojivo koje možete miješati s kemijskim pripravcima.

Zaštita vinograda u cvatnji-opravdano ili ne?

Tu postoje oprečna mišljenja. Na-ime, pojedini vinogradari za trajanja cvatnje ni za živu glavu ne ulaze u svoje nasade, dok drugi u uvjetima moguće pojave bolesti ipak radi-je lozu i zaštite. A što je ispravnije, teško je sa 100 postotnom sigurno-šću reći. Zbog svega toga vinograd treba tretirati neposredno pred cvatnju nekim od dostupnih siste-mičnih fungicida, a sve kako bi loza što duže vremena bila zaštićena od pojave biljnih bolesti. S druge strane, ukoliko vinovu lozu nismo adekvatno zaštitili puno je poželj-nije tretirati vinograd i za trajanja cvatnje, nego pustiti da ga napadne i u njega „se nastani“ bolest. Time ćemo, istina, izgubiti dio uroda, ali će nam na koncu preostalo grožđe biti zdravo, što je uostalom i cilj vi-nogradarske proizvodnje.

Na kraju spomenimo kako najve-ći dio kultivara plemenite loze ima dvospolan cvijet, premda se javljaju i kultivari s funkcionalno ženskim tipom cvjeta (zakržljali su im praš-nici), kao što je to slučaj s Blatinom crnom. Zbog toga se u vinogradima pored navedenih sorti vinove loze uvijek sade i odgovarajuće količine (15-20 posto) pratećih sorata (kam-buše, trnjka, vranca i dr.), a sve radi što bolje i sigurnije oplodnje. Ipak bez brige-većina kultivara europske vinove loze ima normalno razvijen dvospolan cvijet s tučkom i prašni-cima što znači da će bez poteškoća redovito doći do oplodnje i formira-nja bobica grozda.

24 25


Nova pakiranjahercegovačkih rakijaPosljednjih godina zbog prezasićenosti tržišta, a zahvaljujući domišljatosti vinogradara, na području Hercegovine počele su se pojavljivati zanimljive boce s grožđem. Zapravo, radi se o tome da grozd raste i dozrijeva u boci u kojoj će poslije stajati u rakiji. Spomenuti proizvod izazvao je pravu pomamu na našem tržištu, kao što je to svojedobno bio slučaj s bocama u kojima je dozrijevala kruška Viljamovka.

Velimir Lasić, dipl. ing.

Kako je naše tržište zasićeno raznoraznim poljoprivred-nim proizvodima, tako je i

njihova prodaja bitno ograničena. To se prije svega odnosi na sve veću nelojalnu konkurenciju u kojoj se, zahvaljujući fenomenu dampinš-kih cijena, mali proizvođači ne mogu izboriti za svoje mjesto na tržištu. Drugim riječima, globali-zacija čini svoje, pa tako i u oblasti vinogradarstva i vinarstva „veliki jedu one malene“. Međutim, s malo domišljatosti ipak se može naći svoje mjesto na tržištu. Pri tomu sami vinari trebaju učiniti prvi korak. Najbolji primjer jesu proi-zvođači koji su ove godine obogatili svoj asortiman novim proizvodom.

Naime, radi se o ukrasnoj boci u kojoj raste i dozrijeva grozd i u koju se naknadno ulijeva rakija koja će odležavanjem preuzeti aromu grozda. Genijalno!

Postupak pripreme rakijeCvatnja vinove loze ovisi o više

čimbenika i varira ovisno od vino-grada do vinograda. Ali, možemo ustvrditi kako jedan cvijet cvate tri do četiri dana, jedan grozd (cvat) pet do deset dana, jedan trs od osam do dvanaest dana i na kon-cu jedan vinograd od dvanaest do dvadeset dana. Nakon obavljene oplodnje i obrazovanja bobica cvat postaje grozd. Upravo tada, što pa-žljivije, pomno odabrane grozdove ubacujemo u unutrašnjost ukra-snih boca. Potom boce pričvrsti-mo na primjereno mjesto na trsu.

Za pričvršćivanje se obično koristi savitljiva žica s plastičnom izolaci-jom jer bolje drži bocu i malo koro-dira. Boce se mogu pričvrstiti i gu-menim trakama ili odgovarajućim uzicama, s tim da spomenuti ma-terijal za pričvršćivanje treba biti otporan na vremenske prilike i ul-traljubičasto zračenje. To je i razu-mljivo s obzirom na činjenicu kako grožđe dozrijeva za velikih ljetnih vrućina zbog čega postavljene boce povremeno treba kontrolirati jesu li dobro učvršćene. Dobro bi bilo ukoliko bi se boce mogle učvrstiti na žičanu konstrukciju naslona jer bi time neznatno opteretile sam trs. Ukoliko se u blizini postavljenih boca nalaze i drugi grozdovi, njih treba odstraniti, kako ne bi naruša-vali te ometali razvoj i dozrijevanje grozda umetnutog u unutrašnjost

postavljene ukrasne boce. Kada je grozd dozorio, peteljku odrežemo te bocu pažljivo skinemo s trsa. Nakon toga bocu s vanjske i unu-tarnje strane operemo mlazom hladne vode. U tu svrhu eventu-alno se možemo poslužiti uskom četkom za pranje boca ali samo uz maksimalnu opreznost, a sve kako ne bi došlo do nagnječenja i oštećenja bobica grozda. Na koncu bocu okrenemo kako bi se voda iz njezine unutrašnjosti ocijedila. U, na taj način pripremljenu i osušenu bocu s grozdom, ulijevamo rakiju te je dobro zatvorimo (začepimo). Boce se potom spremaju u podrum, u trajanju od nekoliko mjeseci, a sve kako bi rakija preuzela aromu grozda. Nakon nekoliko posluživa-nja, kada boca bude potrošena do kraja, ponovno je punimo rakijom što možemo činiti i nekoliko puta. Kako danas na tržištu imamo niz zanimljivih oblika i veličina boca tako možemo, u vlastitom aran-žmanu, napraviti zanimljivu ko-lekciju prigodnih darova. Oni malo marljiviji i maštovitiji mogu napra-viti zanimljivu ponudu turistima jer je boca pripremljena na ovakav način svojevrstan unikatni rad. A takve proizvode s autohtonim her-cegovačkim predznakom, u ovom slučaju grožđem, turisti uglavnom i rado nabavljaju!

Sjemenarnini Agro-centri u Mostaru, Širo-kom Brijegu i Grudama u ponudi imaju veliki izbor boca, različitih oblika i zapremina, koje možete koristiti za „uzgoj grožđa u boci“.

Radovi u pčelinjakupočetkom proljeća

Početkom proljeća, nakon nekoliko zimskih mjeseci, počinju intenzivniji radovi u

pčelinjacima. U to vrijeme počinje i cvatnja voćaka pa se pčele raduju svakom toplom i sunčanom danu prigodom izleta u probuđenu pri-rodu privučene sa sve više rascvje-talog bilja, koje nudi obilje peludi i prve kapi nektara.

Prvi radovi koji se provode u pčelinjaku početkom proljeća su postavljanje higijenskih pojila, na koje se pčele trebaju priviknuti i dolaziti tijekom cijele sezone ako u njemu bude stalno dovoljno čiste vode. U proljeće, kad nema nektar-ske paše, pčelama je voda potreb-na za razvoj sve obimnijeg legla, a tijekom ljetnih vrućina i radi odr-žavanja mikroklimatskih uvjeta u košnici. Utvrđeno je da jedna jaka pčelinja zajednica tijekom aktivne sezone troši 0,2 do 0,5 litara vode dnevno, a to ovisi o količini legla, temperaturi zraka i dotoku svježeg nektara u košnicu. Da bi se donije-lo 0,5 l vode, potrebno je da 3.000 pčela napravi po 10 letova.

Ako je moguće pčelama bi tre-bali onemogućiti posjećivanje mjesta s ustajalom i onečišćenom vodom jer preko takve vode se mogu prenijeti uzročnici zaraznih bolesti npr. nozemoze ili američ-ke gnjiloće. Zbog toga je potrebno tijekom cijele sezone od početka izlijetanja, pa sve do kasne jeseni, pčelinjim zajednicama osigurati čistu vodu, postavljenjem pojili-ca. Postoji više tipova pojilica. U praksi su se najboljima pokazale one pojilice gdje pčele dolaze po vodu s donje strane jer je na taj način pčelama onemogućeno da ostave svoj izmet na pojilici tako da je takva pojilica uvijek čista. Treba izbjegavati razne daske, stiropore i slične naprave jer takva mjesta mogu samo škoditi, a nikako ne mogu biti korisna. Kad se jednom pčele naviknu na pojilice nikako

ne smijemo zaboraviti stalno do-punjavati pojilice čistom vodom jer ako nema vode samo kratko vrijeme, imat ćemo velikih proble-ma ponovno navikavati pčele na to mjesto s vodom.

Dolaskom na pčelinjak prvi je posao u bilo koje doba dana i bilo koje doba godine baciti pogled na leta košnica. Po izletu pčela iz košnica i njihovom ponašanju na letu i bez otvaranja košnice može

Velimir Lasić, dipl. ing.

se ocijeniti što se u svakoj košni-ci zbiva i lako se mogu uočiti one košnice s problemima. Tako po znatno manjem unosu peludi u od-nosu na ostale pčelce, prepoznaje-mo i pronalazimo bezmatke. Onaj pčelar, koji je svoje pčele uzimio s mladim maticama, imat će daleko manje posla i neugodnih iznena-đenja od pčelara koji je svoje pčele uzimio s maticama razne i nepo-znate starosti.

Prvi pregledi pčelinjih zajednica su obično kratki, brzi i bez suvišnih intervencija. Utvrđujemo konačan broj gubitaka i njihove uzroke te otkrivamo sumnjive i slabe zajed-nice, koje ćemo naknadno spajati s jačim zajednicama. Nikada ne spajamo dvije slabe zajednice, jer od njih najčešće opet postaje slaba zajednica.

U snažnoj pčelinjoj zajednici, a ovisno o vremenskim prilikama, dotoku nektara i peludi, u gornjem nastavku ima cca 6-8 okvira po-klopljenog legla, a i puno mladih pčela. Iako u gornjem nastavku nema više slobodnog mjesta za polaganje jaja, matice nerado si-laze u donji nastavak, jer je u do-njem nastavku nešto hladnije. Da pčelinja zajednica ne bi zaostajala u razvoju, treba napraviti prvu za-mjenu mjesta gornjeg i donjeg na-stavaka. Ovo se radi kada vrijeme bude toplo i kada je dotok peludi i nektara redovit, kako bi pčele mogle što prije pokriti sada gornji, prazniji nastavak, u koji, sada iz donjeg nastavka prelazi matica i tamo nastavlja s polaganjem jaja. Nakon 15-18 dana nastavak će biti pun legla i tada treba napraviti drugu zamjenu visine nastavaka. Kod zamjene mjesta nastavaka koristimo instinkt matice da po-laže jaja u gornjem nastavku, jer je tu najtoplije. Isto tako, i pčele in-stinktivno prenose hranu iz donjeg u gornji nastavak, kako bi hrana bila što bliže otvorenom leglu, oko kojeg stvaraju vijence s medom. Na taj način stimulira se pčelinju zajednicu na brzi razvoj s postoje-ćom hranom u košnici. U ovakvom slučaju pčelar ne mora skidati po-klopce na medu i ne mora stimu-lativno prihranjivati, što na pčeli-njacima s većim brojem košnica zahtijeva puno rada i vremena. Da bi se zajednica mogla nesmetano razvijati i da ne bi pala u rojevno stanje, prije početka glavne paše treba dodati i treći nastavak.

26 27


Dugotrajna aktivnost.

Anti-age revolucija.

® R

eg.T

rade

mar

k of

Soc

iété

des

Pro

duits

Nes

tlé S

.A.

Novi PRO PLAN Senior: znacajno revolucionarno otkricće u znanosti prehrane starijih pasa. Upoznajte se sa je di-nstvenom formulom koja ne samo da pomaže fi zičko zdravlje vašeg psa starijeg od 7 godina i više, nego ujedno dokazano poboljšava njegovu mentalnu saposobnost. Održite Vašeg psa mentalno sposobnim i aktivnijim no ikad.

Zajedno, predani poticanju njegove mentalne sposobnosti i opće dobrobiti.

Dokazano potiče pozornost i mentalnu sposobnost

Pomaže vašem psu da dulje ostane aktivan.

NOVI PRO PLAN® ASORTIMAN ZA MALE I

MINI PASMINE PASA

VISOKA NUTRITIVNA VRIJEDNOSTVisoka koncentracija hranjivih tvari koja podržava brz metabolizam malih pasmina.

MALE GRANULE Male i hrskave granule koje pomažu lakše žvakanje malih pasa.

NJEGA ZUBIDokazano smanjuje nakupljanje kamenca za 40%

Moja predanost malim psima poËinje s mojim malim ljubimcemGUILAINE,PRO PLAN NUTRICIONISTS JORKŠIRSKIM TERIJEROM, DAISY

Kao i Vi, Purina nutricionisti i ve-terinari su strastveni vlasnici pasa. Iz tog razloga su više od 80 godina predani otkrivanju nu-tritivnih inovacija koje imaju po-zitivan efekt na zdravlje Vašeg psa - tako je i naš PRO PLAN SMALL & MINI ASORTIMAN specijalno formuliran da podrži posebne potrebe Vaših malih pasa.

Postanite i Vi član Kluba Green Garden te ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.

Za sve informacije obratite se nabroj telefona 039/700-000 ili na

e-mail: [email protected]

Ljekoviti celerDa celer ima ljekovitu vrijednost potvrđuje i

činjenica da jača živce, potiče probavu i odva-janje neprobavljivih tvari, jača potenciju i štiti od nervoze. Osim toga, celer se u kineskoj me-dicini već dugo preporučuje za snižavanje krv-nog tlaka, a provedeni pokusi potvrđuju opravdanost takvih preporuka. U jednoj je studiji kod pokusnih životinja ubrizgavanje injekcija s ek-straktom celera izazvalo značajno sniženje krvnog tlaka. Konzumiranje tek četiri stabljike celera izazvalo je isti učinak i kod ljudi.

Uzgoj magnolijeU staroj se američkoj farmakologiji među

ostalim drogama spominje kora magnolije. Brojnim analizama (prva obavljena 1806.) je ustanovljeno da kora gotovo svih američkih vrsta magnolija sadržava hlapljivo ulje, gorke smole i kristaličnu supstanciju magnolin. Sve te komponente zajedno djeluju osobito protiv groznice. Prva američka vrsta unesena na europ-ski kontinent, točnije u Francusku, bila je M. grandiflora. Znanje ondaš-njih vrtlara smjestiše je u staklenik, u uvjete visoke temperature zraka i visoke vlage. Jedna od tih magnolija zahvaljujući vrtlarevoj ženi, uspjela je doći na otvoreno. Od tada se magnolije ne uzgajaju u stakleniku, ili ?

Šećerna trska – osnova za proizvodnju šećera u svijetuJedna od vrlo visokih vrsta iz porodice trava. Dostiže visinu do 8 me-

tara. Vlati nerazgranate, debele 2-7 cm, često žućkaste ili crvenkaste boje. Listovi su du-gački 50 do 200 cm i široki 4-10 cm. Plodovi koji se skoro u uzgoju nikada i ne vide su du-guljasta zrna. Šećerna trska se uzgaja posvu-da u tropskom području. Šećerna trska daje preko polovine svjetske proizvodnje šećera. Šećer se sakuplja iz srčiki stabljike i tamo doseže sadržaj do 20 %. Polja se prije berbe često spale da bi se otjerale otrovne zmije i olakšao rad strojeva.

Iz iscijeđena soka dobiva se smeđi sirovi šećer a daljnom kristalizaci-jom bijeli kristalni šećer. Ostatak koji se ne može kristalizirati koristi se za dobivanje alkohola, ali i pogonskog goriva za automobile. U mnogim se zemljama dijelovi šećerne trske prodaju kao jeftini slatkiš.

Guava – iznimno ljekovita biljkaPreciznije, 100 grama guave ima dva puta

više vitamina C, važnog za zdravlje i ljepotu kože, nego velika naranča. Taj vitamin, naime, ključan je u proizvodnji kolagena (170 mg pre-ma 83), što zadovoljava dnevne tjelesne potre-be. Žene koje jedu mnogo namirnica bogatih vitaminom C imaju manje bora nego one koje to ne čine, kaže studija koja je pratila prehranu više od 4000 Amerikanki u dobi od 40 do 74 go-dine. Osim toga, dobivate i dodatnu obranu od bakterija. Guava, naime, sadrži tvari koje štite od različitih patogena poput listerije i stafilokoka, prema istraživanju mikrobiologa u Bangladešu. Zajednička studija ame-ričkih i tajlandskih znanstvenika, pak, pokazala je da guava ima podjed-naku antioksidantnu aktivnost kao neke od poznatih “supernamirnica”, npr. crnog ribiza i brokule (iako svaka biljka sadrži različitu mješavinu zdravih tvari). Guava je apsolutni rekorder po udjelu likopena, antiok-sidansa koji štiti od raka prostate. Sadrži ga kudikamo više od bilo koje druge biljke – čak i uz redovno spominjanu rajčicu i lubenicu. Ne samo to, zdjelica tog voća sadrži i 688 mg kalija, odnosno 63 posto više nego banana srednje veličine. I količinom vlakana tuče većinu konkurencije: zdjelica guave sadrži ih čak 9 grama.

30

Zanimljivosti Nagradna križaljka

Autor:Mariofil

Soldo

Kopati rov oko čega X

Dio čeone kosti iznad

očne šupljine

Uzvik pri skoku

Plesni ili bračni ...

Otok u Kvarneru

Stara mjera za obujam

Uvući se ... kožu

Grad i luka u Švedskoj

Slavna crna manekenka

Radionica soda-vode

Američki glumac Spencer

Jamac

Vera Svoboda

Iznemoglost

Euripidova drama

Vitičasta zagrada

Automobil za vožnju neravnim terenima

Grad i luka u Grčkoj

Glazbenik CooderTitula

izmaelita

“Radna sposobnost”

Pjevačica, Gabi

Aljoša Asanović

Književnik Zola

Naprtnjača, telećak

Dio užeta koloturja

“Rabat”

Kratki široki mač

Ornela Vištica

Korice za spise i crteže

Lomljenje

Utjecajan čovjek

Američki glumac

Martinez

Sorta ruža

Austrija

Kotlovac (zubni ... ili

žučni...)


Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum Povrće: Količina 80-120 kg/dulum

Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgOPHENIXFRUTTOORTO BIO

PRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO ZA POVRĆE, VOĆE I VINOVU LOZU DOPUŠTENO U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI

N:P:K 4:4:4 + 66% organske tvari


Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum Povrće: Količina 80-120 kg/dulum

Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgOPHENIX

Gotovi insekticid za suzbijanje žohara, mrava, osa, stjenica, muha i komaraca

Documents

Green Garden 79 PDF Za Web.pdf 2012